Postupak : 2018/2046(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0313/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0313/2018

Rasprave :

PV 22/10/2018 - 14
CRE 22/10/2018 - 14

Glasovanja :

PV 24/10/2018 - 11.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0404

IZVJEŠĆE     
PDF 1224kWORD 176k
11.10.2018
PE 626.971v02-00 A8-0313/2018(1. dio)

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(11737/2018 – C8-0410/2018 – 2018/2046(BUD))

1. dio: Prijedlog rezolucije

Odbor za proračune

Izvjestitelji: Daniele Viotti (dio III. – Komisija)

Paul Rübig (ostali dijelovi)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (11737/2018 – C8-0410/2018 – 2018/2046(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(4) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2019.(7),

–  uzimajući u obzir Nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 21. lipnja 2018. (COM(2018)0600),

–  uzimajući u obzir stajalište o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2018. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2018. (11737/2018 – C8-0410/2018),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.(8),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0313/2018),

Dio III.

Opći pregled

1.  naglašava da čitanje proračuna za 2019. od strane Parlamenta u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni nadmoćnom većinom u prethodno spomenutim rezolucijama od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama i od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog; podsjeća da su u središtu tih prioriteta: održiv rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, rješavanje temeljnih uzroka izbjegličkih i migracijskih tokova te upravljanje tim tokovima, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na održivu energiju te stavljanje posebnog naglaska na mlade;

2.  ističe da su prije povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a Uniji potrebna financijska sredstva kako bi odgovorila na očekivanja građana te kako bi se učinkovito mogla nositi s brojnim prethodno navedenim prioritetima i izazovima s kojima se suočava i poboljšati svakodnevni život svojih građana;

3.  ističe da građani Europe očekuju da Unija uloži sve napore u jamčenje gospodarskog rasta i potakne otvaranje radnih mjesta podjednako u svim svojim regijama; podsjeća da su za ispunjenje tih očekivanja potrebna ulaganja u istraživanje i inovacije, digitalizaciju, obrazovanje, infrastrukturu i mala i srednja poduzeća te poticanje zapošljavanja, posebno mladih u Europi; izražava negodovanje zbog toga što Vijeće ponovno predlaže smanjenja proračuna baš onih programa koji su osmišljeni za postizanje veće konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva Unije; nadalje ističe da za mnoge od tih programa, kao što je primjerice Obzor 2020., postoji prevelika potražnja, što znači da se sredstva loše iskorištavaju i da se mnogi izvrsni projekti ne financiraju; također naglašava činjenicu da programi kao što su Erasmus+, Obzor 2020. i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) jasno pokazuju prednosti suradnje diljem Unije i pomažu u stvaranju osjećaja europske pripadnosti; stoga donosi odluku o znatnom jačanju programa Erasmus+ i programa koji pridonose rastu i otvaranju radnih mjesta, uključujući Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i COSME;

4.   ponavlja svoju predanost ispunjenju obveza koje je preuzeo tijekom pregovora o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), odnosno tome da se učinak smanjenja u proračunu za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe povezanih s EFSU-om u okviru godišnjeg proračunskog postupka svede na najmanju moguću mjeru; stoga predlaže da se ta smanjenja nadoknade vraćanjem prvotnoga godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva; 

5.  naglašava da je stopa nezaposlenosti mladih niža no proteklih godina, no u određenim državama članicama je i dalje neprihvatljivo visoka, posebno u gospodarski nerazvijenijim regijama, te da posebno zabrinjava situacija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dugotrajno nezaposlenih osoba; ističe da siromaštvo te socijalna i ekonomska isključenost najviše prijete mladima; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija; ističe da se to povećanje ni u kojem slučaju ne bi trebalo smatrati koncentriranjem sredstava dodijeljenih Inicijativi za zapošljavanje mladih na početku razdoblja, koje je prihvaćeno u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja; međutim ističe da bi se Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala dodatno poboljšati i da bi trebala postati učinkovitija kako bi se povećala njezina europska dodana vrijednost u pogledu politika za zapošljavanje mladih u državama članicama, posebno ako bude zajamčeno da ona neće biti zamjena za financiranje bivših nacionalnih politika;

6.  podsjeća na to da kohezijska politika ima primarnu ulogu u razvoju i rastu Unije i konvergenciji država članica i regija; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe koji su dio temeljne politike Unije;

7.   izražava žaljenje zbog činjenice da će prema trenutačnim procjenama samo 19,3 % proračuna Unije za razdoblje 2014. – 2020. biti namijenjeno klimatskim mjerama, što znači da neće biti ostvarena ciljna vrijednost od 20 %, što je cilj koji je postavljen prije Pariškog sporazuma o klimi; shvaća da su uzrok toga prije svega kašnjenja programa u okviru kohezijske politike i ruralnog razvoja; potiče države članice, koje upravljaju njima, da ubrzaju provedbu s naglaskom na potrošnji u području klime kako bi nadoknadile manje iznose dodijeljene tijekom prvih godina VFO-a; poziva Komisiju da izradi akcijski plan u okviru programa koji bi mogli u velikoj mjeri pridonijeti ostvarenju ciljne vrijednosti povezane s potrošnjom u području klime; poziva i na snažnu godišnju konsolidaciju kako bi se postigao napredak prema ostvarenju cilja uključivanja klimatskih pitanja, s konkretnim i usklađenim zaštitnim mjerama kojima se jamči da su proračunske odluke u vezi s klimatskim promjenama u skladu s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i koje, u slučaju nepostizanja ciljeva, uključuju sveobuhvatno izvješćivanje za pokretanje inicijativa;

8.  ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijskih i izbjegličkih izazova i da bi se takve mjere trebale nastaviti i povećati u onolikoj mjeri i onoliko dugo koliko to bude potrebno; poziva Komisiju da aktivno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente radi pružanja pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva u području migracija, s posebnim naglaskom na slučaj otočnih regija koje spadaju u područje primjene članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; odlučuje ojačati Fond za azil, migracije i integraciju kako bi u potpunosti zadovoljio potrebe Unije u području migracija, a prije svega pružio podršku državama članicama pri poboljšanju uvjeta prihvata, integracijskih mjera i praksi namijenjenih tražiteljima azila i migrantima te povećanju solidarnosti i dijeljenja odgovornosti među državama članicama te pravednih i učinkovitih strategija povratka; još jednom primjećuje da gornja granica u okviru naslova 3. nije primjerena za pružanje odgovarajućih sredstava unutarnjoj dimenziji tih prioriteta, kao ni drugim prioritetnim programima, primjerice u području kulture, sigurnosti hrane, sigurnosti, pravde, građanstva i kulture; smatra da se u okviru područja pod izravnim upravljanjem Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) treba pružiti daljnja potpora lokalnim tijelima koja su spremna poduprijeti program Unije za preseljenje;

9.  ustraje na tome da bi se u svjetlu nedavnih zabrinjavajućih zbivanja u području sigurnosti diljem Unije u naslovu 3. također trebala obratiti posebna pozornost tomu da se sredstva namijene mjerama koje vode jačanju sigurnosti građana Unije; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova, kao što su Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust) i novi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;

10.  ponavlja da dio rješenja za migracijske i izbjegličke izazove kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za unutarnje i vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene u europskom susjedstvu i Africi; mišljenja je da bi Unija trebala osigurati optimalno korištenje financijskim sredstvima u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima da bi se njima na podjednak način nosilo sa svim vanjskim izazovima;

11.  prima na znanje izazove s kojima se suočavaju neke države članice zbog velikog priljeva migranata i tražitelja azila; izražava žaljenje što su svi napori se uspostavi pravedan i humani sustav raspodjele migranata na razini Unije do sada bili neuspješni;

12.  izražava žaljenje zbog toga što Parlament nije na odgovarajući način sudjelovao u raspravama o produljenju trajanja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative ne smiju financirati na štetu postojećih vanjskih projekata Unije; podsjeća na svoju podršku nastavku Instrumenta za izbjeglice u Turskoj te istodobno tvrdi da bi, s obzirom na tešku situaciju u okviru naslova 4. koja se odnosi na odgovaranje na vanjske izazove, uključujući migracije, proračunom Unije trebalo pridonijeti financiranju druge tranše u istom omjeru kao i za prvu, tj. 1 milijardu EUR, dok bi države članice za njezino financiranje trebale pridonijeti 2 milijarde EUR;

13.  vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koja je predložilo Vijeće u nacrtu proračuna za 2019. godinu u okviru svih naslova, uz ograničene iznimke u okviru naslova 4. i podnaslova 1.b; ne prihvaća predložena smanjenja za programe s najvećom europskom dodanom vrijednosti, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koja su već pogođena preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni većinu smanjenja u području vanjskih politika; naglašava da logika na kojoj se temelje smanjenja koja je predložilo Vijeće nije potkrijepljena stvarnim brojkama provedbe te da se tom logikom ne uzimaju u obzir različiti provedbeni obrasci određenih programa;

14.  zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene ili nepostojeće razlike do gornjih granica u okviru nekih naslova za 2019., potrebno primijeniti sva sredstva u pogledu fleksibilnosti, dostupna na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće dijeliti taj pristup i da će se lako postići dogovor u okviru postupka mirenja, čime bi se Uniji dala prilika da se iskaže i učinkovito odgovori na predstojeće izazove, posebice s obzirom na to da će ovogodišnje mirenje biti posljednje prije europskih izbora u svibnju 2019.;

15.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2019. u visini od 166 340 415 936 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 149 349 039 470 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, što je povećanje od 721 061 034 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za 2019. godinu;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

16.  odbija neopravdana smanjenja Vijeća u visini od 794 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koja čine nešto više od polovine ukupnih smanjenja Vijeća u odobrenim sredstvima u naslovima VFO-a; napominje da su ta smanjenja u suprotnosti s iznesenim političkim prioritetima Vijeća; nadalje izražava zabrinutost zbog toga što bi mogla ograničiti provedbu programa koji imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta, što bi moglo imati negativan učinak na gospodarstvo;

17.  u tom kontekstu upućuje na programe kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe te vodeće svemirske programe, kao što je Copernicus, koji imaju veoma izraženu europsku dodanu vrijednost; izražava žaljenje zbog znatnih rezova Vijeća u zajedničkom strateškom okviru za istraživanje i inovacije, s izrazito negativnim utjecajem na Obzor 2020., a osobito izražava žaljenje zbog rezova u relevantnim proračunskim linijama kao što su Jačanje istraživanja budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju i Jačanje europske istraživačke infrastrukture; ujedno napominje da mnogi od tih programa znatno pridonose borbi protiv klimatskih promjena i smatra da je taj doprinos potrebno povećati; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;

18.  podsjeća na to da je Erasmus+ i dalje iznimno cijenjen i popularan program kojim se promiče mobilnost mladih u svrhu učenja i strukovno osposobljavanje, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji nadaleko premašuje iznos raspoloživih sredstava i ujedno naglašava da pomaže njegovati snažan osjećaj europskog identiteta i podržava mlade da sudjeluju u europskoj demokraciji; duboko žali što je nacrt proračuna programa Erasmus+ za 2019. znatno ispod očekivanja Parlamenta te ne premašuje programirane iznose u okviru aktualnoga VFO-a; smatra da je stoga ključno jačanje tematskih područja obrazovanja i osposobljavanja i mladih u okviru programa Erasmus+, kao nastavak jačanja Inicijative za zapošljavanje mladih u okviru podnaslova 1.b;

19.  podsjeća na važnost poticanja opsežnih sinergija između CEF-a za promet i CEF-a u digitalnom sektoru radi maksimalnog povećanja financijske poluge za projekte usmjerene na jačanje digitalizacije koridora mreže TEN-T;

20.  ponovno naglašava činjenicu da su MSP-ovi ključan dio gospodarstva Unije i imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta diljem Unije; smatra da je potrebno stvoriti povoljno poslovno okruženje za MSP-ove, kao i pružiti podršku klasterima i mrežama MSP-ova te podržati kooperativna poduzeća sa socijalnim, solidarnim i etičnim praksama; međutim, s velikom zabrinutošću primjećuje rezove Vijeća za Instrument za MSP-ove koji šalju kontradiktorne signale poduzećima Unije; smatra da proračun Unije i pristup financiranju iz tog proračuna te novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća mogu biti ključan alat u povećanju konkurentnosti i inovativnosti MSP-ova i jačanju poduzetničkog duha u Uniji; u tom pogledu podsjeća na programe COSME i Obzor 2020.;

21.  stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja, koji se odnose na borbu protiv klimatskih promjena te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (uključujući Marie Curie, vodeći položaj u svemiru, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME, Instrument za povezivanje Europe i EaSI povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna za 2019. i iznosa prije preraspodjele za EFSU;

22.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a iznad iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. za 566 773 112 EUR (ne računajući vraćanje na razinu otprije EFSU-a, naknadu za prijedlog o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati unutar dostupne razlike do gornje granice i daljnjom mobilizacijom ukupne razlike do gornje granice za obveze;

23.  pozdravlja predanost provedbi obnovljenog programa obrane EU-a, osobito putem sporazuma o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane; izražava svoju namjeru da posveti posebnu pozornost načinu na koji Komisija provodi dogovore koji se temelje na Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i Europskim snagama solidarnosti, što će biti navedeno u pismu izmjene koje će Komisija objaviti u listopadu 2018.;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

24.  pozdravlja smanjenje stope nezaposlenosti mladih na razini Unije s 14,8 % (od 1. listopada 2018.), ali izražava žaljenje što je u određenim državama članicama ta razina i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće nova financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanje odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2019.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative u 2019. iznose 580 milijuna EUR; smatra da je to povećanje dodatak iznosu za Inicijativu za zapošljavanje mladih koji je trenutačno obuhvaćen programom za razdoblje 2014. – 2020.;

25.  poziva države članice da zajamče ubrzanje provedbe programa kohezijske politike kako bi se nadoknadila kašnjenja; napominje da će, iako Vijeće nije dovelo u pitanje odobrena sredstva za plaćanja koja je predložila Komisija, Parlament pažljivo ispitati ažuriranu prognozu Komisije kako bi prilagodio iznos tih sredstava stvarnim potrebama radi izbjegavanja kašnjenja u plaćanjima na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a;

26.  u skladu s postignutim dogovorom o reviziji Programa potpore strukturnim reformama (SRSP), slaže se s prijenosom 40 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 17,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja iz podnaslova 1.b u naslov 2.;

Naslov 2 – Održivi rast: prirodni resursi

27.  podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje odobrenih sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2019.;

28.  primjećuje smanjenja Vijeća u iznosu od 310 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (- 0,52 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.) i - 328,13 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (- 0,57 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.), no smatra da bi pismo izmjene koje sastavlja Komisija trebalo ostati temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća razine nacrta proračuna za 2019., u iščekivanju ispitivanja tog pisma izmjene u okviru postupka mirenja;

29.   odlučuje povećati iznos sredstava za hitnu potporu posebice za svinjsko meso s obzirom na afričku svinjsku kugu kako bi se smanjio negativan utjecaj na poljoprivrednike i zaposlenike u regijama koje su najviše zahvaćene tom bolesti; odlučuje izraziti svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru u Uniji povećanjem odobrenih sredstava za voće i povrće radi rješavanja pitanja učinaka krize na taj sektor te učinaka ruskog embarga, kao i za mjere kojima se rješava pitanje učinaka bakterije xylella fastidiosa i nestabilnosti cijena maslinova ulja;

30.  ističe ključnu ulogu decentraliziranih agencija Unije u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane koje pomažu Uniji i državama članicama da donose informirane, znanstveno utemeljene odluke o zaštiti i poboljšanju okoliša i javnog zdravlja, jačajući pritom suradnju među državama članicama kako bi se riješili problemi građana Unije;

31.  odlučuje predložiti povećanje od 20 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) u cilju promicanja inovacija u sektoru poljoprivrede i šumarstva te jamčenja profitabilnosti i održivosti tih sredstava za život u budućnosti;

32.  odlučuje, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i svojim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 15,6 milijuna EUR iznad razine predviđene u nacrtu proračuna za 2019.; nadalje, podsjeća da se Unija obvezala da će zaustaviti i preokrenuti smanjenje bioraznolikosti te naglašava da to povećanje također doprinosi zaštiti bioraznolikosti;

33.  u svjetlu uspješnog zaključenja pregovora o reviziji Programa potpore strukturnim reformama odlučuje osloboditi sredstva iz pričuve koju je Vijeće uvelo na iznose prenesene iz podnaslova 1.b;

34.  ukazuje na učinke ekstremne suše koja je posljednjih mjeseci pogodila države članice, prouzročivši znatne gubitke u poljoprivredi i ugrozivši velik broj poduzeća i u tom smislu naglašava potrebu za jamčenjem potpornih mjera s ciljem pomaganja najgore pogođenim poljoprivrednicima;

35.  odlučuje da će iskoristiti maksimalna odobrena sredstava za programe POSEI predviđena u relevantnoj Uredbi(9), ističući važnost tih programa za otpornost poljoprivrednih proizvođača, te naglašava osjetljivu gospodarsku situaciju najudaljenijih regija;

36.   Stoga povećava iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 154,1 milijun EUR, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, ostavljajući razliku do gornje granice u iznosu od 190,8 milijuna EUR ispod gornje granice za obveze u naslovu 2.;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

37.  ponavlja svoje dugoročno uvjerenje da se pokazalo da je gornja granica u okviru naslova 3. uvelike nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije ključnih izazova povezanih s unutarnjom sigurnošću i sigurnošću građana s jedne te izbjeglicama i migrantima s druge strane;

38.  očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila tih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019. I u nadolazećim godinama te stoga smatra da su potrebna dodatna sredstva u području izbjeglica i migracija, i s obzirom na sve buduće, nepredvidljive potrebe u tim područjima; stoga ojačava Fond za azil, migracije i integraciju u pogledu pružanja podrške legalnoj imigraciji u Uniju, promicanja učinkovite integracije državljana trećih zemalja i poboljšanja pravednih i učinkovitih strategija povratka, prije svega radi pružanja podrške državama članicama u poboljšanju integracijskih mjera koje se odnose na izbjeglice i migrante, posebice djecu i maloljetnike bez pratnje;

39.  pozdravlja povećanje iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Fond za azil, migracije i integraciju radi financiranja novog zakonodavstva Dublin II. (pod pretpostavkom da će biti doneseno do kraja 2018.) i odbija odluku Vijeća o prijenosu odgovarajućih odobrenih sredstava u pričuvu;

40.  ističe da rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti mora ostati među prioritetima Unije te ističe ulogu Fonda za unutarnju sigurnost kao ključnog financijskog instrumenta za potporu državama članicama u području sigurnosti, pa i u borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminala; stoga odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava za Fond za unutarnju sigurnost, ujedno i kako bi ojačao podršku upravljanju granicama te pružio pomoć žrtvama terorističkih činova;

41.  ističe ključnu ulogu koju agencije Unije imaju u području pravosuđa i unutarnjih poslova s obzirom na poboljšanje suradnje među državama članicama s ciljem rješavanja pitanja koja zabrinjavaju građane Unije; odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava i broj osoblja za agencije EUROPOL, CEPOL, eu-LISA, Eurojust i EPPO;

42.  u tom kontekstu ustraje u tome da bi Ured europskog javnog tužitelja trebalo adekvatno financirati i zaposliti odgovarajući broj zaposlenika; napominje da u nacrtu proračuna za 2019. ukupni doprinos Unije iznosi 4 911 000 EUR; ističe da su ta odobrena sredstva namijenjena za pokrivanje rashoda povezanih s osobljem EPPO-a, njegovih infrastrukturnih i ostalih administrativnih i operativnih rashoda; izražava žaljenje što je osigurano samo 35 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta europskih tužitelja preostaje samo 12 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realno, posebno s obzirom na to da su se nedavno još dvije države članice odlučile priključiti EPPO-u; stoga odlučuje da će povećanje broja zaposlenika predviđeno za 2020. prebaciti na početak te da će platni razred za mjesto glavnog tužitelja i europskih tužitelja uskladiti s platnim razredima uprave OLAF-a i Europola;

43.  žali zbog proizvoljnih rezova Vijeća u iznosu od više od 35 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa i javnog zdravlja, unatoč odličnoj stopi izvršenja tih programa i već sada nedovoljnoj razini financiranja zbog koje mnogi visokokvalitetni projekti ostaju bez sredstava; vraća sve proračunske linije barem na iznose navedene u nacrtu proračuna i predlaže dodatna povećanja relevantnih proračunskih linija;

44.  ističe vrijednost programa Kreativna Europa u podupiranju audiovizualnog i kulturnog sektora Unije te ustraje u tome da bi razine financiranja trebale odgovarati ambicijama programa; poziva na povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura, između ostalog kako bi se riješilo pitanje niskih stopa uspješnosti; ujedno povećava iznos odobrenih sredstava za multimedijska djelovanja i jačanje financijskog kapaciteta MSP-ova u europskim kulturnim i kreativnim sektorima;

45.  podsjeća na svoju potporu programima za prava, jednakost, građanstvo i pravdu; odlučuje povećati iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za instrumente koji se bave nediskriminacijom i jednakošću općenito, prije svega za program Daphne, s ciljem borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja te osnaživanja prava žena i pripadnika zajednice LGBTQI+;

46  podsjeća da se projekti povezani s kulturom i obrazovanjem podupiru u nizu programa i instrumenata Unije, posebno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i Obzora 2020., potiče Komisiju da poboljša sinergije među programima kako bi ostvarila učinkovitu potrošnju; naročito poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među raznim programima Unije, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+, EaSI, Kreativna Europa te COSME, EFSU i europski strukturni i investicijski fondovi, za potporu više projekata u području kulturne i kreativne industrije;

47.  povećava sredstva u naslovu 3. za 127,75 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom posebnih instrumenata;

Naslov 4. – Globalna Europa

48.  naglašava da je zbog složenih geopolitičkih izazova s kojima se Unija suočava hitno potrebna njezina snažnija vanjska prisutnost; ponovno naglašava da vanjsko djelovanje Unije može biti vjerodostojno samo ako se temelji na dostatnim financijskim sredstvima; podsjeća na to da potrebe za financiranjem znatno premašuju trenutačnu vrijednost u okviru naslova 4. i poziva na jamčenje odgovarajućeg manevarskog prostora u slučaju nepredviđenih vanjskih kriza;

49.  podsjeća da provedba ciljeva održivog razvoja mora obuhvatiti sve unutarnje i vanjske politike Unije, a poseban naglasak trebalo bi staviti na osiguravanje dovoljno kvalitetne hrane i čiste vode te izgradnju dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda u cilju postizanja ciljeva održivog razvoja br. 2. i 6.; nadalje, skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i zahtijeva dodatno djelovanje za smanjenje energetskog siromaštva u skladu s ciljem održivog razvoja br. 7, posebice u udaljenim ruralnim sredinama u regijama koje nisu priključene na mrežu;

50.  u tom pogledu potvrđuje, u skladu sa svojim stajalištem izraženim u prethodno navedenoj Rezoluciji od 5. srpnja 2018., da bi za financiranje druge tranše Instrumenta za izbjeglice u Turskoj trebalo zadržati trenutačni omjer doprinosâ za Instrument za izbjeglice u Turskoj koji proizlaze iz proračuna Unije (1 milijarda EUR) i od država članica (2 milijarde EUR); stoga odlučuje smanjiti doprinose iz proračuna Unije s 1,45 milijardi EUR na 450 milijuna EUR; smatra da bi razliku umjesto toga trebalo financirati bilateralnim doprinosima država članica;

51.  smatra da je promicanje mira, sigurnosti i pravde u zemljama u razvoju presudno kako bi se riješili glavni uzroci migracije i povezani humanitarni izazovi u južnom susjedstvu EU-a, primjerice u Libiji; ističe važnost pružanja podrške dobrom upravljanju, demokraciji, vladavini prava i dinamičnom civilnom društvu kako bi se dugoročno i djelotvorno suzbilo siromaštvo i odgovorilo na izazove klimatskih promjena u zemljama u razvoju; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Instrument za razvoj i suradnju te Europski instrument za susjedstvo koji se odnosi na južno susjedstvo u različitim tematskim područjima kako bi se u tome ujedno odrazio znatan stres s kojim će se Europski instrument za susjedstvo i dalje suočavati tijekom 2019. godine;

52.   podsjeća na to da se Unija u svojoj vanjskoj politici obvezala na sveobuhvatnu zaštitu i promicanje prava djeteta, djevojčica i žena te osoba s invaliditetom i osoba s posebnim potrebama; naglašava da je važno u vanjskim odnosima Europske unije primjenjivati smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta u Europskoj uniji, akcijski plan EU-a za ravnopravnost spolova i europsku politiku za zaštitu osoba s invaliditetom; u tom smislu smatra primjerenim 10 % sredstava koja su na raspolaganju u okviru humanitarne pomoći namijeniti za pristup obrazovanju u kriznim područjima;

