Postupak : 2018/0166R(APP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0358/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0358/2018

Rasprave :

PV 13/11/2018 - 2
CRE 13/11/2018 - 2

Glasovanja :

PV 14/11/2018 - 14.1
CRE 14/11/2018 - 14.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0449

PRIVREMENO IZVJEŠĆE     
PDF 1785kWORD 292k
7.11.2018
PE 626.946v02-00 A8-0358/2018

o Prijedlogu uredbe Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)0322 – C8-0000/2018 – 2018/0166R(APP))

Odbor za proračune

Suizvjestitelji: Jan Olbrycht, Isabelle Thomas, Janusz Lewandowski, Gérard Deprez

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 PISMO ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Vijeća o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)0322 – C8-0000/2018 – 2018/0166R (APP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. svibnja 2018. naslovljenu „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani – višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (COM(2018)0321),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018. za Uredbu Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. (COM(2018)0322) i prijedloge Komisije od 2. svibnja 2018. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (COM(2018)0325, COM(2018)0326, COM(2018)0327 i COM(2018)0328),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018 međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju (COM(2018)0323),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018. za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (COM(2018)0324),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020. i o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima(2),

–  uzimajući u obzir da je Europski parlament ratificirao Pariški sporazum 4. listopada 2016.(3) a Vijeće 5. listopada 2016.(4),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/1 od 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” koja je stupila na snagu 1. siječnja 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(5),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 5. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeno izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, stajalište u obliku amandmana Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0358/2018),

A.  budući da u skladu s člankom 311. UFEU-a Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika;

B.  budući da su razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja u sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za 2014. – 2020. prvi put niže nego u prethodnom razdoblju; budući da je kasno donošenje VFO-a i sektorskih zakonodavnih akata vrlo negativno utjecalo na provedbu novih programa;

C.  budući da se ubrzo pokazalo da VFO nije primjeren za pružanje odgovora na niz kriza, novih međunarodnih obveza i novih političkih izazova koji nisu bili integrirani i/ili predviđeni u vrijeme njegova donošenja; budući da je VFO, u svrhu pružanja potrebnih sredstava, iskorišten do svojih granica, uključujući nezapamćeno posezanje za odredbama o fleksibilnosti i posebnim instrumentima, nakon što su iscrpljene raspoložive granice; budući da su uvedeni rezovi u nekim prioritetnim programima EU-a za istraživanje i infrastrukturu tek dvije godine od njihova donošenja;

D.  budući da se pokazalo da je revizija VFO-a u sredini razdoblja pokrenuta krajem 2016. bila ključna za širenje potencijala postojećih odredbi o fleksibilnosti, ali bez revidiranja gornjih granica VFO-a; budući da su tu reviziju pozitivno ocijenili i Parlament i Vijeće;

E.  budući da će uspostava novog VFO-a biti ključan trenutak za Uniju s 27 država članica jer će omogućiti potvrđivanje zajedničke dugoročne vizije i odlučivanje o budućim političkim prioritetima, kao i sposobnost Unije da ih provede; budući da bi VFO za razdoblje 2021. – 2027. Uniji trebao osigurati potrebna sredstva za poticanje održivoga gospodarskog rasta, istraživanja i inovacija, osnaživanje mladih ljudi, učinkovito rješavanje migracijskih izazova, borbu protiv nezaposlenosti, ustrajnog siromaštva i socijalne isključenosti, dodatno jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, rješavanje pitanja održivosti, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, jačanje sigurnosti i obrane EU-a, zaštitu njezinih vanjskih granica i pružanje potpore susjednim zemljama;

F.  budući da bi u svjetlu globalnih izazova s kojima se države članice ne mogu same nositi trebalo biti moguće prihvatiti europska zajednička dobra i ocijeniti područja u kojima bi europska potrošnja bila efikasnija od nacionalne potrošnje kako bi se odgovarajuća financijska sredstva prenijela na razinu Unije te stoga ojačati stratešku važnost Unije bez nužnog povećanja ukupne javne potrošnje;

G.  budući da je Komisija 2. svibnja 2018. predstavila niz zakonodavnih prijedloga o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima EU-a, zajedno sa zakonodavnim prijedlozima o uspostavi novih programa i instrumenata EU-a;

1.  naglašava da se VFO-om za razdoblje 2021. – 2027. mora zajamčiti odgovornost i sposobnost Unije da ispuni nove potrebe, dodatne izazove i nove međunarodne obveze te ostvari svoje političke prioritete i ciljeve; ističe ozbiljne probleme povezane s nedovoljnim financiranjem VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. i ponovno naglašava da je potrebno izbjeći ponavljanje prethodnih pogrešaka tako da se otpočetka osigura snažan i vjerodostojan proračun EU-a u korist građana tijekom sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja;

2.  smatra da su prijedlozi Komisije o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i sustav vlastitih sredstava Unije polazište za predstojeće pregovore; iznosi svoje stajalište o tim prijedlozima, u očekivanju pregovaračkog mandata Vijeća koji još nije dostupan;

3.  naglašava da prijedlog Komisije u vezi s ukupnom razinom sljedećeg VFO-a od 1,08 % BND-a u 27 država Unije (1,11 % nakon integracije Europskog razvojnog fonda) predstavlja, u smislu postotka BND-a, smanjenje u realnim vrijednostima u odnosu na trenutačni VFO; smatra da se predloženom razinom VFO-a Uniji neće omogućiti da ispuni svoje političke obveze i odgovori na važne buduće izazove; stoga namjerava pregovarati o nužnom povećanju;

4.  osim toga, protivi se bilo kakvom smanjenju razine dugoročnih politika EU-a ugrađenih u Ugovore, kao što su kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarstvena politika; posebno se protivi svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve tih politika, kao što su predloženi rezovi za Kohezijski fond ili za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; u tom kontekstu dovodi u pitanje prijedlog da se Europski socijalni fond plus (ESF+) smanji unatoč njegovu proširenom području primjene i integraciji četiriju postojećih socijalnih programa, prije svega Inicijative za zapošljavanje mladih;

5.  nadalje, naglašava važnost horizontalnih načela koja bi trebala činiti temelj VFO-a i svih povezanih politika EU-a; u tom pogledu ponovno potvrđuje svoje stajalište da EU mora ispuniti svoju obvezu da bude predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te izražava žaljenje zbog nedostatka jasne i vidljive predanosti tom cilju u prijedlozima VFO-a; stoga traži uključivanje ciljeva održivog razvoja UN-a u sve politike i inicijative Unije u sljedećem VFO-u; nadalje ističe da bi svi programi u okviru sljedećeg VFO-a trebali biti u skladu s Poveljom o temeljnim pravima; ističe važnost uspostave europskog stupa socijalnih prava, iskorjenjivanja diskriminacije, što uključuje diskriminaciju pripadnika zajednice LGBTI, te stvaranja portfelja za manjine, uključujući Rome, jer je sve to ključno za ispunjavanje obveza EU-a radi ostvarivanja uključive Europe; ističe da bi radi ispunjavanja obveza u okviru Pariškog sporazuma doprinos EU-a ostvarenju klimatskih ciljeva trebao doseći najmanje 25 % rashoda tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., a 30 % što prije, a najkasnije do 2027.;

6.  u tom kontekstu izražava žaljenje zbog toga što unatoč zajedničkoj izjavi o rodno osviještenoj politici priloženoj Uredbi o VFO-u 2014. – 2020. u tom području nije došlo do većeg napretka te zbog toga što Komisija nije uzela u obzir njezinu provedbu u reviziji VFO-a na sredini razdoblja; duboko žali zbog toga što je rodno osviještena politika u prijedlogu VFO-a posve potisnuta u stranu te žali zbog toga što u prijedlozima o relevantnim politikama EU-a nedostaju jasni ciljevi, uvjeti i pokazatelji u pogledu ravnopravnosti spolova; traži da se u godišnjim proračunskim postupcima ocijeni i integrira učinak politika EU-a na jednakost spolova (izrada proračuna uzimajući u obzir rodnu dimenziju); očekuje da se Parlament, Vijeće i Komisija ponovno obvežu na rodno osviještenu politiku u sljedećem VFO-u te na njezino efikasno praćenje, pa i tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja;

7.  ističe da bi se sljedeći VFO trebao temeljiti na većoj odgovornosti, pojednostavljenju, vidljivosti, transparentnosti i izradi proračuna na temelju uspješnosti; u tom kontekstu podsjeća na potrebu jačanja usmjerenosti buduće potrošnje na izvedbu i rezultate, na temelju ambicioznih i relevantnih ciljnih vrijednosti u pogledu uspješnosti te sveobuhvatne i zajedničke definicije europske dodane vrijednosti; traži od Komisije da, uzimajući u obzir navedena horizontalna načela, integrira izvješćivanje o uspješnosti, proširi ga na kvalitativni pristup koji obuhvaća okolišne i socijalne pokazatelje te da jasno predstavi informacije o glavnim izazovima EU-a koje tek treba riješiti;

8.  svjestan je ozbiljnih izazova s kojima se suočava Unija i u potpunosti preuzima svoju odgovornost za pravodobno osiguravanje proračuna koji odgovara potrebama, očekivanjima i brigama građana EU-a; spreman je odmah započeti pregovore s Vijećem radi poboljšanja prijedlogâ Komisije i izrade realističnog VFO-a;

9.  podsjeća da je stajalište Parlamenta već jasno navedeno u njegovim rezolucijama od 14. ožujka 2018. i 30. svibnja 2018., koje čine njegovo političko stajalište o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i o vlastitim sredstvima; podsjeća da su te rezolucije donesene uz podršku velike većine zastupnika, što pokazuje jedinstvo Parlamenta i njegovu spremnost za predstojeće pregovore;

10.  stoga očekuje da VFO bude među glavnim političkim prioritetima Vijeća i izražava žaljenje zbog toga što dosad nije ostvaren znatan napredak; smatra da bi se redoviti sastanci uzastopnih predsjedništava Vijeća i pregovaračkog tima Parlamenta trebali intenzivirati i otvoriti put službenim pregovorima; očekuje da će se odgovarajući dogovor postići prije izbora za Europski parlament 2019., kako bi se izbjegli ozbiljni zastoji u pokretanju novih programa zbog kasnog donošenja financijskog okvira, kao što se već događalo; naglašava da će taj raspored omogućiti novoizabranom Europskom parlamentu da prilagodi VFO za razdoblje 2021. – 2027. tijekom obvezne revizije u sredini razdoblja;

11.  podsjeća na to da bi prihode i rashode trebalo smatrati jedinstvenim pitanjem u predstojećim pregovorima; stoga naglašava da se dogovor o budućem VFO-u ne može postići ako se ne ostvari odgovarajući napredak u pogledu novih vlastitih sredstava Unije;

12.  naglašava da bi se o svim elementima paketa o VFO-u i vlastitim sredstvima, a posebno iznosima VFO-a, trebalo moći pregovarati sve do postizanja konačnog dogovora; u tom smislu podsjeća na kritički stav Parlamenta o postupku koji je doveo do usvajanja sadašnje Uredbe o VFO-u i na vodeću ulogu koju je Europsko vijeće preuzelo u tom postupku donijevši neopozive odluke o nizu elemenata, uključujući gornje granice VFO-a i niz odredbi o sektorskim politikama kojima se krše i duh i slovo Ugovora; posebno je zabrinut zbog toga što prvi elementi tzv. pregovaračkih okvira za VFO koje je pripremilo predsjedništvo Vijeća slijede istu logiku i sadržavaju pitanja o kojima Vijeće i Parlament trebaju suodlučivati pri donošenju zakonodavstva o uspostavi novih programa EU-a; stoga i svoju strategiju namjerava prilagoditi na odgovarajući način;

13.  smatra da činjenica da se Uredba o VFO-u mora donijeti i revidirati jednoglasno predstavlja stvarnu prepreku u tom procesu; poziva Europsko vijeće da aktivira klauzulu pasarela iz članka 312. stavka 2. UFEU-a kako bi se Uredba o VFO-u u Vijeću mogla donijeti kvalificiranom većinom;

14.  donosi ovu rezoluciju radi utvrđivanja svojeg pregovaračkog mandata o svim aspektima prijedlogâ Komisije, uključujući konkretne izmjene predložene Uredbe o VFO-u i Međuinstitucijskog sporazuma; osim toga, predstavlja tablicu s brojkama za sve politike i programe EU-a zasnovanu na već zauzetim stajalištima Parlamenta u prethodnim rezolucijama o VFO-u; naglašava da će te brojke ujedno biti dio mandata Parlamenta za predstojeće zakonodavne pregovore koji će dovesti do donošenja programâ EU-a za razdoblje 2021. – 2027.;

A. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA VFO

15.  stoga zahtijeva od Vijeća da uzme u obzir sljedeća stajališta Parlamenta radi postizanja pozitivnog ishoda pregovora o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i dobivanja suglasnosti Parlamenta u skladu s člankom 312. UFEU-a;

Brojke

16.  ponovno potvrđuje svoje službeno stajalište da razina VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. treba biti 1 324,1 milijardi EUR u cijenama iz 2018., što predstavlja 1,3 % BND-a u 27 država Unije, kako bi se osigurala potrebna razina financiranja za ključne politike EU-a koja će im omogućiti da ostvare svoju zadaću i ciljeve;

