Postupak : 2018/2005(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0319/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0319/2018

Rasprave :

PV 25/10/2018 - 9
CRE 25/10/2018 - 9

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.23
CRE 25/10/2018 - 13.23

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0439

IZVJEŠĆE     
PDF 660kWORD 98k
12.10.2018
PE 622.206v02-00 A8-0319/2018

o ovladavanju globalizacijom: trgovinski aspekti

(2018/2005(INI))

Odbor za međunarodnu trgovinu

Izvjestitelj: Joachim Schuster

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ovladavanju globalizacijom: trgovinski aspekti

(2018/2005(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Dokument Europske komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije od 10. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2017. naslovljenu „Uravnotežena i napredna trgovinska politika za ostvarivanje prednosti globalizacije” (COM(2017)0492),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji (COM(2017)0487),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke trgovinske politike(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. rujna 2017. o provedbi strategije trgovinske politike „Trgovina za sve” – osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije (COM(2017)0491),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 9. studenoga 2017. o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini 1. siječnja 2016. – 31. prosinca 2016. (COM(2017)0654),

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je 25. rujna 2015. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava 26/9 usvojenu 26. lipnja 2014., a osobito u njoj sadržanu odluku o „stvaranju međuvladine radne skupine otvorenog tipa o ljudskim pravima za transnacionalne korporacije i druga poduzeća čiji će zadatak biti izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima”,

–  uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o procjenama utjecaja trgovinskih i investicijskih sporazuma na ljudska prava,

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker održao 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2321 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 16. ožujka 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala i volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja postupanjem s dužnom pažnjom u lancu opskrbe(6),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 4. listopada 2016. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(9),

–  uzimajući u obzir članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir neslužbeni dokument službi Komisije od 26. veljače 2018. naslovljen „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. srpnja 2015. naslovljen „Primjena vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima – trenutačno stanje”(SWD(2015)0144),

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, objavljene 31. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Savez za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje, osnovan na Općoj skupštini UN-a 18. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) od 10. travnja 2017. naslovljeno „Poboljšanje pristupa pravnim sredstvima u području poslovanja i ljudskih prava na razini EU-a” (1/2017),

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito njezin članak 4. stavak 1. o zabrani ropstva i prisilnog rada,

–  uzimajući u obzir dokument o politici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od 10. travnja 2017. naslovljen „Trgovina kao pokretač rasta za sve: u prilog trgovini i politikama kojima se olakšava prilagodba”,

–  uzimajući u obzir dokument OECD-a o ključnim pitanjima iz lipnja 2017. naslovljen „Učinkovitom globalizacijom do boljeg života za sve”(10),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970. i Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili ilegalno izvezenim kulturnim predmetima iz 1995.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir Opću uredbu EU-a o zaštiti podataka koja je na snazi od 25. travnja 2018.(11),

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima iz 2010.,

–  uzimajući u obzir članke 167., 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za pravna pitanja (A8-0319/2018),

A.  budući da je globalizacija trajan proces kojim se stvara novi niz budućih političkih, gospodarskih i socijalnih izazova zbog brzog tehnološkog napretka te budući da će se dogoditi promjene u gotovo svim sektorima; budući da regulatorni i zakonodavni okvir zaostaje za tim razvojem, što dovodi u pitanje značajna socijalna postignuća;

B.  budući da je nejednakost dohotka i dalje na najvišim razinama u povijesti, no da se udio svjetskog stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu smanjio s 44 % 1980. na 10 % 2015.; budući da se Parlament slaže s Komisijom da globalizacija podrazumijeva izazove, među ostalim, zato što su njezine koristi neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama, te budući da, ako se ne poduzmu aktivne mjere, postoji opasnost da će globalizacija objediniti učinak tehnološkog napretka i nedavne gospodarske krize te doprinijeti daljnjem povećanju nejednakosti i socijalne polarizacije;

C.  budući da otvorenost svjetske trgovine i globalizacija imaju neke pozitivne učinke jer su omogućile milijunima ljudi da se izdignu iz siromaštva te da kao takve mogu doprinijeti gospodarskom rastu, blagostanju i konkurentnosti zemalja; budući da globalizacija također podrazumijeva izazove i da su njezine koristi neravnomjerno raspoređene među ljudima i regijama; budući da globalizacija ne bi smjela štetiti okolišu; budući da građani EU-a sve više zahtijevaju da se u okviru trgovinske politike Unije zajamči da je roba koja ulazi u tržište EU-a proizvedena u pristojnim i održivim uvjetima te da u globalnom kontekstu koji se mijenja EU promiče trgovinsku politiku koja se temelji na vrijednostima;

D.  budući da politike otvorene i poštene trgovine i ulaganja koje se temelje na vrijednostima iziskuju niz djelotvornih popratnih politika kako bi se za EU te za stanovništvo i gospodarstvo trećih zemalja maksimalno povećali dobici i smanjili gubici zbog liberalizacije trgovine; budući da bi provedba ciljeva UN-a u pogledu održivog razvoja, čiji je cilj okončanje siromaštva te postizanje društvenog napretka i napretka u zaštiti okoliša, trebala postati mjerilo uspjeha trgovinske politike Unije;

E.  budući da je protekcionizam suviše jednostavan i slab odgovor na izazove koje podrazumijeva globalizacija; budući da će protekcionističke politike koje se ne provode u skladu s pravilima WTO-a imati domino-efekt na sve te naštetiti uvoznicima, izvoznicima i potrošačima; budući da bi pošteni i etički trgovinski odnosi trebali postati pravilo u međunarodnim gospodarskim odnosima;

F.  budući da klimatske promjene prouzročene ljudskom aktivnošću dovode do još bržeg nestajanja biološke raznolikosti od onog iz najcrnjih prognoza Međuvladina panela o klimatskim promjenama te do srednjoročne prijetnje preživljavanju ekosustava, osobito morskih, zbog onečišćenja posebice povezanog s iskorištavanjem ugljikovodika;

G.  budući da EU ima pravo donošenja politika u području trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama s ciljem zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja kao i kulturnog nasljeđa te doprinosa ostvarenju 4. cilja održivog razvoja o kvalitetnom obrazovanju; budući da te ostale odredbe uključuju zajedničku trgovinsku politiku definiranu u članku 207. UFEU-a;

H.  budući da se u članku 3. stavku 3. UEU-a navodi da EU mora poštovati svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurati očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe;

I.  budući da EU odlikuje velika raznolikost tradicija i snažnih kulturnih i kreativnih industrija, malih i srednjih poduzeća i različitih sustava javnih medijskih tijela i javnog financiranja filma te budući da promicanje kulturne raznolikosti, pristupa kulturi i demokratskog dijaloga mora ostati vodeće načelo u skladu s pristupom EU-a međunarodnoj trgovini;

J.  budući da kulturne i kreativne industrije doprinose stvaranju dostojanstvenih radnih mjesta i gospodarskom napretku te čine otprilike 2,6 % BDP-a Europske unije, bilježe veću stopu rasta od ostalih gospodarskih sektora i predstavljaju jedan od najotpornijih sektora za vrijeme financijske krize; budući da će razvoj trgovine robom i uslugama kulturne i kreativne industrije biti važan pokretač održivog gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Europi;

K.  budući da se Općom uredbom o zaštiti podataka utvrđuju visoki standardi obrade osobnih podataka koji od platformi i usluga internetskog prijenosa zahtijevaju određenu razinu odgovornosti u pogledu reguliranja međunarodne trgovine;

L.  budući da ovladavanje globalizacijom u pogledu trgovine kulturnim dobrima podrazumijeva strogo pridržavanje svih međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine, posebno odredbi iz Haške konvencije iz 1954., Konvencije UNESCO-a iz 1970. i Konvencije UNIDROIT-a iz 1995.;

M.  budući da se međukulturnim dijalogom njeguje poštovanje i međusobno razumijevanje te se njime potiču pravednije socijalne i ekonomske razmjene, uključujući trgovinu, te se doprinosi razvoju praksi kojima se promiču interesi svih strana na ujednačeniji način pun poštovanja te borbi protiv nepoštenih praksi kao što su štetne klauzule i nametnuti jednostrani uvjeti;

Ovladavanje globalizacijom

1.  1.  pozdravlja Dokument Komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije i njegov naglasak na lakšem pristupu pozitivnim učincima globalizacije, pritom ističući potrebu za suzbijanjem njezinih negativnih učinaka;

2.  naglašava da međunarodna trgovina ima odlučujuću ulogu u gospodarskom razvoju i suradnji među zemljama u globaliziranom gospodarstvu, ali i bitan učinak na mir, socijalno i ekološki održiv rast, zapošljavanje, iskorjenjivanje siromaštva i nesigurnosti opskrbe hranom, ljudska prava i borbu protiv klimatskih promjena; stoga prepoznaje sve veću odgovornost EU-a da u okviru svojih globalnih trgovinskih i vanjskih odnosa doprinese pružanju odgovora na te izazove;

3.  ističe da je potrebno na djelotvoran način jačati kontrolu trgovinu robom s dvojnom namjenom te stoga poziva na provedbu obveza Unije u okviru Međunarodnog ugovora o trgovini oružjem;

Analiza

4.  napominje da su zbog globalizacije zemlje i gospodarstva sve povezaniji; napominje da je to dovelo do pojave međunarodnih vrijednosnih lanaca te ističe da se tim vrijednosnim lancima restrukturira međunarodna podjela rada, kao i međuovisnost zemalja; podsjeća na to da njihova izuzetno složena priroda, nedostatak transparentnosti i slabljenje odgovornosti mogu dovesti do većeg rizika od kršenja ljudskih i radničkih prava, konkretnog nekažnjavanja kaznenih djela protiv okoliša te izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara velikih razmjera; ponovno naglašava prednosti trgovinske politike EU-a koja se temelji na zajedničkim pravilima i vrijednostima, među ostalim u pogledu pitanja kao što su ljudska prava, uvjeti rada i zaštita okoliša;

5.  napominje da su koristi od globalizacije neravnomjerno raspoređene među regijama i društvima jer neke regije i sektori od nje imaju velike koristi, dok su druge pogođene strukturnim promjenama i porastom nezaposlenosti; napominje da je to, uz promjene u tehnologiji kao što su automatizacija i digitalizacija, razlog za sve veći skepticizam prema globalizaciji u nekim dijelovima društva ili za njezino odbacivanje; napominje da su financijska i gospodarska kriza utjecale na raspodjelu prihoda i pogoršale problem siromaštva; prima na znanje da je 2014. prosječni Ginijev koeficijent raspoloživog dohotka po kućanstvu dosegao najveću vrijednost zabilježenu u posljednjih 30 godina, no da je pokazao osobito negativan trend kada je riječ o skromnim i srednje visokim prihodima; primjećuje da se u mnogim državama članicama EU-a srednja klasa smanjila, dok je isto tako pao njezin udio u ukupnim prihodima; smatra da smanjenje srednje klase, strah građana od gubitka društvenog i ekonomskog položaja te skepticizam prema globalizaciji zajedno mogu dovesti do protekcionizma, suviše jednostavnog odgovora na uobičajene bojazni; napominje da u tom kontekstu ni nacionalističko-protekcionističke ni uobičajene politike nisu prikladan odgovor;

6.  ističe da perspektiva održive i uspješne nacionalne budućnosti doprinosi smanjenju nezakonitih migracijskih tokova u Europu i olakšava njihovo upravljanje;

7.  napominje da u slučaju neuspješnog gospodarstva pati i demokracija; primjećuje da demokracija trenutačno slabi gotovo svagdje; naglašava da građani sada imaju više mogućnosti no ikad, no mnogi od njih smatraju da demokracija više ne služi njihovim interesima; ističe da, potaknute tim trendom, autokratske i nedemokratske države iskorištavaju naša društva kao oružje i koriste otpor stanovništva prema globalizaciji;

8.  napominje da gospodarski značaj Kine i drugih zemalja jugoistočne Azije zamjetno raste; ističe da se u toj regiji povećavaju trgovinski i investicijski tokovi; naglašava da će se taj trend nastaviti i u narednim godinama; napominje da će to dovesti do relativnog gubitka važnosti trenutačnih globalnih gospodarskih središta Europe i Sjeverne Amerike, kao i do novih izazova u pogledu očuvanja međunarodne trgovinske politike koja se temelji na vrijednostima; ističe važnost prilagodbe tim novim gospodarskim izazovima; stoga ponovno naglašava da je potrebno dodatno ojačati multilateralni sustav koji se temelji na pravilima i vrijednostima; ističe da će ta kretanja vjerojatno ugroziti europske strateške interese;