53.   naglašava stratešku važnost pružanja dostatnog financiranja za zapadni Balkan radi učvršćenja puta tih zemalja prema pristupanju EU-u; ne razumije prijedlog Vijeća o smanjenju dodijeljenih sredstava za političke reforme jer su one okosnica svih demokratskih preobrazbi; naglašava potrebu za odgovarajućom financijskom potporom akcijskom planu za razdoblje 2018. – 2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan i slijedom toga odlučuje povećati dodijeljena sredstva za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) za tu regiju;

54.  naglašava da je situacija u zemljama Istočnog partnerstva i dalje znatan izazov za Uniju; uvjeren je u važnost osiguravanja dostatnih sredstava za potporu reformama u zemljama u našem susjedstvu, za doprinos postizanju stabilnosti i za podupiranje mira te poboljšanje svakodnevnog života građana tih zemalja;

55.  poziva na snažnu potporu Unije Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), u skladu s Rezolucijom od 8. veljače 2018.(10), s obzirom na pogoršanje stanja na terenu i na odluku Sjedinjenih Američkih Država da ukinu svoj godišnji doprinos toj agenciji; navodi da je predloženo povećanje namijenjeno isključivo agenciji UNRWA kako bi se nadoknadio odgovarajući gubitak;

56.  uvjeren je u potencijal međuljudskih kontakata i mobilnosti mladih kao jedne od ključnih strategija za poboljšanje učinka vanjskog djelovanja Unije i njezine vidljivosti u javnosti partnerskih zemalja; stoga je odlučio povećati iznos doprinosa iz Instrumenta za razvoj i suradnju, Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći i Instrumenta za partnerstvo u okviru programa Erasmus+;

57.  u skladu s načelom uvjetovanja, podupire smanjenje iznosa dodijeljenog Turskoj u svim proračunskim linijama s obzirom na njezino stalno nazadovanje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava; istodobno smatra da je nužno dalje jačati izravnu potporu civilnom društvu, kao i međuljudske kontakte;

58.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

59.  prima na znanje umjereno povećanje sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) koje je predložila Komisija i primjećuje da je proračun ZVSP-a i dalje pod velikim pritiskom, između ostalog zbog povećanja broja zajedničkih sigurnosnih i obrambenih misija, a taj bi se problem mogao pogoršati u 2019.; vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koje je predložilo Vijeće za druge mjere i operacije za upravljanje krizama, što bi uzrokovalo smanjenje fleksibilnosti u rješavanju neočekivanih kriza;

60.  kao rezultat toga, odlučuje poništiti gotovo sva smanjenja Vijeća i ojačati naslov 4. za 425,4 milijuna EUR više od iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), istodobno smanjujući proračunske linije koje se odnose na Instrument za izbjeglice u Turskoj i Tursku te ne vraćajući smanjenja Vijeća s ukupnom vrijednošću od - 1,24 milijarde EUR, što dovodi do neto razlike od - 819,1 milijuna EUR u odnosu na iznos naveden u nacrtu proračuna za 2019. u naslovu 4.;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

61.  smatra da su smanjenja Vijeća neopravdana te da se u njima ne odražavaju stvarne potrebe; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za 2019. za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova od 1. do 4.;

Decentralizirane agencije

62.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi sva dodatna smanjenja koja predlaže Vijeće ugrozila pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućila da ispune zadaće koje su im dodijeljene; s posebnim nezadovoljstvom napominje proizvoljno smanjenje od samo 10 000 EUR za CEPOL i poziva Vijeće da podijeli s Parlamentom sve detalje o tome zašto smatra da su ti rezovi potrebni i razumni;

63.  napominje da se financiranjem agencija iz naknada opterećenje za proračun Unije smanjuje za 1 milijardu EUR godišnje; naglašava se da bi javne zadaće poput onih u području zdravlja, zaštite okoliša ili sigurnosti i pravde trebale uvijek ostati unutar proračuna Unije; smatra, međutim, da bi Komisija trebala nastaviti rješavati pitanje sukoba interesa koji bi mogli nastati u agencijama koje se financiraju iz naknada te poduzeti odgovarajuće mjere za izbjegavanje takvih sukoba;

64.  podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; smatra da su u tom kontekstu potrebna dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za europski GNSS (GSA) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER); napominje osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad i ističe da je za to tijelo potrebno mobilizirati nova sredstva; vraća na prvotnu razinu znatna smanjenja Vijeća u području odobrenih sredstava za europska nadzorna tijela, istodobno stavljajući dio njihovih odobrenih sredstava u pričuvu dok se ne vidi napredak u reviziji europskih nadzornih tijela;

65.  u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za agencije EUROPOL, eu-LISA, CEPOL, EUROJUST, EPPO i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

66.  očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila nekih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019., a vjerojatno i eskalirati te naglašava da će buduće potrebe Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) i Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u pogledu operativnih resursa i osoblja biti potrebno pažljivo pratiti, a možda i ažurirati za proračun za 2019.; stoga iščekuje da Komisija pošalje pismo izmjene; traži od Komisije da što prije dostavi pregled proračunskih potreba za proračun za 2019. za predložene reforme tih agencija;

67.  ponavlja svoje stajalište da je uspješno ostvarena ciljna vrijednost smanjenja broja osoblja za 5 %; izražava svoju namjeru da uključi zajedničku izjavu svih institucija u kojoj se potvrđuje kraj te jednokratne mjere; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva;

68.  podsjeća da je međuinstitucijska radna skupina za resurse decentraliziranih agencija 2 zaključila svoj rad donošenjem preporuka o iskustvu stečenom na temelju pristupa za postizanje cilja smanjenja osoblja za 5 %, postupanja s novim zadaćama, ocjenjivanja agencija, razmjene agencija, ocjenjivanja agencija s više lokacija i modela za agencije koje se financiraju iz naknada; pozdravlja prihvaćanje tih preporuka od strane institucija; izražava svoju namjeru da nastavi provjeravati rad Komisije u pogledu provođenja tih preporuka u budućnosti;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

69.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe EU-a; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, odlučuje donijeti uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta;

70.  pozdravlja pokretanje inicijative Discover EU, kojom se Europljanima u dobi od 18 godina osigurava 15 000 karata za InterRail 2018., kao i prijedlog Komisije za dodjelu 700 milijuna EUR u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., što je u skladu s ambicijama EU-a za promicanje mobilnosti u obrazovanju, aktivnog građanstva, socijalne uključenosti i solidarnosti među svim mladima; odlučuje nastaviti s tim važnim pripremnim djelovanjem 2019. i odlučan je da će to djelovanje nastaviti i 2020.;

Posebni instrumenti

71.  podsjeća na korisnost posebnih instrumenata za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje Instrumenta fleksibilnosti i ukupne razlike za obveze u proračunu za 2019. kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije; također podsjeća na važnost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi (EAR) i Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF);

Plaćanja

72.  ponavlja svoju zabrinutost da je, unatoč nedavnoj nadoknadi, nedovoljno izvršenje plaćanja u prethodnim trima godinama dosegnulo najnižu zabilježenu razinu, osobito u podnaslovu 1.b; izražava žaljenje zbog toga što se takvim kašnjenjima sprječava da građani pravovremeno iskoriste sav potencijal prioriteta i projekata Unije; upućuje na činjenicu da je u nacrtu proračuna za 2019. zbog toga ostala nezapamćena razlika do gornje granice u iznosu od 19,3 milijarde EUR ispod gornje granice za plaćanja; povećava odobrena sredstva za plaćanja u linijama koje su izmijenjene u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

73.  zadržava nepromijenjen ukupni iznos svojeg proračuna za 2019. u visini od 1 999 144 000 EUR, u skladu sa svojom rezolucijom o procjeni svojih prihoda i rashoda koja je 19. travnja 2018. usvojena na plenarnoj sjednici(11); uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe koje odražavaju ažurirane podatke koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

74.  napominje da razina projekcije proračuna za 2019. iznosi 18,53 %, što je manje od udjela postignutog 2018. (18,85 %) te je to najniži udio u naslovu V. u više od petnaest godina;

75.  napominje da će zbog izbora za Europski parlament 2019. rashodi porasti u određenim područjima, posebno u pogledu zastupnika koji ne budu ponovno izabrani i njihovih asistenata, dok će se uštede, doduše manjeg opsega, ostvariti u drugim područjima, kao posljedica manjeg opsega parlamentarnih aktivnosti u izbornoj godini;

76.  pozdravlja činjenicu da će proračun za 2019. sadržavati dodatne obroke za veća ulaganja koja su započeta 2016. radi znatnog poboljšanja sigurnosti Parlamenta; ističe da ti projekti obuhvaćaju različita područja, uglavnom povezana sa zgradama odnosno povećanjem sigurnosti na ulazu, za opremu i osoblje, kao što je projekt iPACS, ali i poboljšanjima u pogledu kibersigurnosti i komunikacijske sigurnosti;

77.  prima na znanje odluku Predsjedništva da odabere dvije opcije, strukturne renovacije i redizajniranje, za daljnju renovaciju zgrade Paul Henri Spaak (PHS); poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da proračunskom tijelu, uz sve tehničke specifikacije, dostave i detaljan proračun za svaku od tih opcija;

78.  smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2019. za 59 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. Studenoga 2015. postignut s Vijećem i kojim se plan godišnjeg smanjenja broja radnih mjesta u Parlamentu nastavlja do 2019.;

79.  napominje odluku Općeg suda od 25. rujna 2018. kojom se potvrđuje odluka Parlamenta o odbijanju omogućivanja pristupa dokumentima koji se odnose na dnevnice, putne troškove i naknade za parlamentarnu pomoć zastupnika u Parlamentu (Presuda u predmetima od T-639/15 do T-666/15 Maria Psara i dr. protiv Europskog parlamenta i T-94/16 Gavin Sheridan protiv Europskog parlamenta);

80.  podsjeća da je 23. listopada 1997. u svojoj rezoluciji o općem proračunu za 1998. Parlament pozvao svoje Predsjedništvo da od Revizorskog suda zatraži istragu dobrovoljnog mirovinskog sustava Parlamenta, zbog čega je Revizorski sud 16. lipnja 1999. objavio svoje mišljenje br. 5/99 „Mirovinski fond i sustav za zastupnike u Europskom parlamentu”; sada poziva Predsjedništvo da od Revizorskog suda hitno zatražiti izradu još jednog takvog mišljenja o mirovinskom sustavu i fondu 2019. godine;

81.  podsjeća na to da je glavni tajnik u svojoj napomeni Predsjedništvu od 8. ožujka 2018. naveo da će povezanost mirovinskog fonda s dobrovoljnim mirovinskim sustavom zastupnika iscrpiti njegov kapital znatno prije ispunjenja mirovinskih obveza, a moguće već i do 2024. godine; stoga poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da, uz potpuno poštovanje Statuta zastupnika, hitno izrade jasan plan za mirovinski sustav Parlamenta, preuzimajući obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika odmah nakon izbora 2019. godine;

82.  traži dodatnu potporu Unije parlamentarnoj dimenziji WTO-a, posebice većom financijskom i kadrovskom potporom odgovornom tajništvu;

83.  poziva na proširenje Europskog znanstvenog medijskog centra, usvojenog u proračunu za 2018., i na suradnju s televizijskim postajama, društvenim medijima i drugim partnerima radi uspostave programa osposobljavanja za mlade novinare, posebno u odnosu na nova znanstvena i tehnološka dostignuća i vijesti temeljene na činjenicama koje su prošle stručnu reviziju;

84.  podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 20. Studenog 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(12), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva na izradu plana za jedinstveno sjedište i smanjenje iznosa u predmetnim proračunskim linijama;

85.  potiče glavnog tajnika da osmisli detaljan sustav u kojem bi Parlament, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor više dijelili administrativne funkcije i usluge;

Dio IV. - Sud

86.  zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za 2019. za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo smanjenja, a koje su ključne za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;

87.  vraća u prvobitno stanje 16 radnih mjesta i povezana smanjenja odobrenih sredstava u nacrtu proračuna za 2019. koja predlaže Komisija s ciljem sprječavanja uskih grla koja bi mogla imati štetan učinak na produktivnost sudova u kontekstu novih aktivnosti Suda i stalnog rasta radnog opterećenja; smatra da bi trebalo odobriti otvorenje 16 novih stalnih radnih mjesta za pružanje usluga podrške, što je Sud prvotno predložio, a Komisija odbila;

Dio V. – Revizorski sud

88.  zadržava iznose iz nacrta proračuna za 2019. za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

89.  zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;

90.  povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora;

Dio VII. – Odbor regija

91.  zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;

92.  povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;

Dio VIII. – Europski ombudsman

93.  zadržava nepromijenjenu ukupnu vrijednost Ombudsmanova proračuna za 2019., kako je Komisija preporučila u nacrtu proračuna za 2019.;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

94.  odlučuje ne vratiti nacrt proračuna za 2019. u proračunskoj liniji koju je smanjilo Vijeće zbog velikog povećanja ukupnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

95.  zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;

96.  povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD);

97.  ponavlja potporu Parlamenta Kapacitetu za stratešku komunikaciju te ju povećava kako bi Unija mogla pružiti snažniji usklađeni odgovor na izazove dezinformiranja;

98.  vraća 28 radnih mjesta i otvara dodatnih 5 radnih mjesta te vraća na prvobitno stanje povezana odobrena sredstva koja ja Vijeće smanjilo jer je umjereno povećanje osoblja opravdano znatnim novim nadležnostima ESVD-a, posebno u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, a to se u prvom redu odnosi na osnivanje nove delegacije Unije u Londonu i novog odjela u sjedištu, te donošenjem brojnih inicijativa u području sigurnosti i obrane proteklih mjeseci;

o

o  o

99.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1)

SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

(2)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(3)

SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(5)

SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(6)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2018)0089.

(7)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2018)0182.

(8)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2018)0311.

(9)

Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0042.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0182.

(12)

SL C 436, 24.11.2016., str. 2.


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (31.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Brando Benifei

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  Prima na znanje povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza u okviru naslova 4., iako primjećuje da najveći dio tog povećanja proizlazi iz većeg doprinosa Instrumentu za izbjeglice u Turskoj; ističe da, s obzirom na višestruke izazove s kojima se EU suočava na međunarodnoj sceni, vanjsko djelovanje može biti vjerodostojno samo ako se predvidi dovoljno sredstava;

2.  zabrinut je da se u nacrtu proračuna potpuno iscrpljuju gornje granice za naslov 4., zbog čega Uniji ostaje vrlo malo manevarskog prostora u slučaju nepredviđenih vanjskih kriza;

3.  ističe stratešku važnost pružanja dostatnog financiranja za zapadni Balkan, važno prioritetno područje za EU, u cilju jačanja njegova puta prema pristupanju u EU, te u tom smislu žali zbog prijedloga da se smanje sredstva za političke reforme na zapadnom Balkanu za 10 milijuna EUR; traži da se taj trend zaustavi, uzimajući u obzir da su političke reforme okosnica svake demokratske preobrazbe, a slijedom toga i procesa pristupanja EU-u; naglašava da je potrebno osigurati dovoljno financijskih sredstava za provedbu akcijskog plana za razdoblje 2018.–2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan, pritom dajući prednost vladavini prava i regionalnoj integraciji; poziva na to da se udvostruči doprinos za IPA II u programu Erasmus+, kako je predviđeno Strategijom;

4.  u skladu s načelom uvjetovanja, podupire smanjenje iznosa dodijeljenog Turskoj u svim proračunskim linijama s obzirom na njezino stalno nazadovanje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava; istodobno je, zbog sve veće polarizacije turskog društva i mjera koje vlasti provode protiv temeljnih ljudskih prava i sloboda te protiv boraca za ljudska prava u razdoblju nakon pokušaja državnog udara, potrebno dodatno jačati izravnu potporu civilnom društvu i podupirati međuljudske kontakte; u tom pogledu osobitu pozornost treba posvetiti medijskoj slobodi i pravima pripadnika zajednice LGBTI;

5.  smatra da treba zadržati trenutačni omjer doprinosâ za Instrument za izbjeglice u Turskoj koji proizlaze iz proračuna Unije (1 milijarda EUR) i od država članica (2 milijarde EUR); poziva na odgovarajuću prilagodbu u predloženom doprinosu EU-a Instrumentu za izbjeglice u Turskoj za 2019., u skladu sa stajalištem Parlamenta izraženim u njegovoj rezoluciji od 5. srpnja 2018. o mandatu za proračunski trijalog za 2019.(1); osim toga, potrebno je osigurati da doprinosi Instrumentu za izbjeglice u Turskoj iz naslova 4. ne dovedu do smanjenja sredstava dostupnih za postojeće programe; nadalje, inzistira na tome da je potrebno pažljivo kontrolirati upotrebu tih sredstava i precizno ih usmjeriti na projekte za izbjeglice, a ne u druge svrhe; poziva Komisiju da redovito izvješćuje proračunsko tijelo o usklađenosti financiranih mjera s temeljnom pravnom osnovom;

6.  sa žaljenjem primjećuje smanjenje financijske potpore za poticanje gospodarskog razvoja zajednice ciparskih Turaka; poziva na ponovno uspostavljanje proračuna na postojećim razinama bez ikakva smanjenja;

7.  naglašava stratešku važnost istočnog i južnog susjedstva EU-a; naglašava da je situacija u susjedstvu i dalje znatan izazov za Uniju; zabrinut je zbog činjenice da će Europski instrument za susjedstvo (ENI) i dalje biti pod velikim pritiskom tijekom 2019., što se pogoršava zbog činjenice da se sredstva iz ENI-ja koriste za financiranje obveze preuzete prema Siriji i projekata u okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku; zahtijeva da se te nove obveze u potpunosti kompenziraju dodatnim sredstvima; pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza za izgradnju povjerenja, sigurnost te sprečavanje i rješavanje sukoba u zemljama Sredozemlja; u tom kontekstu ističe potrebu za odgovarajućom potporom ranjivim skupinama, posebice djeci (bez pratnje), ženama i žrtvama seksualnog nasilja u oružanom sukobu i izvan njega;

8.  pozdravlja namjeru Komisije da nastavi s pružanjem veće podrške Ukrajini, posebice u pogledu dugotrajnog sukoba u istočnoj Ukrajini, i Tunisu, posebice u borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti mladih; poziva na dodjelu više financijskih sredstava za potporu stabilizaciji Libije, uključujući potporu civilnom društvu i poštovanje standarda ljudskih prava i međunarodnog prava; u tom pogledu posebnu pozornost treba posvetiti tome da se financijska sredstva EU-a za Libiju ne upotrebljavaju za financiranje proizvoljnih pritvaranja i pritvaranja ranjivih osoba, posebice djece, u skladu sa Smjernicama EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta, te da se prema migrantima postupa u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; primjećuje da će stabiliziranje stanja u Libiji biti tek prvi korak i da će trebati uložiti daljnje napore u obnovu i reforme; poziva na pružanje veće podrške političkim reformama i demokratskim procesima u Gruziji i Republici Moldovi; ustraje u potrebi za pravilnim praćenjem provedbe i napretka reformi u tim zemljama partnerima;

9.  traži više financijskih sredstava u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava za zaštitu ugroženih boraca za ljudska prava, uključujući mehanizam za borce za ljudska prava (ProtectDefenders.eu), s obzirom na povećanje represije u nekim zemljama; nadalje, potrebno je osigurati dovoljna sredstva misijama EU-a za promatranje izbora jer se tako pridonosi jačanju demokratskih institucija i izgradnji povjerenja javnosti u izborne procese te se potiče stabilnost i jačanje drugih ciljeva vanjske politike;

10.  žali zbog smanjenja doprinosa EU-a Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju (EIUC) i njegovu Globalnom kampusu za ljudska prava, čime će se ozbiljno ugroziti funkcioniranje tog vodećeg akademskog programa EU-a; poziva Komisiju da i dalje dodjeljuje financijska sredstva Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju na razini koja je u skladu s prethodnim doprinosima;

11.  poziva na snažnu potporu Unije bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA)(2), u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 8. veljače 2018. o položaju UNRWA-e, s obzirom na pogoršanje stanja na terenu i na odluku Sjedinjenih Američkih Država da drastično smanje svoje sudjelovanje; i dalje je iznimno zabrinut zbog sve češćih slučajeva uništenja i zapljene humanitarne pomoći na Zapadnoj obali koju financira EU;

12.  Prima na znanje umjereno povećanje sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) i primjećuje da je proračun ZVSP-a i dalje pod velikim pritiskom, između ostalog zbog povećanja broja zajedničkih sigurnosnih i obrambenih misija, a taj bi se problem mogao pogoršati u 2019.; poziva na ukidanje smanjenja koje je Vijeće predložilo za druge mjere i operacije za upravljanje krizama, što bi smanjilo fleksibilnost u reagiranju na neočekivane krize te razmjerno povećalo proračun ZVSP-a;

13.  poziva na dodjelu dodatnih sredstava u Instrument za doprinos stabilnosti i miru s obzirom na njegovu značajnu ulogu u odgovaranju na krize, pripravnosti na krize, sprečavanju sukoba i izgradnji mira; ističe važnost stalne provedbe poveznice između razvoja i sigurnosti u okviru IcSP-a te poziva na dodjelu dodatnih sredstava koja bi se koristila u okviru postojećih komponenti Instrumenta;

14.  ističe važnost postupnog oblikovanja zajedničke obrambene politike EU-a i potrebu za pružanjem potpore daljnjem financiranju kako bi se zajamčila njezina provedba;

15.  pozdravlja nedavno usvajanje Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) u cilju pružanja podrške europskoj obrambenoj suradnji i inovacijama, i uvrštenje u nacrt proračuna za 2019.; smatra da će se tim programom, zajedno s pripremnim djelovanjem za istraživanje EU-a u području obrane koje je u tijeku, pridonijeti razvoju europske obrambene industrije; naglašava važnost prekograničnog sudjelovanja MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

16.  poziva na povećanu potporu neširenju i razoružanju u skladu s obvezama koje proizlaze iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja(3);

17.  poziva na povećanje doprinosa programu Erasmus+ iz svih instrumenata za vanjsko financiranje s obzirom na to da su međuljudski kontakti i mobilnost mladih jedna od ključnih strategija za poboljšanje učinka vanjskog djelovanja EU-a i njegove vidljivosti u javnosti naših partnerskih zemalja;

18.  podsjeća da klimatske promjene imaju vidljiv učinak na brojne aspekte ljudskog života te su sve uočljivije u zemljama u razvoju; poziva na dodjelu više sredstava za klimatsko djelovanje, što bolje odražava snažnu predanost EU-a klimatskoj diplomaciji i njegov veći angažman u tom području.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

5

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Javier Couso Permuy, Arnaud Danjean, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule-Pēterse, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Wajid Khan, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Alojz Peterle, Tonino Picula, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Dobromir Sośnierz, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Brando Benifei, Andrea Bocskor, Tanja Fajon, Neena Gill, Ana Gomes, Liisa Jaakonsaari, Jo Leinen, Miroslav Poche, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

43

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule-Pēterse, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Jozo Radoš, Ivo Vajgl

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Asim Ademov, Michèle Alliot-Marie, Andrea Bocskor, Elmar Brok, Arnaud Danjean, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, László Tőkés

S&D

Nikos Androulakis, Brando Benifei, Tanja Fajon, Eugen Freund, Neena Gill, Ana Gomes, Liisa Jaakonsaari, Wajid Khan, Jo Leinen, Andrejs Mamikins, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Miroslav Poche, Elena Valenciano, Boris Zala

5

-

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa

NI

James Carver, Dobromir Sośnierz

8

0

ECR

Amjad Bashir, Bas Belder, Anna Elżbieta Fotyga, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2018)0311.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2018)0042.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0424.