17.  u tom kontekstu traži da se osigura sljedeća razina financiranja programa i politika EU-a predstavljenih redom koji odražava strukturu VFO-a, kako ju je predložila Komisija, i koji je repliciran u detaljnoj tablici (prilozi III. i IV. ovoj Rezoluciji); traži da se odgovarajuće gornje granice za obveze i plaćanja prilagode u skladu s time, kao što je navedeno u prilozima I. i II. ovoj Rezoluciji:

i.  povećanje proračuna za Obzor Europa na iznos od 120 milijardi EUR u cijenama iz 2018.;

ii.  povećanje dodjele sredstava za fond InvestEU tako da pobliže odražava razinu iz razdoblja 2014. – 2020. za financijske instrumente integrirane u novi program;

iii.  povećanje razine financiranja za prometnu infrastrukturu u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

iv.  udvostručenje konkretnih financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća (u usporedbi s programom COSME) u programu jedinstvenog tržišta radi jačanja njihova pristupa tržištima, poboljšanja uvjeta i konkurentnosti poduzeća te promicanja poduzetništva;

v.  daljnje povećanje programa jedinstvenog tržišta radi financiranja novoga cilja nadzora tržišta;

vi.  udvostručenje predložene razine financiranja za program EU-a za borbu protiv prijevara te povećanje razine financiranja programa FISCALIS;

vii.  uvođenje posebnih sredstava za održivi turizam;

viii.  dodatno osnaživanje europskog svemirskog programa, ponajprije kako bi se osnažio program SSA/GOVSATCOM te program Copernicus;

ix.  zadržavanje iznosa za financiranje kohezijske politike EU-a za 27 država Unije na razini proračuna za razdoblje 2014. – 2020. u realnim vrijednostima;

x.  udvostručenje sredstava za suzbijanje nezaposlenosti mladih u programu ESF+ (u odnosu na aktualnu Inicijativu za zapošljavanje mladih), uz istodobno jamčenje učinkovitosti i dodane vrijednosti toga programa;

xi.  uvođenje posebnih sredstava (u iznosu od 5,9 milijardi EUR) za Jamstvo za djecu kako bi se riješio problem dječjeg siromaštva u EU-u i posredstvom njegova vanjskog djelovanja;

xii.  utrostručenje trenutačnog proračuna za program Erasmus+;

xiii.   osiguravanje dostatne razine financiranja za program DiscoverEU (Interrail);

xiv.  povećanje trenutačnog financiranja za program Kreativna Europa;

xv.  povećanje aktualnog financiranja za program Prava i vrijednosti te uvođenje posebnih sredstava za novi potprogram o vrijednostima Unije (s najmanje 500 milijuna EUR) radi pružanja potpore organizacijama civilnog društva koje promiču temeljne vrijednosti i demokraciju u EU-u na lokalnoj i nacionalnoj razini;

xvi.  zadržavanje iznosa za financiranje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za 27 država Unije na razini proračuna za razdoblje 2014. – 2020. u realnim vrijednostima uz istodobno obuhvaćanje proračunom početnog iznosa pričuve za poljoprivredu;

xvii.  povećanje za 10 % razine Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, u skladu s njegovom novom zadaćom plavog gospodarstva;

xviii.  udvostručenje aktualnih financijskih sredstava za program Life+, uključujući namjenske omotnice za bioraznolikost i za upravljanje mrežom Natura 2000;

xix.  uvođenje posebnih sredstava (u iznosu od 4,8 milijardi EUR) za novi fond za pravednu energetsku tranziciju radi nošenja s društvenim, socioekonomskim i okolišnim učincima na radnike i zajednice na koje tranzicija s ovisnosti o ugljenu i ugljiku negativno utječe;

xx.  jačanje instrumenta (instrumenata) za podupiranje politike susjedstva i razvojne politike (3,5 milijardi EUR) radi daljnjeg financiranja investicijskog plana za Afriku;

xxi.  vraćanje barem na razinu za 2020. za sve agencije uz istodobnu obranu više razine koju predlaže Komisija, što vrijedi i za agencije kojima su dodijeljene nove nadležnosti i odgovornosti te tražeći sveobuhvatan pristup financiranju iz naknada;

xxii.  zadržavanje razine financiranja u razdoblju 2014. – 2020. za nekoliko programa EU-a (npr. stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja, suradnja s prekomorskim zemljama i područjima), uključujući one za koje se predlaže spajanje u veće programe (npr. pomoć za najpotrebitije, zdravlje, prava potrošača) i za koje prijedlog Komisije stoga predstavlja realno smanjenje;

xxiii.  postavljanje, ovisno o navedenim promjenama, financijskih omotnica svih drugih programa na razinu koju predlaže Komisija, što uključuje potprograme za energiju i digitalizaciju Instrumenta za povezivanje Europe, program Digitalna Europa, Europski fond za obranu i humanitarnu pomoć;

18.  namjerava osigurati dovoljnu razinu financiranja na temelju prijedloga Komisije za „Migracije i upravljanje granicama” (naslov 4.) i „Sigurnost i obranu” uključujući odgovor na krize (naslov 5.); ponovno potvrđuje svoj davno zauzeti stav da bi dodatne političke prioritete trebalo popratiti dodatnim financijskim sredstvima kako se ne bi ugrozile postojeće politike i programi te njihovo financiranje u okviru novog VFO-a;

19.  namjerava zagovarati prijedlog Komisije o osiguravanju dovoljne razine financiranja za snažnu, učinkovitu i kvalitetnu europsku javnu upravu u službi svih Europljana; podsjeća na to da su institucije, tijela i decentralizirane agencije EU-a tijekom sadašnjeg VFO-a ispunile obvezu smanjenja broja zaposlenika od 5 % i smatra da se na njih ne bi trebala primjenjivati daljnja smanjenja kojima bi se izravno ugrozila provedba politika Unije; još jednom ponavlja svoje snažno suprotstavljanje ponavljanju takozvanog fonda za preraspodjelu za agencije;

20.  odlučan je u sprječavanju još jedne krize plaćanja u prvim godinama VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., kao što je bio slučaj u tekućem razdoblju; smatra da se gornjom granicom ukupnog plaćanja mora uzeti u obzir neviđena količina nepodmirenih dospjelih obveza na kraju 2020., a procjena te količine neprekidno raste zbog velikih kašnjenja u provedbi te će se one morati riješiti u sljedećem VFO-u,; stoga zahtijeva da se globalna razina plaćanja te godišnje gornje granice plaćanja, posebice na početku razdoblja, postave na odgovarajuću razinu kojom se uzima u obzir ta situacija; namjerava prihvatiti samo ograničenu i dobro opravdanu razliku između obveza i plaćanja za sljedeći VFO;

21.  na temelju toga predstavlja tablicu u prilozima III. i IV. ovoj Rezoluciji u kojoj su utvrđene precizne brojke za sve politike i programe EU-a; navodi da, u svrhu usporedbe, namjerava zadržati strukturu pojedinačnih programa EU-a, u skladu s prijedlogom Komisije, ne dovodeći u pitanje moguće izmjene koje se mogu zahtijevati tijekom zakonodavnog postupka koji će dovesti do donošenja tih programa;

Revizija u sredini razdoblja

22.  naglašava potrebu za zadržavanjem revizije VFO-a u sredini razdoblja, nadovezujući se na pozitivni presedan uspostavljen sadašnjim okvirom, i poziva na:

i.  obveznu i pravno obvezujuću reviziju u sredini razdoblja, nakon preispitivanja funkcioniranja VFO-a te uzimajući u obzir ocjenu napretka ostvarenog u pogledu ciljne vrijednosti ulaganja u klimatsko djelovanje, uključivanje ciljeva održivog razvoja i ravnopravnosti spolova u politike i učinka mjera pojednostavnjenja na korisnike;

ii.  pravodobno predstavljanje odgovarajućeg prijedloga Komisije kako bi budući Parlament i Komisija mogli provesti smislenu prilagodbu okvira za razdoblje 2021. – 2027., i to najkasnije do 1. srpnja 2023.;

iii.  nesmanjivanje unaprijed dodijeljenih nacionalnih omotnica u okviru te revizije;

Fleksibilnost

23.  pozdravlja prijedloge Komisije o fleksibilnosti koji predstavljaju dobar temelj za pregovore; slaže se s cjelokupnom strukturom mehanizama fleksibilnosti u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.; naglašava da posebni instrumenti imaju različite zadaće i odgovaraju na različite potrebe te je protiv svih pokušaja njihova spajanja; snažno podupire jasnu odredbu da odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz upotrebe posebnih instrumenata trebaju biti uključena u proračun iznad relevantnih gornjih granica VFO-a, kao i uklanjanje svih ograničenja u pogledu prilagodbi koje proizlaze iz ukupne razlike za plaćanja; poziva na uvođenje niza dodatnih poboljšanja, uključujući sljedeće:

i.  dopunu pričuve Unije za iznos koji je jednak prihodu od novčanih kazni i sankcija;

ii.  trenutačno ponovno iskorištavanje opozvanih sredstava odobrenih tijekom godine n-2, uključujući sredstva koja proizlaze iz obveza preuzetih u okviru sadašnjeg VFO-a;

iii.  stavljanje na raspolaganje isteklih iznosa posebnih instrumenata za sve posebne instrumente, a ne samo za instrument fleksibilnosti;

iv.  veću dodjelu sredstava za instrument fleksibilnosti, pričuvu za pomoć u nuždi, Fond solidarnosti Europske unije i pričuvu za nepredviđene izdatke, bez obvezne kompenzacije za pričuvu za nepredviđene izdatke;

Trajanje

24.  ističe potrebu da trajanje VFO-a postupno prijeđe na razdoblje trajanja od 5 + 5 godina s obveznom revizijom u sredini razdoblja; prihvaća da bi sljedeći VFO trebao trajati sedam godina, što bi bilo prijelazno rješenje koje se primjenjuje posljednji put; očekuje da se detaljni aranžmani povezani s provedbom okvira od 5 + 5 godina prihvate tijekom revizije VFO-a za 2021. – 2027. u sredini razdoblja;

Struktura

25.  prihvaća cjelokupnu strukturu sedam naslova VFO-a, kako ih je predložila Komisija, koja uvelike odgovara prijedlogu Parlamenta; smatra da ta struktura omogućuje veću transparentnost, poboljšava vidljivost rashoda EU-a, a istodobno zadržava potrebnu razinu fleksibilnosti; nadalje, slaže se s izradom „programskih klastera” za koje se očekuje da će dovesti do znatnog pojednostavnjenja i racionalizacije strukture proračuna EU-a i njegova jasnog usklađivanja s naslovima VFO-a;

26.  napominje da Komisija predlaže smanjenje broja programa EU-a za više od jedne trećine; naglašava da će stajalište Parlamenta u vezi sa strukturom i sastavom 37 novih programa biti utvrđeno prilikom donošenja relevantnih sektorskih zakonodavnih akata; u svakom slučaju, očekuje da predložena proračunska nomenklatura odražava sve različite komponente svakog programa, na način kojim se jamči transparentnost i pruža potrebna razina informacija kako bi proračunsko tijelo moglo uspostaviti godišnji proračun i nadzirati njegovo izvršavanje;

Jedinstvo proračuna

27.  pozdravlja predloženo uvrštenje Europskog razvojnog fonda u proračun Unije, što Parlament već odavno zahtijeva za sve izvanproračunske instrumente; podsjeća na načelo jedinstva, prema kojemu se sve stavke prihoda i rashoda Unije prikazuju u proračunu, jer je ono propisano Ugovorom i predstavlja temeljni preduvjet demokracije;

28.  stoga osporava logiku i opravdanje za uspostavu instrumenata izvan proračuna, čime se onemogućava parlamentarni nadzor javnih financija i dovodi u pitanje transparentnost donošenja odluka; smatra da odluke kojima se uspostavljaju takvi instrumenti zaobilaze trostruku odgovornost Parlamenta kao zakonodavnog, proračunskog i nadzornog tijela; smatra da, kad se iznimke smatraju potrebnima za ostvarenje posebnih ciljeva, na primjer primjenom financijskih instrumenata ili uzajamnih fondova, one bi trebale biti potpuno transparentne, propisno opravdane dokazanom dodatnošću i dodanom vrijednošću i temeljiti se na čvrstim odredbama o postupku donošenja odluka i odgovornosti;

29.  međutim, naglašava da integracija tih instrumenata u proračun EU-a ne bi trebala dovesti do smanjenja financiranja drugih politika i programa EU-a; stoga naglašava potrebu za odlučivanjem na globalnoj razini o sljedećem VFO-u bez izračuna dodijeljenih sredstava od 0,03 % BND-a EU-a koji je u skladu s Europskim fondom za razvoj, koji bi trebao biti dodan povrh dogovorene gornje granice;

30.  naglašava da gornje granice VFO-a ne bi smjele ometati financiranje ciljeva politika Unije preko proračuna Unije; stoga očekuje osiguravanje povećanja gornjih granica VFO-a kad god je to potrebno za financiranje novih ciljeva politika, bez korištenja metoda međuvladina financiranja;

B. ZAKONODAVNA PITANJA

Vladavina prava

31.  naglašava važnost novog mehanizma kojim se na države članice koje ne poštuju vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) primjenjuju financijske posljedice; upozorava, međutim, da krajnji korisnici proračuna Unije nikako ne smiju biti pogođeni time što njihova vlada ne poštuje temeljna prava i vladavinu prava; stoga naglašava da takve mjere ne smiju utjecati na obvezu tijela javne vlasti ili država članica da isplate sredstva krajnjim korisnicima ili primateljima;

Redovni zakonodavni postupak i delegirani akti

32.  naglašava da ciljeve programa i prioritete potrošnje, dodjelu financijskih sredstava, kriterije prihvatljivosti, odabira i dodjele, uvjete, definicije i metode izračuna treba utvrditi u odgovarajućem zakonodavstvu uz puno poštovanje ovlasti Parlamenta kao suzakonodavca; ističe da bi, kad takve mjere koje mogu podrazumijevati važne političke odabire nisu sadržane u temeljnom aktu, njih trebalo donijeti delegiranim aktima; u tom kontekstu smatra da bi se višegodišnji i/ili godišnji programi rada općenito trebali donositi delegiranim aktima;

33.  konstatira namjeru Parlamenta da, kad god je to potrebno, ojača odredbe o upravljanju, odgovornosti, transparentnosti i parlamentarnom nadzoru, o osnaživanju lokalnih i regionalnih vlasti i njihovih partnera te o sudjelovanju nevladinih organizacija i civilnog društva u sljedećoj generaciji programa; također namjerava prema potrebi poboljšati i razjasniti usklađenost i sinergije između i unutar raznih fondova i politika; uviđa potrebu za većom fleksibilnošću pri dodjeli sredstava u određenim programima, ali naglašava da se to ne bi smjelo činiti na štetu njihovih izvornih i dugoročnih političkih ciljeva, na štetu predvidljivosti i prava Parlamenta;

Klauzule o reviziji

34.  ističe da bi detaljne i učinkovite klauzule o reviziji trebale biti uključene u pojedinačne programe i instrumente VFO-a, kako bi se osiguralo da se provedu njihove smislene procjene i da Parlament naknadno bude u potpunosti uključen u sve odluke donesene u vezi s potrebnim prilagodbama;

Zakonodavni prijedlozi

35.  poziva Komisiju da predstavi relevantne zakonodavne prijedloge povrh onih koje je već podnijela, a ponajprije prijedlog uredbe o uspostavi fonda za pravednu energetsku tranziciju te posebnog programa za održivi turizam; nadalje podupire uvođenje europskog jamstva za djecu u okviru programa ESF+, uvrštenje posebnog potprograma za vrijednosti Unije u program Prava i vrijednosti te reviziju Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije; žali zbog toga što relevantni prijedlozi Komisije ne sadržavaju mjere koje odgovaraju zahtjevima iz članka 174. UFEU-a u vezi s najsjevernijim regijama s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočnim, prekograničnim i planinskim regijama; smatra da bi trebalo predložiti i reviziju Financijske uredbe kad god se pojavi potreba za time kao posljedica pregovora o VFO-u;

C. VLASTITA SREDSTVA

36.  ističe da je postojeći sustav vlastitih sredstava vrlo složen, nepravedan, netransparentan i potpuno nerazumljiv za građane EU-a; ponovno poziva na pojednostavnjenje sustava koji će biti razumljiviji građanima EU-a;

37.  u tom kontekstu pozdravlja važan korak prema ambicioznijoj reformi, niz prijedloga Komisije donesenih 2. svibnja 2018. o novom sustavu vlastitih sredstava; poziva Komisiju da uzme u obzir Mišljenje br. 5/2018 Europskog revizorskog suda o prijedlogu Komisije o novom sustavu vlastitih sredstava Europske unije, u kojem se naglašava da je potreban bolji izračun i dodatno pojednostavnjenje sustava;

38.  podsjeća da bi uvođenje novih vlastitih sredstava trebalo imati dvostruku svrhu: kao prvo, trebalo bi dovesti do znatnog smanjenja udjela doprinosa na temelju BND-a, a kao drugo, trebalo bi jamčiti odgovarajuće financiranje potrošnje EU-a u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2020.;