9.  napominje da je globalizacija dovela do bržeg i šireg rasprostranjivanja tehnologije i inovacija te da tehnologija može biti ključni pokretač trgovine; ističe činjenicu da EU još nije razradio strategiju digitalne trgovine ni razmotrio moguće prednosti interneta i tehnologija digitalnog vođenja evidencije transakcija za međunarodnu trgovinu;

10.  napominje da kinesko gospodarstvo znatno raste i povećava svoj tržišni udio na štetu Europe i Sjeverne Amerike; napominje da je nova kineska inicijativa „Jedan pojas, jedan put” pokušaj te zemlje da postane vodeća svjetska gospodarska sila; ističe da se kineski utjecaj, koji nije samo gospodarski već ima i stratešku i sigurnosnu dimenziju, širi i na samu Europu; vidi politiku „Amerika na prvom mjestu” kao pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da se suoče s krizom te smatra da ta politika djeluje destruktivno na svjetski gospodarski poredak utemeljen na pravilima;

11.  ističe da je transatlantska os posljednjih desetljeća uvijek bila jamac slobodne globalne trgovine koja se temelji na vrijednostima i da u budućnosti ponovno može preuzeti tu ulogu; u vezi s tim napominje da bi se transatlantskim sporazumom mogao pružiti novi poticaj;

12.  ističe da se multilateralni svjetski gospodarski poredak u čijem je središtu WTO bori s prihvaćanjem tih korjenitih promjena, kao i drugačijih interesa država u međunarodnim sporazumima; napominje da sve veći protekcionizam u Sjedinjenim Američkim Državama i šire, kao i nedostatak razumijevanja za potrebe i očekivanja zemalja u razvoju u međunarodnim sporazumima, oslabljuju WTO; smatra da je žalbeno tijelo WTO-a osobito važno za rješavanje trgovinskih sporova te je ozbiljno zabrinut zbog toga što Sjedinjene Američke Države blokiraju imenovanje njegovih članova, čime se narušava funkcioniranje WTO-a; poziva Komisiju da pokaže fleksibilnost u provedbi reforme žalbenog tijela WTO-a, no da inzistira na mehanizmu za rješavanje koji se sastoji od dva koraka; žali zbog nedovoljne integracije ciljeva održivog razvoja u program svjetske trgovine te zbog toga što ih se ne uzima obzir na odgovarajući način; izražava stajalište da potrebe i očekivanja zemalja u razvoju treba bolje odraziti u međunarodnim sporazumima, kao i u Razvojnom programu iz Dohe;

Europska politika

13.  napominje da je EU suočen s izazovom uspješnog funkcioniranja u ovom globalnom okruženju koje se mijenja, što znači da treba osigurati svoju konkurentnost uz očuvanje socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša, povećati suradnju s rastućim gospodarstvima u jugoistočnoj Aziji, kao i s Indijom, Kinom i Latinskom Amerikom, te razmotriti problem sve jačeg proizvoljnog protekcionizma Sjedinjenih Američkih Država; napominje da je važno sudjelovati u restrukturiranju svjetskog gospodarskog poretka i poštovati potrebe zemalja u razvoju, kao i potrebe osoba u nepovoljnom ekonomskom i socijalnom položaju u razvijenim zemljama; ističe da težnje u smislu ostvarenja ciljeva održivog razvoja i provedbe Pariškog sporazuma moraju služiti kao sveobuhvatni okvir za ispunjavanje tih obveza te da pritom najvažnija mora biti usklađenost politika radi održivog razvoja; naglašava da su javne financije, službena razvojna pomoć i mobilizacija domaćih resursa potrebna sredstva za postizanje ciljeva održivog razvoja;

14.  ističe važnost popratnih politika kojima bi se poduprli pozitivni učinci i mogućnosti koje pruža globalizacija; naglašava potrebu za strukturiranim, uravnoteženim sporazumima o slobodnoj trgovini; ponovno naglašava potporu trgovinskoj politici Komisije i promicanju alata i instrumenata trgovinske politike radi reguliranja i rješavanja izazova povezanih s globalizacijom;

15.  smatra da Europska unija nudi odgovarajući okvir potpore za izradu naprednih pravila o trgovini i ulaganjima, poticanje gospodarske suradnje, solidarnost među narodima i borbu protiv klimatskih promjena; potiče Uniju da nastavi razvijati svoje inicijative radi boljeg reguliranja globalizacije učinkovitim mjerama potpore;

16.  primjećuje teškoće na koje države članice nailaze u samostalnom rješavanju problema kao što su migracijski tokovi, financijske krize, utaje poreza, terorizam i klimatske promjene; ističe zajedničku odgovornost i ulogu regija i gradova u ovladavanju globalizacijom; napominje da djelotvornost europskih mjera ovisi o nastojanjima država članica;

17.  ističe da razilaženja između EU-a i SAD-a stvaraju nove izazove za EU, ali i prilike za traženje novih načina upravljanja globalizacijom, njezina oblikovanja i preuzimanja odgovornosti za nju;

Europski unutarnji odgovor

18.  slaže se s Komisijom da je očuvanje međunarodne konkurentnosti i istodobno jamčenje visokih socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša preduvjet za uspješnu europsku strategiju; pozdravlja daljnje jačanje unutarnjeg tržišta EU-a, kao i konsolidaciju ekonomske unije usklađivanjem standarda socijalne zaštite, plaća i životnog standarda; smatra da je navedeno usklađivanje ključno jer je snažno unutarnje tržište preduvjet za uspješnu provedbu međunarodnih strategija;

19.  ističe da međunarodna konkurentnost snažno ovisi o uspješnom oblikovanju automatizacije i digitalizacije na društveno i ekološki odgovoran način, uz istovremenu zaštitu privatnog života europskih građana; napominje da će se zbog novih tehnologija, osobito tehnologije lanca blokova, preobraziti karakter međunarodne trgovine; napominje da je važno postići naše ciljeve u pogledu klimatske politike te da je potrebno što prije prijeći na obnovljive izvore energije; mišljenja je da EU mora hitno izraditi istinsku i učinkovitu industrijsku strategiju kako bi se smanjile vanjske slabosti i pritom potaknuo prelazak na niskougljično gospodarstvo; smatra da bi se na prilike i izazove koje globalizacija podrazumijeva, kao i na nedavne mjere određenih trećih zemalja, trebalo odgovoriti trgovinskom politikom EU-a koja daje prednost otvorenoj i poštenoj trgovini s transparentnim pravilima i snažnim multilateralnim sustavom unutar WTO-a;

20.  ističe da bi, u skladu s člankom 12. UFEU-a, kojim se priznaje da se zahtjevi zaštite potrošača moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju i provedbi ostalih politika i aktivnosti Unije, posebno poglavlje o zaštiti potrošača moglo doprinijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača preko pravnih zaštitnih mjera, primjerice u pogledu prava na zakonsko uređivanje i načela predostrožnosti, ali i donijeti konkretne koristi potrošačima i potaknuti povjerenje potrošača, među ostalim u vezi s internetskim uslugama, promicati održivu potrošnju, uključiti interes potrošača u provedbu sveobuhvatnih trgovinskih sporazuma i doprinijeti djelotvornoj provedbi zakona o zaštiti potrošača, također u prekograničnim situacijama;

21.  napominje da treba osigurati ravnopravnije uvjete za mala i srednja poduzeća; traži od Komisije da uspostavi europsku trgovinsku strategiju za mala i srednja poduzeća kako bi se ta poduzeća uključila u međunarodne vrijednosne lance i kako bi se svladale trgovinske smetnje kao što su necarinske prepreke; ističe da je pristup informacijama jedna od najvećih prepreka za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća na tržištu, što znači da je potrebno povećati transparentnost i potporu; zahtijeva da Komisija u tom kontekstu izradi instrumente kojima će olakšati postupanje s pravilima o podrijetlu i korištenje povlastica za mala i srednja poduzeća; skreće pozornost na velik potencijal neiskorištenih povlastica i zahtijeva da Komisija utvrdi ambiciozne ciljeve za povećanje njihovih stopa korištenja; napominje da su za postizanje ciljeva održivog razvoja važna mala i srednja poduzeća; poziva na to da se u trgovinske sporazume uvrste posebna poglavlja o potrebama i interesima malih i srednjih poduzeća, osobito u pogledu olakšavanja pristupa tržištu;

22.  napominje da su potrebni učinkoviti instrumenti trgovinske zaštite te pozdravlja nedavnu reformu instrumenata trgovinske zaštite, koja se mora djelotvorno i razmjerno provesti kako bi zaštitila industrije i radna mjesta od dampinškog i nepošteno financiranog uvoza; potvrđuje da se instrumenti trgovinske zaštite ne bi smjeli koristiti u protekcionističke svrhe; podupire mjere koje je Komisija uvela nakon što je SAD nametnuo carine na čelik i aluminij; ističe da je potrebno što prije uspostaviti pravila o praćenju ulaganja kako bi se spriječila strana ulaganja koja su motivirana isključivo industrijskom politikom i služe za preuzimanje europskih tehnologija; podsjeća na potrebu za snažnim instrumentom za međunarodnu javnu nabavu; pozdravlja odlučne korake koji su poduzeti u integraciji dimenzije socijalnog i ekološkog dampinga u te instrumente te poziva Komisiju da nastavi razvijati dobre metode kako bi u potpunosti uzela u obzir navedene dimenzije, među ostalim u pogledu socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša koji se primjenjuju u zemljama izvoznicama;

23.  napominje da države članice, kao odgovor na gubitak radnih mjesta zbog globalizacije, moraju ojačati svoje politike tržišta rada i ponudu osposobljavanja; međutim, napominje da je potrebna reforma Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) kako bi se odgovorilo na nove izazove globalizacije, uključujući reformu preduvjeta za primanje potpore; naglašava da EGF mora postati proaktivniji alat čiji će cilj biti priprema radnika i poduzeća na borbu protiv negativnih učinaka globalizacije; napominje da manja poduzeća moraju imati pristup sredstvima iz EGF-a; ističe da bi se područje primjene EGF-a trebalo proširiti tako da uključuje i druge prilagodbe povezane s politikama te da mu je potreban dostatan proračun, kao i odgovarajući mehanizam za praćenje i evaluaciju;

24.  prepoznaje pozitivne korake koje je Komisija poduzela kako bi povećala transparentnost u sporazumima o slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da se bori protiv skepticizma prema globalizaciji daljnjim jačanjem transparentnosti u trgovinskim sporazumima, poboljšanjem praćenja propisa i zakonodavstva EU-a te povećanjem uključivosti građana; poziva Komisiju da vodi pregovore na potpuno transparentan način, kroz stalan dijalog s Europskim parlamentom, nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima i civilnim društvom; poziva Vijeće da informira i uključi nacionalne parlamente i civilno društvo prije nego što odobri mandate za pregovore i tijekom pregovora; žali zbog toga što je Vijeće u svojim zaključcima od 22. svibnja odlučilo zadržati status quo objavom smjernica za pregovore o sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini na pojedinačnoj osnovi; poziva Vijeće da objavi sve pregovaračke mandate;

25.  ističe potrebu za više globalnog upravljanja i pravila kako bi se bolje ovladalo globalizacijom; naglašava važnost poticajnih nacionalnih politika za jačanje konkurentnosti i otpornosti EU-a;

26.  ističe da poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz EU-a zadovoljavaju najviše standarde u svijetu; traži od Komisije da osigura da uvezeni poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju standarde EU-a i da poveća kontrolu uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u zemlji podrijetla i nakon što stignu u EU;

27.  podsjeća na važnost učinkovite provedbe sklopljenih trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčilo da naši poljoprivrednici mogu u potpunosti iskoristiti mogućnosti izvoza koje pružaju ti sporazumi, kao što je Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA);

28.  ističe potrebu za razvijanjem novih trgovinskih pravila i propisa na svjetskoj razini kako bi se regulirali i uskladili proizvodnja te socijalni standardi i standardi zaštite okoliša u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

29.  pozdravlja trgovinski sporazum EU-a s Japanom, četvrtim najvećim tržištem za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, koji će pružiti dobre izvozne prilike za brojne poljoprivredne proizvode EU-a, kao što su mliječni proizvodi;

30.  naglašava važnost, kao prvo, uključivanja učinkovitih bilateralnih zaštitnih klauzula koje je moguće brzo iskoristiti i kojima se omogućuje privremena obustava povlastica ako bi, zbog stupanja na snagu trgovinskog sporazuma, skok u uvozu ozbiljno naštetio ili mogao naštetiti osjetljivim sektorima i, kao drugo, revizije postojećih multilateralnih mehanizama zaštite u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u)(12), koji bi trebali imati preventivnu ulogu za osjetljive sektore na temelju referentnih količinskih i cjenovnih pragova i kada se ti pragovi dosegnu omogućiti automatsku aktivaciju mehanizama zaštite sa suspenzivnim učinkom;