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (6.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Arne Lietz

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da ciljevi održivog razvoja do 2030., posebno cilj 3. o zdravlju, cilj 4. o obrazovanju, cilj 5. o rodnoj ravnopravnosti i cilj 13. o klimatskom djelovanju, trebaju primiti odgovarajuću potporu iz proračuna Unije i da se moraju odražavati i na proračun Unije za 2019., čime bi se pokazalo da su prioritet dugoročni napori za iskorjenjivanje siromaštva, kao što je utvrđeno u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); podsjeća da njegova provedba mora prelaziti granice unutarnje i vanjske politike Unije, kao i integrirati na uravnotežen i dosljedan način tri dimenzije održivog razvoja rješavanjem međupovezanosti između različitih ciljeva održivog razvoja; poziva Komisiju i države članice da ciljevi održivog razvoja do 2030. budu strateški prioritet i da se to odrazi u proračunu Unije;

2.  podsjeća da se Unija obvezala na sveobuhvatnu zaštitu i promicanje prava djeteta u svojoj vanjskoj politici u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravima djeteta; naglašava važnost primjene smjernica EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta u vanjskim odnosima Unije; poziva Komisiju da prati i izvješćuje o napretku u području prava djeteta u vanjskim programima Unije;

3.  ponavlja da se oštro protivi korištenju razvojnih sredstava za nerazvojne ciljeve kao što su upravljanje granicama i izgradnja vojnih kapaciteta te ističe da financiranje koje ne ispunjava kriterije službene razvojne pomoći ni u kojoj mjeri ne smije dolaziti iz Instrumenta za razvojnu suradnju ili Europskog razvojnog fonda (ERF); ponavlja da bi se, radi dugoročne uspješnosti u borbi protiv siromaštva te u skladu s člankom 208. UFEU-a, mjere za rješavanje duboko ukorijenjenih uzroka siromaštva trebale odabrati prije drugih koje zadovoljavaju kriterije službene razvojne pomoći; ponovno potvrđuje svoju potporu uvrštenju ERF-a u proračun te ističe važnost ograničenja proračuna koji se pojedinačno dodjeljuju afričkoj, karipskoj i pacifičkoj regiji;

4.  ističe da, dok fleksibilnost i brzina kojom se predmetni iznosi mogu koristiti jesu prednost u pogledu dobrog upravljanja sredstvima, te prednosti ni na koji način ne mogu opravdati preusmjeravanje razvojnih sredstava u druge svrhe, ograničavanje ovlasti nadzora Parlamenta, jedinog demokratski izabranog tijela, ili sustavno programiranje dugoročnih mjera; u tom smislu poziva na što veće ograničavanje stvaranja izvanrednih instrumenata kao što su fiducijarni fondovi i na razmatranje tih načela pri strukturiranju sljedećega višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

5.  ističe da Unija i njezine države članice moraju poštovati svoju zajedničku obvezu, potvrđenu 2015., da će do 2030. povećati razinu službene razvojne pomoći na 0,7 % svojeg bruto nacionalnog dohotka (BND); podsjeća na kolektivnu obvezu Unije da najnerazvijenijim zemljama kratkoročno pruži između 0,15 % i 0,2 % BND-a za službenu razvojnu pomoć; ističe da je kolektivna službena razvojna pomoć Unije 2017. pala za 2,4 % u odnosu na brojke za 2016.; izražava zabrinutost zbog toga što, ako BND ostane na 0,11 % 2016., Unija neće biti u položaju da poštuje svoje obveze prema najnerazvijenijim zemljama; poziva Komisiju i države članice da pripreme i predstave izvediv vremenski okvir za takvo postupno povećanje do te razine; poziva države članice da iz izračuna službene razvojne pomoći isključe troškove donatora za izbjeglice; ponavlja da se Komisija obvezala da će najmanje 20 % svoje službene razvojne pomoći namijeniti ljudskom razvoju i socijalnoj uključenosti; traži da se poveća dodjela sredstava njezine službene razvojne pomoći za 2019. za zdravlje, obrazovanje i socijalnu zaštitu kako bi se do kraja aktualnoga VFO-a ispunila njezina obveza; posebno naglašava potrebu za promicanjem i zaštitom seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, čime se suprotstavlja pravilu globalnog blokiranja koje je uvela vlada Sjedinjenih Američkih Država; potvrđuje da bi se razvojna pomoć Unije trebala učinkovitije iskoristiti te da bi službena razvojna pomoć trebala biti usmjerena na sektore u kojima je najpotrebnija, prije svega na izgradnju kapaciteta, dobro upravljanje, zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu, vodoopskrbu i odvodnju te energetiku; ističe da je potrebno podupirati održavanje s dostatnim pristupom rezervnim dijelovima i lokalno osposobljenim tehničkim stručnjacima;

6.  s obzirom na važnost uloge koju Ujedinjena Kraljevina ima u području razvoja, ustraje u tome da se očuvaju bliske veze između Unije i Ujedinjene Kraljevine nakon njezina povlačenja kako bi se ograničili gubici koji iz toga proizlaze;

7.  uviđa da se ni jedna zemlja dosad nije razvila bez sudjelovanja u daljnjim trgovinskim odnosima sa svojim susjedima i ostatkom svijeta; dodatno potiče financiranje potpora za trgovinske aktivnosti kako bi se zemljama u razvoju dopustilo da u budućnosti u mnogo većoj mjeri sudjeluju u globalnim lancima vrijednosti; u tom kontekstu naglašava sve veću važnost digitalne povezivosti kako bi se postigla uravnoteženija raspodjela koristi koje proizlaze iz globalizacije u korist zemalja u razvoju;

8.  ističe veliku važnost podupiranja mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te posebno poziva na uspostavu lokalnih rješenja za bolji pristup financijskim sredstvima uz daljnje jačanje sustava mikrofinancijskih zajmova i jamstava;

9.  poziva na proširenje programa „Erasmus za mlade poduzetnike” izvan Europe, a posebno na zemlje u razvoju uz pružanje potrebnih financijskih sredstava;

10.  potiče osnivanje institucija za strukovno dvojno obrazovanje u kojima bi mladi za vrijeme profesionalnog naukovanja s naglaskom na praktičnim aspektima zvanja pohađali teorijska predavanja na specijaliziranim strukovnim školama;

11.  imajući u vidu dramatično stanje u pogledu humanitarne pomoći, inzistira na tome da se aktualne svjetske humanitarne potrebe odraze u znatnom povećanju sredstava za proračunske linije humanitarne pomoći koju je jednostavno mobilizirati; ponavlja da edukacija dječaka i djevojčica ima ključnu ulogu u sprečavanju humanitarnih kriza koje uzrokuju ljudi, i to izbjegavanjem sukoba, zaštitom djece i pružanjem mogućnosti za njih; pozdravlja činjenicu da se znatan iznos humanitarne pomoći već izdvaja za edukaciju u području kriznih situacija; poziva, međutim, na odgovarajuće povećanje tog udjela i na pružanje više potpore proračunskoj liniji programa Erasmus+ u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju, s obzirom na činjenicu da je obrazovanje u kriznim situacijama presudno za razvoj stanovništva nakon zaključenja faze neposrednih potreba i da ta faza katkad može trajati nekoliko godina;

12.  primjećuje da su iskorištene razlike do gornje granice i mehanizmi fleksibilnosti u proračunu Unije i njezinu vanjskom djelovanju, koji se često upotrebljavaju za mobiliziranje dodatnih sredstava za reagiranje na nepredviđene potrebe, uključujući humanitarne krize; u vezi s tim se protivi prijedlogu Komisije o financiranju druge tranše Instrumenta za izbjeglice u Turskoj u kojem nisu ostavljene dostatne razlike do gornje granice u okviru naslova IV. i posebnih instrumenata VFO-a za nepredviđene humanitarne krize zbog neispunjene obveze država članica da bilateralno doprinesu Instrumentu za izbjeglice u Turskoj s 2 milijarde EUR; izražava zabrinutost zbog kontinuirane mobilizacije pričuve ERF-a kako bi se dopunili doprinosi Uzajamnom fondu Unije za Afriku, posljednji put za 500 milijuna EUR; naglašava da se novac tim prijenosom sredstava ne samo preusmjerava iz ciljeva ERF-a koji se odnose na iskorjenjivanje siromaštva i promicanje održivog razvoja te u upravljanje migracijama nego se usto i ozbiljno ograničava mogućnost mobiliziranja dodatnih sredstava za buduće humanitarne krize u regijama AKP-a u narednim godinama; ponovno poziva države članice da povećaju svoje doprinose za Instrument za izbjeglice u Turskoj i Uzajamni fond Unije za Afriku, za koje založeni doprinosi trenutačno iznose 3 milijarde EUR (prije dodatnih 500 milijuna EUR) iz proračuna Unije i ERF-a te samo 430 milijuna EUR od država članica EU-a i drugih donatora;

13.  smatra da je promicanje mira, sigurnosti i pravde u zemljama u razvoju od ključne važnosti za Uniju u rješavanju temeljnih uzroka migracija; uviđa da su rashodi povezani sa sigurnošću osobito relevantni u trenutačnim naporima usmjerenima prema temeljitom rješavanju pitanja poveznice između sigurnosti i razvoja i ispunjenja 16. cilja Programa održivog razvoja do 2030.;

14.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

15.  podsjeća na važnost podupiranja troškova koji su izravno povezani s postizanjem ciljeva politike humanitarne pomoći, među ostalim, troškova tehničke i administrativne pomoći;

16.  naglašava da je važno u poglavlju o humanitarnoj pomoći odobrena sredstava za plaćanja održati barem na jednakoj razini kao i odobrena sredstava za preuzimanje obveza kako bi se izbjegao ozbiljan i stalan manjak sredstava za plaćanja, otežane hitne intervencije i dovođenje do gomilanja neplaćenih računa i negativnih učinaka koji se odražavaju i na partnere zadužene za provedbu;

17.  naglašava važnost opskrbe čistom vodom i izgradnje dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda;

18.  skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Unije u naporima da se to siromaštvo smanji; naglašava potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada i dionika u pogođenim zemljama kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo i postigao cilj održivog razvoja br. 7., posebno kada je riječ o udaljenim ruralnim sredinama u područjima koja nisu priključena ne mrežu;

19.  poziva na izdvajanje dostatnih financijskih sredstava za Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku kako bi se osigurala kontinuirana potpora palestinskim izbjeglicama u toj regiji;

20.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za potporu razvojnim inicijativama u zemljama u razvoju koje izvršavaju organizacije civilnoga društva i lokalne vlasti ili koje se izvršavaju za njih; u području humanitarne pomoći podsjeća Komisiju i Vijeće na obvezu u okviru tzv. velikog dogovora o lokalizaciji, prema kojoj vrijedi obveza plaćanja najmanje četvrtine svih sredstava humanitarne pomoći što izravnije lokalnim i nacionalnim pružateljima pomoći te stoga poziva na reviziju aktualne Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96(1) (iz 1996. godine) kako bi se zajamčilo da se buduće financiranje humanitarne pomoći i dalje temelji na potrebama i bude u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći, ali i da se prilagođuje kontekstu koji se mijenja i bude efikasnija, posebno u smislu unapređenja humanitarno-razvojne veze i doprinošenja ispunjenju obveza preuzetih na Svjetskom humanitarnom sastanku na vrhu 2016. te onih koje su dio tzv. velikog dogovora;

21.  ponavlja važnost usmjeravanja na glavne humanitarne krize, uključujući zaboravljene humanitarne krize; poziva na jamčenje humanitarnih sredstava za sljedeće krize: Jemen (22 milijuna osoba kojima je potrebna humanitarna pomoć), kriza u Siriji i susjednim zemljama (više od 13 milijuna osoba kojima je potrebna humanitarna pomoć u Siriji), kao i zaboravljene humanitarne krize kao što je ona u Sahelu (1,6 milijuna djece kojima prijeti ozbiljna akutna pothranjenost i 6,8 milijuna osoba čija je prehrana nesigurna) te u Demokratskoj Republici Kongu (13 milijuna osoba kojima je potrebna pomoć i više od 2 milijuna djece koja pate od ozbiljne akutne pothranjenosti);

22.  ističe potrebu jamčenja humanitarne i razvojne pomoći za Sahel; naglašava da su kronično siromaštvo, klimatske promjene, intenziviranje sukoba i gotovo neplodna poljoprivredna sezona ove godine doveli do toga da je za 6,8 milijuna osoba potrebna humanitarna pomoć u regiji koja je strukturno krhka i u kojoj je pristup osnovnim socijalnim uslugama ograničen; stoga poziva na povećanje humanitarnih i razvojnih sredstava za tu regiju kako bi se obuhvatile i intervencije kojima se spašavaju životi i dugoročniji napori za rješavanje temeljnih uzroka ugroženosti u pogledu prehrambene i nutricijske nesigurnosti te kako bi se ojačale osnovne socijalne usluge;

23.  naglašava da bi se potreba za primjenom humanitarno-razvojne veze trebala odražavati u proračunu Unije za 2019., i to usmjeravanjem na ključne sektore kao što je prehrana; stoga poziva Komisiju, a posebno Glavnu upravu za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći i Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj, da popune humanitarni i razvojni jaz namjenjivanjem i humanitarnog i dugoročnog financiranja u proračunu Unije za 2019. za prehranu, čime će se omogućiti da djeca s ozbiljnom akutnom pothranjenošću dobiju pristup liječenju u svim kontekstima, i kriznim i razvojnim;

24.  podsjeća da klimatske promjene imaju vidljiv učinak na više aspekata ljudskih života te ih se sve više osjeća u zemljama u razvoju; poziva na dodjelu dodatnih sredstava iz drugih instrumenata za klimatsko djelovanje, koji nisu Instrument za razvojnu suradnju i ERF, što bi odražavalo snažnu predanost i veći angažman u klimatskoj diplomaciji, posebno promicanjem sektora obnovljivih izvora energije, u cilju nošenja s klimatskim promjenama. podsjeća da je pristup pitkoj vodi ključan faktor za društveni i gospodarski razvoj, čime se omogućuje rješavanje problema siromaštva i pružanje pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama; traži da države članice i zemlje koje to nisu poštuju preuzete obveze u području borbe protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena; naglašava da će dodjela sredstava doći iz drugih fondova, a ne iz razvojnih fondova;

25.  podsjeća da su u kontekstu klimatskih promjena i potrebe za klimatskom prilagodbom presudna ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa i pripravnost u razvojnim programima kako bi se spriječila ljudska patnja i gubitak života, pomoglo u očuvanju rezultata postignutih u okviru razvojne suradnje u partnerskim zemljama i smanjila potreba za reagiranjem u kriznim situacijama;

26.  podsjeća da Komisija nije ostvarila cilj dodjele 20 % svoje službene razvojne pomoći ljudskom razvoju i socijalnoj uključenosti te čak smanjuje odgovarajuću proračunsku liniju; stoga traži znatno povećanje tih odobrenih sredstava;

27.  ističe važnost pilot-projekata i pripremnih djelovanja; traži neprekidnu potporu za aktualne i nove pilot-projekte i pripremna djelovanja;

28.  ističe važnost očuvanja najjače moguće suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom u području razvojne suradnje nakon Brexita;

29.  prima na znanje predloženo povećanje proračunske linije posvećene suradnji s Bliskim istokom za 134 % te povećanje proračunske linije posvećene migracijama i azilu za 6 %; izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije objasnila ta dva povećanja u kontekstu u kojem su migracijski tokovi u Europu osjetno pali; stoga predlaže da se odgovarajuća odobrena sredstva smanje kako bi se financiralo potrebno povećanje proračunske linije za ljudski razvoj.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Lola Sánchez Caldentey, Jean-Luc Schaffhauser, Mirja Vehkaperä, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Frank Engel, Cécile Kashetu Kyenge, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

16

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Mirja Vehkaperä

EFDD

Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano

GUE/NGL

Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey

PPE

Frank Engel, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta

S&D

Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Kathleen Van Brempt

VERTS/ALE

Maria Heubuch

1

-

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

2

0

PPE

Joachim Zeller, Anna Záborská

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (SL L 163, 2.7.1996., str. 1.).


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (29.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: William (The Earl of) Dartmouth

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da trgovinski program Unije, predstavljen u strategiji „Trgovina za sve”, postaje sve ambiciozniji; ističe da je potrebno pružiti dovoljno političke i administrativne potpore kako bi se osiguralo postizanje trgovinskih dogovora u odgovarajućim vremenskim okvirima; naglašava da bi trebalo povećati financijska sredstva za inicijative u okviru pomoći za trgovinu, a Glavnoj upravi Komisije za trgovinu dodijeliti dostatna sredstva za povećani broj aktivnosti, a posebno kako bi se osigurala provedba odredbi sadržanih i u bilateralnim i multilateralnim sporazumima; ističe da je u cilju postizanja uključivije strategije važno napraviti procjene prije, tijekom i nakon sklapanja takvih sporazuma; u tom pogledu uviđa potrebu za rodno raščlanjenim podacima; ponavlja da je potrebno na primjeren način financirati provedbu instrumenata trgovinske zaštite radi promicanja brzih istraga te kako bi se omogućilo njihovo brzo donošenje; ističe da je potrebno osigurati dostatna sredstva za suradnju i pomoć trećim zemljama radi promicanja i olakšavanja njihova pridržavanja bilateralnih i multilateralnih trgovinskih inicijativa i sporazuma, uključujući Wassenaarski sporazum, Proces Kimberley i međunarodni savez za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje; traži da se u okviru pomoći Unije u području trgovine stavi veći naglasak na potporu povećanju lokalne i regionalne trgovine u našim partnerskim zemljama i regijama, čime se jača neovisni i trajni gospodarski razvoj tih zemalja; nadalje traži od Komisije da koordinira provedbu tih inicijativa kako bi one bile maksimalno učinkovite;

2.  ističe da je međunarodna trgovina temeljni instrument vanjske politike Unije kojim se, pod uvjetom da mu se dodijele odgovarajuća financijska sredstva i da ga se provodi koherentnim strategijama, doprinosi održivom razvoju, posebno u zemljama u razvoju; smatra da je zajednička trgovinska politika jedno od najsnažnijih sredstava Unije za suzbijanje uzroka migracija;

3.  ističe da je u okviru preispitivanja VFO-a potrebno hitno izvršiti temeljitu reorganizaciju proračuna Unije i njegove strukture, uključujući ambiciozniju i značajniju ulogu Europskog parlamenta, vodeći pritom računa o programu trgovinske politike, te poziva Komisiju da u tom pogledu preuzme inicijativu u odnosu na Vijeće i Parlament;

4.  traži od Komisije da izvrši procjenu postojećih instrumenata za promicanje internacionalizacije malih i srednjih poduzeća u pogledu njihove usklađenosti s drugim instrumentima Unije za potporu malim i srednjim poduzećima te u pogledu supsidijarnosti, nepreklapanja i komplementarnosti u odnosu na programe država članica; poziva Komisiju da i dalje financira programe za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća i da nastoji pružiti mjerilo u pogledu pravila o podrijetlu koje je prilagođeno malim i srednjim poduzećima, čime bi im se posebno trebalo omogućiti korištenje povlastica dostupnih u okviru postojećih sporazuma s ciljem povećanja stope iskorištavanja povlastica;

5.  napominje da sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera u provedbi trgovinskih sporazuma može doprinijeti legitimnosti i učinkovitosti zajedničke trgovinske politike, da građani Unije žele u većoj mjeri biti uključeni i angažirani u pogledu trgovinske politike Unije te da je taj interes građana postao prioritet Komisije; smatra da je od presudne važnosti dodijeliti odgovarajuća sredstva kako bi se građani Unije aktivno uključili u kreiranje trgovinske politike i kako bi postali svjesniji prednosti koje ta politika donosi; poziva da se u građanski dijalog uključe unutarnje savjetodavne skupine i zajedničke platforme koje trenutačno nemaju dovoljno sredstava u proračunu, s obzirom na to da su one ključne za istinsko sudjelovanje civilnog društva u provedbi i praćenju poglavlja o održivosti trgovine u trgovinskim sporazumima; također poziva da se definiraju ključni pokazatelji uspješnosti na temelju kojih bi se ocijenila uspješnost carinskih uprava, na nacionalnoj razini i na razini Unije; poziva države članice da preuzmu aktivniju ulogu u pojašnjavanju dodane vrijednosti koju pruža trgovinska politika Unije, s obzirom na to da se pregovarački mandati utvrđuju na razini država članica;

6.  ističe da se tehničkom potporom u području trgovine i ekonomskom pomoći koje se u okviru europske politike susjedstva pružaju partnerima Unije na istočnim granicama te u zemljama u kojima se dogodilo Arapsko proljeće, daje znatan doprinos stabilnosti tih regija;

7.  poziva Komisiju da investira u izradu studije o doprinosu trgovinske politike Unije postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, uključujući preporuke za usklađivanje politike s Programom održivog razvoja do 2030.;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Yannick Jadot, France Jamet, Elsi Katainen, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Seán Kelly, Sander Loones, Bolesław G. Piecha, Fernando Ruas, Paul Rübig, Lola Sánchez Caldentey, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Nessa Childers

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Elsi Katainen

ECR

Sander Loones, Emma McClarkin, Bolesław G. Piecha, Joachim Starbatty

EFDD

William (The Earl of) Dartmouth

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Bendt Bendtsen, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Seán Kelly, Sorin Moisă, Franck Proust, Fernando Ruas, Paul Rübig, Jarosław Wałęsa

S&D

Maria Arena, Nessa Childers, Karoline Graswander-Hainz, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster

3

-

ENF

France Jamet, Danilo Oscar Lancini

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

3

0

GUE/NGL

Lola Sánchez Caldentey, Helmut Scholz

VERTS/ALE

Yannick Jadot

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (28.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Joachim Zeller

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je u nacrtu proračuna Unije za 2019. za obveze predviđeno 166 milijardi EUR, što je povećanje od 3 % u odnosu na 2018., a uložit će se u jače i otpornije europsko gospodarstvo te u promicanje solidarnosti i sigurnosti na objema stranama granica Unije;

B.  budući da se uz konsolidiranje prošlih napora tim nacrtom proračuna obuhvaća i potpora za nove inicijative: Europske snage solidarnosti, Europsko nadzorno tijelo za rad i proširenje Programa potpore strukturnim reformama; uspostava Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane, rezerva sposobnosti civilne zaštite na razini Unije i osnivanje novog Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO);

Prikaz proračuna Unije

1.  napominje da se proračun Unije prikazuje u odjeljcima koji odgovaraju aktivnostima koje vode institucije (izrada proračuna na temelju aktivnosti); smatra da takav prikaz ne jamči jasno i brzo razumijevanje ciljeva koji se žele postići; napominje da se višegodišnji financijski okvir (VFO) pak prikazuje prema naslovima koji odgovaraju političkim područjima;

2.  napominje da su programski izvještaji o rashodima poslovanja koji se prilažu uz nacrt proračuna poveznica između svake proračunske linije i političkih ciljeva koji se žele postići;

3.  traži od Komisije da proračun Unije predstavlja u skladu s političkim ciljevima VFO-a;

Programski izvještaji o rashodima poslovanja uz proračun za 2019.

4.  pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja uz proračun za 2019. koje prema članku 38. Financijske uredbe daju informacije za svaki od programa potrošnje o:

–  opravdanju i dodanoj vrijednosti EU-a za svaki program;

–  pregledu provedbe (stvarne i buduće);

–  napretku u izvedbi programa (ciljevi, pokazatelji, ključne etape i zadaće) i doprinosu glavnim politikama i ciljevima Unije;

5.  sa zabrinutošću napominje da Komisija koristi dva skupa ciljeva i pokazatelja za mjerenje uspješnosti financijskog upravljanja; s jedne strane, glavni direktori Europske komisije u svojim godišnjim izvješćima o radu ocjenjuju ostvarenost ciljeva definiranih u njihovu planu upravljanja, a s druge strane Komisija mjeri uspješnost programa potrošnje posredstvom programskih izvještaja o rashodima poslovanja bez gotovo ikakve međusobne povezanosti; tom se okolnošću otežava usporedivost različitih vrsta dokumenata koji se bave uspješnošću;

6.  posebno ističe da u godišnjim izvješćima o radu glavni direktori izvješćuju o postizanju općih i posebnih ciljeva, ali ne navode odgovarajuće rashode; stoga poziva Komisiju da tijekom pripreme i izvršenja proračuna te proračunskog izvješćivanja u potpunosti provodi načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti, čime bi se omogućilo ex post izvješćivanje o sredstvima utrošenima radi ispunjenja ciljeva;

7.  podsjeća da trenutačni okvir uspješnosti programa o kojima se izvještava u programskim izvještajima obuhvaća 716 različitih vrsta pokazatelja kojima se mjeri uspješnost 61 općeg i 228 posebnih ciljeva;

8.  pozdravlja činjenicu da su u ovoj fazi provedbe stvarna postignuća za gotovo 90 % pokazatelja već prijavljena (ili djelomično prijavljena); to je ujednačeno povećanje u odnosu na prethodne godine (60 % u programskim izvještajima za 2017. i 80 % u programskim izvještajima za 2018.); napominje da programski izvještaji obuhvaćaju podatke o stvarnim rezultatima za razdoblje 2014. – 2016. ili za 2017.;

9.  traži od Komisije da:

(a)  pojednostavi izvješćivanje o uspješnosti:

–  daljnjim smanjenjem broja ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za razna izvješća o uspješnosti i usmjeravanjem na one kojima se najbolje mjeri socijalna, okolišna i ekonomska uspješnost proračuna Unije, uz istodobno izbjegavanje jedinstvenoga pristupa za sve;

–  predstavljanjem financijskih informacija na način koji omogućuje njihovu usporedbu s informacijama o uspješnosti kako bi se dobila jasna poveznica između potrošnje i uspješnosti;

–  pojašnjenjem i poboljšanjem sveukupne usklađenosti dvaju skupova ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za programe, s jedne strane, i glavne uprave, s druge strane;

(b)  na bolji način uravnoteži izvješćivanje o uspješnosti jasnim predočavanjem informacija o glavnim izazovima koje tek treba riješiti;

10.  pozdravlja činjenicu da se u programskim izvještajima za 2019. upućuje na ostvarenje horizontalnih ciljeva politike kao što su borba protiv klimatskih promjena, bioraznolikost i rodna pitanja; cijeni što Komisija isto tako predstavlja relevantne programe potrošnje kojima se doprinosi ostvarenju deset prioriteta Junckerove Komisije i ističe najnovije i najvažnije inicijative koje doprinose ciljevima održivog razvoja, iako često neizravno i nemjerljivo;

11.  poziva Odbor za proračune Europskog parlamenta da, u suradnji sa sektorskim odborima Parlamenta, promiče istinsku kulturu „usmjerenosti na rezultate” radi optimizacije korištenja sredstvima i da razmotri preraspodjelu sredstava iz programa koji pokazuju slabu uspješnost;

Strategija Europa 2020.