39.  podupire predloženu modernizaciju postojećih vlastitih sredstava koja podrazumijeva:

–  zadržavanje carina kao tradicionalnih vlastitih sredstava za EU uz smanjivanje postotka koji države članice zadržavaju na ime „troškova naplate” i vraćanje na početnu stopu od 10 %;

–  pojednostavnjenje vlastitih sredstava koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost, odnosno uvođenje jedinstvene stope koja se beziznimno primjenjuje;

–  zadržavanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u s ciljem postupnog kretanja prema 40 % njihova udjela u financiranju proračuna EU-a uz zadržavanje njihove funkcije uravnoteženja;

40.  u skladu s prijedlogom Komisije traži programirano uvođenje skupa novih vlastitih sredstava koja bi, bez povećanja poreznog opterećenja za građane, odgovarala bitnim strateškim ciljevima EU-a, čija je europska dodana vrijednost očita i nezamjenjiva:

–  pravilno funkcioniranje, konsolidacija i jačanje jedinstvenog tržišta, osobito provedbom zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) kao osnovice za nova vlastita sredstva putem utvrđivanja jedinstvene stope pristojbe na prihode od CCCTB-a i oporezivanja velikih kompanija u digitalnom sektoru koje profitiraju od jedinstvenoga tržišta;

–  borba protiv klimatskih promjena i ubrzanje energetske tranzicije mjerama kao što je udio od prihoda iz sustava trgovanja emisijama;

–  borba za zaštitu okoliša posredstvom doprinosa koji se temelji na količini nerecikliranog otpada plastične ambalaže;

41.  zahtijeva proširenje popisa mogućih novih vlastitih sredstava, koja bi trebala obuhvaćati:

–  vlastita sredstva koja se temelje na porezu na financijske transakcije uz istodobno pozivanje svih država članica da postignu sporazum o učinkovitom sustavu;

–  uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija CO2 kao novo vlastito sredstvo proračuna EU-a, što bi trebalo zajamčiti ravnopravne uvjete u međunarodnoj trgovini i smanjiti izmještanje proizvodnje, uz istodobno uvrštenje troškova klimatskih promjena u cijenu uvezene robe;

42.  odlučno odobrava ukidanje svih rabata i drugih korektivnih mehanizama uz, ako to bude potrebno, ograničeno razdoblje postupnog ukidanja;

43.  ustraje u uvođenju drugih prihoda koji bi trebali činiti dodatni prihod za proračun EU-a te ne bi trebali podrazumijevati odgovarajuće smanjenje doprinosa na temelju BND-a:

–  kazni koje plaćaju poduzeća za kršenje pravila Unije ili kazni za zakašnjelo plaćanje doprinosa;

–  prihoda od novčanih kazni nastalih odlukama Suda Europske unije, uključujući paušalne iznose ili kaznena plaćanja propisana državama članicama koja proizlaze iz slučajeva kršenja prava;

44.  usto ističe uvođenje drugih oblika prihoda u skladu s prijedlozima Komisije u slučaju:

–  naknada povezanih s provedbom mehanizama u izravnoj vezi s EU-om, kao što je europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS);

–  emisijske dobiti, u obliku namjenskih prihoda, u svrhu financiranja novog mehanizma investicijske stabilnosti;

45.  ponavlja da je potrebno zadržati vjerodostojnost proračuna EU-a u pogledu financijskih tržišta, što podrazumijeva povećanje gornjih granica vlastitih sredstava;

46.  poziva Komisiju da donese prijedlog za rješavanje paradoksalne situacije u kojoj će doprinosi Ujedinjene Kraljevine za reste à liquider (RAL) za razdoblje prije 2021. ući u proračun kao opći prihod i time biti uračunati u gornju granicu vlastitih sredstava, dok će ta gornja granica biti izračunata na osnovi BND-a u 27 država EU-a, drugim riječima bez Ujedinjene Kraljevine, nakon što napusti EU; smatra da bi doprinosi Ujedinjene Kraljevine naprotiv trebali biti izračunati povrh gornje granice vlastitih sredstava;

47.  skreće pozornost na činjenicu da je carinska unija važan izvor financijskog kapaciteta Unije; u tom kontekstu naglašava da je potrebno uskladiti kontrolu i upravljanje carinama na razini Unije kako bi se spriječile i suzbile prijevare i nepravilnosti koje štete financijskim interesima Unije;

48.  čvrsto podupire činjenicu da je Komisija Vijeću podnijela prijedlog uredbe Vijeća o provedbenim mjerama za sustav vlastitih sredstava Europske unije; podsjeća da Parlament mora dati svoju suglasnost za tu uredbu; podsjeća na to da je ta uredba sastavni dio paketa vlastitih sredstava koji je predstavila Komisija i očekuje od Vijeća da uzme u obzir četiri povezana teksta o vlastitim sredstvima kao jedinstveni paket zajedno s VFO-om;

D. IZMJENE PRIJEDLOGA UREDBE O UTVRĐIVANJU VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA ZA RAZDOBLJE 2021. – 2027.

49.  smatra da bi Prijedlog uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. trebalo izmijeniti kako slijedi:

Promjena    1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(1)  Uzimajući u obzir potrebu za primjerenom razinom predvidljivosti za pripremu i provedbu srednjoročnih ulaganja, trebalo bi odrediti da je trajanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sedam godina, počevši od 1. siječnja 2021.

(1)  Uzimajući u obzir potrebu za primjerenom razinom predvidljivosti za pripremu i provedbu srednjoročnih ulaganja, kao i potrebu za demokratskim legitimitetom i odgovornošću, trebalo bi odrediti da je trajanje ovog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sedam godina, počevši od 1. siječnja 2021., radi kasnijeg prelaska na razdoblje od pet plus pet godina koje bi bilo usklađeno s političkim ciklusom Europskog parlamenta i Komisije.

Promjena    2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(2)  Godišnje gornje granice odobrenih sredstava za preuzete obveze po kategorijama rashoda i godišnje gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje utvrđene VFO-om moraju poštovati primjenjive gornje granice za preuzete obveze i vlastita sredstva, koje su utvrđene u skladu s Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske, donesenom u skladu s člankom 311. trećim stavkom UFEU-a.

(2)  VFO-om bi trebalo utvrditi godišnje gornje granice odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama rashoda i godišnje gornje granice odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se osiguralo da se rashodi Unije razvijaju uredno i u granicama vlastitih sredstava, istodobno osiguravajući da Unija sebi može osigurati sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provođenje politika u skladu s člankom 311. prvim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te da može ispuniti svoje obveze prema trećim stranama u skladu s člankom 323. UFEU-a.

Promjena    3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

(2a)  Potrebno je utvrditi razinu gornjih granica na temelju iznosa nužnih za financiranje i provedbu programa i politika Unije te ostaviti dovoljnu razliku do gornje granice za prilagođavanje budućim potrebama. Nadalje, u gornjim granicama za plaćanja trebalo bi uzeti u obzir velike iznose nepodmirenih obveza koji se očekuju na kraju 2020. godine. Iznose utvrđene u ovoj Uredbi te u temeljnim aktima za programe za razdoblje 2021. – 2027. trebalo bi dogovoriti u cijenama iz 2018. te prilagoditi na temelju fiksnog deflatora od 2 % godišnje radi jednostavnosti i predvidljivosti.

Promjena    4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(3)  Ako je potrebno mobilizirati jamstva dana u okviru općeg proračuna Unije za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 208. stavkom 1.] Uredbe (EU) br. [xxx/201x] Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”), potreban iznos trebao bi se mobilizirati iznad gornjih granica odobrenih sredstava za preuzete obveze i odobrenih sredstava za plaćanje u VFO-u, uz poštovanje gornje granice vlastitih sredstava.

(3)  Ako je potrebno mobilizirati jamstva dana u okviru općeg proračuna Unije za pružanje financijske pomoći državama članicama odobrene u skladu s člankom 208. stavkom 1.] Uredbe (EU) br. [xxx/201x] Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”), potreban iznos trebao bi se mobilizirati iznad gornjih granica odobrenih sredstava za preuzete obveze i odobrenih sredstava za plaćanje u VFO-u, te bi ga stoga trebalo uzeti u obzir prilikom utvrđivanja gornjih granica vlastitih sredstava.

Promjena    5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(4)  U VFO-o ne bi se trebale uzimati u obzir proračunske stavke koje se financiraju namjenskim prihodima u smislu Financijske uredbe.

(4)  Namjenski prihodi kojima se financiraju proračunske stavke u smislu Financijske uredbe ne bi trebalo uračunavati u gornje granice VFO-a, ali bi sve dostupne informacije trebalo potpuno transparentno iskazati tijekom postupka donošenja godišnjeg proračuna i tijekom njegova izvršenja.

Promjena    6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(6)  Trebalo bi primijeniti posebnu i najveću moguću fleksibilnost kako bi Unija mogla ispuniti svoje obveze u skladu s člankom 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(6)  Trebalo bi osigurati najveću moguću fleksibilnost u okviru VFO-a, posebno kako bi se zajamčilo da Unija može ispuniti svoje obveze u skladu s člancima 311. i 323. UFEU-a.

Promjena    7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(7)  Sljedeći posebni instrumenti nužni su kako bi se Uniji omogućilo reagiranje na određene nepredviđene okolnosti ili kako bi se omogućilo financiranje jasno utvrđenih rashoda koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više naslova kako je utvrđeno u višegodišnjem financijskom okviru, te na taj način olakšao proračunski postupak: Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Fond solidarnosti Europske unije, Pričuva za pomoć u nuždi, ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije), instrument fleksibilnosti i pričuva za nepredviđene izdatke. Pričuva za pomoć u nuždi nije namijenjena za suočavanje s posljedicama kriza povezanih s tržištem koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Stoga bi trebalo utvrditi posebne odredbe kako bi se omogućilo da se u proračun unesu odobrena sredstva za preuzete obveze i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u ako je potrebno upotrijebiti posebne instrumente.

(7)  Sljedeći posebni instrumenti nužni su kako bi se Uniji omogućilo reagiranje na određene nepredviđene okolnosti ili kako bi se omogućilo financiranje jasno utvrđenih rashoda koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više naslova kako je utvrđeno u višegodišnjem financijskom okviru, čime bi se olakšao godišnji proračunski postupak: Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Fond solidarnosti Europske unije, Pričuva za pomoć u nuždi, ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije za obveze), instrument fleksibilnosti i pričuva za nepredviđene izdatke. Stoga bi trebalo utvrditi posebne odredbe kako bi se omogućilo da se u proračun unesu odobrena sredstva za preuzete obveze i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u ako je potrebno upotrijebiti posebne instrumente.

Promjena    8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

(7 a)  Konkretno, iako bi Unija i njezine države članice trebale poduzeti maksimalne napore da osiguraju da se obveze koje je odobrilo proračunsko tijelo učinkovito provedu u svoju izvornu svrhu, trebalo bi omogućiti mobiliziranje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koja nisu izvršena ili koja su opozvana u okviru pričuve Unije za obveze, pod uvjetom da korisnici na taj način ne zaobilaze odgovarajuća pravila o opozivu sredstava.

Promjena    9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(9)  Trebalo bi utvrditi pravila za druge situacije u kojima će možda biti potrebna prilagodba VFO-a. Te prilagodbe mogu biti povezane s kašnjenjem pri donošenju novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja ili mjerama koje se odnose na dobro gospodarsko upravljanje ili zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, donesenima u skladu s relevantnim temeljnim aktima.

(9)  Trebalo bi utvrditi pravila za druge situacije u kojima će možda biti potrebna prilagodba VFO-a. Te prilagodbe mogu biti povezane s kašnjenjem pri donošenju novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja ili suspenzijom proračunskih obveza u skladu s relevantnim temeljnim aktima.

Promjena    10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(10)  Funkcioniranje VFO-a potrebno je preispitati sredinom razdoblja njegove provedbe. Rezultate tog preispitivanja trebalo bi uzeti u obzir tijekom svake revizije ove Uredbe za preostale godine trajanja VFO-a.

(10)  Kako bi se u obzir uzele nove politike i prioriteti, VFO bi trebalo revidirati u sredini razdoblja na temelju ocjene funkcioniranja i provedbe VFO-a koja bi također trebala sadržavati izvješće kojim se utvrđuju metode za praktičnu provedbu financijskog okvira s razdobljem od pet plus pet godina.

Promjena    11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

(10 a)  Kako bi Unija ispunila obvezu da bude predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući ravnopravnost spolova, revizija VFO-a priprema se uzimajući u obzir napredak ostvaren u njihovoj provedbi u okviru svih politika i inicijativa EU-a za VFO 2021. – 2027., mjereno na temelju pokazatelja uspješnosti koje je izradila Komisija te na temelju napretka u podupiranju rodno osviještene politike u svim aktivnostima EU-a. Revizija VFO-a priprema se i uzimajući u obzir napredak ostvaren u vezi s postizanjem ukupnog cilja potrošnje u području klime od 25 % tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i postizanjem godišnjeg cilja potrošnje od 30 %, koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027., mjereno na temelju pokazatelja uspješnosti u okviru kojih se ublažavanje razlikuje od prilagodbe. U suradnji s nacionalnim i lokalnim dionicima u reviziji bi trebalo ocijeniti je li donesenim mjerama pojednostavnjenja doista ostvareno smanjenje birokracije za korisnike u provedbi programa;

Promjena    12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

(12 a)  Svi rashodi na razini Unije namijenjeni provedbi politika Unije na temelju Ugovorâ su rashodi Unije u smislu članka 310. stavka 1. UFEU-a te bi stoga trebali biti uključeni u proračun Unije u skladu s proračunskim postupkom utvrđenim u članku 314. UFEU-a, osiguravajući time poštovanje temeljnih načela demokratske zastupljenosti građana u donošenju odluka, parlamentarnog nadzora javnih financija i transparentnosti donošenja odluka. Gornje granice VFO-a ne smiju ometati financiranje ciljeva politika Unije preko proračuna Unije. Stoga je potrebno predvidjeti povećanje gornjih granica VFO-a kada god je to potrebno za olakšavanje financiranja politika Unije, osobito novih ciljeva politika, bez korištenja metoda međuvladinog ili kvazi-međuvladinog financiranja.

Promjena    13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(13)  Potrebna su i posebna pravila koja se odnose na velike infrastrukturne projekte čiji je vijek znatno duži od razdoblja obuhvaćenog VFO-om. Potrebno je utvrditi maksimalne iznose za doprinose iz općeg proračuna Unije za te projekte i na taj način osigurati da oni nemaju nikakav učinak na druge projekte koji se financiraju iz tog proračuna.

(13)  Potrebna su i posebna pravila koja se odnose na velike infrastrukturne projekte čiji je vijek znatno duži od razdoblja obuhvaćenog VFO-om. Financiranje tih velikih projekata, koji su od strateške važnosti za Uniju, potrebno je osigurati općim proračunom Unije, no potrebno je utvrditi maksimalne iznose za njegove doprinose za te projekte i na taj način osigurati da moguća prekoračenja troškova nemaju nikakav učinak na druge projekte koji se financiraju iz tog proračuna.

 

Promjena    14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(14)  Potrebno je utvrditi opća pravila o međuinstitucijskoj suradnji u proračunskom postupku.