31.  ističe da je za EU od strateške važnosti da održava visoku razinu samodostatnosti u opskrbi hranom; smatra da globalizacija trgovine ne bi smjela ugroziti održivost poljoprivrednika EU-a koji proizvode hranu jer bi dugoročno to moglo dovesti do oblika vanjske ovisnosti kojoj smo već svjedočili u sektoru energije;

32.  napominje da je Dokument Komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije prvi dokument u kojem se spominje važnost jačanja standarda dobrobiti životinja u trgovinskom i investicijskom programu EU-a; pozdravlja spremnost Komisije da radi na poboljšanju globalnog upravljanja u tom području; poziva Komisiju da izričito uvrsti dobrobit životinja u svoju sljedeću političku strategiju te da iskoristi klauzule o preispitivanju u postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini kako bi dodatno unaprijedila odredbe o dobrobiti životinja; poziva Komisiju da zajamči da trgovinske povlastice ovise o poštovanju standarda EU-a u pogledu dobrobiti životinja, čime će se izjednačiti uvjeti i uvažiti želje većine građana EU-a; poziva Komisiju da uvidi važnu ulogu koju viši standardi dobrobiti životinja mogu imati u postizanju nekoliko ciljeva održivog razvoja, posebice onog o zdravlju u vezi s antimikrobnom otpornosti te o klimatskim promjenama;

33.  ističe da se kultura i obrazovanje, uključujući cjeloživotno učenje, smatraju zajedničkim dobrom, da je pristup kulturi i obrazovanju ljudsko pravo i da se stoga kultura i obrazovanje ne mogu smatrati robom ili uslugama o kojima se odlučuje diskrecijski niti se njima može na taj način upravljati, već ih se treba smatrati javnim dobrima koje je potrebno očuvati i trajno unaprjeđivati; stoga poziva da se kulturne, audiovizualne i obrazovne usluge, uključujući one koje su dostupne na internetu, jasno isključe iz trgovinskih sporazuma između Unije i trećih zemalja, kao što je Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) sa Sjedinjenim Američkim Državama;

34.  stoga ustraje u ključnoj ulozi koju je Konvencija UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. odigrala u međunarodnim trgovinskim sporazumima u kojima se moraju uzeti u obzir i poštovati njezine relevantne odredbe;

35.  smatra da je izuzetno važno uravnotežiti trgovinske pregovore u pogledu autorskih prava kako bi se osiguralo da se pregovorima ne svedu na najmanji zajednički nazivnik, već da njihov cilj bude jamčenje najboljih mogućih pravila za zaštitu kulturne baštine, promicanje kulturne raznolikosti i jamčenje prihoda osobama zaposlenima u kulturi i medijima, poticanje i povećanje kreativnosti, širenje znanja i sadržaja, kao i prava potrošača u digitalnom dobu, te da oni predstavljaju otvoreno trgovinsko okruženje temeljeno na pravilima jer je to nužno za daljnji napredak kulturnih i kreativnih industrija Europske unije;

36.  ponovno poziva EU da u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama koristi svoje pravo donošenja ili zadržavanja mjera (osobito regulatorne i/ili financijske naravi) uključujući pravno obvezujuću opću odredbu za zaštitu i promicanje kulturne i jezične raznolikosti, kulturne baštine, slobode izražavanja, medijskog pluralizma i slobode medija, bez obzira na tehnologiju ili distribucijsku platformu;

37.  priznaje zaštitu podataka kao jedno od temeljnih prava u Europskoj uniji; poziva na to da se u trgovinskim sporazumima zajamči visoka razina standarda zaštite podataka preko tzv. odluke o uzajamnoj primjerenosti između Europske unije i država koje nisu članice EU-a;

38.  ističe da je važno da se nastavi s promicanjem programa Europske unije u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih specijaliteta te sa sklapanjem relevantnih bilateralnih sporazuma s trećim zemljama;

39.  pozdravlja nedavni mandat koji je Vijeće dalo Komisiji da u ime Europske unije pregovara o konvenciji kojom se uspostavlja multilateralni sud za rješavanje ulagačkih sporova kako bi se riješio problem ograničenja postojećeg sustava za rješavanje sporova između ulagača i države; napominje da će taj sud djelovati kao stalno tijelo za rješavanje ulagačkih sporova te će predstavljati transparentniji, koherentniji i pravedniji sustav, iznimno koristan za ulagače; nadalje, u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Vijeće također odlučilo objaviti pregovaračke smjernice, što je zahtjev koji je Parlament već davno iznio u okviru svojih nastojanja da poveća transparentnost u području međunarodnih pregovora;

Europski vanjski odgovor

40.  poziva Komisiju da ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazumu učini vodećim načelima trgovinske politike EU-a; napominje da u tom cilju reforme navedene u strategiji „Trgovina za sve” nisu dovoljne; poziva Komisiju da održivost smatra sveobuhvatnim načelom za sve trgovinske sporazume, među ostalim preko obveza povezanih s održivošću u svakom poglavlju, te da uvrsti posebno poglavlje koje će doprinijeti potpori i promicanju međunarodnih konvencija o socijalnim, radničkim i ljudskim pravima te multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša; napominje da primjenu tih obvezujućih i provedivih odredaba treba pratiti na prikladan način kako bi se započeli postupci savjetovanja s vladama i prema potrebi pokrenuli posebni mehanizmi za rješavanje sporova, kako je utvrđeno u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju; poziva Vijeće i Komisiju da budu ambiciozniji u pregovorima s industrijaliziranim zemljama partnerima u pogledu konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) na koje se treba upućivati u sporazumu;

41.  poziva Komisiju da uvrsti solidna i sveobuhvatna poglavlja o održivom razvoju u sporazume o slobodnoj trgovini kako bi se poduprla međunarodna trgovina; pozdravlja plan Komisije u 15 točaka za veću djelotvornost poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a;

42.  napominje važnost uravnotežene i progresivne trgovinske politike u rješavanju izazova globalizacije u okviru uravnoteženih sporazuma o slobodnoj trgovini koji su već sklopljeni ili se o njima još vode pregovori, primjerice s Kanadom, Japanom, Singapurom, Australijom, Novim Zelandom, Vijetnamom i Meksikom;

43.  traži od Komisije da nastavi s ambicioznom trgovinskom politikom i održava okruženje otvoreno za ulaganja; dodaje da bi se ratifikacija sklopljenih i potpisanih trgovinskih sporazuma trebala ostvariti brzo kako bi se ispoštovale obveze prema našim partnerima;

44.  poziva Komisiju da uključi pravila o digitalnoj trgovini u sporazume o slobodnoj trgovini koje sklapa EU, među ostalim pravila o prekograničnim tokovima podataka, kako bi pokazala da trgovina digitalnom robom i uslugama može donijeti stvarnu korist poduzećima i potrošačima;

45.  čestita Komisiji na odluci da uspostavi novu Nagradu europskih gradova za poštenu i etičku trgovinu;

46.  poziva Komisiju da procijeni kako se tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija i tehnologije lanca blokova mogu iskoristiti za unapređenje međunarodne trgovine, da se pozabavi pitanjima kao što su transparentnost i fleksibilnost te da se bori protiv krivotvorenja;

47.  ističe da Program UN-a do 2030. i Pariški klimatski sporazum služe kao mjerila doprinosa trgovinske politike EU-a dogovorenim globalnim ciljevima održivog razvoja; napominje da se u procjenama učinka provedenim prije početka pregovora mora uzeti u obzir ispunjenje ciljeva održivog razvoja; napominje da nacionalne strategije održivosti i planovi za provedbu Pariškog sporazuma moraju biti jedno od polazišta za procjene učinka; ističe da bi trgovinski sporazumi i njihovi mogući učinci trebali odgovoriti na zahtjeve ciljeva održivog razvoja; potiče Komisiju da u svojim budućim izvješćima o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini pruži evaluaciju, zajedno s podacima, o njihovom učinku na ispunjenje ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma; napominje da treba napraviti prilagodbe ako dijelovi sporazuma koče ispunjavanje ciljeva održivog razvoja ili Pariškog sporazuma;

48.  napominje da bi sustav Komisije za provedbu usklađenosti politika radi razvoja trebalo uskladiti s ciljem održivog razvoja br. 17.; ističe da se uzajamni učinci političkih područja kao što su trgovina, poljoprivreda, vanjska politika, ribarstvo, okoliš i porezi moraju dosljedno ocjenjivati u okviru civilnog društva, Komisije i nacionalnih parlamenata; napominje da kršenje odredbi o održivosti mora rezultirati korektivnim mjerama; poziva na ocjenu usklađenosti politika radi razvoja, u skladu s odredbama Ugovora iz Lisabona o zakonodavnim prijedlozima povezanima s trgovinom; primjećuje da su odgovorno poslovno ponašanje i odgovorno upravljanje globalnim lancima vrijednosti ključni za postizanje ciljeva održivog razvoja te da se u Programu do 2030. ističe da postoji hitna potreba za akcijskim planom EU-a o odgovornom poslovnom ponašanju kojim bi se potaknula usklađenost politika i dosljednost na razini EU-a;

49.  ističe da ratifikacija i primjena osnovnih standarda rada Međunarodne organizacije rada mora biti prioritet za provedbu svih sporazuma o slobodnoj trgovini; napominje da bi se organizirano civilno društvo i socijalni partneri trebali preko bilateralnih sastanaka s pregovaračkim partnerima uključiti u faze pripreme i provedbe sporazuma te u praćenje nakon njegove provedbe; napominje da bi trebalo uspostaviti djelotvoran i provediv mehanizam za rješavanje sporova, kao i djelotvorna tijela za praćenje koja će uključivati civilno društvo;

50.  napominje da je EU regulirao opskrbne lance drvne građe, ribe i minerala iz područja zahvaćenih sukobima te da je nekoliko država članica uspostavilo okvire za dužnu pažnju u raznim sektorima, što pokazuje potrebu za razvojem širokog okvira kojim će se osigurati jednaki uvjeti; stoga traži od Komisije da odgovori na sve veću složenost lanaca vrijednosti i na porast međuovisnosti proizvođača jasnim obvezama u pogledu transparentnosti i dužne pažnje za čitav opskrbni lanac jer je slaba provedba postojećih zakona o radu i standarda sigurnosti na radu u zemljama podrijetla i dalje goruće pitanje; poziva Komisiju da se nadoveže na postojeće zakonodavstvo EU-a u području minerala iz područja zahvaćenih sukobima i drvne građe, kao i na nedavno objavljene smjernice OECD-a o dužnoj pažnji u području odgovornog poslovnog ponašanja; primjećuje da su globalni vrijednosni lanci također doveli do toga da neki dobavljači ignoriraju zakone o radu, da se premještaju u zemlje izvan EU-a te da zapošljavaju radnike da rade u nesigurnim i neprihvatljivim uvjetima; podsjeća da takva praksa stvara nepoštenu konkurenciju dobavljačima koji poštuju radno pravo i međunarodne standarde i vladama koje žele poboljšati plaće i životni standard; ističe važnost pristojnih plaća i standarda sigurnosti na radu za održiv globalni sustav trgovanja i nove globalne vrijednosne lance; poziva Komisiju da prouči učinak uspona globalnih vrijednosnih lanaca i da predstavi konkretne prijedloge za poboljšanje uvjeta unutar njih, kao i da radi na multilateralnom i pravno obvezujućem okviru za korporativnu odgovornost i odgovorno poslovno ponašanje u pogledu pristojnog rada, održivosti okoliša i poštovanja ljudskih prava, u bliskoj suradnji s Međunarodnom organizacijom rada i OECD-om; uviđa da je za EU bolje da tijekom međunarodnih pregovora ustraje na takvom obvezujućem okviru nego da jednostrano nameće važna pravila; poziva EU i države članice da pokažu vodstvo i pojačaju angažman u raspravama u UN-u o obvezujućem sporazumu o poslovanju i ljudskim pravima; poziva Komisiju da se, u skladu s četiri strateška cilja Programa za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada, obveže na poštovanje, promicanje i provedbu u djelo međunarodnih radnih standarda te temeljnih načela i prava radnika;

51.  naglašava da su aktivne mjere za poboljšanje prilika za žene da iskoriste mogućnosti koje nude sporazumi o slobodnoj trgovini potrebne kako bi postigao cilj rodne ravnopravnosti; poziva na to da se u trgovinske sporazume uvrsti posebno poglavlje o trgovini i rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u kojem bi se predvidjele mjere za, među ostalim, bolju ravnotežu između profesionalnog i obiteljskog života te pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama, da osiguraju veće sudjelovanje poduzeća koja vode žene (osobito mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća) u javnoj nabavi te da podupiru internacionalizacija poduzeća koja vode žene i sudjelovanje žena u mogućnostima koje pruža 4. modalitet.;