12.  ističe da strategija Europa 2020. sadržava prioritetne zadaće i ciljeve za aktualno programsko razdoblje te je stoga proračun Unije ključan instrument za provedbu ciljeva te strategije i ostvarenje predviđenih rezultata; no zabrinut je zbog toga što prema glavnim ekonomskim i socijalnim pokazateljima Unija još nije ostvarila te ciljeve i rezultate dok nejednakosti i razlike u Uniji i njezinim državama članicama ustraju, čime se i sam europski projekt dovodi u opasnost;

13.  napominje da se prema navodima Komisije doprinos ukupnog nacrta proračuna za 2019. strategiji Europa 2020. procjenjuje na 66,2 % (106 958,3 milijuna EUR), dakle ostaje na razini prethodnih godina; u svjetlu ograničenja resursa ustraje u tome da bi Komisija trebala učiniti sve što je u njezinoj moći da bolje usmjeri raspoložive resurse i da učinkovitije iskoristi sredstva za koja su preuzete obveze kako bi se znatno poboljšala provedba glavnih ciljeva strategije Europa 2020. u kojima izostanak napretka najviše zabrinjava – smanjenje razine siromaštva i unapređenje socijalne uključenosti;

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

14.  ističe aktualnu strukturu rashoda za ZPP: 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstava Unije imalo je godišnji prihod manji od 4 000 EUR, a 2016. godine u prosjeku 10 % najvećih korisnika izravne potpore ZPP-a primilo je oko 60 % plaćanja; napominje da raspodjela izravnih plaćanja uvelike odražava koncentraciju zemljišta, 20 % poljoprivrednika vlasnici su i 80 % zemljišta, imajući na umu razlike između država članica pojedinačno;

15.  poziva Komisiju da pomno analizira uzroke ukupnog smanjenja dohotka poljoprivrednika od 2013., posebno u odnosu na troškove s jedne i dobit s druge strane za razne elemente duž cijeloga lanca opskrbe hranom (proizvođači, prerađivači, prijevoz, trgovci na malo itd. – jer bi se time trebalo otkriti kamo odlazi većina dobiti), te da provede procjenu potreba i odredi novi ključni cilj uspješnosti popraćen pokazateljima ishoda i učinka kako bi se s pomoću njih smanjile nejednakosti u dohotku među poljoprivrednicima;

Ubrzanje kohezijske politike

16.  zabrinut je što su nakon više od tri godine od početka razdoblja od 2014. do 2020. države članice imenovale samo 77 % programskih tijela nadležnih za europske kohezijske fondove; Komisija je do 1. ožujka 2017. primila završne financijske izvještaje s rashodima koji obuhvaćaju tek 0,7 % proračuna dodijeljenog za cijelo programsko razdoblje; sredinom 2017. godine kašnjenja u izvršenju proračuna bila su veća nego u odgovarajućem trenutku u razdoblju 2007. – 2013.; napominje da bi stoga nepodmirene obveze na kraju tekuće financijske godine mogle biti više nego u prethodnom razdoblju;

17.  poziva Komisiju da ubrza ostvarivanje programa kohezijske politike i isplatu povezanih plaćanja te da se koristi resursima kojima raspolaže kako bi pomogla državama članicama u jačanju njihovih administrativnih kapaciteta radi smanjenja trajanja izvršenja u sljedećim višegodišnjim financijskim okvirima na godinu n+2;

Europski semestar

18.  poziva Komisiju i države članice da uspostave čvršću koordinaciju kohezije, gospodarskog upravljanja i europskog semestra radi ponovnog uravnoteženja semestra, a čime bi se jamčio prioritetan položaj politika kojima se promiče veća socijalna jednakost i socijalna kohezija;

Migracije

19.  prima na znanje da Komisija procjenjuje da će u 2019. biti potrebno ukupno 2,3 milijarde EUR iz naslova 3. Sigurnost i građanstvo za suočavanje s izazovima migracija i sigurnosti, ali žali zbog činjenice da je Europski revizorski sud u svojem godišnjem izvješću naveo da „Komisija nije prijavila ukupan iznos sredstava mobiliziranih za izbjegličku i migracijsku krizu te ga je teško procijeniti” (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 2.28.); boji se da to vrijedi i za proračun za 2019. te će se zbog toga potencijalno otežati utvrđivanje potreba koje bi se mogle pojaviti; pozdravlja činjenicu da Komisija dovršava sveobuhvatan pregled podataka o useljavanju;

20.  podsjeća da je Komisija objasnila da je „teško, ili čak nemoguće, pružiti procjenu troškova naplaćenih za svaku zemlju migranata/tražitelja azila posebno jer upravljanje migracijskim tokovima obuhvaća širok raspon aktivnosti”(1);

Financijski instrumenti i uzajamni fondovi

21.  izražava žaljenje što je 6,7 % ukupnih plaćanja predmetnim instrumentima financijskog inženjeringa (900 milijuna EUR) utrošeno na troškove i naknade za upravljanje; smatra da je taj iznos neprimjereno visok; još jednom poziva Komisiju da poboljša transparentnost pri korištenju instrumentima financijskog inženjeringa, da redovito izvješćuje o učincima poluge, gubicima i rizicima te da provede analizu troškova i koristi instrumenata financijskog inženjeringa u usporedbi s izravnijim oblicima financiranja projekata;

22.  naglašava da bi se uzajamni fondovi trebali uspostaviti samo kad je njihova uporaba opravdana i ako potrebnu mjeru nije moguće ostvariti s pomoću drugih postojećih kanala financiranja; nadalje, poziva Komisiju da razmotri ukidanje uzajamnih fondova koji ne mogu privući znatan doprinos drugih donatora ili kojima se ne pruža dodana vrijednost u odnosu na tradicionalne vanjske instrumente Unije; smatra neprihvatljivim da se uključivanjem Europskog razvojnog fonda u uzajamne fondove dodatno ograničava mogućnost Parlamenta da nadzire potrošnju Unije;

Ured europskog javnog tužitelja

23.  ustraje u tome da bi Ured europskog javnog tužitelja trebalo adekvatno financirati i zaposliti odgovarajući broj zaposlenika; napominje da u nacrtu proračuna za 2019. ukupni doprinos Unije iznosi 4 911 000 EUR. ističe da su ta odobrena sredstva namijenjena za pokrivanje rashoda povezanih s osobljem EPPO-a, njegovih infrastrukturnih i operativnih rashoda i rashoda poslovanja povezanih s početkom razvoja sustava vođenja predmeta EPPO-a;

24.  izražava žaljenje što je predviđeno samo 35 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta zamjenika tužitelja preostaje samo 12 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realistično.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Jonathan Bullock, Tamás Deutsch, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Wolf Klinz, Arndt Kohn, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Claudia Schmidt, Bart Staes, Indrek Tarand, Joachim Zeller, Dennis de Jong

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Karin Kadenbach

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ALDE

Wolf Klinz

ECR

Monica Macovei

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

NI

Cătălin Sorin Ivan

PPE

Richard Ashworth, Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Claudia Schmidt, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Karin Kadenbach, Arndt Kohn, Bogusław Liberadzki, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski

VERTS/ALE

Bart Staes, Indrek Tarand

1

-

EFDD

Jonathan Bullock

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

  Odgovor na pisano pitanje 23. – saslušanje povjerenika Komisije Avramopoulosa od 29. studenoga 2016. u odboru CONT.


MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (31.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Luděk Niedermayer

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva da se proračun za 2019. usmjeri na prioritete navedene u europskom semestru i rezolucijama Europskog parlamenta te na rješavanje glavnih problema građana EU-a koji su u potpunoj ili djelomičnoj nadležnosti EU-a, kao što je, na primjer, navedeno u Eurobarometru za 2018., prema kojem su najhitnija pitanja u području sigurnosti i obrane;

2.  naglašava da je poticanje društveno uravnoteženog i održivog gospodarskog razvoja i rasta, uz provedbu strukturnih reformi za modernizaciju europskih gospodarstava, poticanje konvergencije među regijama EU-a i suzbijanje nezaposlenosti mladih, među pitanjima koja zahtijevaju hitno djelovanje, uz istovremeno usporavanje klimatskih promjena, poštovanje okoliša i zaštitu bioraznolikosti, smanjenje nejednakosti te financiranje politika u području migracija, azila i izbjeglica; naglašava važnost ciljeva održivog razvoja u rješavanju tih pitanja;

3.  podsjeća na to da je proračun Unije u biti investicijski proračun;

4.  naglašava da je važno osigurati dovoljno sredstava za koordinaciju i nadzor makroekonomskih politika; ističe da bi trebalo nastaviti transparentnu komunikaciju s građanima i dionicima i njihovu senzibilizaciju o budućnosti ekonomske i monetarne unije, uključujući euro;

5.  naglašava važnost uloge koju europska nadzorna tijela imaju pri jačanju istinski europskog pristupa financijskom nadzoru, poticanju nadzorne konvergencije, dosljednoj primjeni prava Unije i boljoj koordinaciji između nacionalnih tijela, te pri jamčenju financijske stabilnosti, promicanju boljeg funkcioniranja financijskih tržišta i osiguranju zaštite malih ulagača i potrošača; poziva Odbor za proračune da se pobrine za dodjelu odgovarajućih sredstava koja bi, kad bi se u potpunosti racionalizirala, omogućila europskim nadzornim tijelima da imaju odgovarajuće osoblje te sigurne i djelotvorne informatičke sustave, pri čemu treba voditi računa o postupnom povećanju količine zadataka koje se na njih prenose;

6.  naglašava da Brexit i preseljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) ne bi trebali ometati rad tog tijela; naglašava važnost brzog dovršavanja odgovarajućeg zakonodavstva kako bi se ostavilo dovoljno vremena za ekonomično preseljenje; naglašava da bi relevantno buduće zakonodavstvo trebalo u potpunosti poštovati ulogu Europskog parlamenta u postupcima mogućeg budućeg osnivanja i preseljenja europskih agencija;

7.  prima na znanje moguće znatno povećanje procjene proračuna europskih nadzornih tijela za 2019., čiji je uzrok većim dijelom uvođenje novih zadaća predloženih u reviziji europskih nadzornih tijela i drugim zakonodavnim aktima o kojima se trenutno pregovara, ali insistira na potpunoj transparentnosti raspodjele navedenih dodatnih financijskih sredstava; smatra da je potrebno uvesti uvjetne proračunske linije za pokrivanje troškova novih zadaća i da će one biti aktivirane tek nakon donošenja zakona; uviđa da će se taj način financiranja primjenjivati sve dok se ne donese i uvede novi mehanizam financiranja;

8.  naglašava važnost dovršetka revizije Uredbe o osnivanju europskih nadzornih tijela prije isteka osmog zakonodavnog saziva Europskog parlamenta kako bi se, ovisno o razvoju opsega nadzora za svaku pojedinu instituciju, uvela mogućnost odgovarajućih i proporcionalnih naknada po mjeri za sudionike na tržištu koji bi djelomično zamijenili doprinose nacionalnih nadležnih tijela, a da se istodobno ne dovede u pitanje neovisnost europskih nadzornih tijela;

9.  naglašava da bi europska nadzorna tijela stalno trebala nastojati povećati svoju učinkovitost, a pritom ne ugroziti kvalitetu svojeg rada, s naglaskom na stalnom ponovnom ocjenjivanju radnih metoda, prijenosu znanja i drugih oblika uzajamne pomoći među europskim nadzornim tijelima te učinkovitom korištenju ljudskih i financijskih resursa; podsjeća da se europska nadzorna tijela moraju strogo pridržavati mandata koji im je dodijelilo zakonodavno tijelo Unije te ga ne smiju u praksi pokušavati proširiti;

10.  smatra da bi se u proračunu za 2019. više sredstava trebalo namijeniti prihvatu i pomoći za izbjeglice i migrante, a osobito u korist onih država članica koje se nalaze na južnom i istočnom rubu Unije ili koje ispunjavaju svoje obveze u tom području;

11.  ističe potrebu da se zajamče odgovarajući resursi za potporu djelovanju Unije u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, poreznih prijevara i utaje poreza.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hugues Bayet, Pervenche Berès, David Coburn, Thierry Cornillet, Markus Ferber, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Barbara Kappel, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Peter Simon, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Simona Bonafè, Andrea Cozzolino, Ashley Fox, Ramón Jáuregui Atondo, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Thomas Mann, Siegfried Mureşan, Andreas Schwab, Tibor Szanyi

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

42

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells

ECR

Ashley Fox, Sander Loones, Bernd Lucke, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner

PPE

Markus Ferber, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Danuta Jazłowiecka, Georgios Kyrtsos, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Dariusz Rosati, Anne Sander, Andreas Schwab, Tom Vandenkendelaere

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Simona Bonafè, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alex Mayer, Alfred Sant, Peter Simon, Tibor Szanyi, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Philippe Lamberts, Ernest Urtasun

6

-

EFDD

David Coburn

ENF

Marco Zanni

GUE/NGL

Rina Ronja Kari, Dimitrios Papadimoulis, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

2

0

EFDD

Marco Valli

ENF

Barbara Kappel

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (30.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marita Ulvskog

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da su održivi rast i ulaganja ključni za stvaranje pristojnih radnih mjesta, što vodi do kvalitetnog zapošljavanja i povećanja zajedničkog prosperiteta za sve; smatra da je strukturne fondove i ulaganja potrebno učinkovitije usmjeriti na promicanje uključivog rasta, smanjenje nejednakosti i povećanje uzlazne socijalne konvergencije;

2.  naglašava da bi proračun za 2019. trebao pridonijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020. u području socijalnih pitanja i zapošljavanja u okviru primjene proglasa o europskom stupu socijalnih prava i Programa održivog razvoja do 2030., posebno u pogledu borbe protiv nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, rastućih nejednakosti, socijalne isključenosti i siromaštva, a posebice siromaštva djece; ističe potrebu za daljnjom potporom uključivanju migranata;

3.  naglašava da se proračun za 2019. ne može promatrati izvan konteksta višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.; naglašava da će se programiranjem sredstava u socijalnom području i području zapošljavanja stvoriti sinergije kojima će se pridonijeti smanjenju društvenih razlika i nejednakosti koje je pojačala kriza; upozorava da će se bilo kakvim smanjenjem proračuna za ta područja samo otežati djelotvornost i ostvarivanje ciljeva tih politika; međutim, podsjeća da bi u kontekstu aktualnih proračunskih ograničenja načelo europske dodane vrijednosti trebalo predstavljati temelj svih budućih rashoda te da je učinkovita i djelotvorna potrošnja jednako važna kao i ukupne proračunske gornje granice;

4.  odbacuje bilo kakva smanjenja proračunskog planiranja za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivost; podsjeća da treba postići odgovarajuću ravnotežu između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje kako bi te politike mogle doseći svoj puni potencijal; posebice je zabrinut zbog smanjenja koja je u tim područjima uvelo Vijeće jer bi zbog toga EU mogao podbaciti u ostvarivanju ciljeva i opravdavanju očekivanja građana;

5.  prima na znanje prijedlog Komisije da se odobrena sredstva za naslov 1. „Pametan i uključiv rast” povećaju u odnosu na prethodnu godinu (+3,1 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, odnosno +1,3 % za odobrena sredstva za plaćanje);

6.  prima na znanje skromno povećanje odobrenih sredstava za naslov 1.b „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” koje predlaže Komisija (+2,8 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza, odnosno +1,1% za odobrena sredstva za plaćanje);

7.  ponovno poziva da se za Europski socijalni fond (ESF) u proračunu za 2019. osiguraju adekvatna odobrena sredstva, a posebno odobrena sredstva za plaćanje, zato što ESF ulazi u razdoblje intenzivne provedbe te će se zahtjevi za plaćanje država članica povećati, te stoga izražava žaljenje zbog predloženog smanjenja odobrenih sredstava za plaćanje (– 2,6 %);

8.  pozdravlja prijedlog da se odobrena sredstva za preuzimanje obveza za Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) povećaju (+ 2 % za svaki fond); sa zabrinutošću konstatira smanjenje (– 60 %) odobrenih sredstava za plaćanje za EGF, kao i smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i za plaćanje (1,5 % odnosno –0,4 %) za Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI); naglašava da će se odobrena sredstva za preuzimanje obveza za „Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo” morati održati na ambicioznoj razini;

9.  podsjeća da je EU blizu stanja stagnacije i nedovoljnog rasta plaća u određenim državama članicama(1) te da i Komisija i ESB preporučuju opće povećanje plaća i poboljšanje kvalitete zapošljavanja; nadalje ističe da su proračunske linije kojima se podupiru europski socijalni dijalog i mjere za socijalne partnere iznimno važne kada je riječ o jačanju uključenosti socijalnih partnera, na primjer u europskom semestru i provedbi europskog stupa socijalnih prava; prima na znanje blago povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (6,4 %), ali žali zbog smanjenja odobrenih sredstava za plaćanje (– 21,8 %) koje je Komisija predložila za područje radnih odnosa i socijalnog dijaloga; ističe da sustavi radnih odnosa koji dobro funkcioniraju imaju pozitivan učinak na produktivnost, otvaranje i održavanje radnih mjesta, kvalitetu radnih mjesta i pristojne plaće;

10.  naglašava da je u Europskoj uniji nezaposlenost mladih u određenim državama članicama i dalje neprihvatljivo visoka te da posebno zabrinjava situacija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dugotrajno nezaposlenih osoba; ističe da su mladi skupina kojoj najviše prijeti siromaštvo te socijalna i ekonomska isključenost; naglašava da je u cilju rješavanja tih pitanja iznimno važno osigurati kontinuirano, povećano i pravovremeno financiranje Jamstva za mlade u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, kao i odgovarajuću potporu mjerama za borbu protiv nejednakosti, što nadilazi područje zapošljavanja, putem ESF-a;

11.  prima na znanje prijedlog Europske komisije o povećanju sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih od 233,3 milijuna EUR za 2019.; međutim, smatra da ukupni proračun za Inicijativu za zapošljavanje mladih još uvijek nije dovoljno adekvatan da bi se osiguralo da će Jamstvo za mlade ostvariti ciljeve te stoga poziva na održavanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2019. na istoj razini kao za 2018., tj. na 350 milijuna EUR;

12.  ističe važan doprinos agencija u nizu aspekata u vezi sa zapošljavanjem i socijalnim pitanjima; s tim u vezi ističe da se njihove zadaće stalno povećavaju i da se stoga moraju osigurati sredstva koja su im potrebna za ispunjavanje zadaća i ostvarivanje najboljih mogućih rezultata u podupiranju zakonodavnih i političkih ciljeva EU-a; iz tog razloga izražava žaljenje zbog predloženog smanjenja sredstava za Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) (– 5,8 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i za plaćanje); ponovo ističe svoju zabrinutost zbog negativnog utjecaja rastućeg državnog koeficijenta za Irsku na proračun, zbog čega bi mogla biti ugrožena financijska sposobnost Eurofounda da obavlja svoj mandat; očekuje da će institucije Unije poduzeti mjere kako bi se ublažile posljedice, kao što je navedeno u izvješću o razrješnici za Eurofound za 2016.; ističe potrebu za dodatnim financijskim sredstvima kako bi se zadržala razina istraživanja koja se provode u toj agenciji, posebno kako bi se osigurao rad na paneuropskim istraživanjima;

13.  pozdravlja osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad, koje bi s radom trebalo početi 2019.; ističe da je potrebno osigurati adekvatna financijska sredstva koja odražavaju zadaće iz predstojeće uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se osigurala dostatna financijska sredstva za njegovo osnivanje; konstatira da su financijska sredstva koja je predložila Komisija (11 milijuna EUR, odobrena sredstva ulaze u rezervu dok zakonodavci ne donesu zakonodavni akt) niža od onih za druge agencije EU-a u području zapošljavanja i socijalnih pitanja; ustraje u tome da se to financiranje ne može ostvariti preraspodjelom sredstava iz drugih agencija za zapošljavanje i socijalna pitanja;

14  prima na znanje da će portal EURES kroz 2019. i 2020. postupno prijeći pod Europsko nadzorno tijelo za rad te poziva da se osigura da taj prijenos neće rezultirati smanjenjem proračuna EURES-a ni bilo kakvim poremećajima u funkcioniranju portala;

15.  ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja vrlo vrijedni alati za pokretanje novih aktivnosti i politika u području zapošljavanja i socijalne uključenosti te da je nekoliko ideja odbora EMPL u prošlosti uspješno provedeno u obliku pilot-projekata/pripremnog djelovanja; potiče potpuno iskorištavanje gornjih granica koje su na raspolaganju u okviru svakog naslova.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

10

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Michael Detjen, Geoffroy Didier, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Jean Lambert, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Miroslavs Mitrofanovs, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Dennis Radtke, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Siôn Simon, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Heinz K. Becker, Paloma López Bermejo, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Rory Palmer, Evelyn Regner, Jasenko Selimovic, Birgit Sippel, Michaela Šojdrová, Helga Stevens, Neoklis Sylikiotis

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Marian Harkin, António Marinho e Pinto, Jasenko Selimovic, Renate Weber

PPE

Georges Bach, Heinz K. Becker, Geoffroy Didier, Danuta Jazłowiecka, Ádám Kósa, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Dennis Radtke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Michaela Šojdrová, Romana Tomc

S&D

Guillaume Balas, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Michael Detjen, Elena Gentile, Jan Keller, Edouard Martin, Rory Palmer, Georgi Pirinski, Evelyn Regner, Siôn Simon, Birgit Sippel, Marita Ulvskog

VERTS/ALE

Jean Lambert, Miroslavs Mitrofanovs, Terry Reintke

10

-

ECR

Arne Gericke, Anthea McIntyre, Helga Stevens, Ulrike Trebesius

ENF

Dominique Martin

GUE/NGL

Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis

NI

Lampros Fountoulis

1

0

GUE/NGL

Paloma López Bermejo

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

vidjeti npr. europski semestar 2017.: Komunikacija Komisije o preporukama po državama članicama, str. 3. i 8.: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52017DC0500

Posebice:

Preporuku br. 2 za Njemačku: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1536068956643&uri=CELEX:52018DC0405

Preporuku br. 2 za Nizozemsku: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1536069073410&uri=CELEX:52018DC0418


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (30.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Adina-Ioana Vălean

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je 20,1 % ukupnih obveza u nacrtu proračuna za 2019. povezano s klimom; žali što, unatoč cilju da se 20 % proračunskih rashoda Unije poveže sa suzbijanjem klimatskih promjena, proračunski trend Unije upućuje na to da bi taj postotak u razdoblju aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) iznosio samo 19,3 %; naglašava da je potrebno uložiti maksimalne napore da se ostvari cilj od 20 %; ističe da je odgovarajuća razina financijske potpore ključna za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih;

2.  napominje da je 8,2 % ukupnih obveza povezano s preokretanjem trenda smanjenja biološke raznolikosti; poziva na to da se za zaštitu biološke raznolikosti dodijele dostatna sredstva; podsjeća da je, u skladu s komunikacijom Komisije „Proračun za strategiju Europa 2020.”, za financiranje Strategije Unije za biološku raznolikost do 2020. i njezina cilja zaustavljanja i preokretanja trenda smanjenja biološke raznolikosti u Uniji potrebno uključivanje biološke raznolikosti u cijeli proračun Unije;

3.  prima na znanje povećanje obveza za program LIFE u iznosu od 31,3 milijuna EUR (+6 %); izražava žaljenje zbog činjenice da taj program predstavlja samo 0,3 % nacrta proračuna za 2019.;

4.  prima na znanje da je za zdravlje predloženo 68,3 milijuna EUR u obvezama (+2,9 %) i 61,3 milijuna EUR u plaćanjima (+9,6 %); izražava žaljenje zbog činjenice da taj iznos predstavlja samo 0,04 % nacrta proračuna za 2019. i 1,8 % za naslov 3. (u obvezama);

5.  smatra da bi se trebala povećati sredstva za zdravlje, posebno ona namijenjena za istraživanje mentalnih bolesti; poziva Komisiju da istraži koje bi programe mogla provesti kako bi se povećala sredstva namijenjena za istraživanje i razvoj u tom području u svjetlu razdoblja sljedećeg VFO-a i da o tome izvijesti Parlament;