(14)  Potrebno je utvrditi opća pravila o transparentnosti i međuinstitucijskoj suradnji u proračunskom postupku poštujući proračunske ovlasti institucija kako su utvrđene u Ugovorima kako bi se osiguralo da se odluke o proračunu donose što otvorenije i bliže građanima, kao što se zahtijeva u članku 10. stavku 3. UEU-a, te da se proračunski postupak neometano odvija, kao što je predviđeno člankom 312. stavkom 3. drugim odlomkom UFEU-a.

Promjena    15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(15)  Komisija bi trebala predstaviti prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. kako bi se institucijama omogućilo da ga donesu dovoljno vremena prije početka narednog višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a gornje granice koje se odnose na prethodnu godinu utvrđene u ovoj Uredbi trebaju se nastaviti primjenjivati u slučaju da se novi financijski okvir ne donese prije kraja razdoblja VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi.

(15)  Komisija bi trebala predstaviti prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025. Tim će vremenskim okvirom novoimenovana Komisija dobiti vrijeme potrebno za sastavljanje prijedloga, a Europskom parlamentu izabranom na izborima 2024. omogućiti utvrđivanje vlastitog stajališta o VFO-u za razdoblje nakon 2027. godine. Ujedno će se institucijama omogućiti da ga donesu dovoljno vremena prije početka narednog višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s člankom 312. stavkom 4. UFEU-a gornje granice koje se odnose na prethodnu godinu utvrđene u ovoj Uredbi trebaju se nastaviti primjenjivati u slučaju da se novi financijski okvir ne donese prije kraja razdoblja VFO-a utvrđenog u ovoj Uredbi.

Promjena    16

Prijedlog uredbe

Poglavlje 1. – članak 3. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Poštovanje gornje granice vlastitih sredstava

Odnos prema vlastitim sredstvima

Promjena    17

Prijedlog uredbe

Poglavlje 1. – članak 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

4.  Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om ukupna potrebna odobrena sredstva za plaćanje, nakon godišnje prilagodbe i uzimanja u obzir svih drugih prilagodbi i revizija te primjene članka 2. stavaka 2. i 3., ne smiju biti takva da bi dovela do stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava koja nadilazi gornju granicu vlastitih sredstava utvrđenu u skladu s Odlukom Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije („Odluka o vlastitim sredstvima”), donesenom u skladu s člankom 311. trećim stavkom UFEU-a, koja je na snazi.

4.  Za svaku godinu obuhvaćenu VFO-om ukupna potrebna odobrena sredstva za plaćanje, nakon godišnje prilagodbe i uzimanja u obzir svih drugih prilagodbi i revizija te primjene članka 2. stavaka 2. i 3., ne smiju biti takva da bi dovela do stope zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava koja nadilazi ograničenja vlastitih sredstava Unije, ne dovodeći u pitanje obvezu Unije da sebi osigura sredstva potrebna za postizanje ciljeva i provođenje politika u skladu s člankom 311. prvim stavkom UFEU-a i obvezu institucija da osiguraju dostupnost financijskih sredstava kako bi Unija mogla ispuniti svoje pravne obveze u odnosu na treće strane u skladu s člankom 323. UFEU-a.

Promjena    18

Prijedlog uredbe

Poglavlje 1. – članak 3. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

5.  Ako je to potrebno, gornje granice utvrđene u VFO-u snižavaju se kako bi se osiguralo poštovanje gornje granice vlastitih sredstava utvrđene u skladu s Odlukom o vlastitim sredstvima koja je na snazi.

Briše se.

Promjena    19

Prijedlog uredbe

Poglavlje 2. – članak 5. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

4.  Ne dovodeći u pitanje članke 6, 7. i 8., ne smije biti daljnjih tehničkih prilagodbi za predmetnu godinu, ni tijekom godine ni u obliku naknadnih ispravaka tijekom godina koje slijede.

Briše se.

Promjena    20

Prijedlog uredbe

Poglavlje 2. – članak 7. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Prilagodbe koje se odnose na mjere povezane s dobrim gospodarskim upravljanjem ili zaštitom proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama

Prilagodbe koje se odnose na suspenziju proračunskih obveza

Promjena    21

Prijedlog uredbe

Poglavlje 2. – članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

U slučaju ukidanja, u skladu s odgovarajućim temeljnim aktima, suspenzije proračunskih sredstava za obveze u vezi sa sredstvima Unije u okviru mjera povezanih s dobrim gospodarskim upravljanjem ili zaštitom proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, iznosi koji odgovaraju suspendiranim obvezama prenose se na naredne godine i odgovarajuće gornje granice VFO-a prilagođavaju se u skladu s time. Suspendirane obveze iz godine n ne mogu se ponovo uključiti u proračun nakon godine n+2.

U slučaju ukidanja, u skladu s odgovarajućim temeljnim aktima, suspenzije proračunskih sredstava za obveze, odgovarajući iznosi prenose se na naredne godine i odgovarajuće gornje granice VFO-a prilagođavaju se u skladu s time. Suspendirane obveze iz godine n ne mogu se ponovo uključiti u proračun nakon godine n+2. Od godine n+3, iznos koji je jednak isteklim obvezama uključuje se u pričuvu Unije za obveze predviđene člankom 12.

Promjena    22

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 10. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

1.  Fond solidarnosti Europske unije, čiji su ciljevi i područje primjene utvrđeni u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2012/2002, ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 600 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Prvog listopada svake godine najmanje četvrtina tog godišnjeg iznosa ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.

1.  Fond solidarnosti Europske unije namijenjen je financijskoj pomoći u slučaju katastrofa velikih razmjera na području države članice ili zemlje kandidatkinje kako je definirano u odgovarajućem temeljnom aktu i ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 1 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Prvog listopada svake godine najmanje četvrtina tog godišnjeg iznosa ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.

Promjena    23

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 10. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

1a.  Odobrena sredstva za Fond solidarnosti Europske unije uključena su u opći proračun Europske unije kao rezervacija.

Promjena    24

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 11. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

2.  Godišnji iznos pričuve utvrđen je na 600 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) i može se iskoristiti do godine n+1 u skladu s Financijskom uredbom. Ta pričuva unosi se u opći proračun Unije kao rezervacija. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti. Do 1. listopada svake godine najmanje četvrtina godišnjeg iznosa za godinu n ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Najviše polovina raspoloživog iznosa do 30. rujna svake godine može se mobilizirati za unutarnje odnosno vanjske operacije. Od 1. listopada preostali dio raspoloživog iznosa može se mobilizirati za unutarnje ili vanjske operacije kako bi se pokrile potrebe koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine.

2.  Godišnji iznos pričuve za pomoć u nuždi utvrđen je na 1 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) i može se iskoristiti do godine n+1 u skladu s Financijskom uredbom. Ta pričuva unosi se u opći proračun Unije kao rezervacija. Dio godišnjeg iznosa koji proizlazi iz prethodne godine koristi se prvi. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti. Do 1. listopada svake godine najmanje 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) godišnjeg iznosa za godinu n ostaje na raspolaganju radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine. Najviše polovina raspoloživog iznosa do 30. rujna svake godine može se mobilizirati za unutarnje odnosno vanjske operacije. Od 1. listopada preostali dio raspoloživog iznosa može se mobilizirati za unutarnje ili vanjske operacije kako bi se pokrile potrebe koje bi se mogle pojaviti do kraja te godine.

Promjena    25

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 12. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije)

Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije za obveze)

Promjena    26

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 12. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

1.  Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije), koju je potrebno staviti na raspolaganje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za razdoblje 2022.–2027. obuhvaća sljedeće:

(a) razlike koje ostaju na raspolaganju ispod gornjih granica VFO-a za obveze u godini n–1;

(b) od 2023. godine, uz razlike do gornjih granica iz točke (a), iznos koji je jednak opozvanim odobrenim sredstvima tijekom godine n–2, ne dovodeći u pitanje članak 15.] Financijske uredbe.

1.  Ukupna razlika do gornje granice za obveze (pričuva Unije za obveze), koju je potrebno staviti na raspolaganje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za razdoblje 2021.–2027. obuhvaća sljedeće:

(a) razlike koje ostaju na raspolaganju ispod gornjih granica VFO-a za obveze u prethodnim godinama;

(a a) neizvršena odobrena sredstva za preuzete obveze u godini n-1;

(b) iznos koji je jednak opozvanim odobrenim sredstvima tijekom godine n–2, ne dovodeći u pitanje članak 15.] Financijske uredbe;

(b a) iznos koji je jednak iznosu suspendiranih obveza u godini n-3 koji se više ne može uključiti u proračun u skladu s člankom 7.;

(b aa) iznos koji je jednak iznosu prihoda od kazni i sankcija.

Promjena    27

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

2.  Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati ukupnu razliku do gornje granice za obveze (pričuvu Unije) ili njezin dio u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

2.  Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati ukupnu razliku do gornje granice za obveze (pričuvu Unije za obveze) ili njezin dio u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a. Razlike do gornje granice u godini n mogu se mobilizirati za godine n i n+1 u okviru pričuve Unije za obveze pod uvjetom da to nije u suprotnosti s očekivanim ili planiranim izmjenama proračuna.

Promjena    28

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 12. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

3.  Iznosi koji krajem 2027. ostanu na raspolaganju u okviru pričuve Unije za obveze prenose se na sljedeći VFO do 2030.

Promjena    29

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje, u određenoj financijskoj godini, precizno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova. Podložno drugom podstavku, gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti utvrđuje se na 1 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje, u određenoj financijskoj godini, precizno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova ili u okviru Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Fonda solidarnosti Europske unije i pričuve za pomoć u nuždi. Podložno drugom podstavku, gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti utvrđuje se na 2 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

Promjena    30

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 14. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

1.  Pričuva za nepredviđene izdatke od najviše 0,03 % bruto nacionalnog dohotka Unije utvrđuje se izvan gornjih granica VFO-a kao instrument zamišljen kao krajnje rješenje za odgovor na nepredviđene okolnosti. Može se mobilizirati samo u vezi s izmjenom proračuna ili godišnjim proračunom.

1.  Pričuva za nepredviđene izdatke od najviše 0,05 % bruto nacionalnog dohotka Unije utvrđuje se izvan gornjih granica VFO-a kao instrument zamišljen kao krajnje rješenje za odgovor na nepredviđene okolnosti. Može se mobilizirati samo u vezi s izmjenom proračuna ili godišnjim proračunom. Može se mobilizirati za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja, ili samo za odobrena sredstva za plaćanja.

Promjena    31

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 14. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

2.  Korištenje pričuve za nepredviđene izdatke ni u jednoj godini ne smije premašiti maksimalni iznos predviđen godišnjom tehničkom prilagodbom VFO-a i mora biti u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava.

2.  Korištenje pričuve za nepredviđene izdatke ni u jednoj godini ne smije premašiti maksimalni iznos predviđen godišnjom tehničkom prilagodbom VFO-a.

Promjena    32

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 14. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

3.  Iznosi povučeni iz pričuve za nepredviđene izdatke u cijelosti se kompenziraju razlikama u jednom ili više naslova VFO-a za tekuću ili naredne financijske godine.

Briše se.

Promjena    33

Prijedlog uredbe

Poglavlje 3. – članak 14. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

4.  Iznosi kompenzirani u skladu sa stavkom 3. ne mobiliziraju se dodatno u kontekstu VFO-a. Korištenje pričuve za nepredviđene izdatke ne smije prouzročiti prekoračenje ukupnih gornjih granica za odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje određenih u VFO-u za tekuću i naredne financijske godine.

Briše se.

Promjena    34

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Preispitivanje i revizija VFO-a

Revizije

Promjena    35

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4. – članak 15. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2., članke od 16. do 20. i članak 24., u slučaju nepredviđenih okolnosti VFO se može revidirati u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava utvrđenom u skladu s Odlukom o vlastitim sredstvima koja je na snazi.

 

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2., članke od 16. do 20. i članak 24., relevantne gornje granice VFO-a povećavaju se u slučaju kad je to nužno za olakšavanje financiranja politika Unije, osobito novih ciljeva politika, u okolnostima u kojima bi inače bilo potrebno uspostaviti dodatne metode međuvladinog ili kvazi-međuvladinog financiranja kojima bi se zaobišao proračunski postupak utvrđen u članku 314. UFEU-a.

Promjena    36

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4. – članak 15. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

3.  U svakom prijedlogu za reviziju VFO-a u skladu sa stavkom 1. razmatraju se mogućnosti preraspodjele rashoda među programima koji su obuhvaćeni naslovom na koji se odnosi revizija, pri čemu se posebno navode svi očekivani slučajevi kada proračunska sredstva neće biti iskorištena u cijelosti.

Briše se.

Promjena    37

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4. – članak 16. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Preispitivanje u sredini razdoblja VFO-a

Revizija VFO-a u sredini razdoblja

Promjena    38

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4. – članak 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Komisija do 1. siječnja 2024. predstavlja preispitivanje funkcioniranja VFO-a. To je preispitivanje prema potrebi popraćeno odgovarajućim prijedlozima.

Komisija do 1. srpnja 2023. predstavlja zakonodavni prijedlog o reviziji ove uredbe u skladu s postupcima predviđenima UFEU-om na temelju preispitivanja funkcioniranja VFO-a. Ne dovodeći u pitanje članak 6. ove Uredbe, prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi tom se revizijom ne smanjuju.

 

Prijedlog se priprema uzimajući u obzir procjenu:

-  napretka ostvarenog u vezi s postizanjem cilja potrošnje u području klime od 25 % tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te napretka u pogledu cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije;

-  uključivanje ciljeva održivog razvoja UN-a,

-  uključivanje rodne perspektive u proračun Unije (uključivanje rodne perspektive u proračunskom planiranju)

-  učinak mjera pojednostavnjenja, koje je potrebno provesti uz savjetovanje s dionicima, na smanjenje birokracije za korisnike u provedbi financijskih programa;

Promjena    39

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4. – članak 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Pri obavješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima tehničkih prilagodbi VFO-a Komisija prema potrebi podnosi sve prijedloge za reviziju ukupnih odobrenih sredstava za plaćanja koje smatra potrebnima s obzirom na provedbu kako bi osigurala dobro upravljanje godišnjim gornjim granicama za plaćanje, a posebno njihovo uredno napredovanje u skladu s odobrenim sredstvima za preuzete obveze.

Pri obavješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima tehničkih prilagodbi VFO-a, ili kada gornje granice za plaćanja mogu onemogućiti Uniju da poštuje svoje pravne obveze, Komisija podnosi sve prijedloge za reviziju ukupnih odobrenih sredstava za plaćanja koje smatra potrebnima s obzirom na provedbu kako bi osigurala dobro upravljanje godišnjim gornjim granicama za plaćanje, a posebno njihovo uredno napredovanje u skladu s odobrenim sredstvima za preuzete obveze.

Promjena    40

Prijedlog uredbe

Poglavlje 5. – članak 21. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

1.  Za velike projekte u okviru Uredbe XXXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća – Svemirski program] na raspolaganju je najveći iznos od 14 196 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) iz općeg proračuna Unije za razdoblje 2021.–2027.