52.  napominje da je, uzimajući u obzir napade na multilateralni svjetski gospodarski poredak, iznimno važno očuvati taj poredak jer bi bilo kakvo vraćanje na protekcionizam bilo štetno te bi dovelo do trgovinskog rata; napominje da se multilateralni poredak može održati samo ako se provedu reforme; mišljenja je da u taj poredak, kako bi se očuvao, treba bolje integrirati Program UN-a do 2030. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama; poziva Komisiju da se aktivno uključi u deblokiranje žalbenog tijela WTO-a i traži od Komisije da promiče međunarodnu suradnju u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja i protekcionizma, koji štete i poduzećima i građanima; napominje da otvorena i poštena trgovina kojom se ispunjavaju ciljevi održivog razvoja i omogućuje prostor za potrebe zemalja u razvoju, kao što je navedeno u strategiji „Trgovina za sve”, treba biti glavni cilj EU-a; napominje da bi, s obzirom na to da multilateralne inicijative trenutačno imaju malo šanse za uspjeh, EU u međuvremenu trebao težiti bilateralnim i plurilateralnim sporazumima, u kojima je poštena trgovina jedno od vodećih načela, no smatra da EU u trenutačnoj situaciji ima priliku da pokaže snažnu vodeću ulogu u reformiranju multilateralnog trgovinskog poretka na održiv i izvediv način;

53.  napominje da je otvorena, poštena i održiva trgovina ekonomski poželjna te da ima važne političke učinke; napominje da je u svjetlu politike „Amerika na prvom mjestu”, kao i nove inicijative „Jedan pojas, jedan put”, od ključne strateške važnosti da EU upotrijebi trgovinu kao instrument promicanja demokratskog i održivog razvoja, kao i za jačanje dijaloga i tehničke pomoći, osobito u državama Istočnog partnerstva i u odnosu s afričkim partnerima; ističe da se trgovina i ulaganja u partnerskim zemljama moraju povezati sa strategijama za održivi razvoj; poziva Komisiju da se zalaže za dosljednu provedbu sporazuma o pridruživanju s državama Istočnog partnerstva; poziva Komisiju da u srednjoročnom razdoblju razvije strategiju za izgradnju stabilnih odnosa sa Zajednicom nezavisnih država (ZND); napominje da u provedbi sporazuma o gospodarskom partnerstvu s afričkim regijama i državama trgovina nije jedini važan aspekt, nego je ključno da se ti sporazumi povežu sa zahtjevima održivog razvoja u afričkim državama; traži od Komisije da radi na povećanju kapaciteta vlada da uključe pitanja povezana s održivim i uključivim gospodarskim razvojem u svoje nacionalne trgovinske strategije i programe; podsjeća na to da je, s obzirom na izazove globalizacije, važno da EU produbi suradnju o trgovinskim pitanjima s međunarodnim organizacijama kao što su UN, MOR, OECD i Svjetska banka; u tom kontekstu žali zbog činjenice da Unija i većina država članica nisu uspjele postići cilj od 0,7 % BND-a za financiranje razvojne suradnje;

54.  naglašava da bi upravljanje svjetskom trgovinom trebalo omogućiti trgovinsku integraciju kojom se stvaraju stvarne mogućnosti za održivi razvoj; u tom kontekstu ističe da postojeći sustav posebnog i diferenciranog postupanja u okviru WTO-a ne daje očekivane rezultate; naglašava potrebu da odredbe posebnog i diferenciranog postupanja postanu djelotvornije i operativnije u zemljama u razvoju;

55.  naglašava činjenicu da trgovinski sporazumi mogu imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; poziva EU da zaštiti lokalnu proizvodnju hrane i da spriječi štetne posljedice jeftinog uvoza, među ostalim u okviru sporazuma o gospodarskom partnerstvu;

56.  osuđuje činjenicu da se najmanje 218 milijuna djece iskorištava za dječji rad, uglavnom radi smanjenja troškova; poziva EU da osigura da roba koja se prodaje u EU-u, a na sebi nosi etičke certifikate, nije proizvedena prisilnim radom i radom djece, kako bi se zajamčila vjerodostojna uporaba oznaka „pošteno” i „etičko” te kako bi se pomoglo potrošačima da donesu informirane odluke;

57.  napominje da je dosad sklopljen samo jedan potpuni sporazum o gospodarskom partnerstvu; stoga poziva EU da prizna poteškoće s kojima se susreću zemlje u razvoju povezane sa sporazumima o gospodarskom partnerstvu u razdoblju nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua; posebno ističe potrebu za provedbom dubinske analize učinaka tih sporazuma na afrička gospodarstva te na njihova tržišta rada i promicanje intraregionalne trgovine u Africi;

58.  žali zbog činjenice da svake godine iznos sredstava koji prelazi ukupnu godišnju službenu razvojnu pomoć izlazi iz Afrike preko nezakonitih financijskih tokova; ističe se štetni učinak izbjegavanja poreza za zemlje u razvoju, koji se posebno odražava u znatnim gubicima javnih sredstava koja bi se mogla koristiti za povećanje gospodarskog rasta, zaštitu okoliša i poboljšanje javnih usluga, ali i za doprinos socijalnoj koheziji; poziva Komisiju da joj u pregovorima o trgovinskim sporazumima borba protiv tog velikog problema bude prioritet i da se pri tome koristi svim alatima koji su joj na raspolaganju; ustraje u tome da se u sporazume EU-a o slobodnoj trgovini i povlaštene trgovinske režime uvrste snažne odredbe za borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

59.  ponavlja svoj poziv za uspostavu djelotvornih alata za globalnu borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza i jačanje suradnje u poreznim pitanjima sa zemljama u razvoju, uključujući mobilizaciju domaćih resursa;

60.  podsjeća na potrebu za osnivanjem međuvladinog tijela UN-a koje će ravnopravno sa zemljama u razvoju sudjelovati u reformi globalnih poreznih propisa;

61.  snažno podupire daljnje uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a; poziva Komisiju da poveća ulaganja u razvoj digitalne infrastrukture na južnoj polutki;

62.  pozdravlja plan EU-a za vanjska ulaganja u cilju poticanja održivog rasta, ulaganja i otvaranja radnih mjesta u zemljama u razvoju; poziva na proširenje trenutačnog mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje kako bi se povećala njegova uloga u postizanju održivog razvoja – spajanjem, sufinanciranjem projekata i razvojem lokalnog privatnog sektora – s naglaskom na najnerazvijenijim zemljama i nestabilnim zemljama;

63.  pozdravlja strategiju Komisije „Potpora za trgovinu” ažuriranu 2017. u cilju jačanja i modernizacije potpore EU-a zemljama u razvoju; poziva na ulaganje dodatnih napora i na veća financijska sredstva EU-a „Potpori za trgovinu” kako bi se pomoglo zemljama u razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama, da postignu blagostanje preko trgovine i ulaganja te kako bi se poduprle njihove aktivnosti za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

°

°  °

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0230.

(2)

SL C 101, 16.3.2018., str. 30.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0488.

(4)

SL C 337, 20.9.2018., str. 33.

(5)

SL L 338, 19.12.2017., str. 1.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0090.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0369.

(8)

SL C 99E, 3.4.2012., str. 31.

(9)

SL C 99E, 3.4.2012., str. 94.

(10)

OECD, C/MIN(2017)2.

(11)

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(12)

SL L 347, 20.12.2013., str. 671.


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (3.9.2018)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o iskorištavanju potencijala globalizacije: trgovinski aspekti

(2018/2005(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Cristian Dan Preda

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da je službena razvojna pomoć jedinstven i vrijedan resurs u globalnoj borbi protiv siromaštva, nejednakosti i marginalizacije; ističe da se, iako su sva sredstva financiranja važna za održivi razvoj, razvojnom pomoći mogu ostvariti ciljevi koji su za druge nedostižni; naglašava potrebu da trgovina postane djelotvorno sredstvo za ostvarenje ciljeva održivog razvoja da privatni sektor, usklađen s međunarodno dogovorenim načelima učinkovitosti razvoja, može pridonijeti ostvarenju uključivog i održivog razvoja te provedbi Programa održivog razvoja do 2030.; naglašava potrebu za usklađivanjem zakonodavstva o trgovini i ulaganjima sa zakonodavstvom o ljudskim pravima, posebno u globalnim opskrbnim lancima;

2.   naglašava da bi, kada djeluje u području razvoja, privatni sektor trebao doprinijeti ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030. i poštovati zajednička načela i zajedničke vrijednosti, kao što su međunarodno dogovorena načela razvojne učinkovitosti, odnosno vlasništvo, povezivanje, usklađivanje i odgovornost te da prioritet trebaju imati razvojni ciljevi; podsjeća na obveze koje privatni sektor mora ispuniti u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća u pogledu transparentnosti i poštovanja ljudskih prava; u tom pogledu potiče EU i njegove države članice, na temelju iskustava stečenih iz zakonodavnih inicijativa EU-a, da izrade usklađeni okvir o obveznim zahtjevima za postupanje s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava u opskrbnim lancima;

3.  poziva EU da osigura da njegove aktivnosti sa zemljama u razvoju i u području razvoja i u području trgovine budu temeljene na uravnoteženom okviru među ravnopravnim partnerima, da budu u skladu s načelom usklađenosti politika radi razvoja utvrđenim u članku 208. UFEU-a i da im cilj bude promicanje i poštovanje ljudskih prava; snažno potiče EU da nastaviti raditi na primjeni svog pristupa temeljenog na pravima u svim razvojnim aktivnostima;

4.  upozorava na to da se u okviru ugovora o ulaganju i trgovini ne bi smjela razviti politika dvostrukih standarda o pravima i obvezama korporacija; napominje da je oslanjanje na dobrovoljne mjere za promicanje dužne pažnje možda nedostatno te da se prava ulagača moraju uskladiti obvezama koje se odnose na poštovanje ljudskih prava, radnih standarda i prava zaštite okoliša; ističe, s obzirom na to da je Komisija predložila osnivanje multilateralnog suda za ulaganja kao stalnog tijela za provedbu prava ulagatelja, važnost uklanjanja takvih neravnoteža i poziva EU da se aktivno uključi u konstruktivne pregovore o obvezujućem instrumentu UN-a o poslovanju i ljudskim pravima kako bi ostao predvodnik u pitanjima ljudskih prava;

5.  ponovno ističe da je nužno u potpunosti provesti ekstrateritorijalne obveze država članica EU-a o ljudskim pravima, kako je utvrđeno u Načelima iz Maastrichta i to na temelju instrumenata Vijeća Europe, posebno Europske konvencije o ljudskim pravima;

6.  naglašava da trgovina sama po sebi nije cilj, već da uključiva, slobodna i pravedna trgovinska politika, temeljena na pravilima, i ako je usklađena s ciljevima održivog razvoja, može doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, glavnog cilja politike razvojne suradnje EU-a, smanjenju nejednakosti i otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta; poziva na jamstvo održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje; naglašava potrebu da trgovinski partneri EU-a u zemljama u razvoju osiguraju dobro upravljanje i poštovanje vladavine prava;

7.  naglašava da bi upravljanje svjetskom trgovinom trebalo omogućiti trgovinsku integraciju kojom se stvaraju stvarne mogućnosti za održivi razvoj; u tom kontekstu ističe da postojeći sustav posebnog i diferenciranog tretmana u okviru WTO-a ne daje očekivane rezultate; naglašava potrebu da odredbe posebnog i diferenciranog tretmana postanu djelotvornije i operativnije u zemljama u razvoju;

8.  podsjeća da je potrebno ojačati načelo usklađenosti politika radi razvoja, prema kojem se politikama koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju moraju uzimati u obzir ciljevi razvojne suradnje; poziva EU da sustavno procjenjuje učinak njegovih trgovinskih i fiskalnih politika na zemlje u razvoju i da se pobrine za to da svi njegovi investicijski i trgovinski sporazumi uključuju odredbe o obveznim i neovisnim ex-ante i ex-post procjenama utjecaja na ljudska prava, zahtjevima o dužnoj pažnji i učinkovitim mehanizmima odgovornosti;

9.  naglašava da trgovinski sporazumi mogu imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; poziva EU da zaštiti lokalnu proizvodnju hrane i da spriječi štetne posljedice jeftinih uvoza, uključujući u području sporazuma o gospodarskom partnerstvu;

10.  ponavlja da su ekološke posljedice trgovinske politike nejednako raspoređene; poziva stoga EU da održivost u području okoliša, održivo upravljanje prirodnim resursima, pravo korištenja zemljištem i učinkovito razmatranje lokalnih i autohtonih zajednica uključi u trgovinsku politiku EU-a;