6.  prima na znanje da je za hranu i hranu za životinje predloženo 297,7 milijuna EUR u obvezama (+6,3 %) i 245,8 milijuna EUR u plaćanjima (-1 %); izražava žaljenje zbog činjenice da taj iznos predstavlja samo 0,18 % nacrta proračuna za 2019. i 8 % za naslov 3. (u obvezama);

7.  prima na znanje povećanje obveza za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (149,6 milijuna EUR, +350 %), koji predstavlja temelj solidarnosti Unije; naglašava da je to povećanje potrebno jer nacrt proračuna za 2019. obuhvaća učinak prijedloga Komisije za reviziju tog mehanizma;

8.  prima na znanje da je broj stalnih i privremenih radnih mjesta odobrenih u nacrtu proračuna za 2019. u usporedbi s proračunom za 2018. ostao nepromijenjen za Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europsku agenciju za okoliš (EEA) i Europsku agenciju za lijekove (EMA), a povećao se za Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA) (+1)(1) i Europsku agenciju za kemikalije (ECHA) (+3); naglašava da se tim agencijama, po potrebi, mora dodijeliti više financijskih i ljudskih resursa kako bi mogle ispuniti svoj mandat i izvršavati svoje zadaće te kako bi promicale znanstveno utemeljen pristup u Uniji;

9.  potvrđuje da će se privremena radna mjesta odobrena u nacrtu proračuna ECHA-e za 2019. povećati za tri; ističe da je namjera takvog povećanja da se sredstva ECHA-e za biocide približe prvotno predviđenoj razini te nadoknade sredstva koja su nedostajala 2018.; no napominje da su ECHA-i povjerene dodatne zadaće na temelju revidirane Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(2) (Okvirna direktiva o otpadu) za koje u aktualnom nacrtu proračuna za 2019. nisu predviđena ni radna mjesta ni financijska sredstva; nadalje napominje da su nove zadaće ECHA-e također predviđene u budućoj preinaci Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(3) o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i u režimu centra za nadzor nad otrovima te poziva da se ECHA-i na raspolaganje stave dovoljna sredstva da bi mogla obavljati te nove aktivnosti;

10.  ističe da su uz znatno povećanje postojećih zadaća Europskoj agenciji za okoliš povjerena nova zaduženja zbog čega su se povećale njezine financijske i kadrovske potrebe, a istodobno ona mora poštovati ciljeve smanjenja broja osoblja i stabilizacije proračuna; naglašava da bez povećanja broja radnih mjesta postoji rizik da će uvelike biti narušena sposobnost te Agencije za podupiranje razvoja i provedbe politike zaštite okoliša na razini Unije i na nacionalnoj razini;

11.  napominje da će se 2019. Europska agencija za lijekove suočiti s povećanim radnim opterećenjem i dodatnim proračunskim potrebama zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da napusti Uniju; smatra da bi se na ograničeno razdoblje trebali odobriti dodatni financijski resursi i osoblje kako bi EMA mogla prenijeti i zadržati kritično znanje i vještine potrebne za učinkovito obavljanje svojih zadaća i nastavak trenutačno odgođenih obveza;

12.  poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane;

13.  podsjeća da je za pilot-projekte i pripremna djelovanja u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane potrebno osigurati adekvatno financiranje tijekom njihova cjelokupnog trajanja kako bi mogli ostvariti svoj puni potencijal;

14.  podsjeća na načelo odgovornosti prema poreznim obveznicima i potrošačima te stoga apelira na snažnu godišnju proračunsku disciplinu kako bi se u obzir uzelo financijsko opterećenje građana; naglašava da bi ekonomičnost trenutačnih politika, programa i mjera trebalo jednom godišnje preispitati i po potrebi poduzeti odgovarajuće mjere.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

6

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Margrete Auken, Pilar Ayuso, Ivo Belet, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Cristian-Silviu Buşoi, Elena Gentile, Anja Hazekamp, Norbert Lins, Younous Omarjee, Christel Schaldemose, Bart Staes, Keith Taylor, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

40

+

EFDD

Piernicola Pedicini

GUE/NGL

Stefan Eck, Anja Hazekamp

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Giovanni La Via, Norbert Lins, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean

S&D

Guillaume Balas, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Elena Gentile, Karin Kadenbach, Olle Ludvigsson, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Margrete Auken, Benedek Jávor, Michèle Rivasi, Bart Staes, Keith Taylor

6

-

ECR

Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, John Procter, Jadwiga Wiśniewska

1

0

GUE/NGL

Younous Omarjee

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

  EFSA je tražila dodatno radno mjesto kako bi se obuhvatio položaj voditelja Ureda za potporu agencijama EU-a u Bruxellesu. Financiranje tog radnog mjesta podijelit će se među agencijama EU-a te s tim u vezi neće biti potrebno povećanje proračunskih sredstava.

(2)

  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.) kako je nedavno izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. (SL L 150, 14.6.2018., str. 109.).

(3)

  Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.).


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (25.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Jens Geier

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  odbija rezove Vijeća od 3,61 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 0,22 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u proračunskim linijama povezanima s nadležnošću odbora ITRE u okviru naslova 1.a proračuna Unije za 2019. u usporedbi s nacrtom Komisije; primjećuje povećanje od 3,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i povećanje od 1,8 % u odobrenim sredstvima za plaćanje u proračunskim linijama povezanima s nadležnošću odbora ITRE u okviru naslova 1.a u usporedbi s proračunom Unije za 2018. U prijedlogu Komisije; nadalje, pozdravlja fokus općeg proračuna za 2019. na rast, inovacije, konkurentnost, digitalizaciju, održivost, klimatske promjene, prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo utemeljeno na obnovljivim izvorima energije u skladu s Pariškim sporazumom i uspjehu mladih i žena koje se bave istraživanjem i poduzetništvom;

2.  vjeruje da će istraživanje, MSP-ovi i tržišno natjecanje i dalje davati značajan doprinos stvaranju radnih mjesta i rastu u cijeloj Uniji; smatra da će proračun dodijeljen uspješnim programima Obzor 2020. i Cosme 2019. biti dovoljan da se osigura njihov nastavak;

3.  ističe potrebu za razvijanjem vodstva u području inovacija i tehnologijama budućnosti; stoga žali zbog značajnih rezova Vijeća u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza od 0,3 milijarde EUR i 18 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja za Zajednički strateški okvir za istraživanje i inovacije, što će imati izrazito negativan učinak na Obzor 2020. te posebno žali zbog rezova u relevantnim proračunskim linijama poput jačanja istraživanja o budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju i jačanja europskog istraživanja u infrastrukturi radi povećanja životnih standarda, poboljšanja pristupa znanju i promicanja socijalnog i gospodarskog razvoja; primjećuje predloženo povećanje od 8,5 % za Obzor 2020. u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u općem proračunu za 2019. U prijedlogu Komisije; s dubokom zabrinutošću primjećuje velik nedostatak financiranja Obzora 2020. u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. što je rezultiralo nižom stopom uspješnosti (11,6%, a za neke programe čak i 3%) prijava nego u prethodnom razdoblju VFO-a, a to znači da se iz sredstava Unije financira manje visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija; stoga ponavlja svoju duboku zabrinutost zbog neambiciozne razine financiranja programa Obzor koju je predložila Komisija za sljedeći VFO i za taj program namjerava osigurati osnovni minimum od 120 milijardi EUR prema cijenama u 2018. tijekom nadolazećih pregovora o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i naglašava svoje stajalište da, u skladu s Pariškim sporazumom, rashodi povezani s klimom trebali znatno povećati u usporedbi s trenutačnim VFO-om;

4.  smatra da bi se proračun EU za 2019. godinu trebao upotrijebiti kao potpora svim relevantnim instrumentima za suzbijanje nezaposlenosti mladih, osobito u gospodarski manje razvijeni regijama EU-a, s naglaskom na promicanje poslovanja i digitalnih vještina.

5.  svjestan je važnosti i uspjeha Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); žali što su se za osiguravanje dodatnih financijskih sredstava za EFSU morala smanjiti sredstava za Obzor 2020.; ističe da se iz općeg proračuna Unije ne bi trebale financirati nove inicijative na štetu postojećih programa i politika Unije; namjerava ispuniti obvezu koju je Parlament preuzeo tijekom pregovora o EFSU-ui što više smanjiti utjecaj na ovaj program i povećati odobrena sredstva za pogođene proračunske linije u 2019.;

6.  podsjeća na važnost poticanja opsežnih sinergija između CEF-a za promet i CEF-a u digitalnom sektoru radi maksimalnog povećanja financijske poluge za projekte usmjerene na jačanje digitalizacije koridora mreže TEN-T;

7.  ističe važnost dovršavanja energetske unije i istodobnog postizanja europskih klimatskih ciljeva ispunjavanjem obveza iz Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja UN-a; skreće pozornost na tvrdnje Europskog parlamenta u Izvješću o ubrzavanju inovacija u području čiste energije (2017/2084 (INI) o većoj usklađenosti između obveza Unije u okviru Pariškog sporazuma i politika financiranja za dimenzija energetske unije koje se uzajamno nadopunjuju; u tom kontekstu podsjeća na usvojeno načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kao i potrebu da Unija postane predvodnik u obnovljivim izvorima energije; poziva Komisiju da osigura potrebna financijska sredstava za ulaganja u ta područja, kao i za održivi razvoj, rješavanje problema energetskog siromaštva i pravednog prijelaza i da zajamči ravnopravne tržišne uvjete za industriju u postupku prijelaza na čišće proizvodne postupke kako bi se do 2050. ostvarilo gospodarstvo bez emisija ugljika; u tom pogledu pozdravlja procjene Komisije da će rashodi za borbu protiv klimatskih promjena dostići 20,1 % u proračunu za 2019., ali ponavlja da se predlaže samo 19,3 % proračuna Unije 2014. – 2020. za mjere povezane s klimom; smatra da za ostvarivanje ovih ciljeva potrebna sredstva treba zadržati u CEF-u; zabrinut je zbog znatnih rezova Vijeća u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i za plaćanja za CEF-Energetika;

8.  svjestan je izrazite važnosti proračunskih linija za društvene izazove, točnije, proračunske linije za poboljšanje cjeloživotnog zdravlja i blagostanja u cilju povećanja životnog standarda u Uniji; potiče Komisiju da se u tu svrhu nastavi izdvajati dovoljno sredstava te se protivi rezovima koje je predložilo Vijeće;

9.  naglašava važnost ostvarivanja ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se pojačala digitalizacija Unije i digitalna uključenost europskog gospodarstva, javnog sektora i građana; u tom smislu priznaje važnost inicijativa kao što je WIFI4EU; izražava žaljenje zbog rezova Vijeća za tu inicijativu;

10.  ističe da su mala i srednja poduzeća ključan dio europskog gospodarstva jer su odgovorna za velik broj radnih mjesta u EU-u te smatra potrebnim stvoriti povoljno poslovno okruženje za mala i srednja poduzeća i pružiti podršku klasterima i mrežama malih i srednjih poduzeća; međutim, s velikom zabrinutošću primjećuje rezove Vijeća za instrument za MSP-ove koji šalju kontradiktorne signale europskim poduzećima;

11.  prima na znanje Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP); naglašava da za takvu aktivnost treba osigurati nova sredstva, s obzirom na njezin znatan učinak na proračun Unije; izražava zabrinutost zbog rezova Vijeća za CEF i za europske svemirske programa kao što su vodeći položaj u svemiru i Copernicus da bi se financirao EDIDP jer se financijska sredstva ne bi smjela povlačiti iz civilnih programa kako bi se podupirali programi u području obrane;

12.  ističe potrebu da se provede reforma europskog sektora mobilnosti kako bi se u Uniji postigao održiv, čist i konkurentan prometni sektor, a europska automobilska industrija pripremila za budućnost te kako bismo ostvarili svoje klimatske ciljeve; stoga naglašava da su potrebna dostatna sredstva za programe koji podupiru te ciljeve, kao što su CEF za promet i Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2; stoga je zabrinut zbog rezova proračuna za te programe;

13.  podsjeća na važnost adekvatnih financijskih i ljudskih resursa za sve agencije u nadležnosti odbora ITRE kako bi one mogle propisno obavljati svoje zadaće; ističe da se smanjenje broja zaposlenih i fonda za preraspodjelu od 5 % ukidaju s ovim općim proračunom i poziva Komisiju da se u budućnosti suzdrži od sličnih poteza; inzistira na tome da se povećaju resursi u skladu s povećanjem opsega zadaća dotičnih agencija; u tom pogledu pozdravlja povećanje broja zaposlenih u ENISA-i i GSA-u; sa zabrinutošću primjećuje nedovoljnost tih povećanje te poziva na povećanje osoblja za ACER, kako bi mogao ispuniti svoj mandat, uključujući potrebu za zapošljavanjem i zadržavanjem visoko specijaliziranih stručnjaka i planiranje za buduće uloge i odgovornosti;

14.  ističe da se ne očekuje da će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Unije izravno utjecati na programe u nadležnosti odbora ITRE, budući da je Ujedinjena Kraljevina izjavila da će doprinositi proračunima za 2019. i 2020.;

15.  ističe da bi neispunjavanje pravnih i političkih obveza Unije u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje ozbiljno naštetilo njezinoj pouzdanosti i imalo ozbiljne negativne posljedice na povjerenje u sposobnost institucija Unije da ispune svoju ulogu, te naglašava da taj dojam pojačava činjenica da se Unija približava kraju trenutačnog VFO-a i da stoga provedba višegodišnjih programa mora brzo napredovati.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

5

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, José Blanco López, Jonathan Bullock, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Angelo Ciocca, Jakop Dalunde, Igor Gräzin, Rebecca Harms, Barbara Kappel, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Tilly Metz, Nadine Morano, Dan Nica, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Julia Reda, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Amjad Bashir, Michał Boni, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Marisa Matias, Gesine Meissner, Pavel Telička

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Bernd Kölmel

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39

+

ALDE

Igor Gräzin, Gesine Meissner, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Pavel Telička, Lieve Wierinck

ECR

Bernd Kölmel, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

EFDD

Dario Tamburrano

PPE

Bendt Bendtsen, Michał Boni, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Françoise Grossetête, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská

S&D

Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Dan Nica, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Tilly Metz, Julia Reda

5

-

ECR

Amjad Bashir

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Angelo Ciocca, Christelle Lechevalier

S&D

José Blanco López

4

0

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Marisa Matias, Neoklis Sylikiotis

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (12.7.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Jasenko Selimovic

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da su nadležnošću Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) u proračunskom postupku obuhvaćene proračunske linije u glavama 2. (Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća), 14. (Oporezivanje i carinska unija) i 33. (Pravosuđe i potrošači);

2.  naglašava da je jedinstveno tržište jedno od najvećih europskih postignuća, kojim se omogućilo slobodnije kretanje osoba, robe, usluga i kapitala u Uniji, povećao bruto domaći proizvod na razini EU-a za 1,7 % i stvorilo 3,6 milijuna novih radnih mjesta od 1990. te stoga smatra da dovršenje jedinstvenog tržišta i dalje treba biti jedan od prioriteta u proračunu za 2019. godinu jer je to ključno kako bi gospodarstvo Unije bilo konkurentnije i dinamičnije gospodarstvo utemeljeno na znanju, na dobrobit njezinih građana i poduzeća; u tom pogledu ističe potrebu da Unija bude konkurentnija i poziva na dodjeljivanje proračunskih sredstava kojim će se pomoći prilagodbi aktivnosti za digitalni svijet;

3.  podsjeća na to da je zdravo i osnaženo potrošačko okruženje ključan čimbenik za dovršenje jedinstvenog tržišta i gospodarski rast u cijeloj Europi te naglašava da se zakonodavstvom Unije o zaštiti potrošača građanima i poduzećima omogućava predvidljivost i pravna sigurnost koje su potrebne u mnogim područjima kao što su prava putnika, prava potrošača te borba protiv nepoštenih poslovnih praksi i nepoštenih ugovornih uvjeta;

4.  napominje istovremeno da su nesigurni, nesukladni proizvodi još uvijek realnost na tržištima Unije, što je izašlo na vidjelo u nizu nedavnih skandala, ističući time potrebu da se dodijele sredstva za djelotvorniji i koordiniraniji nadzor tržišta i mjere kojima se jamči sigurnost potrošača;

5.  pozdravlja činjenicu da se u nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (nacrt proračuna za 2019.) na primjeren način vodi računa o glavnim prioritetima odbora IMCO u područjima kao što su carinska unija, zaštita potrošača, konkurentnost i unutarnje tržište robe i usluga, uz odgovarajuću raspodjelu proračunskih sredstava kada je riječ o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, te poziva Vijeće da potvrdi ta odobrena sredstva;

6.  ističe da bi politika jedinstvenog tržišta trebala biti prioritet u okviru poticanja bolje potrošnje proračunskih sredstava te da bi u ostalim područjima trebalo pronaći istovrijedne uštede sredstava kako bi se ispunile obveze u pogledu rashoda;

7.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za modernizaciju carinske unije čime se podupire provedba Carinskog zakonika Unije (Zakonik) i razvoj elektroničkih carinskih sustava, s obzirom na to da je potpuna i ujednačena provedba Zakonika ključna za bolju zaštitu građana i financijskih interesa Unije te da je e-carina jedan od glavnih izazova koje je potrebno prevladati u narednim godinama za bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta; također naglašava da su pojednostavljenje carinskih postupaka i djelotvorna provedba carinskih sustava nužni za borbu protiv prevara i za poticanje konkurentnosti;

8.  ističe da u pogledu zaštite potrošača u Uniji i dalje postoje izazovi, osobito kad je riječ o digitalnom gospodarstvu i razvoju prekogranične trgovine na malo u Uniji i stoga žali što sredstva odobrena za Program za potrošače u nacrtu proračuna za 2019. nisu dovoljna; stoga poziva na odgovarajuće financiranje Programa za potrošače kako bi se dovršila provedba istinskog europskog jedinstvenog digitalnog tržišta, osigurala visoka razina zaštite potrošača, posebno osjetljivih potrošača, te kako bi se na primjeren način reagiralo na nove izazove povezane s politikom zaštite potrošača;

9.  naglašava važnost alata za upravljanje unutarnjim tržištem kako bi se osigurala ispravna primjena pravila Unije, ali i kako bi se jamčila bolja informiranost potrošača i poduzeća te preporučuje da Komisija podrži programe podizanja razine osviještenosti o njihovim pravima i odgovarajuće mjere kao odgovor na kršenja tih prava; poziva, stoga, na povećanje odgovarajuće proračunske linije 02 03 04 kako bi se osiguralo bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta te posebno usluge informiranja i pružanja pomoći;

10.  napominje da 91,6 % građana i poduzeća nije svjesno postojanja informacijske službe ili službe za pružanje pomoći na razini EU-a(1) i smatra da je osviještenost potrošača i poduzeća o postojanju informacijskih alata i alata za pružanje pomoći, prije svega portala Vaša Europa i Mreže europskih potrošačkih centara, od ključne važnosti i da je potrebno poduzeti velike napore kako bi se osviještenost povećala te stoga očekuje značajno povećanje dodijeljenih sredstava;

11.  napominje da su institucije Unije već postigle neslužbeni dogovor o prijedlogu Komisije o uredbi o uspostavljanju jedinstvenog digitalnog pristupnika za pružanje informacija, postupaka, usluga podrške i otklanjanja poteškoća te očekuje da će se već 2019. osigurati dostatna sredstva za pripremu pristupnika;

12.  podsjeća Komisiju u kontekstu početka primjene, 3. prosinca 2018., Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća(2), na njezinu obvezu da do ožujka 2020. provede temeljitu analizu izvedivosti proširenja područja primjene Uredbe kako bi se njome u potpunosti obuhvatile usluge zaštićene autorskim pravom koje su pružene elektroničkim putem, uključujući audiovizualne usluge, i stoga poziva na odgovarajuću dodjelu sredstava za tu namjenu već 2019.;

13.  podsjeća da je Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) ključan instrument za poticanje poduzetničke kulture, pružanje potpore postojećim malim i srednjim poduzećima (MSP) i osiguravanje njihove konkurentnosti, održivosti i rasta, čime će se pomoći tim poduzećima pri digitalnoj transformaciji, kao i za promicanje razvoja društva znanja, te očekuje da je do smanjenja odobrenih sredstava za plaćanje programa COSME u nacrtu proračuna za 2019. došlo isključivo zbog detaljnog izračuna nepodmirenih iznosa koji je provela Komisija, s obzirom na to da je ključno izbjeći uska grla i nedostatke u plaćanjima za aktivnosti u okviru programa COSME;

14.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za 2019. u proračunskoj liniji 02 02 01 (Promicanje poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti poduzeća iz Unije te njihova pristupa tržištima), ali pritom ističe zabrinutost zbog razine programiranih odobrenih sredstava za plaćanje, s obzirom na to da je poboljšanje pristupa MSP-ova financiranju i dalje ključan prioritet odbora IMCO u proračunu za 2019.;

15.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava u proračunskoj liniji 33 04 01 nacrta proračuna za 2019. (Zaštita interesa potrošača i poboljšanje njihove sigurnosti i obaviještenosti); ističe da je povećanje informiranosti i osviještenosti prosječnog potrošača od ključne važnosti za jedinstveno digitalno tržište; poziva na jačanje alata jedinstvenog tržišta kojima se podiže razina osviještenosti o pravilima unutarnjeg tržišta; ističe da je potrebno nastaviti dodjeljivati financijska sredstva za mrežu SOLVIT, Mrežu europskih potrošačkih centara i Fin-Net;

16.  naglašava važnost normi za konkurentnost tržišta Unije; podsjeća da je potrebna prikladna financijska podrška za aktivnosti europskih organizacija za normizaciju;

17.  traži financiranje svih pilot-projekata koje podržava odbor IMCO, osobito onih o „Praćenju eventualne nepoštene prakse zračnih prijevoznika u pogledu profiliranja potrošača i prilagodbe cijena” (kojim se istražuje oblikuju li zračni prijevoznici profile potrošača radi prilagođavanja cijena zrakoplovnih karata), o „Automatskoj primjeni zahtjeva za mrežnu pristupačnost u alatima i platformama za mrežno autorstvo” (kojim se potiče i pruža potpora usvajanju relevantnih zahtjeva za pristupačnost iz europskog standarda EN 301 549 V1.1.2 dodjeljivanjem bespovratnih sredstava poduzećima) te o „Procjeni navodnih razlika u kvaliteti proizvoda koji se prodaju na jedinstvenom tržištu” (kojim se dalje razvijaju relevantna istraživanja povezana s potrošačima i tržištem o navodnoj dvojnoj kvaliteti proizvoda na jedinstvenom tržištu);

18.  u pogledu pilot-projekta „Procjena navodnih razlika u kvaliteti proizvoda koji se prodaju na jedinstvenom tržištu” poziva Komisiju da utvrdi jesu li članovi odbora IMCO usko uključeni u planiranje i nadzor svih aktivnosti povezanih s ovim pilot-projektom i ponavlja da bi uloga zastupnika u informiranju šire javnosti o rezultatima završnog izvješća trebala biti značajna;

19.  ističe potrebu da se svi programi unutarnjeg tržišta povežu s Uredbom (EU) br. 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(3).

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Eva Maydell, Marlene Mizzi, Jiří Pospíšil, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Julia Reda, Marc Tarabella, Matthijs van Miltenburg, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Asim Ademov, Isabella De Monte, Sylvie Goddyn, Nosheena Mobarik

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

34

+

ALDE

Dita Charanzová, Jasenko Selimovic, Matthijs van Miltenburg

ECR

Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Richard Sulík, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

GUE/NGL

Dennis de Jong

PPE

Asim Ademov, Pascal Arimont, Carlos Coelho, Birgit Collin-Langen, Anna Maria Corazza-Bildt, Eva Maydell, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Ivan Stefanec, Róża Gräfin von Thun und Hoheinstein, Mihai Turcanu, Sabine Verheyen

S&D

Biljana Borzan, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Isabella De Monte, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

Verts/ALE

Pascal Durand, Julia Reda

3

-

EFDD

John Stuart Agnew

Verts/ALE

Sylvie Goddyn, Mylène Troszczynski

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Podaci za 2017. preuzeti iz studije o potrebama poduzeća koja posluju prekogranično u EU-u, uključujući analizu nedostataka i troškova, str. 30.

(2)

Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ, (SL L 60 I/1, 2.3.2018., str. 1.).

(3)

Uredba (EU) br. 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016.

o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5. 2016., str. 1.).