1.  Zajedno za europske programe za satelitsku navigaciju (EGNOS i Galileo) i Copernicus (europski program za praćenje Zemlje) na raspolaganju je najveći iznos iz općeg proračuna Unije za razdoblje 2021. − 2027. Taj najveći iznos utvrđen je na 15 % iznad okvirnih iznosa za oba velika projekta u okviru Uredbe XXXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća – Svemirski program]. Svako povećanje u okviru ovog maksimalnog iznosa financira se iz razlika ili posebnih instrumenata i ne dovodi do smanjenja financiranja drugih programa i projekata.

Promjena    41

Prijedlog uredbe

Poglavlje 5. – članak 21. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

2a.  Ako se pojave dodatne potrebe financiranja iz proračuna Unije za prethodno navedene velike projekte, Komisija u skladu s time predlaže reviziju gornjih granica VFO-a.

Promjena    42

Prijedlog uredbe

Poglavlje 6. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku

Transparentnost i međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku

Promjena    43

Prijedlog uredbe

Poglavlje 6. – članak 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku

Transparentnost i međuinstitucijska suradnja u proračunskom postupku

Promjena    44

Prijedlog uredbe

Poglavlje 6. – članak 22. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

I Europski parlament i Vijeće prilikom održavanja sastanaka na političkoj razini predstavljaju članovi obiju institucija.

Promjena    45

Prijedlog uredbe

Poglavlje 6. – članak 22. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

6a.  Europski parlament i Vijeće javno se sastaju prilikom usvajanja svojih stajališta o nacrtu proračuna.

Promjena    46

Prijedlog uredbe

Poglavlje 6. – članak 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju se u opći proračun Unije u skladu s člankom 7.] Financijske uredbe, uključujući rashode koji proizlaze iz svake relevantne odluke koju Vijeće donese jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u okviru članka 332. UFEU-a.

Svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju se u opći proračun Unije u skladu s člankom 310. stavkom 1. UFEU-a, uključujući rashode koji proizlaze iz svake relevantne odluke koju Vijeće donese jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u okviru članka 332. UFEU-a.

 

Promjena    47

Prijedlog uredbe

Poglavlje 7. – članak 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Komisija podnosi prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025.

Komisija predstavlja, zajedno sa svojim prijedlozima za reviziju u sredini razdoblja, izvješće kojim se utvrđuju metode za praktičnu provedbu financijskog okvira s razdobljem od pet plus pet godina do 1. srpnja 2023.

 

Komisija podnosi prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira do 1. srpnja 2025.

 

Ako se do 31. prosinca 2027. ne donese uredba Vijeća kojom se utvrđuje novi višegodišnji financijski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu godinu VFO-a nastavljaju se primjenjivati sve dok se ne donese uredba kojom se uređuje novi financijski okvir. Ako nakon 2020. Uniji pristupi nova država članica, produženi financijski okvir se, prema potrebi, revidira kako bi se uzelo u obzir to pristupanje.

E. IZMJENE PRIJEDLOGA MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA

50.  naglašava da, kao rezultat pregovora i donošenja nove Uredbe o VFO-u, Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju treba izmijeniti kako slijedi:

Promjena    48

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak A – točka 6.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

6 a  Podaci o poslovanju koji nisu uključeni u opći proračun Unije te o predviđenom razvoju različitih kategorija vlastitih sredstava Unije prikazani su indikativno u posebnim tablicama. Ti se podaci ažuriraju svake godine zajedno s dokumentima priloženima nacrtu proračuna.

Promjena    49

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak A – točka 7.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

7.  Za potrebe dobrog financijskog upravljanja institucije u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite naslove VFO-a na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica.

7.  Za potrebe dobrog financijskog upravljanja institucije u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite naslove VFO-a na raspolaganju ostanu dovoljni iznosi unutar razlika do gornjih granica ili u okviru raspoloživih posebnih instrumenata.

Promjena    50

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak A – točka 8.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje nakon 2027.

8.  Komisija je dužna 2024. ažurirati procjene odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje nakon 2027.

U tom ažuriranju moraju se uzeti u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršenje proračunskih odobrenih sredstava za preuzete obveze i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje te procjene izvršenja. Moraju se uzeti u obzir i pravila utvrđena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju na uredan način u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze i procjene rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.

Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje

8.  Svake godine Komisija je dužna ažurirati procjene odobrenih sredstava za plaćanje do i nakon 2027.

U tom ažuriranju moraju se uzeti u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršenje proračunskih odobrenih sredstava za preuzete obveze i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje te procjene izvršenja. Moraju se uzeti u obzir i pravila utvrđena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju na uredan način u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze i procjene rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.

Promjena    51

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 9.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

9.  Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije.

Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.

9.  Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovu mobilizaciju. Odluku o mobilizaciji Fonda za prilagodbu globalizaciji zajednički donose Europski parlament i Vijeće.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji Fonda za prilagodbu globalizaciji, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije.

U slučaju neslaganja, o pitanju se raspravlja na sljedećem trijalogu o proračunu.

Prijenosi u vezi s Fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.

Promjena    52

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 10.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

10.  Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija u skladu s Financijskom uredbom izrađuje prijedlog za odgovarajući proračunski instrument.

10.  Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija izrađuje prijedlog za njegovu mobilizaciju. Odluku o mobilizaciji Fonda solidarnosti zajednički donose Europski parlament i Vijeće.

Istodobno s podnošenjem svojeg prijedloga odluke o mobilizaciji Fonda solidarnosti, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije.

U slučaju neslaganja, o pitanju se raspravlja na sljedećem trijalogu o proračunu.

Prijenosi u vezi s Fondom solidarnosti obavljaju se u skladu s Financijskom uredbom.

Promjena    53

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 11.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

11.  Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi, ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog o prijenosu sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije u skladu s Financijskom uredbom.

11.  Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi, ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog o prijenosu sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije u skladu s Financijskom uredbom.

U slučaju neslaganja, o pitanju se raspravlja na sljedećem trijalogu o proračunu.

Promjena    54

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 12.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Instrument fleksibilnosti

 

12.  Komisija izrađuje prijedlog za mobilizaciju sredstava iz instrumenta fleksibilnosti nakon što ispita sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.

U tom se prijedlogu utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos. Takav prijedlog može se podnijeti samo uz nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna.

Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

Instrument fleksibilnosti

 

12.  Komisija izrađuje prijedlog za mobilizaciju sredstava iz instrumenta fleksibilnosti nakon što iscrpi razlike do gornjih granica iz odgovarajućih naslova.

U tom se prijedlogu utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos.

Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

Promjena    55

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 13.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

13.  Mobilizaciju sredstava ili dijela sredstava iz pričuve za nepredviđene izdatke predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Takav prijedlog može se podnijeti samo uz nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna.

Sredstva iz pričuve za nepredviđene izdatke mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

13.  Mobilizaciju sredstava ili dijela sredstava iz pričuve za nepredviđene izdatke predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti.

Sredstva iz pričuve za nepredviđene izdatke mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.

Promjena    56

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 2.

Odjeljak A – točka 14.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

14.a  Radi lakšeg donošenja novog VFO-a ili njegove revizije te provedbe članka 312. stavka 5. UFEU-a, institucije održavaju redovite sastanke, odnosno:

 

-  sastanke predsjednika kako je utvrđeno člankom 324. Ugovora;

 

-  informativne sastanke i izvješćivanja izaslanstva Europskog parlamenta pri Predsjedništvu Vijeća prije i poslije relevantnih sastanaka Vijeća;

 

-  informativne trilateralne sastanke tijekom postupaka Vijeća s ciljem uzimanja u obzir stajališta Parlamenta u svim dokumentima koje sastavlja Predsjedništvo Vijeća;

 

-  trijaloge nakon što i Parlament i Vijeće dobiju svoje pregovaračke mandate;

 

-  zajedničke nastupe Predsjedništva Vijeća u relevantnom parlamentarnom odboru i pregovaračkog tima Parlamenta u relevantnom sastavu Vijeća.

 

 

Parlament i Vijeće međusobno dostavljaju sve dokumente koji su službeno doneseni u njihovim pripremnim tijelima ili dokumente koji su službeno podneseni u njihovo ime čim takvi dokumenti postanu dostupni.

Promjena    57

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 15. – alineja 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

-  prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog razvojnog fonda (EDF), Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih mogućih budućih mehanizama,

-  prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog razvojnog fonda (EDF), Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih mogućih budućih mehanizama koji se ne financiraju iz proračuna Unije, nego postoje radi potpore ciljevima politike Unije koji proizlaze iz Ugovora,

Promjena    58

Prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma

Dio 1.

Odjeljak B – točka 15.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

15.a  Pri odobravanju autonomnih prijenosa u skladu s člankom 30. stavkom 1. Financijske uredbe, Komisija bez odgode obavješćuje proračunsko tijelo o detaljnim osnovama za takve prijenose. Kada Parlament ili Vijeće izraze zadršku u vezi s autonomnim prijenosom, Komisija donosi odluku o toj zadršci uključujući, prema potrebi, opoziv tog prijenosa.

Promjena    59

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Dio 3.

Odjeljak A – točka 24.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

24 a.  Kada proračunsko tijelo, u okviru proračunskog postupka, odlučuje o posebnim povećanim sredstvima, Komisija ne prebija nijedno od tih sredstava u narednim godinama njihova financijskog programiranja, osim ako to proračunsko tijelo izričito zatraži.

Promjena    60

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio A – točka 1.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

1 a.  Svaka se institucija obvezuje da drugoj instituciji neće prenositi proračunska stanja koja nisu hitna, prijenose ili druge obavijesti koje podrazumijevaju aktiviranje rokova tijekom njihovih razdoblja stanke, kako bi se zajamčilo da svaka institucija može uredno izvršavati svoje proceduralne ovlasti.

Službe institucija međusobno se pravodobno obavješćuju o datumima svojih stanki.

Promjena    61

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio B – točka 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

2.  Prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, pravovremeno se saziva trijalog radi rasprave o mogućim prioritetima proračuna za sljedeću financijsku godinu.

2.  Prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, pravovremeno se saziva trijalog radi rasprave o mogućim prioritetima proračuna za sljedeću financijsku godinu i pitanjima koja proizlaze iz provedbe proračuna za tekuću financijsku godinu.

Promjena    62

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio C – točka 8.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

8.  U interesu lojalne i dobre institucijske suradnje Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će preko svojih pregovarača održavati redovite i aktivne kontakte na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebno tijekom razdoblja mirenja. Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom osigurati pravovremenu i neprestanu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na službenoj i na neslužbenoj razini, kao i da će prema potrebi održavati tehničke ili neslužbene sastanke. Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću osigurati pravovremen i ravnopravan pristup informacijama i dokumentima.

8.  U interesu lojalne i dobre institucijske suradnje Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će preko svojih pregovarača održavati redovite i aktivne kontakte na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebno tijekom razdoblja mirenja. Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom osigurati pravovremenu i neprestanu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na službenoj i na neslužbenoj razini, posebice međusobnim dostavljanjem svih proceduralnih dokumenata koji su doneseni u njihovim pripremnim tijelima čim takvi dokumenti postanu dostupni. Nadalje, obvezuju se i da će prema potrebi održavati tehničke ili neslužbene sastanke. Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću osigurati pravovremen i ravnopravan pristup informacijama i dokumentima.

Promjena    63

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio D – točka 12.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

12.a  Europski parlament i Vijeće javno se sastaju prilikom usvajanja svojih stajališta o nacrtu proračuna.

Promjena    64

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio E – točka 15.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

15.  Europski parlament i Vijeće u Odboru za mirenje moraju biti zastupljeni na odgovarajućoj razini kako bi svaka delegacija mogla politički obvezati svoju instituciju te kako bi se mogao ostvariti stvaran napredak prema konačnom dogovoru.

15.  I Europski parlament i Vijeće u Odboru za mirenje zastupaju članovi obiju institucija, tako da bi svaka delegacija mogla politički obvezati svoju instituciju te kako bi se mogao ostvariti stvaran napredak prema konačnom dogovoru.

Promjena    65

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio E – točka 19.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

19.  Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija.

19.  Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija. Dodatni sastanci, uključujući na tehničkoj razini, mogu se organizirati, prema potrebi, tijekom razdoblja mirenja.

Promjena    66

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio D – točka 21.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

21a.  S ciljem potpunog iskorištavanja 21-dnevnog razdoblja mirenja utvrđenog u Ugovoru i omogućivanja institucijama da ažuriraju svoja pregovaračka stajališta, Europski parlament i Vijeće obvezuju se na ispitivanje trenutačnog stanja postupka mirenja na svakom sastanku svojih nadležnih pripremnih tijela tijekom tog perioda te se suzdržavaju od odgađanja ispitivanja do posljednjih faza.

Promjena    67

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio G. – naslov

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

Dio G.  Reste à liquider (RAL)

Dio G.  Izvršenje proračuna, plaćanja i reste à liquider (RAL)

Promjena    68

Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma

Prilog

Dio G – točka 36.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

36.  S obzirom na potrebu da se osigura uredno povećanje ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze kako bi se izbjegli neuobičajeni pomaci RAL-a između dviju godina, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pomno pratiti razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a.

 

Kako bi se osiguralo da se razinom i profilom plaćanja u svim naslovima može upravljati, u svim naslovima dosljedno se primjenjuju pravila o opozivu, a posebno pravila o automatskom opozivu.

 

Tijekom proračunskog postupka institucije se redovito sastaju radi zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za izvršenje proračuna u tekućoj i narednim godinama. Ta suradnja provodi se u obliku namjenskih međuinstitucijskih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija priprema detaljne informacije o postojećem stanju, koje su raščlanjene prema fondu i državi članici, a obuhvaćaju izvršenje plaćanja, primljene zahtjeve za povrat i revidirana predviđanja. Konkretno, kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2021. do 2027. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju procjene Komisije u pogledu potrebne razine odobrenih sredstava za plaćanje i raspravljaju o njima.

36.  S obzirom na potrebu da se osigura uredno povećanje ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze kako bi se izbjegli neuobičajeni pomaci RAL-a između dviju godina, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pomno pratiti predviđanja plaćanja i razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a.

 

Tijekom proračunskog postupka institucije se redovito sastaju radi zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za izvršenje proračuna u tekućoj i narednim godinama. Ta suradnja provodi se u obliku namjenskih međuinstitucijskih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija priprema detaljne informacije o postojećem stanju, koje su raščlanjene prema fondu i državi članici, a obuhvaćaju izvršenje plaćanja, primljene zahtjeve za povrat i revidirana predviđanja od kratkoročnih do dugoročnih. Konkretno, kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2021. do 2027. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju procjene Komisije u pogledu potrebne razine odobrenih sredstava za plaćanje i raspravljaju o njima.

°

°           °

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

Prilog I. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: gornje granice i instrumenti izvan gornjih granica (cijene iz 2018.)

(u milijunima EUR – cijene iz 2018.)

 

Prijedlog Komisije

Stajalište Parlamenta

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Ukupno

2021. – 2027.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno

2021. – 2027.