11.  primjećuje da bilateralni i regionalni sporazumi o slobodnoj trgovini ponekad sadržavaju odredbe koje su strože od odredbi donesenih u okviru WTO-a te da te odredbe nameću znatna ograničenja nacionalnim vladama; sa posebnom zabrinutošću primjećuje da se potrebe zemalja u razvoju, kako bi se provele politike potrebne za promicanje sigurnosti opskrbe hranom i ruralnog razvoja, nedovoljno uzimaju u obzir u regionalnim i bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini, uključujući SGP sa zemljama AKP-a, te da zemlje u razvoju često sprječavaju u korištenju fleksibilnih odredaba sporazuma WTO-a;

12.  osuđuje činjenicu da se najmanje 218 milijuna djece iskorištava za dječji rad, uglavnom radi smanjenja troškova; poziva EU da osigura da roba koja se prodaje EU-u, a na sebi nosi etičke certifikate, nije proizvedena prisilnim radom i radom djece, kako bi se zajamčila vjerodostojna uporaba oznaka 'pravedno' i 'etičko' te kako bi se pomoglo potrošačima da donesu informirane odluke;

13.  naglašava da širenje bilateralnih i regionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini stvara problem usklađenosti globalnog upravljanja trgovinom i ugrožava središnju ulogu WTO-a u utvrđivanju globalnih pravila; u tom smislu još jednom upozorava na važnost multilateralnog poretka temeljenog na pravilima, prema kojem su sve zemlje ravnopravno zastupljene, kao najučinkovitijeg načina za postizanje uključivog globalnog trgovinskog sustava; naglašava važnost provedivih odredbi o socijalnim, radnim i okolišnim standardima u sporazumima o trgovini i pozdravlja obvezu koju je Komisija preuzela da uvrsti obvezujuća poglavlja o trgovini i održivom razvoju; naglašava da te odredbe trebaju biti provedive s pomoću djelotvornih mehanizama praćenja kojima se pojedincima omogućuje traženje pravne zaštite; poziva na popratne mjere, uključujući financijsku potporu, koje će se provoditi u trgovinskim sporazumima sklopljenima sa zemljama u razvoju kako bi im se pružila potpora u poštovanju i provedbi međunarodno dogovorenih socijalnih i okolišnih standarda; ponavlja svoj poziv za veću transparentnost u trgovini prirodnim resursima;

14.  podsjeća da je Afrika još uvijek marginalizirana u globalnom kontekstu, poziva EU da podupre njezine ambicije stvaranja istinskog unutar afričkog tržišta i da poduzme korake kako bi se te ambicije ostvarile; u tom smislu naglašava da je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri povećati razvoj i pozitivan učinak migracije i mobilnosti;

15.  poziva EU da uzme u obzir različitu razinu razvoja i sposobnosti zemalja u razvoju i da podupre afričke zemlje u jačanju njihovih kapaciteta proizvodnje i pretvorbe kako bi postale manje ovisne o sirovinama i jednostavnim prerađenim proizvodima, povećavajući njihovu konkurentnost i sudjelovanje na globalnim tržištima, te da pomogne u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, osobito jačanjem uloge žena u formalnom i neformalnom gospodarstvu; naglašava potrebu da se svim trgovinskim sporazumima sa zemljama u razvoju predvide dovoljno asimetrični planovi liberalizacije, zaštita novih industrija, pravila o podrijetlu kojima se potiče razvoj i učinkovite zaštitne klauzule;

16.  podržava osnivanje kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi; ističe da bi sporazumi o gospodarskom partnerstvu, ako su praćeni odgovarajućim strukturnim mjerama te propisno nadzirani, mogli biti važno sredstvo za promicanje regionalne integracije i održivi razvoj kroz trgovinu; naglašava važnost toga da se u njihovom središtu nalaze promicanje ljudskih prava i ostvarenje ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.; naglašava važnost suradnje s partnerskim zemljama kako bi se stvorila odgovornost na razini vlade i na razini civilnog društva; ustraje u tom pogledu u tome da je važno poštovati, kako je utvrđeno u cilju 17.15 održivog razvoja, pravo partnerskih država na reguliranje i donošenje odgovarajućih odluka u vlastitom nacionalnom kontekstu, ispunjenje potreba svog stanovništva i na važnost izvršavanja svojih obveza povezanih s ljudskim pravima, kao i drugih međunarodnih obveza; ističe da se budući odnosi između AKP-a i EU-a moraju temeljiti na uravnoteženom okviru među ravnopravnim partnerima;

17.  napominje da je do sada sklopljen samo jedan potpuni sporazum o gospodarskom partnerstvu; stoga poziva EU da prizna poteškoće s kojima se susreću zemlje u razvoju povezane sa sporazumima o gospodarskom partnerstvu u razdoblju nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua; posebno ističe potrebu za provedbom dubinske analize učinaka tih sporazuma na afrička gospodarstva te na tržišta rada i promicanje intraregionalne trgovine u Africi;

18.  žali zbog toga što se svake godine iznos sredstava koji prelazi ukupnu godišnju službenu razvojnu pomoć izvozi iz Afrike preko nezakonitih financijskih tokova; ističe se štetni učinak izbjegavanja poreza za zemlje u razvoju, koji se posebno odražava u znatnim gubicima javnih sredstava koja bi se mogla koristiti za povećanje gospodarskog rasta, zaštitu okoliša i poboljšanje javnih usluga, ali i za doprinos socijalnoj koheziji; poziva Komisiju da borbu protiv tog velikog problema utvrdi kao prioritet i da se pri tome koristi svim alatima koji su joj na raspolaganju i u kontekstu pregovora o trgovinskim sporazumima; ustraje u tome da se u sporazume EU-a o slobodnoj trgovini i povlaštene trgovinske režime uvrste snažne odredbe za borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

19.  ponavlja svoj poziv za uspostavu djelotvornih alata za globalnu borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza i jačanje suradnje u poreznim pitanjima sa zemljama u razvoju, uključujući mobilizaciju domaćih resursa;

20.  podsjeća na potrebu za osnivanjem međuvladinog tijela UN-a koje će ravnopravno sa zemljama u razvoju sudjelovati u reformi globalnih poreznih propisa;

21.  podsjeća na učinke koje zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) ima na zemlje u razvoju; u tom pogledu poziva EU da se pobrine za to da se idućim ZPP-om nadiđu problemi koji se odnose na postojeći poljoprivredni model usmjeren na izvoz i to tako što će se poboljšati unutarnja tržišta EU-a i kratki lanci opskrbe hranom na održiv način kako se, s jedne strane, ne bi time narušio razvoj zemalja u razvoju, te kako bi se s druge strane osigurala otpornost na vanjske šokove;

22.  naglašava da je, u skladu s odredbama Pariškog sporazuma, važno prilagoditi trgovinske politike na način da se njima pruži potpora nacionalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena;

23.  podsjeća da se u članku 8. UFEU-a navodi: „u svim svojim aktivnostima, Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena”; sa zabrinutošću napominje da je zbog niza čimbenika, među kojima je manjak podataka, i dalje teško procijeniti odnos između trgovine i roda; naglašava da je potrebno bolje razumjeti rodnu dinamiku povezanu s trgovinskim sporazumima; ustraje u tome da bi svi trgovinski sporazumi EU-a trebali promicati rodnu ravnopravnost i težiti smanjenju nejednakosti;

24.  poziva na transparentnost u trgovinskim sporazumima i na potpunu uključenost civilnog društva u partnerskim zemljama u pregovore i provedbu budućih trgovinskih sporazuma;

25.  snažno podupire daljnje uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a; poziva Komisiju da poveća ulaganja u razvoj digitalne infrastrukture na južnoj polutki;

26.  pozdravlja plan EU-a za vanjska ulaganja u cilju poticanja održivog rasta, ulaganja i otvaranja radnih mjesta u zemljama u razvoju; poziva na proširenje trenutačnog mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje, na povećanje njegove uloge u postizanju održivog razvoja – spajanjem, sufinanciranjem projekata i razvojem lokalnog privatnog sektora – s naglaskom na najnerazvijenije zemlje i nestabilne zemlje;

27.  naglašava da postoje veliki nedostaci u pogledu transparentnosti i sljedivosti zbog čega se javljaju ozbiljna pitanja o integritetu mnogih programa etičkih revizija i certificiranja u lancima opskrbe;

28.  pozdravlja strategiju Komisije „Potpora za trgovinu” ažuriranu 2017. u cilju jačanja i modernizacije potpore EU-a zemljama u razvoju; poziva na ulaganje dodatnih napora i na veću financijsku potporu EU-a „Potpori za trgovinu” kako bi se pomoglo zemljama u razvoju, posebno najmanje razvijenim zemljama, da postignu blagostanje trgovinom i ulaganjima te da je potrebno podupirati njihove aktivnosti za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.8.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Lola Sánchez Caldentey, Jean-Luc Schaffhauser, Elly Schlein, Mirja Vehkaperä, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Frank Engel, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

20

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Mirja Vehkaperä

EFDD

Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano

GUE/NGL

Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey

PPE

Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta, Joachim Zeller, Željana Zovko

S&D

Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Elly Schlein, Kathleen Van Brempt

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Maria Heubuch

1

-

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

2

0

PPE

Frank Engel, Anna Záborská

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (22.6.2018)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o ostvarivanju prednosti globalizacije: trgovinski aspekti

(2018/2005(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Karin Kadenbach

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje komunikaciju Komisije o uravnoteženoj i naprednoj trgovinskoj politici za ostvarivanje prednosti globalizacije(1), ali smatra da bi se njome trebali bolje zaštititi poljoprivrednici u EU-u; zabrinut je zbog činjenice da se u toj komunikaciji ne posvećuje dovoljno pozornosti negativnim učincima globalizacije, uključujući iz perspektive poljoprivrednog sektora u kojemu se bilježi negativan utjecaj neuravnoteženosti tržišnog natjecanja i na tržištu EU-a i na stranim tržištima, pri čemu je niz globalnih aktera razvilo intenzivne i visoko konkurentne poljoprivredne sustave usmjerene na izvor, zbog čega se ne mogu zajamčiti ravnopravni uvjeti na globalnoj razini u poljoprivrednom sektoru;

2.  potvrđuje da je EU najveći izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; u tom kontekstu primjećuje dvostruki fenomen: s jedne strane, postoji potreba da se zadrže tržišna orijentacija EU-a i njegova usklađenost s pravilima WTO-a, a s druge strane, određeni poljoprivredni sektori ne mogu podnijeti potpunu liberalizaciju trgovine i neograničeno tržišno natjecanje s uvozom;

3.  ističe da globalizacija trgovine donosi koristi kao što su rast, bolji životni standard i gospodarske mogućnosti, ali da se prednosti ne dijele uvijek ravnopravno među državama ili unutar njih;

4.  podsjeća da poljoprivredni sektor EU-a ima velik potencijal za izvoz, koji bi trebalo poduprijeti uravnoteženim trgovinskim sporazumima s trećim zemljama;

5.  podsjeća da se trgovinska politika EU-a ne vodi samo interesima, već i vrijednostima;

6.  ističe da su trgovinska i poljoprivredna politika međusobno isprepletene te da je trgovinska politika EU-a sredstvo za promicanje njegovih poljoprivrednih interesa i da stoga može doprinijeti ostvarivanju ciljeva zajedničke poljoprivredne politike (ZPP);

7.  ističe da su trgovinska i poljoprivredna politika u središtu provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja; naglašava da se usmjeravanjem na uključivu, slobodnu i poštenu trgovinu i usklađivanjem trgovine s ciljevima održivog razvoja može znatno doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i gladi u svijetu;

8.  poziva EU da sustavno procjenjuje učinak svoje trgovinske politike na ciljeve održivog razvoja i poziva na uspostavu mehanizma evaluacije kako bi se osigurala koherentnost politika u svim strategijama i politikama EU-a;

9.  u tom kontekstu uviđa da je i sama Svjetska trgovinska organizacija (WTO) pregovarački forum koji utvrđuje pravila trgovine i da države članice same odlučuju koliko daleko žele ići u uklanjanju prepreka trgovini i narušavanja trgovine; podsjeća na to da EU bilateralnim sporazumima može postaviti uvjete trgovine koji nadilaze sigurnosnu mrežu WTO-a;

10.  naglašava da bi ostvarivanje prednosti globalizacije trebalo obuhvaćati i jačanje globalne discipline kako bi se spriječilo nepošteno tržišno natjecanje te narušavanje trgovine u poljoprivredi i sprečavanje neprimjerene izloženosti osjetljivih poljoprivrednih sektora EU-a tržišnom natjecanju s uvezenim proizvodima na koje se ne primjenjuju jednaka pravila, troškovi i ograničenja u pogledu standarda kvalitete i sigurnosti hrane; naglašava da EU promiče visoke standarde u području, između ostaloga, dobrobiti životinja, zaštite okoliša, temeljnih radničkih i socijalnih prava, sigurnosti hrane i zaštite potrošača; podsjeća da sav uvoz u EU treba biti u skladu sa standardima EU-a u pogledu sigurnosti hrane i dobrobiti životinja, u skladu s europskim sustavom „od farme do stola”;