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (30.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Pavel Telička

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje predloženi nacrt proračuna za prometnu politiku EU-a u naslovu 1.a, glava 06. „Mobilnost i promet”; ustraje u tome da je prometna politika Unije od ključne važnosti za slobodno kretanje osoba i robe, globalnu europsku integraciju, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije i ukupnu konkurentnost; stoga naglašava da ta politika iziskuje ambiciozan proračun za prometni sektor kako bi se očuvala vjerodostojnost projekata koji su u tijeku i zajamčila odgovarajuća infrastrukturna mreža i osiguralo njezino pravilno funkcioniranje, kao i sigurnost, te kako bi se zadržala dugoročna ulaganja koja podupiru europska poduzeća i aktiviralo dopunsko privatno financiranje;

2.  smatra da je Instrument za povezivanje Europe (CEF) ključni instrument kojim se osigurava znatna europska dodana vrijednost u pogledu optimizacije prometne mreže u Uniji kao cjelini povezivanjem i/ili modernizacijom nove i postojeće prometne infrastrukture; ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u prometnom sektoru za dovršenje osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T-a i naglašava da je za dugoročno planiranje CEF-a potrebno stabilno i primjereno financiranje; žali što su u prošlosti proračunski rezovi išli na štetu CEF-a te inzistira na neprihvatljivosti bilo kakvih novih rezova u tom programu; prima na znanje da Komisija predlaže povećanje od 39,4 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza odnosno 5,3 % za plaćanja za program CEF-a za promet te smatra da su ti iznosi minimum s obzirom na to da je 2019. prva godina trenutačnog višegodišnjega financijskog okvira u kojoj se može zatražiti dodatno financiranje za projekte koji su započeli između 2014. i 2016.;

3.  pozdravlja preusmjeravanje 1,7 milijardi EUR iz Kohezijskog fonda 2019. u program CEF-a za promet; podsjeća da su ta sredstva namijenjena isključivo infrastrukturnim projektima TEN–T u državama članicama koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda;

4.  ističe da je projekt „Rail Baltica”, temeljen na europskoj širini kolosijeka, jedan od najvažnijih projekata takve vrste u Uniji, ali da je predloženo financiranje neodgovarajuće; stoga poziva Komisiju da osigura da se zadrži jednaka i nepromijenjena razina financijskih sredstava Unije;

5.  pozdravlja novi poziv u okviru CEF-a za promet objavljen u svibnju 2018. radi potpore smjernicama politike 3. paketa za čistu mobilnost te činjenicu da će se dodatni pozivi objaviti tijekom 2019.; podsjeća na uspjeh poziva na mješovito financiranje iz 2017. i potiče Komisiju da ponovi takav poziv za 2019. godinu; i ove godine ponovno naglašava potrebu da se osigura komplementarnost između CEF-a i drugih fondova, osobito EFSU-a za projekte koji generiraju prihode, kako bi se maksimalno povećala dodana vrijednost Unije u financiranju projekata i potaknula dodatna privatna ulaganja u inovacije velikih razmjera kao što su Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) i digitalna poboljšanja; istodobno podsjeća na to da u području CEF-a za promet bespovratna financijska sredstva ostaju glavni instrument financiranja održive infrastrukture i prekograničnih projekata duž koridora TEN-T;

6.  podsjeća na obveze na temelju Pariškog sporazuma; ističe da će se Europa uskoro morati suočiti s rastućim izazovima povezanima s prometom, kao što su ublažavanje klimatskih promjena i sve veća potražnja u teretnom prijevozu, koji će morati obuhvaćati energetsku tranziciju i nove oblike mobilnosti, te podsjeća da će ti izazovi zahtijevati dostatna financijska sredstva kako bi Europa ostala uključiva i konkurentna; stoga naglašava iznimnu važnost potpore i dodjele odgovarajućeg financiranja za promjenu načina prijevoza, za realizaciju niskougljičnog jedinstvenog europskog željezničkog prostora, primjerice implementacijom ERTMS-a, željezničkog teretnog prometa, željeznice velikih brzina i prekograničnih željezničkih veza, te za promidžbu morskih autocesta i unutarnjih plovnih putova, uključujući trajekte s niskim emisijama, kako bi se ostvario održiv prometni sektor; nadalje, smatra da učinkovito upravljanje zelenom logistikom koje obuhvaća sve vrste prijevoza u Uniji može uvelike doprinijeti smanjenju prometnog preopterećenja i emisija CO2 te snažno potiče Komisiju da promiče digitalizaciju u logistici;

7.  podsjeća na važnost poticanja opsežnih sinergija između CEF-a za promet i CEF-a u digitalnom sektoru radi maksimalnog povećanja financijske poluge za projekte usmjerene na jačanje digitalizacije koridora mreže TEN-T;

8.  smatra da bi doprinos proračuna EU-a agencijama koje su povezane s prometom trebao odražavati njihove zadaće; primjećuje da je proračun dodijeljen Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA) stabilan, da se proračun za Europsku agenciju za pomorsku sigurnost (EMSA) neznatno povećao i da se proračun za Agenciju Europske unije za željeznice (ERA), nažalost, smanjio u odnosu na prethodnu proračunsku godinu; podsjeća na to da je djelokrug ERA-e, EASA-e i EMSA-e nedavno proširen, što iziskuje primjereno financiranje i osoblje kako bi se osiguralo uspješno prihvaćanje novih dužnosti; u tom pogledu podsjeća na znatan razvoj mandata EASA-e koji proizlazi iz nedavnog donošenja revidirane temeljne uredbe s novim nadležnostima (npr. bespilotne letjelice, ATM/ANS, okoliš, kibersigurnost, istraživanja, međunarodna prisutnost) i stoga je prijedlog proračuna EASA-e potrebno povećati kad je riječ o ljudskim i financijskim resursima kako bi Agencija bila primjereno opremljena da održava visoku razinu sigurnosti građana EU-a;

9.  podsjeća da je svemirski sektor ključan za Uniju, da se Galileo i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) u velikoj mjeri upotrebljavaju u prometnom sektoru i da je EGNOS u potpunosti operativan od 2011. za sve načine prijevoza; naglašava da se sustav Galileo u cijelosti financira iz proračuna EU-a i da će se njegovom potpunom operacionalizacijom i pružanjem stvarnih usluga industrijama i građanima EU-a ostvariti velike prednosti za gospodarstvo EU-a; prima na znanje da Galileo trenutačno djeluje s 22 satelita te da bi se njegova potpuna operacionalizacija trebala postići do 2020., kada će u orbiti biti njegovih 30 satelita; stoga smatra da je zbog gorućeg pitanja kibersigurnosti presudno da se dodijeli odgovarajući proračun kako bi se osigurala naredna lansiranja satelita; skreće pozornost na ključne zadaće Europske agencije za globalne navigacijske satelitske sustave (GSA) koje se odnose na Galileo i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS); smatra da GSA treba imati dovoljno osoblja kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) i njegovo iskorištavanje radi ostvarenja prednosti;

10.  vjeruje da su poboljšanje učinkovitosti prometnog sektora i smanjenje njegove razine emisija međuovisni ciljevi, čijem postizanju mogu znatno doprinijeti istraživanje i inovacije, zajedno s relevantnim agencijama EU-a; prima na znanje predloženu stabilnost za proračun dodijeljen u okviru programa Obzor 2020. za zajednička poduzeća SESAR 2 (i za istraživanje i razvoj i za provedbu sustava upravljanja europskim zračnim prometom (ATM)), Shift2Rail, Clean Sky 2 i Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik, no ističe da je važno zajamčiti odgovarajuća sredstva kako bi ti programi bili uspješni;

11.  vjeruje da bi se u okviru financiranja Unije za prometnu infrastrukturu trebali uzeti u obzir sljedeći aspekti:

– međusobna povezanost koridora i sveobuhvatne mreže te prekograničnih veza

– intermodalnost kao temelj odluka o projektima

– interoperabilnost kao uvjet za sufinanciranje projekata u području prometa

– kvaliteta sufinanciranih projekata umjesto njihove količine ili veličine

– sudjelovanje građana u transparentnom donošenju odluka i praćenju razvoja velikih projekata ukupne vrijednosti ulaganja veće od 1 milijarde EUR;

12.  žali zbog toga što Unija nije uvijek uspješna u obavještavanju o izravnim učincima svojih politika i financijskih programa, pa i zbog nedostatka procjene tih učinaka; ističe da, kada je riječ o sektoru prometa, iznimno zabrinjava činjenica da općenito ne postoji svijest o pravima putnika u Uniji i žali što se ti propisi, osobito u sektoru zračnog prometa i željezničkom sektoru, ne primjenjuju uvijek dosljedno u svim državama članicama; naglašava da, u vrijeme kada je moguće jednostavno pokrenuti kampanje dezinformiranja javnosti, tom aspektu treba posvetiti veću potporu;

13.  naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja korisne mogućnosti preko kojih Parlament može pružiti izravni financijski poticaj inicijativama kojima se podupire njegov zakonodavni rad i za koje je Komisija izravno odgovorna; žali zbog toga što se ne izvještava uvijek na dosljedan način o rezultatima koji proizlaze iz tih projekata i djelovanja te traži od Komisije da do kraja mandata iznese detaljnu analizu projekata koji se financiraju u okviru ovog zakonodavnog razdoblja te izradi smjernice o ciljevima, ali i metodologiji njihova odabira.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Markus Pieper, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Markus Ferber, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Anna Hedh

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Matthijs van Miltenburg, Dominique Riquet, Pavel Telička

ECR

Kosma Złotowski

ENF

Georg Mayer

PPE

Georges Bach, Wim van de Camp, Deirdre Clune, Markus Ferber, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

S&D

Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Ismail Ertug, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Anna Hedh, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, István Ujhelyi, Janusz Zemke

VERTS/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

0

-

 

 

3

0

ECR

Jacqueline Foster, Peter Lundgren

EFDD

Daniela Aiuto

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (4.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Derek Vaughan

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost kohezijske politike kao glavne ulagačke politike Europske unije kojom se doprinosi smanjenju gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih nejednakosti između i unutar regija EU-a i sprječava zaostajanje određenih područja, jača pametan, održiv i uključiv gospodarski rast, stvaraju nova radna mjesta i suzbija nezaposlenost, poboljšava konkurentnost MSP-ova i njihova prisutnost na globalnim tržištima, potiču inovacije u urbanim i ruralnim područjima i podupiru lokalne i regionalne vlasti u cilju ostvarivanja prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo; napominje da je za svaki uloženi euro u kohezijsku politiku dokazan povrat ulaganja od 174 %(1) i da bi manja ulaganja značila manji rast i manji broj radnih mjesta za građane; naglašava da je kohezijska politika na korist svim državama članicama; poziva na to da kohezijski fondovi zadrže svoju ulogu glavne ulagačke politike Europske unije te da njihov proračun bude razmjeran ambicioznim ciljevima kohezijske politike;

2.  podsjeća na to da je kohezijska politika jedan od najvažnijih instrumenata za suočavanje s glavnim prioritetima utvrđenima u Komisijinom nacrtu proračuna za 2019. – izgradnja jačeg i otpornijeg europskog gospodarstva; smanjenje nejednakosti unutar EU-a; otvaranje novih radnih mjesta; uspostavljanje solidarnosti i sigurnosti unutar i izvan granica EU-a te jamčenje pravilne provedbe proračuna EU-a; u tom pogledu naglašava važnost obveza iz Pariškog sporazuma i postizanja klimatskih i energetskih ciljeva EU-a; naglašava važnost poboljšanja vidljivosti fondova EU-a i boljeg priopćavanja rezultata kohezijske politike; apelira na Komisiju da, zajedno s državama članicama, podigne razinu svijesti o raznim mogućnostima ulaganja koje pruža EU te da istakne inovativne projekte i dijeli dobre prakse;

3.  sa zadovoljstvom primjećuje da, nakon nedovoljne iskorištenosti sredstava tijekom prvih godina programskog razdoblja 2014. – 2020., provedba postojećih programa napokon znatno napreduje, uz poboljšanje izvršavanja plaćanja i stope odabira projekata; skreće pozornost na činjenicu da bi kašnjenja koja su se dogodila na početku programskog razdoblja mogla dovesti do gomilanja zahtjeva za plaćanje u 2019.; priznaje napore koje je Komisija uložila kako bi se spriječila pojava nepotrebnih zaostataka; u tom pogledu apelira na to da se moraju pružiti dovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se provedba odvijala neometano; s obzirom na to da prema nedavnim izvješćima o isplatama prema državama članicama neke države članice prilično zaostaju u pogledu isplaćenih sredstva, poziva Komisiju da utvrdi nedostatke i poduzme mjere kako bi se poboljšala apsorpcija sredstava iz ESIF-a;

4.  prima na znanje predloženo povećanje od 1,1 % u pogledu razine odobrenih sredstava za plaćanje, uz smanjenja od 8,9 % odnosno 3,6 % za Kohezijski fond i Europsku teritorijalnu suradnju, kao i povećanje od 2,8 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u okviru naslova 1.b u nacrtu proračuna za 2019. u odnosu na prethodni proračun; zabrinut je da ti iznosi možda nisu dovoljni kako bi se odgovorilo na ritam provedbe programa pod tim naslovom i kako bi se spriječio ponovni zaostatak nepodmirenih potraživanja, čime bi se ugrozila vjerodostojnost kohezijske politike; stoga ističe da je potrebna veća razina odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se pokazalo da je EU sposoban ispuniti svoje obveze i tako poboljšati svoju vjerodostojnost;

5.  podsjeća Komisiju na kašnjenja u imenovanju nacionalnih upravljačkih tijela; ukazuje na činjenicu da od 31. svibnja 2018. još treba imenovati nacionalna tijela za 16 programa; poziva Komisiju i države članice da aktivno surađuju kako bi se što prije dovršio postupak imenovanja i kako bi se zajamčila neometana provedba trenutačnih programa; poziva države članice da poduzmu maksimalne napore kako bi povećale svoju apsorpcijsku sposobnost i ubrzale provedbu projekata kako bi se time ograničila kašnjenja prouzrokovana nedovršenim financiranjem kohezijske politike u tekućoj financijskoj godini; još jednom naglašava da je potrebno poboljšati provedbu financiranja i smanjiti administrativno opterećenje i poziva države članice na tješnju suradnju s radnom skupinom Komisije kako bi se zajamčila bolja provedba i time pojačao kapacitet za upravljanje sredstvima iz Kohezijskog fonda;

6.  prima na znanje prijedlog za povećanje proračuna Programa potpore strukturnim reformama (SRSP) u iznosu od 80 milijuna EUR za razdoblje 2019. – 2020., uz 40 milijuna EUR za nacrt proračuna za 2019., čime ukupna omotnica Programa potpore strukturnim reformama iznosi 222,8 milijuna EUR; upozorava da se povećanje treba financirati mobiliziranjem posebnog instrumenta bez troškova za kohezijsku politiku; poziva Komisiju da razmotri dodatne sinergije i komplementarnost s europskim strukturnim i investicijskim fondovima i drugim programima EU-a u području istraživanja, inovacija i konkurentnosti, primjerice programom Obzor, radi poticanja inovacija i digitalizacije u ruralnim područjima i ruralnim gospodarstvima;

7.  primjećuje uvjerljivo pozitivan učinak kohezijskih fondova u područjima sukoba, uključujući program Peace za Sjevernu Irsku; poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu mirovnom procesu kontinuiranim financiranjem određenih konkretnih programa poput programa PEACE, pod uvjetima koje treba utvrditi i ne dovodeći u pitanje pregovore koji su u tijeku; ističe da sredstva iz programa europske teritorijalne suradnje, a osobito sredstva namijenjena prekograničnoj suradnji na vanjskim granicama Unije, mogu imati pozitivan učinak na politiku proširenja.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Mercedes Bresso, Aleksander Gabelic, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Liliana Rodrigues, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Raffaele Fitto, Elsi Katainen, Tonino Picula, Maria Gabriela Zoană

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

23

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Raffaele Fitto, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

GUE/NGL

Younous Omarjee

PPE

Pascal Arimont, Daniel Buda, Lambert van Nistelrooij, Andrey Novakov, Ramón Luis Valcárcel Siso

S&D

Mercedes Bresso, Aleksander Gabelic, Michela Giuffrida, Louis-Joseph Manscour, Tonino Picula, Liliana Rodrigues, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Maria Gabriela Zoană

VERTS/ALE

Monika Vana

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Radni dokument službi Komisije od 19. rujna 2016. pod nazivom „Ex post evaluacija EFRR-a i Kohezijskog fonda 2007. – 2013.” (SWD(2016)0318).


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (30.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Ramón Luis Valcárcel Siso

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u nacrtu proračuna za 2019. za naslov 2. namijenila 60 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 57,8 milijardi EUR u odobrenim sredstava za plaćanje, što je u odnosu na proračun za 2018. povećanje od 1,2 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i 3,0 % za odobrena sredstva za plaćanja; međutim, napominje da se, što se tiče EFJP-a, to povećanje može pripisati nižoj razini namjenskih prihoda koji su ocijenjeni dostupnima za EFJP u nacrtu proračuna za 2019. u odnosu na proračun za 2018.; preporučuje da se učini sve što je moguće kako bi se izbjeglo nagomilavanje zaostataka u plaćanjima za sljedeći višegodišnji financijski okvir (2021. – 2027.) (VFO);

2.  inzistira na tome da je potrebno pružiti sredstva kojima se poljoprivrednicima kompenziraju ekonomski gubici zbog kriza na tržištu i zbog sanitarnih i fitosanitarnih kriza poput bakterije Xylella fastidiosa te ponavlja da je potrebno u tu svrhu iskoristiti razlike do gornjih granica dostupne pod naslovom 2., zajedno s naslovom 3.; ustraje u tome da bi kompenzacija za iskorjenjivanje trebala obuhvaćati i oporavak poljoprivrednih ekosustava, uključujući tlo, te uspostavu snažne biološke raznolikosti, posebno jamčenje genetske raznolikosti sadnica koje su u najboljem slučaju otporne na bolest ili nametnike ili ih dobro podnose; smatra da bi jedan od ciljeva svih pruženih potpora trebao biti jamčenje uravnoteženih te biološki raznolikih poljoprivrednih ekosustava i okoliša manje osjetljivih na buduće napade;

3.  inzistira na tome da svi prihodi u proračunu Unije koji proizlaze iz namjenskih prihoda ili sredstava vraćenih zbog nepravilnosti do kojih je proteklih godina došlo u području poljoprivrede ostanu pod naslovom 2.;

4.  traži da se sektoru maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja dodijeli više sredstava kako bi se poljoprivrednicima nadoknadila šteta prouzročena bakterijom Xylella fastidiosa, pojačale preventivne mjere u Europi, restrukturirao navedeni sektor te ojačalo znanstveno istraživanje patogena i njegova prijenosnika;

5.  poziva Komisiju i države članice da pravodobno motre nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda koje nepovoljno djeluju na prihode poljoprivrednika te da pravodobno i učinkovito reagiraju kad to bude potrebno;

6.  ističe da je ključno da sredstva namijenjena za istraživanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sredstva iz proračuna za program Obzor 2020., ostanu u potpunosti dostupna u svrhu poticanja i unapređenja inovacija i pametnih rješenja u poljoprivrednom sektoru i sektoru ruralnog razvoja, kao što je slučaj sa sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za omogućavanje uvođenja širokopojasne mreže u ruralnim područjima; ističe važnost praktične primjenjivosti rezultata na razini poljoprivrednih gospodarstava i ulogu dodatnih poljoprivrednih usluga; napominje da integrirana „pametna” rješenja, primjerice pametna sela, precizna poljoprivreda, digitalizacija, ekonomija dijeljenja i cirkularna ekonomija te socijalne inicijative, mogu doprinijeti poljoprivredi i ukupnom blagostanju u ruralnim područjima; potiče Komisiju da planira financiranje „pametnih” pristupa u svjetlu reforme ZPP-a i Deklaracije iz Corka 2.0; naglašava činjenicu da bi ta „pametna” rješenja trebala zadržati usklađenost s političkim ciljevima u području okoliša, klime i biološke raznolikosti te osigurati blisku suradnju s relevantnim dionicima iz svih država članica; naglašava važnost ulaganja u preciznu poljoprivredu u cilju pojednostavljenja proizvodnih metoda i smanjenja gubitaka te poticanja i podupiranja inicijativa prilagođenih potrebama malih poljoprivrednih gospodarstava koja se ne bave proizvodnjom velikih razmjera kako bi ona mogla imati koristi od novih tehnologija;

7.  naglašava da su se programi pohranjivanja pokazali učinkovitima u vrijeme krize te da bi smanjenje financijskih sredstava osiguranih u procesu planiranja bilo kontraproduktivno;

8.  izražava žaljenje zbog rezova u proračunu ZPP-a koji su najavljeni prijedlozima Komisije za VFO; posebno ističe da je poljoprivredna politika zajednička politika i da bi bilo kakvi rezovi u proračunu ZPP-a imali nerazmjerne posljedice jer se zbog pravila o državnoj pomoći ne mogu nadomjestiti nacionalnim sredstvima;

9.  pozdravlja prijedlog Komisije da se povećaju odobrena sredstva namijenjena organizacijama proizvođača u sektoru voća i povrća te ističe njihov sve veći doprinos ponovnom uspostavljanju ravnoteže u pogledu pregovaračke moći u lancu opskrbe hranom te i dalje naglašava potrebu za financijskim mjerama za širenje članstva među poljoprivrednim proizvođačima;

10.  ističe važnost utvrđivanja potpornih mjera za učvršćivanje uloge poljoprivrednika u lancu opskrbe te novih načina za poticanje poljoprivrednih organizacija;

11.  žali zbog činjenice da se potporne mjere za ruski embargo nisu produžile s obzirom na to da on i dalje negativno utječe na brojne proizvođače u Uniji, osobito u sektorima mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća, bez njihove krivnje s obzirom na to da poljoprivrednici ne mogu biti odgovorni za diplomatsku politiku Unije; stoga poziva na održavanje mjera potpore za poljoprivredne proizvođače na trenutačnim razinama s obzirom na to da i dalje postoje poteškoće na tržištu zbog ruske zabrane; nadalje, poziva na stvaranje nove krizne pričuve, čije financiranje neće ovisiti o godišnjem mehanizmu financijske discipline, kako bi se moglo pravodobno reagirati na nastale krizne situacije; priznaje da su određene države članice koje nisu imale trgovinske odnose s Rusijom neizravno pogođene embargom te inzistira na tome da se potpornim mjerama trebaju nadoknaditi gubici proizašli iz zagušenja tržišta proizvodima namijenjenima za rusko tržište;

12.  pozdravlja prijedlog Europske komisije da se povećaju sredstva namijenjena mjerama promicanja, što potvrđuje učinkovitost poboljšanja koja su ostvarena zadnjom reformom; smatra da su mjere promicanja ključne za povećanje udjela europskog izvoza na svjetskim tržištima i za rješavanje ograničenja na proizvode iz Unije koja su uvele određene treće zemlje, poput ruskog embarga ili nedavne odluke SAD-a o nametanju antidampinških i kompenzacijskih pristojbi na uvoz zrelih maslina iz Španjolske;

13.  ukazuje na učinke ekstremne suše koja je posljednjih mjeseci pogodila države članice, prouzročivši znatne gubitke u poljoprivredi i ugrozivši velik broj poduzeća; u tom smislu naglašava potrebu za jamčenjem posebnih potpornih mjera s ciljem pomaganja najgore pogođenim poljoprivrednicima;

14.  pozdravlja predanost Europske komisije da zadrži postojeću razinu financiranja sektora pčelarstva, koje je ključno kako bi se pomoglo u pokrivanju izdataka za nacionalne programe;

15.  pozdravlja povećanje dodijeljenih sredstava za istraživanje i razvoj u području poljoprivrede u okviru programa Obzor 2020.;

16.  upozorava da bi nepostojanje primjerene zaštite osjetljivih sektora poljoprivrede Unije u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura rezultiralo dodatnim financijskim opterećenjem mnogih europskih proizvođača;

17.  smatra da Unije može na temelju održive proizvodnje znatno doprinijeti promicanju zdravih prehrambenih navika, posebno među djecom, te stoga smatra da je ključno u potpunosti iskoristiti gornje granice u okviru aktualnih propisa predviđene za programe Unije u školama; stoga poziva države članice da osnaže svoje nacionalne programe kako bi se zajamčila potpuna iskorištenost maksimalnih dostupnih odobrenih sredstava (250 milijuna EUR za Uniju);

18.  prima na znanje nedavne prijenose iz prvog u drugi stup na koje su se odlučili Francuska, Litva i Nizozemska, koji su rezultirali smanjenjem odobrenih sredstava za izravna plaćanja u nacrtu proračuna za 2019.;

19.  ponovno potvrđuje ključnu važnost programa voća i povrća u školama, osobito s obzirom na trenutačnu razinu pothranjenosti djece u Uniji; stoga poziva Komisiju da smanji povezanu birokraciju te naglašava potrebu za promicanjem zdravih prehrambenih navika u djece i potrošnje organskog voća i povrća;

20.  osuđuje nedostatno izvršenje plaćanja prema mladim poljoprivrednicima tijekom posljednjih godina i potiče države članice da promiču korištenje tih odobrenih sredstava u godini koja slijedi kako bi se potaknula generacijska obnova i izbjegla koncentracija zemljišta i jagma za zemljištem; ističe da je manjak radnika u poljoprivredi čimbenik koji ograničuje razvoj poljoprivrednog sektora te naglašava potrebu za potpornim mjerama kojima bi se privukli radnici u poljoprivredni sektor;