I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

166 303

31 035

31 006

31 297

30 725

30 615

30 757

30 574

216 010

II. Kohezija i vrijednosti

391 974

60 026

62 887

64 979

65 785

66 686

69 204

67 974

457 540

od čega: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

330 642

52 143

52 707

53 346

53 988

54 632

55 286

55 994

378 097

III. Prirodni resursi i okoliš

336 623

57 780

57 781

57 789

57 806

57 826

57 854

57 881

404 718

IV. Migracije i upravljanje granicama

30 829

3 227

4 389

4 605

4 844

4 926

5 066

5 138

32 194

V. Sigurnost i obrana

24 323

3 202

3 275

3 223

3 324

3 561

3 789

4 265

24 639

VI. Susjedstvo i svijet

108 929

15 368

15 436

15 616

15 915

16 356

16 966

17 729

113 386

VII. Europska javna uprava

75 602

10 388

10 518

10 705

10 864

10 910

11 052

11 165

75 602

od čega: Administrativni rashodi institucija

58 547

8 128

8 201

8 330

8 432

8 412

8 493

8 551

58 547

UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZETE OBVEZE

1 134 583

181 025

185 293

188 215

189 262

190 880

194 688

194 727

1 324 089

kao postotak BND-a

1,11 %

1,29 %

1,31 %

1,31 %

1,30 %

1,30 %

1,31 %

1,29 %

1,30 %

UKUPNO ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJA

1 104 805

174 088

176 309

186 391

187 490

188 675

189 961

191 398

1 294 311

kao postotak BND-a

1,08 %

1,24 %

1,24 %

1,30 %

1,29 %

1,28 %

1,28 %

1,27 %

1,27 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pričuva za pomoć u nuždi

4 200

1 000

1 000

1 000

1 000

1 000

1 000

1 000

7 000

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

1 400

200

200

200

200

200

200

200

1 400

Fond solidarnosti Europske unije (FSEU)

4 200

1 000

1 000

1 000

1 000

1 000

1 000

1 000

7 000

Instrument fleksibilnosti

7 000

2 000

2 000

2 000

2 000

2 000

2 000

2 000

14 000

Europska funkcija stabilizacije ulaganja

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Europski instrument mirovne pomoći

9 223

753

970

1 177

1 376

1 567

1 707

1 673

9 223

UKUPNO IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a

26 023

4 953

5 170

5 377

5 576

5 767

5 907

5 873

38 623

UKUPNI VFO + IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a

1 160 606

185 978

190 463

193 592

194 838

196 647

200 595

200 600

1 362 712

kao postotak BND-a

1,14 %

1,32 %

1,34 %

1,35 %

1,34 %

1,34 %

1,35 %

1,33 %

1,34 %

Prilog II. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: gornje granice i instrumenti izvan gornjih granica (u tekućim cijenama)

(u milijunima EUR u tekućim cijenama)

 

Prijedlog Komisije

Stajalište Parlamenta

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Ukupno

2021. – 2027.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno

2021. – 2027.

I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

187 370

32 935

33 562

34 555

34 601

35 167

36 037

36 539

243 395

II. Kohezija i vrijednosti

442 412

63 700

68 071

71 742

74 084

76 601

81 084

81 235

516 517

od čega: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

373 000

55 335

57 052

58 899

60 799

62 756

64 776

66 918

426 534

III. Prirodni resursi i okoliš

378 920

61 316

62 544

63 804

65 099

66 424

67 785

69 174

456 146

IV. Migracije i upravljanje granicama

34 902

3 425

4 751

5 084

5 455

5 658

5 936

6 140

36 448

V. Sigurnost i obrana

27 515

3 397

3 545

3 559

3 743

4 091

4 439

5 098

27 872

VI. Susjedstvo i svijet

123 002

16 308

16 709

17 242

17 923

18 788

19 878

21 188

128 036

VII. Europska javna uprava

85 287

11 024

11 385

11 819

12 235

12 532

12 949

13 343

85 287

od čega: Administrativni rashodi institucija

66 028

8 625

8 877

9 197

9 496

9 663

9 951

10 219

66 028

UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZETE OBVEZE

1 279 408

192 105

200 567

207 804

213 140

219 261

228 107

232 717

1 493 701

kao postotak BND-a

1,11 %

1,29 %

1,31 %

1,31 %

1,30 %

1,30 %

1,31 %

1,29 %

1,30 %

UKUPNO ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJA

1 246 263

184 743

190 843

205 790

211 144

216 728

222 569

228 739

1 460 556

kao postotak BND-a

1,08 %

1,24 %

1,24 %

1,30 %

1,29 %

1,28 %

1,28 %

1,27 %

1,27 %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pričuva za pomoć u nuždi

4 734

1 061

1 082

1 104

1 126

1 149

1 172

1 195

7 889

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

1 578

212

216

221

225

230

234

239

1 578

Fond solidarnosti Europske unije (FSEU)

4 734

1 061

1 082

1 104

1 126

1 149

1 172

1 195

7 889

Instrument fleksibilnosti

7 889

2 122

2 165

2 208

2 252

2 297

2 343

2 390

15 779

Europska funkcija stabilizacije ulaganja

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Europski instrument mirovne pomoći

10 500

800

1 050

1 300

1 550

1 800

2 000

2 000

10 500

UKUPNO IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a

29 434

5 256

5 596

5 937

6 279

6 624

6 921

7 019

43 633

UKUPNI VFO + IZNAD GORNJIH GRANICA VFO-a

1 308 843

197 361

206 163

213 741

219 419

225 885

235 028

239 736

1 537 334

kao postotak BND-a

1,14 %

1,32 %

1,34 %

1,35 %

1,34 %

1,34 %

1,35 %

1,33 %

1,34 %

Prilog III. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: raščlamba po programu (cijene iz 2018.)

Napomena: U svrhu usporedbe, tablica slijedi strukturu pojedinačnih programa EU-a koju je predložila Komisija, ne dovodeći u pitanje moguće izmjene koje se mogu zahtijevati tijekom zakonodavnog postupka koji će dovesti do donošenja tih programa.

(u milijunima EUR – cijene iz 2018.)

 

VFO 2014. – 2020. (EU27+EDF)

Prijedlog Komisije 2021. – 2027.

Stajalište Parlamenta

2021. – 2027.

I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

116 361

166 303

216 010

1. Istraživanje i inovacije

69 787

91 028

127 537

Obzor Europa

64 674

83 491

120 000

Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje

2 119

2 129

2 129

Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

2 992

5 406

5 406

Drugo

2

2

2

2. Europska strateška ulaganja

31 886

44 375

51 798

Fond InvestEU

3 968

13 065

14 065

Instrument za povezivanje Europe (ukupni H1 doprinos)

uključujući:

17 579

21 721

28 083

Instrument za povezivanje Europe – prometni sektor

12 393

11 384

17 746

Instrument za povezivanje Europe – energetski sektor

4 185

7 675

7 675

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

1 001

2 662

2 662

Program Digitalna Europa

172

8 192

8 192

Drugo

9 097

177

177

Decentralizirane agencije

1 069

1 220

1 281

3. Jedinstveno tržište

5 100

5 672

8 423

Program jedinstvenog tržišta (uključujući COSME)

3 547

3 630

5 823

Program za borbu protiv prijevara u EU-u

156

161

322

Suradnja u području oporezivanja (FISCALIS)

226

239

300

Suradnja u području carina (CARINA)

536

843

843

Održivi turizam

 

 

300

Drugo

61

87

87

Decentralizirane agencije

575

714

748

4. Svemir

11 502

14 404

15 225

Europski svemirski program

11 308

14 196

15 017

Decentralizirane agencije

194

208

208

Razlika do gornje granice

-1 913

10 824

13 026

II. Kohezija i vrijednosti

387 250

391 974

457 540

5. Regionalni razvoj i kohezija

272 647

242 209

272 647

EFRR + Kohezijski fond

uključujući:

272 411

241 996

272 411

Europski fond za regionalni razvoj

196 564

200 622

 

Kohezijski fond

75 848

41 374

 

Od čega doprinos Instrumentu za povezivanje Europe – prometni sektor

11 487

10 000

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

236

213

236

6. Ekonomska i monetarna unija

273

22 281

22 281

Program potpore reformama

185

22 181

22 181

Zaštita eura od krivotvorenja

7

7

7

Drugo

81

93

93

7. Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti

115 729

123 466

157 612

Europski socijalni fond+ (uključujući 5,9 milijardi EUR za Jamstvo za djecu)

96 216

89 688

106 781

Od čega zdravstvo, zapošljavanje i socijalne inovacije

1 075

1 042

1 095

Program Erasmus+

13 699

26 368

41 097

Europske snage solidarnosti

373

1 113

1 113

Kreativna Europa

1 403

1 642

2 806

Pravosuđe

316

271

316

Prava i vrijednosti, uključujući najmanje 500 milijuna EUR za potprogram Vrijednosti Unije

594

570

1 627

Drugo

1 158

1 185

1 185

Decentralizirane agencije

1 971

2 629

2 687

Razlika do gornje granice

-1 399

4 018

4 999

III. Prirodni resursi i okoliš

399 608

336 623

404 718

8. Poljoprivreda i pomorska politika

390 155

330 724

391 198

EFJP + EPFRR

uključujući:

382 855

324 284

383 255

Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)

286 143

254 247

 

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

96 712

70 037

 

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

6 243

5 448

6 867

Drugo

962

878

962

Decentralizirane agencije

95

113

113

9. Okoliš i klimatske aktivnosti

3 492

5 085

11 520

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)

3 221

4 828

6 442

Fond za pravednu energetsku tranziciju

 

 

4 800

Decentralizirane agencije

272

257

278

Razlika do gornje granice

5 960

814

1 999

IV. Migracije i upravljanje granicama

10 051

30 829

32 194

10. Migracije

7 180

9 972

10 314

Fond za azil i migracije

6 745

9 205

9 205

Decentralizirane agencije*

435

768

1 109

11. Upravljanje granicama

5 492

18 824

19 848

Fond za integrirano upravljanje granicama

2 773

8 237

8 237

Decentralizirane agencije*

2 720

10 587

11 611

Razlika do gornje granice

-2 621

2 033

2 033

V. Sigurnost i obrana

1 964

24 323

24 639

12. Sigurnost

3 455

4 255

4 571

Fond za unutarnju sigurnost

1 200

2 210

2 210

Razgradnja nuklearnih postrojenja

uključujući:

1 359

1 045

1 359

Razgradnja nuklearnih postrojenja (Litva)

459

490

692

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja (uklj. u Bugarskoj i Slovačkoj)

900

555

667

Decentralizirane agencije

896

1 001

1 002

13. Obrana

575

17 220

17 220

Europski fond za obranu

575

11 453

11 453

Vojna mobilnost

0

5 767

5 767

14. Odgovor na krizu

1 222

1 242

1 242

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU)

560

1 242

1 242

Drugo

662

p.m.

p.m.

Razlika do gornje granice

-3 289

1 606

1 606

VI. Susjedstvo i svijet

96 295

108 929

113 386

15. Vanjsko djelovanje

85 313

93 150

96 809

Instrument (instrumenti) za podupiranje politike susjedstva i razvojne politike, uključujući sljednika EFR-a i investicijski plan za Afriku

71 767

79 216

82 716

Humanitarna pomoć

8 729

9 760

9 760

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

2 101

2 649

2 649

Prekomorske zemlje i područja (uključujući Grenland)

594

444

594

Drugo

801

949

949

Decentralizirane agencije

144

132

141

16. Pretpristupna pomoć

13 010

12 865

13 010

Pretpristupna pomoć

13 010

12 865

13 010

Razlika do gornje granice

-2 027

2 913

3 567

VII. Europska javna uprava

70 791

75 602

75 602

Europske škole i mirovine

14 047

17 055

17 055

Administrativni rashodi institucija

56 744

58 547

58 547

 

 

 

 

UKUPNO

1 082 320

1 134 583

1 324 089

Kao % BND-a (EU-27)

1,16 %

1,11 %

1,30 %

* Doprinos EP-a za decentralizirane agencije u okviru klastera 10. i 11. obuhvaća financijske učinke prijedloga Komisije od 12. rujna 2018. o Europskom potpornom uredu za azil i europskoj graničnoj i obalnoj straži.

Prilog IV. – VFO za razdoblje 2021. – 2027.: raščlamba po programu (u tekućim cijenama)

(u milijunima EUR u tekućim cijenama)

 

VFO 2014. – 2020. (EU27+EDF)

Prijedlog Komisije 2021. – 2027.

Stajalište Parlamenta

2021. – 2027.

I. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

114 538

187 370

243 395

1. Istraživanje i inovacije

68 675

102 573

143 721

Obzor Europa

63 679

94 100

135 248

Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje

2 085

2 400

2 400

Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

2 910

6 070

6 070

Drugo

1

3

3

2. Europska strateška ulaganja

31 439

49 973

58 340

Fond InvestEU

3 909

14 725

15 852

Instrument za povezivanje Europe (ukupni H1 doprinos)

uključujući:

17 435

24 480

31 651

Instrument za povezivanje Europe – prometni sektor

12 281

12 830

20 001

Instrument za povezivanje Europe – energetski sektor

4 163

8 650

8 650

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

991

3 000

3 000

Program Digitalna Europa

169

9 194

9 194

Drugo

8 872

200

200

Decentralizirane agencije

1 053

1 374

1 444

3. Jedinstveno tržište

5 017

6 391

9 494

Program jedinstvenog tržišta (uključujući COSME)

3 485

4 089

6 563

Program za borbu protiv prijevara u EU-u

153

181

363

Suradnja u području oporezivanja (FISCALIS)

222

270

339

Suradnja u području carina (CARINA)

526

950

950

Održivi turizam

 

 

338

Drugo

59

98

98

Decentralizirane agencije

572

804

843

4. Svemir

11 274

16 235

17 160

Europski svemirski program

11 084

16 000

16 925

Decentralizirane agencije

190

235

235

Razlika do gornje granice

-1 866

12 198

14 680

II. Kohezija i vrijednosti

380 738

442 412

516 517

5. Regionalni razvoj i kohezija

268 218

273 240

307 578

EFRR + Kohezijski fond

uključujući:

267 987

273 000

307 312

Europski fond za regionalni razvoj

193 398

226 308

 

Kohezijski fond

74 589

46 692

 

Od čega doprinos Instrumentu za povezivanje Europe – prometni sektor

11 306

11 285

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

231

240

266

6. Ekonomska i monetarna unija

275

25 113

25 113

Program potpore reformama

188

25 000

25 000

Zaštita eura od krivotvorenja

7

8

8

Drugo

79

105

105

7. Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti

113 636

139 530

178 192

Europski socijalni fond+ (uključujući 5,9 milijardi EUR u cijenama iz 2018. za Jamstvo za djecu)

94 382

101 174

120 457

Od čega zdravstvo, zapošljavanje i socijalne inovacije

1 055

1 174

1 234

Program Erasmus+

13 536

30 000

46 758

Europske snage solidarnosti

378

1 260

1 260

Kreativna Europa

1 381

1 850

3 162

Pravosuđe

 

305

356

Prava i vrijednosti, uključujući najmanje 500 milijuna EUR u cijenama iz 2018. za potprogram Vrijednosti Unije

 

642

1 834

Drugo

1 131

1 334

1 334

Decentralizirane agencije

1 936

2 965

3 030

Razlika do gornje granice

-1 391

4 528

5 634

III. Prirodni resursi i okoliš

391 849

378 920

456 146

8. Poljoprivreda i pomorska politika

382 608

372 264

440 898

EFJP + EPFRR

uključujući:

375 429

365 006

431 946

Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)

280 351

286 195

 

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

95 078

78 811

 

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

6 139

6 140

7 739

Drugo

946

990

1 085

Decentralizirane agencije

94

128

128

9. Okoliš i klimatske aktivnosti

3 437

5 739

12 995

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)

3 170

5 450

7 272

Fond za pravednu energetsku tranziciju

 

 

5 410

Decentralizirane agencije

267

289

313

Razlika do gornje granice

5 804

918

2 254

IV. Migracije i upravljanje granicama

9 929

34 902

36 448

10. Migracije

7 085

11 280

11 665

Fond za azil i migracije

6 650

10 415

10 415

Decentralizirane agencije*

435

865

1 250

11. Upravljanje granicama

5 439

21 331

22 493

Fond za integrirano upravljanje granicama

2 734

9 318

9 318

Decentralizirane agencije*

2 704

12 013

13 175

Razlika do gornje granice

-2 595

2 291

2 291

V. Sigurnost i obrana

1 941

27 515

27 872

12. Sigurnost

3 394

4 806

5 162

Fond za unutarnju sigurnost

1 179

2 500

2 500

Razgradnja nuklearnih postrojenja

uključujući:

1 334

1 178

1 533

Razgradnja nuklearnih postrojenja (Litva)

451

552

780

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja (uklj. u Bugarskoj i Slovačkoj)

883

626

753

Decentralizirane agencije

882

1 128

1 129

13. Obrana

590

19 500

19 500

Europski fond za obranu

590

13 000

13 000

Vojna mobilnost

0

6 500

6 500

14. Odgovor na krizu

1 209

1 400

1 400

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU)

561

1 400

1 400

Drugo

648

p.m.

p.m.