11.  ističe da je potrebno uvesti instrument kojim će se omogućiti ponovna uspostava pravednijih uvjeta tržišnog natjecanja i sankcioniranje država ili poduzeća koji provode nepoštene prakse tržišnog natjecanja; smatra da bi se strožom primjenom pravila EU-a također zajamčilo da se učinkovito sankcioniraju sva poduzeća koja krše pravila, a prisutna su ili aktivna u EU-u;

12.  ističe da europski poljoprivredno-prehrambeni proizvodi zadovoljavaju najviše standarde u svijetu; traži od Komisije da osigura da uvezeni poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju standarde EU-a i da poveća kontrolu uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u zemlji podrijetla i nakon što stignu u EU;

13.  poziva na uspostavljanje zajedničkih mjera za pružanje informacija o proizvodima i označivanje proizvoda te na uvođenje sustava obaveznog označivanja zemlje podrijetla;

14.  naglašava da trgovinski sporazumi moraju biti uravnoteženi, sadržavati zaštitne mjere za osjetljive poljoprivredne sektore EU-a, promicati pošteno tržišno natjecanje, štititi oznaku zemljopisnog podrijetla EU-a te poštovati njegove visoke standarde u području zaštite okoliša, sigurnosti hrane i dobrobiti životinja;

15.  traži da se načelo predostrožnosti, kako je utvrđeno u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uvrsti u sve trgovinske sporazume o kojima se pregovara i buduće trgovinske sporazume, kako bi se osigurala viša razina zaštite preventivnim donošenjem odluka u slučaju rizika za ljudsko zdravlje ili okoliš, kad god je to potrebno i bez ograničenja od strane trgovinskih partnera ili WTO-a;

16.  podsjeća da načelo predostrožnosti kako je utvrđeno u Sporazumu o WTO-u ne odražava načelo predostrožnosti u obliku u kojem se ono prakticira u EU-u; stoga, suprotno važećim odredbama WTO-a, zahtijeva da se donošenje mjera predostrožnosti u slučaju opravdane sumnje odobri bez znanstvenih dokaza (npr. mjera ograničavanja trgovine kao što su zabrana uvoza i odbijanje odobrenja za stavljanje na tržište); stoga poziva na prebacivanje tereta pružanja znanstvenih dokaza na subjekta koji predlaže/razvija/proizvodi/uvozi tvari/proizvode za koje se smatra da bi mogli biti štetni za ljudsko zdravlje ili za okoliš, posebno s obzirom na niže sanitarne i fitosanitarne standarde, higijenske probleme u objektima za proizvodnju mesa te moguće ostatke pesticida;

17.  ističe da su trgovinski sporazumi ključan element koji bi mogao stvoriti prilike za promicanje interesa EU-a u pogledu prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda; nadalje ističe da je posebnu pozornost potrebno posvetiti većoj transparentnosti pregovora o trgovinskim sporazumima koji također predstavljaju znatan rizik za osjetljivije poljoprivredne sektore EU-a koji su već pogođeni krizom ili su posebno izloženi nestabilnosti cijena te kojima je zato potreban povlašten tretman koji treba prema potrebi podrazumijevati isključivanje dotičnih proizvoda i korištenje instrumenata koji su usklađeni sa standardima WTO-a i kojima se jamče jednaki uvjeti između poljoprivrednika u EU-u i poljoprivrednika u trećim zemljama;

18.  potiče na najveći mogući oprez kad je riječ o liberalizaciji pristupa tržištu u osjetljivim poljoprivrednim sektorima; traži od Komisije da prije započinjanja pregovora pripremi sustavnu procjenu učinka kako bi se u obzir uzela ta osjetljiva pitanja te da donese konkretne strategije kojima će osigurati da se neće nanijeti šteta poljoprivrednom sektoru; skreće pozornost na sve veći utjecaj vanjskih čimbenika i špekulacija na svjetskom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; napominje da u nekim poljoprivrednim sektorima kumulativni učinak niza sporazuma često može naštetiti cijenama i proizvodnji više od jednog sporazuma o slobodnoj trgovini; stoga poziva Komisiju da redovito ažurira informacije o mogućem utjecaju povećane konkurencije na osjetljive poljoprivredne sektore s niskim prihodima i osjetljivošću na konkurenciju, kao što je sektor proizvodnje govedine;

19.  smatra da bi, u okviru trgovinskih sporazuma, daljnje otvaranje tržišta EU-a u osjetljivim poljoprivrednim sektorima moglo imati katastrofalne posljedice za proizvođače EU-a; stoga podsjeća Komisiju da žrtvovanje interesa poljoprivrede EU-a i njegovih osjetljivih poljoprivrednih sektora u svrhu sklapanja bilo kojeg trgovinskog sporazuma ne može biti prihvatljivo;

20.  podsjeća na važnost učinkovite provedbe sklopljenih trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčilo da naši poljoprivrednici mogu u potpunosti iskoristiti mogućnosti izvoza koje pružaju ti sporazumi, kao što je Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA);

21.  ističe potrebu za razvijanjem novih trgovinskih pravila i propisa na svjetskoj razini kako bi se regulirali i uskladili proizvodnja te socijalni i ekološki standardi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

22.  naglašava našu odgovornost prema zemljama u razvoju; poziva na korištenje pokazatelja kojima se potiče pravedna i održiva trgovina za siromašne zajednice te podsjeća da trgovina ne smije sama sebi biti svrhom; podsjeća da ciljeve održivog razvoja treba uvrstiti u sve razine trgovinske politike kako bi se spriječili rizici od oštećenja izvora zarade pružanjem stvarnih mogućnosti za zemlje u razvoju te da treba zajamčiti da se razvojna suradnja, koja također ima za cilj jačanje poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama, ne ugrozi trgovinskim sporazumima;

23.  izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu smjera u kojemu se trenutačno kreću tekući pregovori o slobodnoj trgovini s Mercosurom i koji će, prema vijestima koje su procurile, rezultirati sporazumom koji se ne čini poštenim i uravnoteženim; napominje da Komisija namjerava ubrzati sve tekuće pregovore; međutim, smatra da bi glavni cilj pregovora trebao biti uravnotežen ishod za sve poljoprivredne sektore, a ne brzo sklapanje sporazuma; boji se da bi sklapanje sporazuma moglo rezultirati velikim ustupcima u sektorima poput govedarstva, proizvodnje šećera, peradarstva, proizvodnje narančina soka, riže i biogoriva, kojima bi se mogla ugroziti održivost lokalne proizvodnje u brojnim regijama EU-a, a posebno područjima u nepovoljnom položaju, i stvoriti izravan pritisak na proizvođače u EU-u da snize svoje cijene; podsjeća da je u izvješću Komisije iz 2016. o kumulativnom gospodarskom učinku budućih trgovinskih sporazuma na poljoprivredu EU-a predviđen nagli pad cijena goveđeg mesa te pad cijene maslaca i ovaca kao rezultat nedavno završenih i tekućih pregovora;

24.  podsjeća da je Komisija uklonila 20 brazilskih postrojenja s popisa objekata iz kojih je trenutačno odobreno uvoziti meso i proizvode od peradi i to kao rezultat nedostataka otkrivenih u brazilskom nadzornom sustavu, kao i zbog očiglednih nepravilnosti tog sustava u pogledu zdravlja, identifikacije i sljedivosti koje su razotkrili brojni skandali iz ožujka 2017. u sektoru govedine i teletine te ožujka 2018. u sektoru mesa peradi; poziva Komisiju da iz područja primjene pregovora o slobodnoj trgovini s Mercosurom izuzme meso peradi, govedinu i teletinu sve dok se skandal u vezi s brazilskim mesom temeljito ne istraži i dok ne bude pruženo 100 %-tno jamstvo sukladnosti za uvoz mesa iz Južne Amerike u EU;

25.  ističe da, u svjetlu krize WTO-a i sve većeg protekcionizma SAD-a, Europska unija ima priliku i treba postati kreator globalnih rješenja u području međunarodne trgovine zbog, među ostalim, svojeg bogatog iskustva u usklađivanju normi, koje je stečeno prilikom stvaranja jedinstvenog tržišta i u procesu integracije država iz bivšeg socijalističkog bloka na to tržište;

26.  pozdravlja trgovinski sporazum EU-a s Japanom, četvrtim najvećim tržištem za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, koji će pružiti dobre izvozne prilike za brojne poljoprivredne proizvode EU-a, kao što su mliječni proizvodi;

27.   podsjeća na probleme navedene u svojim dvjema rezolucijama od 26. listopada 2017. o pregovaračkim mandatima za trgovinske sporazume s Australijom i Novim Zelandom(2) i na činjenicu da je Parlament istaknuo potrebu da se poštuje činjenica ,,da postoji niz poljoprivrednih proizvoda osjetljive naravi s kojima treba postupati na odgovarajući način, na primjer, uz pomoć carinskih kvota ili dodjele odgovarajućih prijelaznih razdoblja, vodeći računa o kumulativnim učincima trgovinskih sporazuma na poljoprivredu i potencijalno isključujući najosjetljivije sektore iz pregovora”; napominje da Komisija namjerava do ožujka 2019. zaključiti pregovore s Australijom i Novim Zelandom te da ih namjerava voditi „ubrzanim tempom”, ali naglašava da brzo zaključenje pregovora ne smije biti na štetu bilo kojeg sektora, a posebno poljoprivrednog sektora EU-a;

28.  skreće pozornost na svoju rezoluciju od 3. svibnja 2018. o trenutačnoj situaciji i budućnosti sektora ovčarstva i kozarstva u EU-u, a posebno na njezin stavak 62. kojim se Komisija poziva na oprez u pregovorima o novim sporazumima o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom i Australijom u očekivanju analize utjecaja Brexita na sektore ovčarstva i kozarstva, osobito u pogledu budućnosti kvote za ovčje meso od 287 000 tona mase trupa, koju je EU odobrio Novom Zelandu; napominje da su Novi Zeland i Australija tijekom proteklih godina povećali pošiljke svježeg ili rashlađenog mesa i smanjili svoj tradicionalan izvoz zaleđenog mesa, čime se povećava njihov utjecaj na tržište svježeg mesa u EU-u, što dovodi do manjih iznosa isplaćenih europskim proizvođačima te smatra da bi tekuće trgovinske pregovore trebalo iskoristiti kao priliku za razdvajanje tih stavki u zasebne kvote;

29.  naglašava važnost, kao prvo, uključivanja učinkovitih bilateralnih zaštitnih klauzula koje je moguće brzo iskoristiti i kojima se omogućuje privremena obustava postavki ako bi, zbog stupanja na snagu trgovinskog sporazuma, skok u uvozu ozbiljno naštetio ili mogao naštetiti osjetljivim sektorima i, kao drugo, revizije postojećih multilateralnih mehanizama zaštite u skladu s Uredbom (EU) br.1308/2013 (jedinstveni ZOT)(3), koji bi trebali imati preventivnu ulogu za osjetljive sektore na temelju referentnih količinskih i cjenovnih pragova i kada se ti pragovi dosegnu omogućiti automatsku aktivaciju mehanizama zaštite sa suspenzivnim učinkom;

30.  podsjeća na to da je ukupni broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u u razdoblju od 2005. do 2013. pao za 26 %; ističe da se poljoprivredna proizvodnja u nekim državama članicama sada odvija u manjem broju većih poljoprivrednih gospodarstava koja zahtijevaju veći kapital te da se očekuje nastavak tog procesa konsolidacije, koji već ima utjecaj na generacijsku obnovu, a imat će ga i dalje, osobito u kontekstu pristupa zemljištu i održavanja isplativosti poljoprivrednih gospodarstava;

31.   naglašava važnost tekuće rasprave i potrebu za snažnom koordinacijom među državama članicama u vezi s provjerom izravnih stranih ulaganja na tržištu EU-a, posebno u području poljoprivrednih zemljišta i šuma; skreće pozornost na potrebu da se izbjegne prekomjerna koncentracija poljoprivrednih zemljišta i šuma u stranim rukama; u tom pogledu podsjeća na rezoluciju od 27. travnja 2017. o aktualnom stanju koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u(4) i poziva Komisiju da pojasni smjernice o pravnim ograničenjima intervencija država članica u pogledu regulacije kupnje zemljišta, koje je izdala u jesen 2017., te da ih nadopuni uvođenjem dodatnih dobrih praksi koje će znatno otežati jagmu za zemljištem; smatra da Komisija još nije učinila sve što je u njezinoj moći kako bi učinkovito smanjila jagmu za zemljištem u EU-u; naglašava da bi se i u trgovinskim sporazumima prema potrebi trebalo pridržavati dobrovoljnih smjernica Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu;