21.  ističe važnost obveza i potrošnje u području ruralnog razvoja te njihov potencijal za pokretanje gospodarskih aktivnosti i otvaranje radnih mjesta, posebno u rubnim područjima s višim stopama nezaposlenosti, osobito među mlađim generacijama; ističe da treba nastaviti s inicijativama usmjerenim na mlade poljoprivrednike kao i regionalno specifičnim programima kojima bi se poticala inovacija i nužna generacijska obnova; smatra da bi se potpora za mlade trebala usmjeriti na njihove trenutne potrebe, izbjegavajući pritom da ih se potiče na prekomjerno zaduživanje;

22.  primjećuje da bi pristup instrumentima za financiranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva trebalo bolje prilagoditi potrebama za ulaganjima i višim profilima rizika kod novih sudionika;

23.  zahtijeva održavanje odobrenih sredstava za programe POSEI na maksimalnim razinama predviđenima u okviru relevantnih propisa Unije te ističe važnost tih programa za otpornost poljoprivrednih proizvođača i naglašava osjetljivu gospodarsku situaciju najudaljenijih regija, koje su snažno pogođene krizom i strukturnim nedostatcima koji se navode u članku 349. UFEU-a (udaljenost, izoliranost, mala površina, nepovoljna topografija i klima te gospodarska ovisnost o malom broju proizvoda);

24.  ističe važnost pilot-projekata i pripremnih djelovanja za inovacije u sektorima poljoprivrede i ruralnog razvoja; poziva na pružanje kontinuirane potpore aktualnim i novim pilot-projektima i pripremnim djelovanjima;

25.  duboko je zabrinut zbog rezova koje je Komisija u svojem prijedlogu proračuna za razdoblje 2021. – 2027. predvidjela za ZPP, a osobito za najudaljenije regije i programe POSEI;

26.  izražava žaljenje zbog znatnog smanjenja proračunske linije koja se odnosi na sustav dobrovoljne proizvodno vezane potpore jer su vezane potpore osnovni alat za očuvanje usjeva koji imaju raznolike agronomske i ekološke prednosti;

27.  izražava zadovoljstvo povećanjem od 25 % u iznosu odobrenih sredstava namijenjenih borbi protiv životinjskih bolesti i biljnih nametnika, jer je Unija suočena sa znatnim rizicima i češćim izbijanjima bolesti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Daniel Buda, Jacques Colombier, Michel Dantin, Albert Deß, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Karine Gloanec Maurin, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Michela Giuffrida, Karin Kadenbach, Elsi Katainen, Momchil Nekov, Annie Schreijer-Pierik, Ramón Luis Valcárcel Siso

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

36

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Ulrike Müller

ECR

Jørn Dohrmann, Zbigniew Kuźmiuk, James Nicholson, Laurenţiu Rebega

EFDD

Giulia Moi, Marco Zullo

ENF

Jacques Colombier, Philippe Loiseau

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Esther Herranz García, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Annie Schreijer-Pierik, Czesław Adam Siekierski, Ramón Luis Valcárcel Siso

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Michela Giuffrida, Karine Gloanec Maurin, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Maria Noichl, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Maria Gabriela Zoană

Verts/ALE

Martin Häusling, Bronis Ropė

2

-

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Anja Hazekamp

3

0

ALDE

Jan Huitema

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo (31.8.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Alain Cadec

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. financijska sredstva za zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP) te obvezni doprinosi regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i sporazumima o održivom ribarstvu sadržani su u dijelu III. i glavi 11. proračuna: „Pomorstvo i ribarstvo, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)”;

B. glavni cilj ZRP-a uravnotežiti je održivost sektora koji ima stratešku gospodarsku važnost za Uniju i koji doprinosi opskrbi hranom, zapošljavanju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji obalnih i najudaljenijih regija Unije s očuvanjem morskih ekosustava zahvaljujući razvoju gospodarski i ekološki održivog ribarstva;

1.  insistira na tome da bi u proračunu Unije za 2019. trebalo predvidjeti odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i za plaćanja kako bi se zadovoljile financijske potrebe ZRP-a; smatra da je za potpunu provedbu ZRP-a i jamčenje održivosti akvakulture i europskih ribolovnih aktivnosti potrebna odgovarajuća razina lako dostupnih financijskih sredstava kojima bi se osigurale dugoročne investicije;

2.  ističe činjenicu da je sektor ribarstva Unije najvećim dijelom koncentriran u određenim regijama koje izuzetno ovise o ribarstvu te da ribolov, a osobito lokalni priobalni ribolov, doprinosi stvaranju socioekonomske i kulturne strukture u mnogim obalnim i najudaljenijim regijama i otocima;

3.  napominje da, budući da više od 60 % proizvoda ribarstva koji se konzumiraju u Uniji dolazi iz međunarodnih voda i isključivih gospodarskih zona trećih zemalja, za financijsku godinu 2019. treba predvidjeti dostatna proračunska sredstva, osobito s obzirom na činjenicu da je te godine planirano obnavljanje protokola s Mauritanijom i Senegalom;

4.  smatra da su zbog vanjske dimenzije zajedničke ribarstvene politike neophodne realistične projekcije proračuna radi financiranja sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama;

5.  ističe da je razina provedbe EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. četiri godine nakon njegova usvajanja 15. svibnja 2014. i dalje nezadovoljavajuća s obzirom na to da je do sada iskorišteno samo 4,5 % proračunskih sredstava (dio EFPR-a u okviru podijeljenog upravljanja); nada se da će se razina provedbe EFPR-a postupno povećati i ističe da je uzrok niske razine provedbe jednim dijelom administrativno opterećenje na nacionalnoj razini i na razini Unije te manjak ambicioznosti u državama članicama, posebno kada je riječ o osiguravanju potpune i pravovremene provedbe obveze iskrcavanja ulova; podsjeća da će ta sredstva biti potrebna kako bi se sektoru ribarstva pružila podrška tijekom uvođenja obveze iskrcavanja;

6.  naglašava da je potrebno osigurati dovoljno financijskih sredstava za sufinancirane aktivnosti kako bi se omogućilo financiranje sektora obalnog, malog i rekreacijskog ribolova; osim toga, smatra da je posebno važno odgovarajuća sredstva namijeniti nadogradnji ribarstvene infrastrukture; smatra da države članice moraju na temelju općeg okvira koji pruža EFPR odrediti svoje prioritete u financiranju kako bi odgovorile na specifične probleme u tim sektorima;

7.  ističe važnost socijalne i gospodarske dimenzije ribarstva za lokalne zajednice te određena morska i obalna područja; uviđa da je potrebno osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi se omogućilo financiranje flota u sektorima obalnog, artizanalnog i malog ribolova;

8.  naglašava da su znanstveni podaci nužni za bolje razumijevanje načina na koji funkcioniraju morski ekosustavi, što je pak ključan preduvjet za postizanje najviših održivih prinosa; podsjeća da je potrebno poboljšati prikupljanje znanstvenih podataka i potaknuti suradnju i razmjenu znanstvenih podataka između sektora pomorstva i ribarstva, s jedne strane, i znanstvene zajednice, s druge strane; podsjeća da je potrebno prikupljati znanstvene podatke o utjecaju rekreativnog ribolova na riblje stokove;

9.  ponavlja koliko su pouzdana i neovisna znanstvena mišljenja važna za procjenu stanja ribljih stokova u cilju donošenja odluka o upravljanju kojima bi se omogućilo postizanje najviših održivih prinosa; potiče države članice da upotrebljavaju sredstva iz EFPR-a u svrhu prikupljanja znanstvenih podataka, što je ključno kako bi se u okviru ribarstvene politike donosile racionalne i znanstveno utemeljene odluke;

10.  naglašava važnost kontrole ribolovnih aktivnosti, koja je jedan od stupova ZRP-a; smatra da se za tu kontrolu i dalje trebaju dodjeljivati financijska sredstva Unije i da države članice moraju pojačati svoje napore u pogledu upotrebe tih sredstava;

11.  ističe da je važno zadržati trenutačnu razinu financiranja Europske agencije za kontrolu ribarstva kako bi ona mogla dobro izvršavati svoju zadaću kontrole i nadzora u sektoru ribarstva; traži da se poveća uloga te agencije kako bi se mogli ostvariti ciljevi ZRP-a te kako bi agencija mogla pojačati svoje aktivnosti u području upravljanja ribarskim flotama i nadzora postupaka praćenja;

12.  napominje da je jedan od izazova za sektor ribarstva generacijska obnova, koju treba poticati posebnim mjerama političkog djelovanja i financijske podrške kako bi se mlade potaknulo na rad u tom sektoru i kako bi im se ponudili uvjeti slični onima u drugim gospodarskim sektorima, osobito u najudaljenijim regijama;

13.  ističe da je preko EFPR-a i drugih mehanizama Unije za financiranje mladima potrebno olakšati pristup radnim mjestima u području ribarstva;

14.  smatra da se Brexit ne smije koristiti kao izgovor za smanjenje financijskih sredstava; smatra da Unija mora pronaći sredstva potrebna za solidno financiranje ZRP-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, João Ferreira, Mike Hookem, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Annie Schreijer-Pierik, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ole Christensen, Rosa D’Amato, Seán Kelly, Francisco José Millán Mon, Nosheena Mobarik

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

16

+

ALDE

António Marinho e Pinto

GUE

João Ferreira

PPE

Alain Cadec, Carlos Iturgaiz, Seán Kelly, Werner Kuhn, Gabriel Mato, Annie Schreijer-Pierik, Jarosław Wałęsa

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Ole Christensen, Richard Corbett, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas

VERTS/ALE

Ian Hudghton

1

-

EFDD

Mike Hookem

3

0

ECR

Nosheena Mobarik, Remo Sernagiotto, Peter van Dalen

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (4.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Morten Løkkegaard

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je Erasmus+ i dalje iznimno cijenjen i popularan program kojim se promiče mobilnost mladih u svrhu učenja, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji premašuje iznos raspoloživih sredstava; duboko žali da je nacrt proračuna programa Erasmus+ za 2019. znatno ispod očekivanja Parlamenta, te ne premašuje programirane iznose u okviru aktualnog VFO-a, čak ni kada je riječ o pružanju preostalog dodatnog financiranja za program u okviru revizije VFO-a; stoga poziva na povećanje od 20 % sredstava u odnosu na nacrt proračuna za 2019. u svim četirima proračunskim linijama programa Erasmus+, kako bi se zadovoljile trenutačne potrebe, odgovorilo na očekivanja građana u pogledu programa te europskim mladima osigurala budućnost koju očekuju od EU-a; s time u vezi ističe svoju potporu utrostručenju financiranja programa Erasmus+ u sljedećem VFO-u i svoju namjeru da se bori za to povećanje;

2.  ponavlja svoju zabrinutost u vezi s načinom na koji su Europske snage solidarnosti prvotno osnovane bez pravne osnove i bez samostalne proračunske linije; nadalje, ne slaže se s time da se konačna odluka o izvorima financiranja Snaga, izuzev odredbe o programu Erasmus+, donosi u okviru godišnjeg proračunskog postupka; potvrđuje da će pomno ispitati pismo izmjene Komisije kako bi se osiguralo potpuno poštovanje sporazuma u okviru trijaloga;

3.  ističe vrijednost programa Kreativna Europa u podupiranju audiovizualnog i kulturnog sektora EU-a te ustraje u tome da bi razine financiranja trebale odgovarati ambicijama programa; u pogledu potprograma MEDIA napominje da, kako bi se omogućilo financiranje svih visokokvalitetnih projekata, proračun bi se trebao povećati za otprilike 44 %; stoga poziva na znatno povećanje financijskih sredstava u visini od 22 % u odnosu na iznos u nacrtu proračuna za 2019. u svrhu rješavanja problema niskih stopa uspješnosti, jačanja potpore mrežama europskih kina te uključivanja i financiranja uspješnih pripremnih djelovanja za titlovanje kulturnog sadržaja bez ugrožavanja financiranja osnovnih mjera; ponavlja da su i potprogram Kultura i međusektorski potprogram i dalje kronično nedovoljno financirani i poziva na povećanje financiranja u iznosu od najmanje 10 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019. za obje proračunske linije; kada je riječ o potprogramu Kultura predlaže dodatnih 3 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za 2019., uz povećanje od 10 %, za unapređenje opsega uspješnog no ograničenog pokusnog djelovanja u pogledu individualne mobilnosti umjetnika i stručnjaka za kulturu u okviru pripreme za sljedeću generaciju programa Kreativna Europa;

4.  sa zadovoljstvom primjećuje da se novim prijedlogom programa Kreativna Europa predviđa mogućnost podupiranja medijskog pluralizma te slobode i medijske pismenosti u okviru međusektorskog potprograma; u međuvremenu traži da se proračunska linija u vezi s digitalnim sadržajem i audiovizualnim i drugim medijskim industrijama (09 02 05) poveća radi osnaživanja napora u borbi protiv lažnih vijesti pojačanim radom na medijskoj pismenosti te da se pruži izravna potpora organizacijama koje prate i promiču medijsku slobodu i pluralizam;

5.  pozdravlja uvrštenje potpore glazbenom sektoru u okviru novog programa Kreativna Europa; napominje da se to nadovezuje na uspjeh pilot-inicijative u Komisiji i na pripremno djelovanje „Music Moves Europe” (Glazba pokreće Europu) koju je predložio odbor;

6.  apelira na Komisiju da provede sveobuhvatni pregled svih aktivnosti u okviru proračunske linije za „multimedijska djelovanjaˮ (i dostavi ga Parlamentu) kako bi se osiguralo postizanje središnjih ciljeva; poziva na dodatno financiranje u visini od 4,2 milijuna EUR u obvezama tijekom 2019. kako bi se osigurao važan rad mreže Euranet Plus do kraja VFO-a; ponavlja da je trenutačni način na koji mreža spaja kraj s krajem neodrživ, što zahtijeva dugoročno rješenje; napominje da cilj financiranja za Euranet Plus od 2020. nadalje iznosi 8,4 milijuna EUR godišnje;

7.  naglašava vrijednost programa Europa za građane za njihovo bolje razumijevanje EU-a i poticanje osjećaja građanske pripadnosti; ustraje u tome da se ukinu planirana smanjenja programa za financiranje poboljšane europske građanske inicijative; žali zbog činjenice da u zakonodavnom prijedlogu nove europske građanske inicijative nije detaljno objašnjen učinak na proračun Europe za građane, čime se zakonodavcu uskraćuju ključne informacije; osim ponovne uspostave tih sredstava u proračunskoj liniji, poziva na povećanje financiranja u odnosu na nacrt proračuna za 2019., na temelju iznosa iz trenutačnog programskog razdoblja VFO-a, kako bi se osiguralo minimalno potrebno povećanje za program koji ima dugotrajno nedovoljno financiranje i niske stope uspješnosti projekata, čime se ugrožavaju očekivanja podnositelja zahtjeva;

8.  podsjeća da izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije podrazumijeva posebno velike probleme za europske škole, osobito s obzirom na veličinu odjeljenja s nastavom na engleskom jeziku (oko 21 % svih učenika) i pretežnost engleskoga kao drugoga jezika (61 % svih učenika tijekom školske godine 2016./2017.); smatra da se neriješena važna proračunska i obrazovna pitanja u pogledu dugoročnog pružanja prvoklasne nastave engleskog jezika i trajnog priznavanja europske mature u Ujedinjenoj Kraljevini moraju riješiti, unatoč odredbama iz članka 120. nacrta sporazuma o povlačenju; apelira na Komisiju i Upravni odbor da izvijeste Odbor za kulturu i obrazovanje o svojim dugoročnim planovima za rješavanje izazova nastalih zbog Brexita;

9.  podsjeća da se projekti povezani s kulturom i obrazovanjem podupiru u nizu programa i instrumenata Unije, posebno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i Obzora 2020., potiče Komisiju da poboljša sinergije među programima kako bi ostvarila učinkovitu potrošnju; naročito poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među raznim programima EU-a, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+, EaSI, Kreativna Europa te COSME, EFSU i europski strukturni i investicijski fondovi, za potporu više projekata u području kulturne i kreativne industrije;

10.  ističe potencijal pilot-projekata i pripremnih djelovanja kao sredstava za ispitivanje mjera u područjima politika Unije i uvođenje novih inovativnih inicijativa koje bi mogle postati trajne aktivnosti Unije; naglašava da se niz pilot-projekata i pripremnih djelovanja koje je odbor predložio u trenutačnom parlamentarnom sazivu pokazao iznimno uspješnim, čime se otvara put osmišljavanju nove generacije programa u području obrazovanja i kulture; žali zbog činjenice da prethodno ocjenjivanje pilot-projekata i pripremnih djelovanja koje provodi Komisija ostavlja vrlo ograničeno vrijeme da parlamentarni odbori koji daju mišljenje odgovore na ocjene i primjedbe; nadalje izražava žaljenje da u nekim slučajevima ocjene i primjedbe koje pruža Komisija nisu u potpunosti objektivne te se čini da su na njih utjecale institucionalne ili osobne preferencije; podsjeća da nemogućnost provedbe pilot-projekta ili pripremnog djelovanja unutar Komisije nikad ne može biti razlog za nisku ocjenu;

11.  apelira na Odbor za proračune da preispita postupak za postupanje s pilot-projektima i pripremnim djelovanjima i odlučivanje o njima, s obzirom na to da je taj postupak nedovoljno transparentan i ne daje dovoljno prostora pojedinačnim odborima koji daju mišljenje za oblikovanje političkih prioriteta kada je riječ o pilot-projektima i pripremnim djelovanjima u okviru njihovih političkih nadležnosti; traži od Odbora za proračune da prije glasovanja o paketu pilot-projekata i pripremnih djelovanja aktivnije surađuje s pojedinačnim odborima koji daju mišljenja te da razmotri načine na koje bi mogao prenijeti veću odgovornost na odbore koji daju mišljenja, potencijalno kroz neobvezujuću financijsku omotnicu za svaki odbor, na temelju prioriteta Parlamenta i, među ostalim kriterijima, prethodne potrošnje u odgovarajućem području politike, radi usvajanja vlastitih prioritetnih pilot-projekata i pripremnih djelovanja; upućuje na to da bi se takvim pristupom moglo odgovoriti na kritike Komisije u pogledu sve većeg broja prijedloga pilot-projekata i pripremnih djelovanja tijekom posljednjih godina promicanjem usmjerenijeg načina na temelju prioriteta u odborima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Morten Messerschmidt, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Norbert Erdős, Dietmar Köster, Morten Løkkegaard, Emma McClarkin, Michel Reimon, Remo Sernagiotto

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mark Demesmaeker

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

17

+

ALDE

Morten Løkkegaard

PPE

Andrea Bocskor, Norbert Erdős, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

S&D

Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Dietmar Köster, Krystyna Łybacka, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Julie Ward

VERTS/ALE

Michel Reimon

5

-

ECR

Mark Demesmaeker, Emma McClarkin, Morten Messerschmidt, Remo Sernagiotto

ENF

Dominique Bilde

-

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (4.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Kostas Chrysogonos

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja povećanje (+6,7% u odnosu na 2018.) odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslov III. (Sigurnost i građanstvo) s 3,49 milijardi EUR 2018. na 3,73 milijarde EUR 2019. godine; ističe da to povećanje zahtijeva povećanje gornje granice za naslov III. za više od 25 % kako bi se 2019. dopunio iznosom od 927,5 milijuna EUR (+10 % u odnosu na 2018.); primjećuje da se instrument fleksibilnosti već petu godinu zaredom koristi za financiranje mjera koje se provode od 2015.; stoga poziva Komisiju da u okviru novog VFO-a nakon 2020. uspostavi trajni i održivi mehanizam za financiranje migracijskih i sigurnosnih mjera te da se oslanja na mehanizme fleksibilnosti samo u slučaju financiranja doista nepredviđenih kriza;

2.  ističe da rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti mora ostati među prioritetima Unije te ističe ulogu Fonda za unutarnju sigurnost kao ključnog financijskog instrumenta za potporu državama članicama u području sigurnosti, uključujući borbu protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminala; međutim, prima na znanje rebalans odobrenih sredstava za preuzimanje obveza između Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) u korist potonjeg, slijedom rezultata revizije sredinom razdoblja za ta dva fonda; pozdravlja vrlo značajno povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za FAMI od 401,7 milijuna EUR (+ 56 % u usporedbi s 2018.) u svrhu financiranja novog dublinskog zakonodavstva (uz pretpostavku da će biti doneseno do kraja 2018.); u tom pogledu poziva Komisiju da u svakom slučaju prednost 2019. godine da preraspodjelama, te također pozdravlja omotnicu od 175 milijuna EUR koja je zatražena za Grčku, osobito nakon prestanka primjene instrumenta za pružanje hitne humanitarne pomoći 1. siječnja 2019.;

3.  poziva Komisiju da poveća broj proračunskih linija za FAMI kako bi se poboljšalo razumijevanje i omogućila bolja transparentnost načina na koji će se trošiti financijska sredstva dodijeljena za razne ciljeve i, prema tome, za te proračunske linije; posebno poziva Komisiju da ubuduće u svim nacrtima proračuna odvoji rashode za poboljšanje pravednih strategija za povratak od rashoda za zakonite migracije i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja; smatra da bi, u pogledu FAMI-ja, prioritet trebali biti projekti kojima se podupiru tražitelji azila te integracija migranata i izbjeglica; prima na znanje pozitivan doprinos regionalnih i lokalnih tijela vlasti kao i organizacija civilnog društva u tom pogledu; posebno ističe važnu ulogu organizacija civilnog društva u spašavanju života migranata i tražitelja azila na vanjskim granicama, kao i u zaštiti, promicanju i provedbi njihovih prava; stoga traži od Unije i država članica da podrže civilno društvo, kao i aktivnosti organizacija civilnog društva, među ostalim na način da im se odobri izravan pristup FAMI-ju;

4.  pozdravlja određivanje proračuna od 4,9 milijuna EUR za Ured europskog javnog tužitelja, koji će se baviti pokretanjem sudskih postupaka za prekogranična kaznena djela na štetu financijskih interesa Unije (kaznena djela iz Direktive PIF); žali zbog kontraproduktivnog smanjenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program Pravosuđe od 2,5 milijuna EUR (–5,4 % u odnosu na 2018.); izražava zabrinutost zbog toga što je takvo smanjenje neodrživo s obzirom na operativni rast i političke prioritete u području sigurnosti i pravde, uključujući terorizam i prekogranični kriminal;

5.  žali zbog predloženog smanjenja proračuna i plana radnih mjesta Eurojusta u odnosu na druge agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova (agencije PUP-a), koje ukazuje na to da se Unija samo polovično bori protiv trenutačnih sigurnosnih prijetnji jer ne omogućuje učinkovite prateće pravosudne istrage; napominje da je Eurojust jedino tijelo Unije koje to može omogućiti kroz koordinaciju i suradnju istražnih tijela u borbi protiv terorizma, kiberkriminala, krijumčarenja migranata i organiziranog kriminala; naglašava da je osiguravanje dostatnih financijskih sredstava za Eurojust neophodan preduvjet za njegovo pravilno funkcioniranje i za razvoj svih strateških i operativnih aktivnosti, čime bi se odgovorilo na njegovo sve veće radno opterećenje i aktivnosti koordinacije te kako bi se izbjegli negativni učinci na njegov rad; stoga poziva na povećanje proračuna Eurojusta za 2019. godinu na 41,2 milijuna EUR i na osiguravanje ukupno 217 radnih mjesta; naglašava da je proračunske potrebe Eurojusta važno uskladiti s realističnim predviđanjima u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2020., u skladu sa stajalištem Parlamenta o tome da je potrebno osigurati dovoljna sredstva u VFO-u za razdoblje nakon 2020. za agencije PUP-a kako bi se izbjeglo da se svake godine sustavno koriste odredbe o fleksibilnosti VFO-a;

6.  pozdravlja činjenicu da je razina sredstva predloženih za Europski potporni ured za azil jednaka početnom zahtjevu koji je ta agencija uputila Komisiji; od Komisije očekuje da predstavi izmjenu proračuna u cilju povećanja sredstava za financiranje operacija ako se razina operativne potpore koju su zatražile države članice poveća 2019. godine;

7.  ističe da će 2019. biti zahtjevna godina za Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) s obzirom na znatan rast njezinih zadaća i na dodijeljena proračunska sredstva te da će joj, u skladu s novim mandatom, biti potrebno odgovarajuće povećanje sredstava; stoga izražava zabrinutost zbog predloženog nedostatnog financiranja i zapošljavanja za agenciju eu-LISA s obzirom na sve veću složenost njezinih zadaća, uključujući ažuriranje postojećih baza podataka (Schengenski informacijski sustav (SIS), Eurodac i vizni informacijski sustav) te provedbu i operativno upravljanje kada je riječ o ostalim opsežnim informacijskim sustavima u području PUP-a; ističe da su odobrena sredstava za preuzimanje obveza nužna za agenciju eu-LISA, posebno za izvršavanje planiranih aktivnosti za 2019., uključujući provođenje druge faze sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS) i Schengenskog informacijskog sustava; naglašava da je nužno povećati sredstva za agenciju eu-LISA i zaposliti dodatnih 25 ugovornih djelatnika kako bi se toj agenciji omogućilo da uspješno izvrši zadaće u skladu sa svojim mandatom;