Razlika do gornje granice

-3 253

1 809

1 809

VI. Susjedstvo i svijet

93 381

123 002

128 036

15. Vanjsko djelovanje

82 569

105 219

109 352

Instrument (instrumenti) za podupiranje politike susjedstva i razvojne politike, uključujući sljednika EFR-a i investicijski plan za Afriku

70 428

89 500

93 454

Humanitarna pomoć

8 561

11 000

11 000

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

2 066

3 000

3 000

Prekomorske zemlje i područja (uključujući Grenland)

582

500

669

Drugo

790

1 070

1 070

Decentralizirane agencije

141

149

159

16. Pretpristupna pomoć

12 799

14 500

14 663

Pretpristupna pomoć

12 799

14 500

14 663

Razlika do gornje granice

-1 987

3 283

4 020

VII. Europska javna uprava

69 584

85 287

85 287

Europske škole i mirovine

13 823

19 259

19 259

Administrativni rashodi institucija

55 761

66 028

66 028

 

 

 

 

UKUPNO

1 061 960

1 279 408

1 493 701

Kao % BND-a (EU-27)

1,16 %

1,11 %

1,30 %

* Doprinos EP-a za decentralizirane agencije u okviru klastera 10. i 11. obuhvaća financijske učinke prijedloga Komisije od 12. rujna 2018. o Europskom potpornom uredu za azil i europskoj graničnoj i obalnoj straži.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0075 i P8_TA(2018)0076.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0226.

(3)

SL L 215, 19.6.2018., str. 249.

(4)

SL L 282, 19.10.2016., str. 1.

(5)

SL C 242, 10.7.2018., str. 24.


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (11.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)0322 – C8-2018/0166R(APP))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marietje Schaake

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u izvješće koje će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe, u svjetlu sve većih izazova koji utječu na globalnu i regionalnu stabilnost, da je potrebno znatno povećati odobrena sredstva za vanjsko djelovanje EU-a u novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO), uz očuvanje vanjske politike EU-a temeljene na demokraciji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda; prima na znanje skromno povećanje sredstava u realnim vrijednostima koje je predložila Komisija i poziva na daljnja povezana povećanja u obvezama za vanjska djelovanja, što treba zadržati u međuinstitucijskim pregovorima;

2.  podsjeća na svoje stajalište da Europski instrument za susjedstvo, Instrument pretpristupne pomoći i Europski instrumenta za demokraciju i ljudska prava, uključujući njihove ciljeve, treba sačuvati kao zasebne instrumente zbog njihove specifične prirode te ističe da je potrebno izbjeći natjecanje između različitih politika; snažno poziva na jačanje povezanosti tematskih i zemljopisnih programa s obzirom na međusektorsku prirodu mnogih pitanja kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost, nediskriminacija osoba s invaliditetom i klimatske promjene; također podsjeća na zahtjev da se održi postojeća ravnoteža u raspodjeli sredstava za južno i istočno susjedstvo EU-a;

3.  podsjeća da je Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) jedini instrument EU-a za civilno sprečavanje sukoba, uključujući posredovanje, dijalog i pomirenje; žali što važni aspekti Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, kao što su podrška komisijama za pomirenje, aktivnosti u vezi s djecom vojnicima, borba protiv nezakonite uporabe vatrenog oružja ili rehabilitacija žrtava oružanog nasilja, nisu uključeni u trenutačni Komisijin prijedlog o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju;

4.  pozdravlja prijedlog za uvrštenje Europskog razvojnog fonda u proračun EU-a te poziva na jačanje nadzornih moći Europskog parlamenta;

5.  snažno potiče na uključivanje posebnih ciljeva o rodnoj dimenziji povećanjem raspoloživog proračuna za to područje;

6.  ponovno naglašava da bi se reformom postojeće strukture instrumenata za vanjsko financiranje trebali povećati odgovornost, transparentnost, demokratski i parlamentarni nadzor, učinkovitost i dosljednost, uzimajući pritom u obzir strateške ciljeve Unije; ističe da se ti ciljevi ne mogu postići bez čvrste strukture upravljanja koja omogućuje političku kontrolu, koja je strateški usmjerena, uključiva i odgovorna te obuhvaća jasne ciljeve, mjerila te mehanizme za praćenje i evaluaciju, uključujući unaprijeđeno proračunsko planiranje koje se temelji na uspješnosti; nadalje, naglašava važnost osiguravanja uključivanja civilnog društva u izradu i provedbu vanjskog djelovanja EU-a; žali zbog toga što prijedlog Komisije za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) praktički ne sadržavaju takve odredbe o aspektima upravljanja te što nije predviđen poseban mehanizam za uključivanje Europskog parlamenta u strateške odluke o prioritetima i financiranju; stoga napominje da prijedlozi nisu prihvatljivi u trenutačnom obliku;

7.  uviđa potrebu za povećanom fleksibilnošću: međutim, inzistira na tome da sredstva u okviru predložene rezerve za „nove izazove i prioritete” ne smiju služiti za druge ciljeve kao što su upravljanje migracijama i sigurnost te da povećana fleksibilnost ne smije ugroziti dugoročne političke ciljeve i ograničavati mogućnosti Europskog parlamenta da izvršava svoja prava na političko usmjeravanje i nadzor; smatra da je potrebno uvrstiti jasne kriterije o tome kako dodijeliti sredstva pričuve i uključiti odgovarajući mehanizam praćenja;

8.  snažno kritizira činjenicu da dodjela sredstava na temelju postignutih rezultata iz članka 17. sadrži područje „suradnja u području migracija” među kriterijima za utvrđivanje dodatnih financijskih sredstava; naglašava da je prvobitna svrha načela „više za više” izgradnja snažnijih partnerstava sa susjedima koji ostvaruju veći napredak u smjeru demokratske reforme i da „suradnja u području migracija” duboko ugrožava taj pristup i poštovanje načela iz članka 21. UEU-a od strane EU-a;

9.  ističe potrebu za demokratskijom raspravom o vanjskoj pomoći EU-a i s pomoću snažnije uključenosti Europskog parlamenta u strateško upravljanje instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje;

10.  smatra da bi se proračunska sredstva predviđena za obranu smjela trošiti samo u obrambene svrhe, kao što su djelovanja Instrumenta za povezivanje Europe, Europskog obrambenog fonda i programa Obzor Europa povezana s obranom, uključujući infrastrukturu i sredstva s dvojnom namjenom kao ključne čimbenike za učinkovitiju obranu i za bolju civilno-vojnu sinergiju;

11.  poziva Komisiju da u izradu proračuna uključi rodnu dimenziju u skladu s člankom 8. UFEU-a.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. - 2027. - stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Nadležni odbor

 

BUDG

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AFET

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Marietje Schaake

10.7.2018

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

4

11

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Goffredo Maria Bettini, Victor Boştinaru, Klaus Buchner, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Wajid Khan, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Clare Moody, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Michel Reimon, Sofia Sakorafa, Jean-Luc Schaffhauser, Jordi Solé, Dobromir Sośnierz, Dubravka Šuica, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Anders Primdahl Vistisen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ana Gomes, Andrzej Grzyb, Norica Nicolai, Gilles Pargneaux, Helmut Scholz, Igor Šoltes, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ivan Štefanec

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Javier Nart, Norica Nicolai, Jozo Radoš, Ivo Vajgl

ECR

Charles Tannock

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Michèle Alliot-Marie, Lorenzo Cesa, Andrzej Grzyb, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, David McAllister, Ramona Nicole Mănescu, Cristian Dan Preda, Ivan Štefanec, Dubravka Šuica, László Tőkés, Željana Zovko

S&D

Francisco Assis, Goffredo Maria Bettini, Victor Boştinaru, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Ana Gomes, Wajid Khan, Arne Lietz, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Gilles Pargneaux, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula

4

-

ECR

Anders Primdahl Vistisen

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

NI

Georgios Epitideios, Dobromir Sośnierz

11

0

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Helmut Scholz, Marie-Christine Vergiat

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Michel Reimon, Jordi Solé, Igor Šoltes, Bodil Valero

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (17.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(2018/0166R(APP))

Izvjestiteljica za mišljenje: Željana Zovko

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u izvješće koje će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na članak 208. UFEU-a prema kojemu se politika Unije u području razvojne suradnje provodi u okviru načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije čiji je glavni cilj smanjenje, a dugoročno i iskorjenjivanje siromaštva; naglašava da se politika razvojne suradnje Unije i politike razvojne suradnje država članica međusobno dopunjuju i jačaju; podsjeća da se u članku 21. stavku 2. UEU-a navodi da politika razvojne suradnje pridonosi ciljevima vanjskog djelovanja EU-a; traži potpuno poštovanje pravnih obveza UFEU-a i UEU-a te razvoj vanjskog instrumenta usmjerenog na razvoj u predstojećem VFO-u 2021. – 2027.;

2.  podsjeća na potrebu povećanja trenutačnih razina službene razvojne pomoći EU-a u budućem naslovu VFO-a za vanjsko djelovanje te pozdravlja skromno povećanje (u cijenama iz 2018.) koje je predložila Komisija;

3.  napominje da prijedlog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju odražava novi pristup vanjskoj i razvojnoj politici, što nije u skladu s člankom 208. UFEU-a; naglašava da je iskorjenjivanja siromaštva krajnja svrha politika EU-a u području razvoja te da iskorjenjivanje siromaštva, kao i održivi ljudski i gospodarski razvoj, borba protiv nejednakosti, nepravde i isključenosti, dobro upravljanje te mir i sigurnost moraju biti glavni ciljevi instrumenata za vanjsko financiranje EU-a u sljedećem VFO-u, zajedno s obvezama u pogledu ostvarenja ciljeva održivog razvoja u skladu s člankom 208. stavkom 2. UFEU-a;

4.  podsjeća na to da predanost EU-a provedbi ciljeva održivog razvoja, Akcijskog plana iz Addis Abebe o financiranju razvoja i Pariškog sporazuma o klimi mora biti nit vodilja njegove razvojne politike; smatra da potpora EU-a takvoj provedbi u zemljama u razvoju mora zadržati pristup utemeljen na pravima i usredotočiti se na dugoročne ciljeve kao što su iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti, nepravde i isključenja te promicanje demokratskog upravljanja, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, među ostalim promicanjem prostora za civilno društvo i jačanjem održivog i uključivog razvoja, posebno u najnerazvijenijim zemljama (LDC);

5.  naglašava da se sljedećem VFO-u mora osigurati da se vanjski instrumenti temelje na politikama te da na najučinkovitiji način služe ostvarivanju ciljeva relevantnih politika, kako je utvrđeno u Ugovorima; podsjeća na to da domaći interesi EU-a ne bi trebali biti glavni pokretač njegovih programa za susjedstvo, razvoj, humanitarno djelovanje i međunarodnu suradnju; naglašava svoje protivljenje instrumentalizaciji pomoći;

6.  napominje da su zbog novih potreba za financiranjem koje proizlaze iz pogoršanja sigurnosne situacije u susjedstvu Europske unije i jačanja migracijskih tokova prema Uniji u sljedećem VFO-u potrebna povećana sredstava; napominje da se ti novi izazovi moraju rješavati zajedno s ciljevima održivog razvoja; smatra da bi se zbog uspostave Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju mogli pogoršati problemi istaknuti u ocjeni na sredini razdoblja vanjskih financijskih instrumenata, naime da se razvojna politika EU-a, zbog sve većih zahtjeva iz drugih područja politike, odmakla od ublažavanja siromaštva; ističe da se obuhvaćanje ERF-a proračunom, koje je silno poželjno, ipak ne može shvatiti kao povećanje sredstava za razvoj;

7.  podsjeća na to da bi potpore za pojedine zemlje u okviru programa međunarodne suradnje EU-a trebale služiti kao dopuna vanjskoj politici, pri čemu treba osigurati da se financijska sredstva za razvoj upotrebljavaju samo za ciljeve i svrhe razvoja, a ne za pokrivanje troškova povezanih s ostvarivanjem različitih ciljeva, kao što su granične kontrole ili antimigracijske politike;

8.  napominje da bi instrument suradnje trebao ostaviti dovoljno fleksibilnosti za prilagođavanje programa posebnim potrebama trećih zemalja; ponavlja da bi znatan dio potpore EU-a trebalo dodijeliti najmanje razvijenim zemljama, kao primarnom cilju službene razvojne pomoći; naglašava da su jamčenje učinkovitosti, djelotvornosti, vidljivosti i usklađenosti politika za razvoj tijekom njihove provedbe, osiguravanje sudjelovanja organizacija civilnog društva te provedba pristupa razvojne suradnje na temelju prava, kao i uvođenje referentne vrijednosti od 20 % sredstava za osnovne socijalne usluge, ključne razvojne značajke koje treba zadržati i poboljšati u sljedećem ciklusu VFO-a;

9.  naglašava da rodna ravnopravnost i prava i osnaživanje žena i djevojčica moraju biti važni ciljevi svih programa, geografskih i tematskih; smatra da bi se proračunom EU-a trebao voditi računa i o rodu i o sukobima;

10.  napominje da predloženi Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju sadržava nekoliko mehanizama fleksibilnosti kao što su okviri za pričuve, rezerve i brze reakcije; ističe da bi učinke povećane fleksibilnosti i predvidljivosti službene razvojne pomoći trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir; poziva na pojačani parlamentarni nadzor i jasniju elaboraciju pogledu njegovog upravljanja i strukture; sa zabrinutošću primjećuje da u ciljevima nedostaje izričito upućivanje na iskorjenjivanje siromaštva, na održivi razvoj, ciljeve održivog razvoja i borbu protiv nejednakosti; naglašava da se ti prioriteti moraju izričito navesti u ciljevima predloženog instrumenta radi ostvarivanja Konsenzusa za razvoj;