32.  ističe da je za EU od strateške važnosti da održava visoku razinu samodostatnosti u opskrbi hranom; smatra da globalizacija trgovine ne bi trebala ugroziti održivost poljoprivrednika EU-a koji proizvode hranu jer bi dugoročno to moglo dovesti do neke vrste vanjske ovisnosti kojoj smo već svjedočili u sektoru energije;

33.   poziva Komisiju da snažno reagira na napade SAD-a koji je nametnuo neopravdane mjere trgovinske zaštite protiv mehanizama zajedničke poljoprivredne politike koji su u skladu s odredbama WTO-a i da zaštiti tu politiku koja je ključna za naše poljoprivrednike i ruralna područja u EU-u; u tom pogledu podsjeća na rezoluciju od 15. ožujka 2018. o mjerama SAD-a u vezi s potporom EU-a poljoprivrednim gospodarstvima u okviru ZPP-a (u vezi sa španjolskim maslinama)(5); ističe je takva odluka SAD-a, kojom se u pitanje dovodi legitimitet naše zajedničke poljoprivredne politike, napad na napore koje su tijekom više desetljeća ulagali poljoprivrednici u EU-u kako bi se uskladili s međunarodnim zahtjevima i izražava zabrinutost u pogledu mogućeg širenja takvih mjera na druge primatelje plaćanja u okviru ZPP-a; prepoznaje važnost WTO-a u osiguravanju neometane globalne trgovine u trenutku u kojem je protekcionizam u porastu;

34.   skreće pozornost na sve veći utjecaj vanjskih čimbenika na stanje poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a i na činjenicu da trgovinske prepreke poljoprivrednicima EU-a stvaraju izazove ograničavanjem izvoza poljoprivrednih proizvoda te napominje da se, dugoročno gledano, struktura uvoza i proizvodnje na izvoznom tržištu mijenja; ističe da su europski poljoprivredni proizvodi i dalje zabranjeni na ruskom tržištu;

35.  poziva Komisiju da sa svoje strane istraži moguće poljoprivredne potpore SAD-a kojima se narušava trgovina, primjerice u slučaju pomoći za sektor badema;

36.  poziva EU da u okviru WTO-a podnese prijedloge kojima se promiče transparentnost u području industrijskih subvencija i ograničava korištenje štetnih subvencija u poljoprivrednom sektoru;

37.  izražava zabrinutost jer se uvoz riže Indica iz Kambodže od 2009. povećao za 40 %, što je posljedica programa bescarinskog uvoza „Sve osim oružja”, kao i zbog namjere da se proizvođačima iz zemalja članica Mercosura odobri bescarinska kvota od 45 000 tona riže Japonica kao dio sporazuma o slobodnoj trgovini o kojem se trenutno pregovara s tom regijom; smatra da bi Komisija trebala sastaviti studiju o učinku koji bi sve postojeće trgovinske koncesije i one o kojima se pregovara, a koje su osmišljene kako bi se dala prednost uvozu tih proizvoda u EU, mogle imati na europski sektor riže, koji u nekim regijama već pokazuje zabrinjavajuće znakove;

38.  pozdravlja inicijativu Komisije za stvaranje savjetodavne skupine o trgovinskim pregovorima EU-a, koju bi činili predstavnici široke i uravnotežene skupine dionika; inzistira na potrebi za snažnim zastupanjem poljoprivrednih organizacija EU-a u takvoj skupini, uključujući male i srednje poljoprivrednike te poljoprivrednike koji svojim uzgojem namiruju vlastite potrebe, s obzirom na snažan učinak većine predmetnih pregovora na poljoprivredni sektor;

39.  zabrinut je zbog utjecaja Brexita na poljoprivredni sektor i poziva Komisiju da pri izvršavanju svojeg intenzivnog trgovinskog programa uzme u obzir aktualne pregovore o Brexitu i utjecaj Brexita na poljoprivredni sektor EU-a;

40.  upozorava na opasnost od velike neravnoteže u poljoprivrednim odredbama trgovinskih sporazuma na štetu EU-a te na trend da se poljoprivreda koristi kao predmet cjenkanja za stjecanje većeg pristupa tržištima trećih zemalja u pogledu industrijskih proizvoda i usluga; žali zbog toga što sam poljoprivredni sektor dobiva vrlo malo informacija prije nego što se sporazumi sklope; prima na znanje prijedlog Komisije koji se odnosi na protumjere kao odgovor na američko uvođenje pristojbi na čelik i aluminij iz EU-a; naglašava da se te mjere ne bi smjele negativno odraziti na poljoprivrednike EU-a;

41.  poziva Komisiju da vodi javnu evidenciju svih sastanaka s interesnim skupinama i lobistima u vezi s pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini;

42.  traži od Komisije da zajamči da preporuke savjetodavne skupine budu obvezujuće i provedive;

43.  pozdravlja činjenicu da će Komisija sada objaviti svoje preporuke za smjernice za pregovore o trgovinskim sporazumima i automatski ih proslijediti nacionalnim parlamentima te ih istodobno staviti na raspolaganje javnosti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

2

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Karine Gloanec Maurin, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Karin Kadenbach, Elsi Katainen, Anthea McIntyre, Momchil Nekov, Miguel Viegas

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Krzysztof Hetman

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33

+

ECR

Jørn Dohrmann, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk, Anthea McIntyre

EFDD

Marco Zullo

ENF

Philippe Loiseau

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan, Miguel Viegas

NI

Dianne Dodds

PPE

Richard Ashworth, Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Karine Gloanec Maurin, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Maria Noichl, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană

2

-

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Maria Lidia Senra Rodríguez

9

0

ALDE

Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Ulrike Müller

EFDD

Giulia Moi

PPE

Herbert Dorfmann

VERTS/ALE

José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

COM(2017)0492.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0419 i P8_TA(2017)0420.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0197.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0091.


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (26.6.2018)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o svladavanju globalizacije: trgovinski aspekti

(2018/2005(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Francis Zammit Dimech

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir članke 167. i 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 12. Konvencije UN-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2007. o europskom programu za kulturu u globaliziranom svijetu (COM(2007)0242 i Rezoluciju Vijeća od 16. studenog 2007. o europskom programu za kulturu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970. i Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili ilegalno izvezenim kulturnim predmetima iz 1995.,

–  uzimajući u obzir članak 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima o pravu sudjelovanja u kulturnom životu,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi(2),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir Opću uredbu EU-a o zaštiti podataka koja je na snazi od 25. travnja 2018.(3),

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima iz 2010.,

A.  budući da EU ima pravo donošenja politika u području trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama s ciljem zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja kao i kulturnog nasljeđa te doprinosa ostvarenju 4. cilja održivog razvoja o kvalitetnom obrazovanju; budući da te druge odredbe uključuju zajedničku trgovinsku politiku definiranu u članku 207. UFEU-a;

B.  budući da se članku 3. stavku 3. UEU-a navodi da Europska unija mora poštovati svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurati očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe;.

C.  budući da se u Konvenciji UN-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja poziva na bilateralnu, regionalnu i međunarodnu suradnju radi očuvanja i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja te poticanja interkulturnog dijaloga u cilju izgradnje mostova među ljudima;

D.  budući da EU mora preuzeti odgovornost za modernizaciju svog europskog programa za kulturu u globaliziranom svijetu što podrazumijeva pružanje točne definicije medijskih usluga i jasan okvir za medije u javnim institucijama i privatnim poduzećima u Europi;

E.  budući da slobodan protok informacija, uključujući pristup europskim informativnim kanalima, može poboljšati način upravljanja u zemljama u razvoju;

F.  budući da EU mora dodatno razviti pravo intelektualnog vlasništva kako bi se njime obuhvatila legalna eksploatacija djela čiji su autori siročad, a koja se nalaze u muzejima, arhivima, knjižnicama i drugim znanstvenim ustanovama koje su posvećene očuvanju kulturne baštine;

G.  budući da EU odlikuje velika raznolikost tradicija i snažnih kulturnih i kreativnih industrija, malih i srednjih poduzeća i različitih sustava tijela javnih medija i javnog financiranja filma te budući da kulturna raznolikost, pristup kulturi i demokratski dijalog moraju ostati vodeće načelo u skladu s međunarodnim pristupom trgovini EU-a;

H.  budući da je, u kontekstu globalizacije, međunarodne suradnje i razmjene, potrebna široka definicija kulture koja obuhvaća nove hibridne oblike kulturnog izražavanja kao i materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, uključujući autohtone i tradicionalne umjetničke prakse, kako bi održavala promjenjivi i stalno razvijajući karakter kulture;

I.  budući da kulturne i kreativne industrije doprinose stvaranju dostojanstvenih radnih mjesta i gospodarskom napretku te čine otprilike 2,6 % BDP-a Europske unije, što znači da bilježe veću stopu rasta od ostalih gospodarskih sektora i predstavljajući jedan od najotpornijih sektora za vrijeme financijske krize; budući da će razvoj trgovine robom i uslugama kulturnog i kreativnog sektora biti važan pokretač održivog gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Europi;

J.  budući da se Uredbom o zaštiti podataka utvrđuju visoki standardi obrade osobnih podataka koji od platformi i usluga internetskog prijenosa zahtijevaju određenu razinu odgovornosti u pogledu reguliranja međunarodne trgovine;

K.  budući da EU ostvaruje višak u trgovini kulturnim dobrima i kulturnim uslugama s ostatkom svijeta;

L.  budući da EU bilježi manjak u trgovini audiovizualnim i povezanim uslugama s ostatkom svijeta;

M.  budući da je kulturna i jezična raznolikost jedna od temeljnih vrijednosti EU-a i da je sastavni dio njegove politike kulturne diplomacije;

N.  budući da su inovacije i kreativnost potrebne kako bi se osigurao održiviji razvoj gradova, regija i društava u cjelini te su oni ključne za pružanje rješenja za izazove s kojima se naša društva danas suočavaju;

O.  budući da su zaštita osobnih podataka i pravo na privatnost temeljna prava te kao takvi nisu predmet trgovinskih pregovora;

P.  budući da Europska godina kulturne baštine 2018. uključuje i predanost borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima;

Q.  budući da je kultura pokretač za inovacije i promjene ponašanja zahvaljujući stvaranju novih životnih stilova i paradigmi održivog razvoja te omogućuje pristupe na lokalnoj razini i unutar zajednice koji su nužni za lokalno razumijevanje globalizacije i održivog razvoja čime se doprinosi i olakšava ostvarenje mnogih postojećih ciljeva održivog razvoja;

R.  budući da iskorištavanje pozitivnih učinaka globalizacije u pogledu trgovine kulturnim dobrima podrazumijeva strogo pridržavanje svih međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine, posebno Haške konvencije iz 1954., Konvencije UNESCO-a iz 1970. i Konvencije UNIDROIT-a iz 1995.;

S.  budući da su obrtništvo i proizvodnja umjetnina izuzetno važni za lokalni razvoj;

T.  budući da se međukulturnim dijalogom njeguje poštovanje i međusobno razumijevanje te se njime potiču poštenije socijalne i ekonomske razmjene, uključujući trgovinu, te se doprinosi razvoju praksi kojima se promiču interesi svih strana na ujednačeniji način pun poštovanja i borbi protiv nepoštenih praksi kao što su štetne klauzule i nametnuti jednostrani uvjeti;

1.  ističe da se kultura i obrazovanje, uključujući cjeloživotno učenje, smatraju zajedničkim dobrom, da je pristup kulturi i obrazovanju ljudsko pravo i da se stoga kultura i obrazovanje ne mogu smatrati robom ili uslugama o kojima se odlučuje diskrecijski niti se njima može na taj način upravljati, već ih se treba smatrati javnim dobrima koje je potrebno očuvati i trajno unaprjeđivati; poziva stoga da se kulturne, audiovizualne i obrazovne usluge, uključujući one koje su dostupne na internetu, jasno isključe iz trgovinskih sporazuma između Unije i trećih zemalja, kao što je TTIP;

2.  ustraje stoga na ključnoj ulozi koju je Konvencija UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. odigrala u međunarodnim trgovinskim sporazumima kojima se moraju uzeti u obzir i poštovati njezine relevantne odredbe;

3.  naglašava da globalizacija predstavlja priliku za kulturne i kreativne industrije Europske unije jer ostatku svijeta omogućuje bolji pristup europskoj kulturi kao i stvaranje globalnih baza talenata;