8.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava (+16 % u odnosu na 2018.) za administrativne rashode Europskog nadzornika za zaštitu podataka za obavljanje novih zaduženja u ulozi tajništva Europskog odbora za zaštitu podataka, za dodatne potrebe u vezi s novim pravilima o zaštiti podataka u institucijama Unije te za praćenje i osiguravanje usklađenosti s pravilima o zaštiti podataka u agencijama u okviru bivšeg trećeg stupa;

9.  poziva da se službeniku za temeljna prava pri Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) dodijele dodatna radna mjesta kategorije AD kako bi se Agenciji pomoglo da dobije stručna znanja na visokoj razini o temeljnim pravima i kako bi joj se pomoglo da se nosi s dodatnim zadaćama službenika za temeljna prava;

10.  žali što se proračun Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) nije povećao jer se očekuje da će 2019. ta agencija dobiti nove zadaće i odgovornosti s obzirom na to da su temeljna prava i dalje pod pritiskom; naglašava da je broj dodatnih zadaća koje su dodijeljene FRA-u znatno porastao od 2015. zbog povećanog priljeva izbjeglica, migranata i tražitelja azila; izražava zabrinutost zbog toga što mandat te agencije i dalje ograničava njezinu ulogu u podupiranju temeljnih prava; naglašava da bi FRA trebao moći samoinicijativno dati mišljenja o zakonodavnim prijedlozima te da bi njegove nadležnosti trebalo proširiti na sva područja prava zaštićena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, uključujući primjerice pitanja policijske i pravosudne suradnje; stoga predlaže primjereno povećanje financijskih sredstava i ljudskih resursa te agencije kako bi ona mogla pravilno izvršavati svoje nove zadaće koje proizlaze iz zahtjeva institucija Unije, država članica i drugih agencija Unije; ponavlja da bi Komisija i dalje trebala biti usredotočena na pitanja vladavine prava i temeljnih prava, posebno s obzirom na nazadovanje u području demokracije u nekim državama članicama, što bi među ostalim trebalo ostvariti predlaganjem intenzivnijeg praćenja i mehanizama pravne zaštite;

11.  ističe da je Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) potrebno više ljudskih resursa i financijskih sredstva kako bi joj se omogućilo da u potpunosti provede svoju 2015. godine obnovljenu pravnu osnovu prema kojoj ciljana skupina te agencije ne uključuje samo više policijske službenike, već i službenike tijela kaznenog progona diljem Unije i u susjednim zemljama; vjeruje da će se time doprinijeti smanjenju nedostataka u osposobljavanju zbog kojih tijela kaznenog progona u državama članicama nisu u potpunosti koristila instrumente i sustave suradnje na razini EU-a u području organiziranog kriminala i terorizma, pri čemu će se temeljna prava razmatrati kao transverzalno pitanje u osposobljavanju u području izvršavanja zakonodavstva;

12.  ističe znatno povećanje sa 10 milijardi EUR 2018. na 11,38 milijardi EUR 2019. (+ 13,1 %) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstava za plaćanje (+17,0%) za naslov 4. (Globalna Europa); pozdravlja prijedlog da se nedodijeljena razlika iz naslova 4. i 1 116,2 milijuna EUR iz ukupne razlike za obveze za 2019. u potpunosti iskoriste za jačanje humanitarne pomoći i Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) zbog obveza preuzetih na konferenciji o potpori Siriji održanoj 2018. godine; primjećuje da je u proračunu Unije 1,45 milijardi EUR namijenjeno za financiranje Instrumenta za izbjeglice u Turskoj II, a 560 milijuna EUR za rješavanje krize u Siriji; ističe da je doprinos iz proračuna Unije za Instrument za izbjeglice u Turskoj II naglo porastao; poziva Komisiju da učinkovito nadzire pravilnost raspodjele i realizacije tog doprinosa s obzirom na kontinuirano pogoršanje temeljnih prava i sloboda i vladavine prava te nedostatak neovisnosti pravosuđa u Turskoj;

13.  pozdravlja prijedlog Komisije o revidiranju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM) kako bi se ojačao cjelokupni pristup upravljanju katastrofama; naglašava da povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (+46,1 %) i odobrenih sredstava za plaćanje (+33,6 %) UCPM-a za 2019. u odnosu na 2018. održava predviđeno provođenje mjera u trećim zemljama; smatra pozitivnim da dodijeljena sredstva za aktivnosti povezane s humanitarnom pomoći za 2019. uključuju povećanja u odnosu na financijsko programiranje od 120 milijuna EUR i 3,2 milijuna EUR za jačanje aktivnosti povezanih s pripravnosti u slučaju katastrofe;

14.  potiče Komisiju da uz pomoć namjenskih sredstava snažnije podrži istraživačko novinarstvo, uključujući prekogranično istražno novinarstvo, i medijske slobode kao mjeru koja doprinosi borbi protiv kriminala i senzibiliziranju građana Unije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

8

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Heinz K. Becker, Monika Beňová, Daniel Dalton, Rachida Dati, Frank Engel, Tanja Fajon, Romeo Franz, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Claude Moraes, Ivari Padar, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Gérard Deprez, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Jean Lambert, Andrejs Mamikins, Ana Miranda, Angelika Mlinar, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Bullock, Kostadinka Kuneva, Luigi Morgano, Gabriele Preuß

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Gérard Deprez, Nathalie Griesbeck, Sophia in 't Veld, Angelika Mlinar, Maite Pagazaurtundúa Ruiz

GUE/NGL

Kostadinka Kuneva, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat

PPE

Asim Ademov, Heinz K. Becker, Carlos Coelho, Rachida Dati, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Barbara Kudrycka, Traian Ungureanu, Axel Voss

S&D

Monika Beňová, Tanja Fajon, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Cécile Kashetu Kyenge, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Luigi Morgano, Ivari Padar, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE

Romeo Franz, Jean Lambert, Ana Miranda, Judith Sargentini

8

-

ECR

Daniel Dalton, Branislav Škripek, Helga Stevens, Kristina Winberg

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Auke Zijlstra

NI

Udo Voigt

PPE

Frank Engel

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (4.7.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Danuta Maria Hübner

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da će 2019. biti godina europskih izbora i izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije;

1.  pozdravlja predloženo povećanje za program „Europa za građane” u iznosu od 4,1 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 2,1 % u odobrenim sredstvima za plaćanja te povećanje od 3,7 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 24,4 % u odobrenim sredstvima za plaćanja za program „Prava, jednakost i građanstvo” u usporedbi s proračunom za 2018. s obzirom na to da spomenuti programi doprinose povećanju ukupnog sudjelovanja građana u politikama Unije i korištenju prava koja proizlaze iz građanstva Unije;

2.  smatra da je s ustavnog gledišta potrebno ojačati institucije Unije te da transnacionalni izazovi koje treba riješiti, među ostalim uključujući klimatske promjene i imigraciju, zahtijevaju proračun za 2019. koji će u realnim vrijednostima biti veći od onoga za 2018.;

3.  poziva na povećanje financiranja programa „Europa za građane” u iznosu od 10 % s obzirom na rezultate evaluacije tog programa u sredini programskog razdoblja(1), u kojima se navodi da brojni projekti koji su mogli doprinijeti širenju utjecaja programa nisu mogli dobiti sredstva;

4.  smatra da bi se dodatna proračunska sredstva trebala namijeniti za jačanje razine znanja o Europskoj uniji, osobito dodjelom resursa za financiranje razvoja zajedničkog kurikula o obrazovanju građana, ali i na druge načine;

5.  pozdravlja povećanje od 46 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za europsku građansku inicijativu (EGI) i žali zbog smanjenja od 3 % u odobrenim sredstvima za plaćanja za taj program u odnosu na razine iz 2018.;

6.  pozdravlja povećanje sredstava za europske političke stranke u iznosu od 35 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja, u skladu s nedavnim izmjenama uvedenima Uredbom (EU, Euratom) 2018/673 Europskog parlamenta i Vijeća(2) o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada;

7.  prima na znanje povećanje financijskih sredstava za komunikacijske aktivnosti u iznosu od 5,3 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 2,3 % u odobrenim sredstvima za plaćanja te žali što to povećanje nije znatnije, naročito s obzirom na to da je 2019. godina održavanja europskih izbora;

8.  smatra da europski javni prostori imaju neiskorišteni potencijal za pružanje informacija građanima o aktualnim pitanjima povezanima s europskim izborima i za njihovo sudjelovanje u raspravi o budućnosti Europe; stoga vjeruje da bi se mreža europskih javnih prostora trebala proširiti na sve države članice; žali zbog toga što se taj cilj nije mogao ostvariti prije europskih izbora 2019. s obzirom na to da trenutačno postoji samo 18 europskih javnih prostora, iako bi u skladu s financijskim programiranjem do 2019. trebao postojati 21 takav prostor;

9.   smatra da bi se u okviru proračuna za 2019. trebalo osigurati dodatno financiranje programa za potporu useljenicima i izbjeglicama te njihovu integraciju, osobito u graničnim državama Unije, među ostalim, kako bi se zajamčilo njihovo potpuno uključenje u zajednicu prava, Europsku uniju;

10.  žali zbog toga što Komisija kontinuirano koristi novac iz postojećih proračunskih linija za financiranje novoosnovanih fondova koji su izvan proračuna Unije i koji stoga ne podliježu parlamentarnom nadzoru.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

2.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Mercedes Bresso, Elmar Brok, Richard Corbett, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Guy Verhofstadt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ashley Fox, Jérôme Lavrilleux, David McAllister, Cristian Dan Preda

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Jonás Fernández, Birgit Sippel

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

21

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Guy Verhofstadt

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

NI

Kazimierz Michał Ujazdowski

PPE

Elmar Brok, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Jérôme Lavrilleux, Markus Pieper, Paulo Rangel, György Schöpflin

S&D

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Jonás Fernández, Jo Leinen, Pedro Silva Pereira, Birgit Sippel

VERTS/ALE

Pascal Durand, Josep Maria Terricabras

3

-

ECR

Ashley Fox

EFDD

Daniela Aiuto

ENF

Gerolf Annemans

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

COM (2018)0170.

(2)

Uredba (EU, Euratom) 2018/673 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (SL L 114I, 4.5.2018., str. 1.).


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (28.9.2018)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.

(2018/2046(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Malin Björk

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se Europska unija temelji, među ostalim, na vrijednosti rodne ravnopravnosti te da se u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da je promicanje te ravnopravnosti jedno od temeljnih načela Unije i da rodna ravnopravnost mora biti sastavni dio svih njezinih politika i aktivnosti te se razmatrati na svim razinama proračunskog postupka uključivanjem rodno osviještenih politika i izradom proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva;

B.  budući da je nejednakost rastući problem u Uniji, što je vidljivo iz trenutnih napada na prava žena i rodnu ravnopravnost, i da proračun Unije treba što više oblikovati tako da znatno doprinosi zaštiti i razvijanju socijalnih prava te poboljšanju rodne ravnopravnosti i situacije žena;

C.  budući da izrada proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva znači uključivanje rodno osviještenih politika u proračunski postupak i podrazumijeva rodno uvjetovanu procjenu proračuna uključivanjem rodne perspektive na svim razinama proračunskog postupka te restrukturiranjem prihoda i rashoda radi promicanja rodne ravnopravnosti(1);

D.  budući da žene troše više vremena na neplaćeno pružanje skrbi u usporedbi s muškarcima, što je jedan od glavnih razloga nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada; budući da potražnja za visokokvalitetnim, dostupnim i cjenovno pristupačnim uslugama skrbi o djeci i uslugama dugotrajne skrbi premašuje trenutačnu ponudu, a neke obitelji u nepovoljnom položaju teško mogu platiti privatne usluge skrbi;

E.  budući da je Europski parlament u više navrata pozvao na dodjelu dostatnih sredstava i nastojao održavati što veću vidljivost posebnog cilja programa Daphne u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu u cilju zaštite žena i djevojčica od nasilja;

F.  budući da proračuni kojima se obuhvaća rodna perspektiva i povezane politike kojima se nastoji pridonijeti postizanju rodne ravnopravnosti dovode do održivijeg i uključivijeg rasta i zapošljavanja te povećavaju transparentnost i odgovornost u javnim rashodima;

G.  budući da je jedan od glavnih ciljeva nacrta općeg proračuna Europske unije za 2019. strateško ulaganje i održiv rast kako bi se poduprla ekonomska kohezija i otvorila nova radna mjesta, osobito za mlade; budući da je u tom kontekstu važno usredotočiti se i na jačanje potencijala žena u svim sektorima gospodarstva, uključujući digitalizirano gospodarstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM); budući da je, uz poseban naglasak na rodnim pitanjima u tim područjima, potrebno riješiti problem znatnih rodnih razlika i nedostataka u pogledu vještina diljem Unije u sektoru IKT-a i STEM-a;

H.  budući da međunarodne organizacije kao što je MMF snažno promiču izradu proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva kao standardni alat dobrog upravljanja u javnim financijama te takvu izradu proračuna smatraju dobrom; budući da OECD prepoznaje da je izrada proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva ključan alat za provedbu rodne ravnopravnosti u kontekstu javnih financija; budući da zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije priložena VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. obvezuje te tri institucije da uključe, prema potrebi, rodno osjetljive elemente u proračun EU-a, ali da je u dokumentu „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost” za razdoblje 2016. – 2020., koji je objavila Komisija, navedeno da se načelo rodne ravnopravnosti u izradi proračuna ne primjenjuje sustavno u općem proračunu EU-a;

I.  budući da je EU predan promicanju rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti te da bi stoga žene i muškarci trebali imati jednaku korist od javnih sredstava i usluga; no, budući da se unatoč visokoj razini političke predanosti EU-a rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenim politikama rodna ravnopravnost ne uzima u obzir u odlukama o rashodima u svim političkim područjima;

J.  budući da su Unija i njezine države članice zajedno vodeći svjetski donator koji osigurava više od 50 % ukupne globalne razvojne pomoći; budući da smanjenje potpore drugih donatora u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te reproduktivnog zdravlja žena iziskuje da Unija poveća trenutačno financiranje, posebno u tim područjima s izraženom rodnom dimenzijom;

K.  budući da se EU u Zajedničkoj izjavi o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena obvezao na postizanje napretka u pogledu većeg uključivanja rodne ravnopravnosti u svoju trgovinsku i razvojnu politiku kako bi se o tome 2019. podnijelo izvješće; budući da je Parlament usvojio rezoluciju o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a, u kojoj se poziva na nekoliko novih mjera u području rodnih pitanja i trgovine koje iziskuje snažne proračunske i političke obveze;

L.  budući da je trgovina ljudima strahovit zločin kojim se ugrožavaju članovi društva u najnepovoljnijem položaju, uglavnom žene i djevojčice, koji se iskorištavaju u industriji prostitucije;

1.  poziva Komisiju i Vijeće da u izradu proračuna za sve javne rashode sustavno uključuju rodnu perspektivu, također i tijekom pregovora i izrade sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kako bi se njime obuhvatila rodna perspektiva i ostvarili ciljevi održivog razvoja promicanjem i provedbom petog od tih ciljeva, odnosno cilja o ostvarenju rodne ravnopravnosti, te rodno osviještenim politikama u svim ciljevima održivog razvoja;

2.  posvećen je promicanju i zaštiti rodne ravnopravnosti te prava žena i djevojčica u proračunskom postupku za 2019.; poziva države članice i Komisiju da integriraju rodnu perspektivu u proračunski postupak u svim proračunskim linijama, a ne samo u programima u kojima je rodni utjecaj najočitiji, kako bi se proračunskim prihodima i rashodima unaprijedili rodna ravnopravnost i prava žena;

3.  zabrinut je zbog toga što, unatoč snažnim međuinstitucijskim i političkim izjavama, ciljevi rodne ravnopravnosti nisu izričito navedeni u proračunskim dokumentima EU-a niti su uzeti u obzir u svim fazama proračunskog postupka te što je proteklih godina zbog brisanja posebnih proračunskih linija za rodnu ravnopravnost nemoguće pratiti proračunske obveze za promicanje rodne ravnopravnosti; ističe potrebu za povezivanjem ciljeva rodne ravnopravnosti s namijenjenim proračunskim sredstvima; dodaje da bi ta dodijeljena sredstva trebala služiti i integraciji pristupa i ciljanim aktivnostima jer je dvostruki pristup ključan za pozitivno utjecanje na rodnu ravnopravnost; 

4.  podsjeća na to da je izrada proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva jedna dimenzija šire strategije za uvođenje rodno osviještene politike te ističe važnost provedbe rodno osviještene politike u svim fazama političkog ciklusa; naglašava da postoji jasna mogućnost da se pri osmišljavanju novih politika i tijela na odgovarajući način implementiraju rodno osviještene politike;

5.  naglašava da je ostvarenje „modernog, usmjerenog proračuna EU-a” nemoguće bez jasne i sveobuhvatne rodne perspektive koja je ključna kako bi se omogućilo bolje donošenje odluka koje su u većoj mjeri zasnovane na činjenicama, a čime se, pak, pridonosi osiguranju djelotvorne uporabe javnih sredstava i dodane vrijednosti EU-a u svim njegovim djelovanjima;

6.  traži holistički pristup u oblikovanju novog Europskog nadzornog tijela za rad (ELA) uvođenjem uvjeta za uključivanje izrade proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva u Uredbu o Europskom nadzornom tijelu za rad te zasebne proračunske linije u proračun za 2019. kako bi se u okvir nadležnosti Europskog nadzornog tijela za rad uključile rodno osviještene politike;

7.  ponovno ističe svoj zahtjev za povećanje sredstava, npr. u okviru Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Kohezijskog fonda EU-a, radi podržavanja ekonomskih i socijalnih prava žena, posebno zapošljavanjem žena i ulaganjem u visokokvalitetne i cjenovno pristupačne javne usluge skrbi, i radi smanjenja rodne neravnopravnosti, među ostalim korištenjem postojećih instrumenata na razini Unije i država članica te dodjeljivanjem zasebne proračunske linije u tu svrhu;

8.  poziva na to da se dodijele sredstva za potporu poduzetništvu žena te za jamčenje i poticanje pristupa žena zajmovima i vlasničkom kapitalu preko programa i fondova Unije kao što su program COSME, Obzor 2020. i Europski socijalni fond;

9.  poziva na to da se zajamči jednako sudjelovanje djevojčica i mladih žena u mjerama koje su obuhvaćene Inicijativom za zapošljavanje mladih te da se posebna pozornost posveti kvalitetnim ponudama osposobljavanja i zapošljavanja koje su namijenjene za njih, među ostalim u sektorima digitaliziranoga gospodarstva, IKT-a i STEM-a;

10.  poziva države članice da osiguraju dobro strukturirane inicijative za izradu proračuna kojom se obuhvaća rodna perspektiva i promiče rodna ravnopravnost s pomoću obrazovanja i zdravstvenih usluga, naročito sveobuhvatnim spolnim obrazovanjem i uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem;

11.  podsjeća na to da je jedan od uvjeta za provedbu izrade proračuna koja obuhvaća rodnu perspektivu predvidjeti neovisne proračunske linije za ciljeve rodne ravnopravnosti koji su definirani u programu; ističe potrebu za povećanjem sredstava za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i rodno uvjetovanog nasilja protiv LGBTQI osoba, među ostalim dodjelom neovisne proračunske linije za program Daphne te za promicanje rodne ravnopravnosti i unapređivanje uvođenja rodne perspektive u okvir Programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020., najmanje na jednakoj razini potrošnje iz 2011., a s obzirom na pripremu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, ističe potrebu za osiguranjem zasebne proračunske linije za taj specifičan cilj; poziva da se omogući dostupnost održivih i odgovarajućih sredstava za aktivnosti usmjerene na učinkovitu provedbu Istanbulske konvencije, uz posebnu pozornost i financijsku potporu za kontinuirano osposobljavanje sudskog i nesudskog osoblja koje obrađuje prijave spolnog uznemiravanja i rodno uvjetovanog nasilja;

12.  poziva EU i države članice da predvide konkretne mjere i dodijele odgovarajuća financijska sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama te za osiguranje zaštite od nasilja za migrantice i žene izbjeglice, kao i za žene u nezakonitoj situaciji; ustraje na ciljanim ulaganjima kako bi se u cijelom postupku azila osigurali prava i sigurnost žena;

13.  podsjeća da žene i djeca čine vrlo velik broj izbjeglica i tražitelja azila koji ulaze u EU; ističe da je rodno osviještena politika također jedno od temeljnih načela Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i ponavlja svoj poziv na uzimanje u obzir rodne dimenzije u migracijskim politikama i politikama azila dodjelom posebnih sredstava za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja te osiguranjem pristupa zdravlju i reproduktivnom zdravlju i pravima;

14.  poziva Uniju i njezine države članice da ulože više napora da se odgovarajućim proračunskim obvezama diljem Unije iskorijeni trgovina ženama i djevojčicama u svrhu seksualnog iskorištavanja te da u većoj mjeri ulažu u prava i zaštitu žrtve, kao i u mjere kojima se smanjuje potražnja za ženama i djevojčicama koje su žrtve trgovine ljudima; 

15.  poziva Uniju i države članice da svojom razvojnom pomoći promiču organizacije za zaštitu prava žena, osnaživanje djevojčica i zastupljenost žena u donošenju odluka; podsjeća da je hitno potrebno povećati financijska sredstva EU-a za spolno i reproduktivno zdravlje i prava kako bi se premostio financijski jaz koji je nastao nakon što je SAD ponovno uveo i proširio takozvano pravilo globalnog blokiranja;

16.  naglašava da je potrebno preokrenuti trend smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva te poziva Uniju i države članice da im prioritet bude ulaganje u potporu i zaštitu branitelja ljudskih prava te osobito braniteljica ljudskih prava, koje se u svojem radu suočavaju s jedinstvenim rodno uvjetovanim preprekama i prijetnjama, pružajući im vidljivu političku potporu i priznanje, osobito s pomoću hitnih bespovratnih sredstava u sklopu Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava za ugrožene branitelje ljudskih prava;

17.  smatra da bi u cilju ispunjavanja obveza za ostvarenje petog cilja održivog razvoja te osobito cilja za osiguranje univerzalnog pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima Komisija trebala predvidjeti namijenjena sredstva za spolno i reproduktivno zdravlje i prava, među ostalim i za planiranje obitelji, uvođenjem jasne proračunske linije za spolno i reproduktivno zdravlje i prava ili određivanjem spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava kao cilja u sklopu raznih proračunskih linija kao što su zdravlje, obrazovanje, osnaživanje mladih, ljudska prava, rodna pitanja;

18.  snažno potiče Uniju i države članice da u partnerskim zemljama povećaju potporu za socijalna, ekonomska i kulturna prava djevojčica i žena; u tom kontekstu poziva sve strane da na temelju rezultata iz godišnjih izvješća osiguraju poboljšanje provedbe Akcijskog plana za ravnopravnost spolova (GAP II);

19.  podsjeća na važnu ulogu Europskog instituta za ravnopravnost spolova i poziva na to da se zadrže proračun, plan radnih mjesta i neovisnost Instituta;

20.  poziva Uniju na podupiranje razvoja novih mjera kojima će se u njezinim trgovinskim politikama promicati i podupirati rodna ravnopravnost, ljudska prava žena i njihovo ekonomsko osnaživanje te na dodjeljivanje odgovarajućih financijskih sredstava za te obveze.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, André Elissen, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Pina Picierno, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Michaela Šojdrová

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Stefan Eck, José Inácio Faria, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jordi Solé

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marek Plura, Damiano Zoffoli

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

18

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Malin Björk, Stefan Eck, Kostadinka Kuneva

PPE

Anna Maria Corazza Bildt, José Inácio Faria, Jérôme Lavrilleux, Marek Plura

S&D

Vilija Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Maria Noichl, Pina Picierno, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Jordi Solé, Ernest Urtasun

3

-

ECR

Jadwiga Wiśniewska

ENF

André Elissen

PPE

Marijana Petir

1

0

PPE

Michaela Šojdrová

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Răzvan Popa, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Monika Vana, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Auke Zijlstra


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

27

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Gérard Deprez

ECR

Zbigniew Kuźmiuk

PPE

Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Inese Vaidere

S&D

Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Iris Hoffmann, John Howarth, Vladimír Maňka, Răzvan Popa, Manuel dos Santos, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

5

-

ECR

Bernd Kölmel

EFDD

Eleonora Evi

ENF

Auke Zijlstra

GUE/NGL

Younous Omarjee

NI

Eleftherios Synadinos

2

0

VERTS/ALE

Jordi Solé, Monika Vana

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.Pravna napomena