4.  smatra da je izuzetno važno ujednačiti trgovinske pregovore u pogledu autorskih prava kako bi se osiguralo da se pregovori ne svedu na najmanji zajednički nazivnik, već da njihov cilj bude jamčenje najboljih mogućih pravila za zaštitu kulturne baštine, promicanje kulturne raznolikosti i jamčenje prihoda osobama zaposlenima u kulturi i medijima, poticanje i povećanje kreativnosti, širenje znanja i sadržaja, kao i prava potrošača u digitalnom dobu te da oni predstavljaju otvoreno trgovinsko okruženje temeljeno na pravilima jer je to nužno za daljnji napredak kulturnih i kreativnih industrija Europske unije;

5.  ponovno poziva EU da u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama koristi svoje pravo donošenja ili zadržavanja svih mjera (osobito regulatorne i/ili financijske naravi) uključujući pravno obvezujuću opću odredbu za zaštitu i promicanje kulturne i jezične raznolikosti, kulturne baštine, slobode izražavanja, medijskog pluralizma i slobode medija, bez obzira na tehnologiju ili distribucijsku platformu;

6.  poziva Komisiju da u budućim trgovinskim pregovorima promiče pristup europskim informacijskim uslugama;

7.  smatra da kulturne i obrazovne razmjene između EU-a i njegovih partnera doprinose uzajamnom održivom razvoju, rastu, socijalnoj koheziji, demokraciji, gospodarskom blagostanju i otvorenju dostojanstvenih radnih mjesta u skladu s Programom za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada, uključujući u zadružnom sektoru;

8.  smatra da bi u globaliziranom svijetu urednička odgovornost u medijskim uslugama i internetskim platformama trebala biti temeljni alat u borbi protiv lažnih vijesti i govora mržnje te da je u međunarodnim trgovinskim sporazumima potrebno postići poštenu konkurenciju u području marketinga;

9.  podsjeća da su kulturna i obrazovna politika, temeljene na demokratskim i zajedničkim vrijednostima, kao i pristup kulturnoj baštini, ključni za jamčenje socijalne kohezije, solidarnosti, aktivne participacije građana, otpornosti i pravedne raspodjele bogatstva i konkurentnosti te da građanima pružaju znanja i socijalne i prenosive vještine, koje uključuju međukulturne vještine, poduzetništvo, rješavanje problema, kreativnosti i kritičko razmišljanje, potrebni za suočavanje s globalizacijom; potiče jačanje mreža kvalitete među sveučilištima, školama i muzejima kojima se potiče međusobno učenje i priznavanje akademskih kvalifikacija te promicanje globalnog i sveobuhvatnog građanstva;

10.  potiče uključivanje interdisciplinarne edukacije o održivosti, pravednoj trgovini i ekološkom građanstvu, posebno u edukaciju o poduzetništvu, uključujući socijalno poduzetništvo i digitalnu pismenost i vještine;

11.  poziva Komisiju i države članice da potiču i razvijaju prilagođene, uključive i visokokvalitetne programe za mobilnost, obrazovanje, kulturnu i jezičnu razmjenu i znanstvenu suradnju kako bi omogućile međunarodnu suradnju i razmjenu znanja, šireći istovremeno područje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike na znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku; traži od Komisije i država članica da promiču daljnje obrazovanje i osposobljavanje te financiranje istraživanja jer je to način da se globalizacija uspješnije iskoristi, ali i najbolje sredstvo za uklanjanje prepreka;

12.  podsjeća da kultura ima posebnu ulogu u vanjskim odnosima i razvojnoj politici, naročito u pogledu rješavanja i prevencije sukoba, izgradnje mira i osnaživanja lokalnog stanovništva; smatra stoga da je za postizanje novog konsenzusa o razvoju potrebna ambiciozna i temeljita kulturna strategija koja uključuje kulturnu diplomaciju;

13.  potiče Komisiju i države članice da za buduće kulturne diplomatske aktivnosti razviju postojeće strukture EU-a te da u skladu s načelima solidarnosti i održivosti provedu konkretne inicijative i postojeće programe EU-a čija je svrha smanjenje razine siromaštva i ostvarivanje međunarodnog razvoja;

14.  podsjeća da je sport izuzetno globalizirana gospodarska aktivnost, ali i socijalni alat za inkluziju, osnaživanje te osobni i kolektivni razvoj; podsjeća stoga da je potrebno jamčiti visoke etičke standarde i standarde transparentnosti u upravljanju međunarodnom trgovinom i gospodarskim aktivnostima u sektoru sporta;

15.  podsjeća da je u trgovinskim sporazumima i postupcima odlučivanja potrebno jamčiti transparentnost i demokraciju te građane čiji su radni uvjeti, okruženje, zdravlje i dobrobit zahvaćeni, potiče na sudjelovanje u postupku donošenja odluka.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Rupert Matthews, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marlene Mizzi, Liliana Rodrigues, Algirdas Saudargas, Remo Sernagiotto, Francis Zammit Dimech

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

ECR

Angel Dzhambazki, Rupert Matthews, Remo Sernagiotto

ENF

Dominique Bilde

GUE/NGL

Curzio Maltese

PPE

Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Algirdas Saudargas, Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

S&D

Silvia Costa, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Marlene Mizzi, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Liliana Rodrigues, Julie Ward

VERTS/ALE

Jill Evans

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(2)

SL L 299, 27.10.2012., str. 5.

(3)

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).


MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (5.9.2018)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o svladavanju globalizacije: trgovinski aspekti

(2018/2005(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Gilles Lebreton

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije i fokus koji je u njemu stavljen na olakšavanje pristupa pozitivnim učincima globalizacije, istovremeno ističući potrebu za suzbijanjem njezinih negativnih učinaka;

2.  smatra da globalizacija podrazumijeva brojne prednosti za poduzeća i građane; istodobno potvrđuje da globalizacija kod građana pobuđuje i zabrinutost te da bi Europska unija trebala odgovoriti na taj problem;

3.  napominje ključnu važnost jačanja unutarnjeg tržišta EU-a kao i konsolidacije ekonomske unije na pošten i usklađen način jer je stabilno unutarnje tržište preduvjet za uspješnu provedbu međunarodnih strategija; u tom kontekstu ističe da bi za osiguravanje usmjerenosti trgovinske politike EU-a na postizanje njegovih općih gospodarskih i političkih ciljeva, a posebno održivog razvoja, sve institucije EU-a trebale zajamčiti veći sklad između trgovinske politike i drugih unutarnjih i vanjskih politika EU-a;

4.  naglašava da međunarodna trgovina ima važnu ulogu za smjer razvoja globalizacije; ističe da zakonodavac u tom kontekstu treba obratiti posebnu pozornost, između ostalog, na sljedeća područja nadležnosti koja podliježu odredbama međunarodnih trgovinskih sporazuma: prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorska prava, žigove i patente, zaštitu podataka te strože obveze u pogledu transparentnosti, zahtjeve u pogledu sigurnosti hrane i standarde zaštite okoliša;

5.  ponovno ističe i pozdravlja predanost Europske unije provođenju transparentne i odgovorne trgovinske politike koja iskorištava pozitivne aspekte globalizacije, jamči pravednu raspodjelu koristi ostvarenih trgovinom u skladu sa svojim načelima solidarnosti i održivosti te nudi moderna rješenja za današnje gospodarstvo u svijetu kojeg sve više odlikuje tehnologija, a svim pojedincima i poduzećima, posebno malim i srednjim, omogućava da iskoriste njezine prednosti;

6.  priznaje zaštitu podataka kao jedno od temeljnih prava u Europskoj uniji; poziva na visoku razinu standarda zaštite podataka u trgovinskim sporazumima u vidu tzv. odluke o uzajamnoj primjerenosti između Europske unije i država koje nisu članice EU-a;

7.  naglašava da institucije EU-a moraju osiguravati učinkovit i trajan odgovor na izazove u području privatnosti, zaštite podataka i kibersigurnosti kako bi se građane učinkovitije zaštitilo od opće globalizacije;

8.  ističe da je važno da se nastavi s promicanjem programa Europske unije u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih specijaliteta te sa sklapanjem relevantnih bilateralnih sporazuma s trećim zemljama;

9.  podsjeća na mišljenje Europskog suda 2/15 o raspodjeli nadležnosti između Europske unije i država članica za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Singapura, u kojem se zaključuje da Europska unija ima isključive nadležnosti u pogledu svih pitanja povezanih s trgovinom, osim neizravnih stranih ulaganja, rješavanja sporova između ulagača i države kada je riječ o svim vrstama ulaganja te dodatnih odredbi o neizravnim stranim ulaganjima; pozdravlja to mišljenje Suda jer se njime stvara pravna jasnoća za sve buduće sporazume EU-a s trećim zemljama, između ostalog, i s Ujedinjenom Kraljevinom nakon njezina izlaska iz Unije;

10.  pozdravlja nedavni mandat koji je Vijeće dalo Komisiji da u ime Europske unije pregovara o konvenciji kojom se uspostavlja multilateralni sud za rješavanje ulagačkih sporova kako bi se riješio problem ograničenja postojećeg sustava za rješavanje sporova između ulagača i države; napominje da će taj sud djelovati kao stalno tijelo za rješavanje ulagačkih sporova te će predstavljati transparentniji, koherentniji i pravedniji sustav, iznimno koristan za ulagače; nadalje, u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Vijeće također odlučilo objaviti pregovaračke smjernice, što je zahtjev koji je Parlamenta već davno iznio u okviru svojih nastojanja da poveća transparentnost u području međunarodnih pregovora;

11.  pozdravlja inicijative Unije za uspostavu pravedne ravnoteže između nenarušenog tržišnog natjecanja i mjera zaštite, kao što su antidampinške mjere usmjerene na uvoz iz trećih zemalja;

12.  naglašava da su visoki europski standardi u pogledu socijalne zaštite, radnih uvjeta, okoliša, potrošača i temeljnih prava temelj prosperiteta Unije i da se kao takvi moraju podupirati instrumentima trgovinske politike koji se primjenjuju u skladu s ciljevima održivog razvoja; u tom kontekstu primjećuje da Europska unija treba osigurati da se međunarodni sporazumi temelje na navedenim standardima kako bi se zajamčilo da svi Europljani imaju koristi od globalizacije i da su njezini gospodarski, socijalni i okolišni učinci korisni za pojedince i poduzeća unutar i izvan Europe;

13.  u tom kontekstu, a kako bi se izbjegli trgovinski ratovi, naglašava potrebu za jačanjem globalnog upravljanja i međunarodnih pravila;

14.  poziva Komisiju da posveti veću pozornost mjerama unutarnje politike koje su donijeli određeni partneri EU-a i koje bi mogle u pitanje dovesti sustav višestranog trgovanja utemeljenog na pravilima kao i na to da poduzme potrebne protumjere;

15.  poziva Komisiju da, s obzirom na to da 45 % Europljana globalizaciju vidi kao prijetnju, pokrene kampanju za promicanje njezinih pozitivnih aspekata, posebno u područjima u kojima ona ima pretežno negativan učinak; nadalje, poziva Komisiju da utvrdi i provede najučinkovitije mjere za potporu malim i srednjim poduzećima, koja i dalje osjećaju posljedice gospodarske krize i globalizacije;

16.  napominje da je slobodna, pravedna i održiva trgovina ekonomski poželjna te da ima važne političke učinke; nadalje, napominje da je za Europu važno da se trgovina koristi kao sredstvo za promicanje demokratskog i održivog razvoja u cijelom svijetu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

11

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Gilles Lebreton, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Luis de Grandes Pascual, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Jiří Maštálka, Angelika Niebler, Răzvan Popa

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

11

+

ECR

Angel Dzhambazki

EFDD

Laura Ferrara

ENF

Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Luis de Grandes Pascual, Angelika Niebler, Emil Radev, Pavel Svoboda, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

6

-

GUE/NGL

Jiří Maštálka

S&D

Mady Delvaux, Jytte Guteland, Răzvan Popa, Evelyn Regner

VERTS/ALE

Julia Reda

2

0

ALDE

Jean-Marie Cavada

VERTS/ALE

Pascal Durand

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

27.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

0

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Nadja Hirsch, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Klaus Buchner, Dita Charanzová, Fernando Ruas, Pedro Silva Pereira, Ramon Tremosa i Balcells

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Czesław Hoc, Martin Schirdewan


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

29

+

ALDE

Dita Charanzová, Nadja Hirsch, Marietje Schaake, Ramon Tremosa i Balcells

ECR

Angel Dzhambazki, Czesław Hoc, Emma McClarkin

EFDD

William (The Earl of) Dartmouth

NI

David Borrelli

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Reimer Böge, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christophe Hansen, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Fernando Ruas, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

S&D

Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Pascal Durand

0

-

 

 

9

0

EFDD

Tiziana Beghin

ENF

France Jamet, Danilo Oscar Lancini

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Martin Schirdewan, Helmut Scholz

S&D

Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Emmanuel Maurel

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.Pravna napomena