11.  skreće pozornost na neispunjene međunarodne obveze Europske unije prema kojima do 2030. službenu razvojnu pomoć treba povećati na 0,7 % BND-a, pri čemu 20 % tih sredstava treba namijeniti za ljudski razvoj i socijalnu uključenost, i izdvajati 0,2 % BND-a za najmanje razvijene zemlje, kao i pružiti nova, dodatna financijska sredstva za mjere u području klime u zemljama u razvoju; potvrđuje da te obveze treba primjereno uzeti u obzir u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.;

12.  pozdravlja i poziva da instrument zadrži predloženih 92 % prihvatljivosti za službenu razvojnu pomoć; poziva na to da se najmanje 20 % službene razvojne pomoći u svim programima, geografskim i tematskim, na godišnjoj razini i u razdoblju trajanja Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, odvaja za socijalnu uključenost i ljudski razvoj, radi potpore i jačanja pružanja osnovnih socijalnih usluga kao što su zdravlje (uključujući prehranu), obrazovanje i socijalnu zaštitu, posebno marginaliziranim skupinama, uključujući žene i djecu; traži da se u svim programima, geografskim i tematskim, na godišnjoj razini i tijekom cijelog trajanja njihovih aktivnosti, najmanje 85 % službene razvojne pomoći namijeni aktivnostima kojima je glavni ili važan cilj rodna ravnopravnost te prava i osnaživanje žena i djevojčica; nadalje, potvrđuje da bi rodna jednakost te prava i osnaživanje žena i djevojčica trebao biti glavni cilj 20 % tih aktivnosti; poziva da se 50 % ukupnog instrumenta namijeni za doprinos ciljevima i aktivnostima povezanima s klimom i okolišem;

13.  smatra da bi u proračunu EU-a trebalo voditi računa o rodu i sukobima te poziva Europsku komisiju da primijeni načelo rodne ravnopravnosti pri izradi proračuna;

14.  ponavlja da pomoć dodijeljena zemljama ne bi trebala ovisiti o migracijskim sporazumima s EU-om te da ne bi smjelo doći do preusmjeravanja sredstava iz siromašnih zemalja i regija u zemlje podrijetla migranata ili u zemlje njihova tranzita prema Europi samo na temelju činjenice da se one nalaze na migracijskim rutama;

15.  ponovno izražava potporu integraciji Europskog razvojnog fonda u proračun Unije, što podrazumijeva i potpunu dodatnost tako prenesenih sredstava;

16.  pozdravlja uspostavu instrumenta namijenjenog suradnji s prekomorskim zemljama i područjima čiji je cilj održivi razvoj tih zemalja i područja i promicanje vrijednosti i standarda Unije diljem svijeta; ističe, međutim, da je tom instrumentu potrebno dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva s raspodjelom koja je bolje prilagođena potrebama i uravnoteženija među prekomorskim zemljama i područjima;

17.  potvrđuje znatne napore Komisije da u okviru sljedećeg VFO-a poveća sredstava za proračunsku liniju za humanitarnu pomoć; napominje, međutim, da to povećanje još nije u skladu s potrebama koje su se više nego udvostručile od 2011.;

18.  naglašava da je od ključne važnosti da se u sljedećem VFO-u u cijelosti poštuje načelo usklađenosti politika radi razvoja, kako je navedeno u članku 208. UFEU-a, i da se njime pridonosi ostvarenju ciljeva održivog razvoja;

19.  podsjeća na to da je rodna ravnopravnost utkana u Ugovore o EU-u i da ona treba biti uključena u sve aktivnosti EU-a radi ostvarivanja ravnopravnosti u praksi; naglašava da primjena načela rodne ravnopravnosti pri izradi proračuna mora postati neizostavan dio VFO-a tako što će se ta obveza jasno uključiti u Uredbu o VFO-u;

20.  pozdravlja prošireno područje primjene i povećanje sredstava za pričuvu za pomoć u nuždi kako bi se odgovorilo na unutarnje krize; podsjeća na to da treba zajamčiti prioritet iznenadnim humanitarnim krizama izvan EU-a;

21.  naglašava da u sljedećem VFO-u treba iskoristiti priliku za pružanje financijske potpore operacijama koje se temelje na konceptu povezivanja pomoći, obnove i razvoja (LRRD); naglašava da je za provedbu veze između humanitarne pomoći i razvoja potrebno osigurati komplementarnost razvoja i humanitarnih aktivnosti, kao i paradigmatsku promjenu prema kojoj se naglasak više ne stavlja na EU kao donatora, nego na veću operativnu fleksibilnost i sposobnost preuzimanja rizika kako bi se podržalo povezivanje pomoći, obnove i razvoja te otpornost ljudi i njihovih zajednica, brz oporavak i obnova; poziva na višegodišnje planiranje i financiranje humanitarnih aktivnosti EU-a i sustavno uvođenje kriznih parametara u razvojne aktivnosti EU-a kako bi se partnerima EU-a omogućilo da učinkovito pridonose provedbi te veze;

22.  naglašava da se u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. mora očuvati i poboljšati praćenje i nadzor EP-a u pogledu uporabe sredstava, s jasnim mehanizmom i postupkom odlučivanja o isplati nedodijeljenih sredstava, čime se osigurava utjecaj EP-a u fazama pripreme i provedbe programa vanjskih financijskih instrumenata; ponavlja da svi prijedlozi za povećanu fleksibilnost moraju zauzvrat pokazati i poboljšanje transparentnosti i odgovornosti;

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Committee responsible

 

BUDG

 

 

 

 

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE

13.9.2018

Izvjestiteljica za mišljenje

Datum imenovanja

Željana Zovko

11.7.2018

Prethodni izvjestitelj

Frank Engel

Razmatranje u odboru

30.8.2018

 

 

 

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Nirj Deva, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Eleni Theocharous, Mirja Vehkaperä, Bogdan Brunon Wenta, Joachim Zeller, Željana Zovko, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Thierry Cornillet, Cécile Kashetu Kyenge, Ádám Kósa, Florent Marcellesi, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Kati Piri

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

21

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Thierry Cornillet, Mirja Vehkaperä

ECR

Nirj Deva, Eleni Theocharous

EFDD

Ignazio Corrao

GUE/NGL

Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey

PPE

Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

S&D

Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Kati Piri, Kathleen Van Brempt

1

-

EFDD

Mireille D’Ornano

3

0

PPE

Paul Rübig

VERTS/ALE

Maria Heubuch, Florent Marcellesi

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (15.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)03222018/0166(APP))

Izvjestitelj za mišljenje: Helmut Scholz

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u izvješće koje će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

Preporuke

1.  pod uvjetom da suzakonodavci postignu dogovor oko novog i sveobuhvatnog instrumenta za vanjsko djelovanje, u njegovu bi se naslovu trebala izričito spominjati trgovina, primjerice „Instrument za susjedstvo, razvoj, trgovinu i međunarodnu suradnju”;

2.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojem prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. povećala iznos odobrenih sredstava za aktivnosti u šestom naslovu „Susjedstvo i svijet”, te poziva na proporcionalno povećanje (od 30 %) sredstava za međunarodnu trgovinu u tom dijelu te na izdvajanje tih sredstava isključivo u svrhu trgovine;

3.  naglašava da je provedba politike svrha VFO-a; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je u ambicioznoj strategiji „Trgovina za sve” iznesen pristup trgovinske politike Unije utemeljen na vrijednostima, uključujući načela pravedne i etične trgovine, te poziva da se VFO-om za razdoblje 2021. – 2027. zajamči dovoljno sredstava kao i da se uz pomoć dosljednih strategija pruži politička i administrativna podrška daljnjem razvoju trgovinske politike Unije u cilju pružanja doprinosa ciljevima održivog razvoja UN-a; izražava zabrinutost zbog toga što se u u tom pogledu u prijedlozima VFO-a ne preuzima jasna i vidljiva obveza; naglašava da je potrebno na odgovarajući način uzeti u obzir ciljeve održivog razvoja kako bi se stvorili održivi gospodarski rast i stabilnost, zapošljavanje i održivi razvoj Europske unije i trećih zemalja, osobito u zemljama u razvoju; podsjeća da se provedba ciljeva održivog razvoja odnosi na unutarnje i vanjske politike EU-a; stoga traži uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike i inicijative EU-a u sljedećem VFO-u, uključujući trgovinsku politiku; ističe da se doprinos provedbi Programa održivog razvoja do 2030. mora upotrijebiti kao referentna vrijednost za uspjeh politike; budući da posebno treba obratiti pozornost osiguranju dovoljne količine kvalitetne hrane i čiste vode te izgradnji dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja br. 2 i 6; nadalje, skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i zahtijeva dodatno djelovanje radi smanjenja energetskog siromaštva u skladu s ciljem održivog razvoja br. 7, posebice u udaljenim ruralnim sredinama u regijama koje nisu priključene na energetsku mrežu; ističe da treba povećati financiranje inicijativa u okviru programa „Pomoć za trgovinu”;

4.  naglašava da je u budućem sustavu instrumenata za vanjsko financiranje potrebno zadržati fleksibilnost koja se u postojećim instrumentima, poput Instrumenta za partnerstvo, primjenjuje za financiranje zadaća povezanih s trgovinom, kao što su unutarnje savjetodavne skupine, te poziva na povećanje iznosa dostupnih za takve prateće mjere; napominje da je jedan od ciljeva vanjskih instrumenata Unije javna diplomacija u cilju izgradnje povjerenja i većeg razumijevanja zemalja izvan EU-a prema politikama EU-a; ističe da je uključivanje civilnog društva presudno te uviđa važnost unutarnjih savjetodavnih skupina kao snažnih alata za ispravnu provedbu sporazuma o trgovinskom partnerstvu; međutim, sa zabrinutošću primjećuje da se za njih izdvaja premalo sredstava i da nemaju dovoljno kapaciteta, osobito u trećim zemljama, te poziva na izdašniju financijsku potporu sudjelovanju organizacija civilnog društva u partnerskim zemljama u okviru odgovarajućih unutarnjih savjetodavnih skupina;

5.  ponovno poziva na izdvajanje dovoljno sredstava za provedbu ex ante, privremenih i ex post ocjena trgovinskih sporazuma i za preispitivanje primijenjene metodologije, uključujući u pogledu kumulativnih učinaka, kao i utjecaja na postizanje ciljeva održivog razvoja te na provedbu Pariškog sporazuma; smatra da bi Europska unija pri ocjenjivanju trenutačnih i budućih scenarija trebala u većoj mjeri uzeti u obzir društveni, zdravstveni i okolišni učinak svojih trgovinskih odnosa i sporazuma te naglašava potrebu za podacima iskazanima po spolu; poziva Komisiju da usko surađuje sa znanstvenim odjelima Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) i OECD-a;

6.  napominje da sklapanje svakog novog trgovinskog sporazuma može značiti znatan gubitak prihoda za proračun Unije koji se temelji na vlastitim sredstvima; poziva Komisiju da precizno izmjeri te gubitke i dostavi Parlamentu iznose za svaki sklopljeni sporazum; napominje da države članice zadržavaju 20 % carina na uvoz izvan Unije kao troškove naplate; podržava prijedlog smanjenja tog udjela na 10 % za VFO 2021. – 2027., u korist proračuna Unije koji se temelji na vlastitim sredstvima; poziva Komisiju i države članice da ulože više napora u borbu protiv carinskih prijevara;

7.  skreće pozornost na činjenicu da je carinska unija jedan od najvažnijih izvora financijskog kapaciteta Europske unije; stoga poziva na strožu i homogeniju primjenu Carinskog zakonika Unije; ponovno izražava zabrinutost zbog izvješća OLAF-a iz 2017.(1) u kojemu se navodi da su uvoznici u Ujedinjenoj Kraljevini izbjegli plaćanje velikih iznosa carina korištenjem fiktivnih i lažnih računa te netočnih deklaracija o carinskoj vrijednosti pri uvozu; potvrđuje da je dodatnim inspekcijama Komisije utvrđeno znatno povećanje razmjera tih sustavnih prijevara povezanih s umanjenjem vrijednosti robe, čije je središte bilo u Ujedinjenoj Kraljevini; podsjeća da Ujedinjena Kraljevina nije poduzela ništa kako bi spriječila te prijevare, iako je bila obaviještena o riziku od prijevara povezanih s uvozom tekstila i obuće podrijetlom iz Narodne Republike Kine od 2007. te iako je u više navrata od nje zatraženo da poduzme odgovarajuće mjere kontrole rizika; sa zabrinutošću prima na znanje zaključke OLAF-a da je uslijed „kontinuiranog nemara carinske uprave Ujedinjene Kraljevine” Europska unija ostala bez 1,987 milijardi EUR prihoda od nenaplaćenih carina te traži od Ujedinjene Kraljevine da, u skladu sa zahtjevom Komisije, plati kaznu od 2,7 milijardi EUR;

8.  ponavlja da su trgovinska politika i razvojne politike komplementarni elementi vanjskih politika Unije i da čine sastavni dio Europskog konsenzusa o razvoju te da se načela učinkovitosti pomoći moraju primjenjivati i na strategiju „Pomoć za trgovinu”; podsjeća na neispunjenu obvezu Unije i većine država članica da povećaju službenu razvojnu pomoć na 0,7 % BND-a do 2030., uključujući izdvajanje 20 % službene razvojne pomoći EU-a za socijalnu uključenost i ljudski razvoj te 0,2 % BND-a Unije za službenu razvojnu pomoć za najmanje razvijene zemlje;

9.  ističe da se u sljedećem VFO-u mora pružiti makrofinancijska pomoć uz stroge uvjete gospodarskog i socijalnog napretka;

10.  naglašava da bi se ključna uloga malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu Unije trebala odražavati u sveobuhvatnoj i dosljednoj strategiji kojom se europskim malim i srednjim poduzećima omogućuje okruženje koje pogoduje poslovanju te podupiru njihove mogućnosti za međunarodnu trgovinu i ulaganja; ponovno poziva Komisiju da ocijeni i unaprijedi učinkovitost i djelotvornost raznih inicijativa kojima se podupire internacionalizacija malih i srednjih poduzeća, među ostalim u okviru Instrumenta za partnerstvo, u odnosu na privatne inicijative i inicijative država članica kao i ostale financijske instrumente Unije za poticanje malih i srednjih poduzeća kao što je COSME, kako bi se zajamčila komplementarnost i europska dodana vrijednost; poziva Komisiju da i dalje financira programe za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća i da nastoji pružiti mjerilo u pogledu pravila o podrijetlu koje je prilagođeno malim i srednjim poduzećima, čime bi im se posebno trebalo omogućiti korištenje povlastica dostupnih u okviru postojećih sporazuma s ciljem povećanja stope iskorištavanja povlastica; napominje da pristup malih i srednjih poduzeća instrumentima za vanjsko financiranje treba poboljšati jednostavnijim i pristupačnijim propisima, kojima bi se omogućila spremnija upotreba dostupnih sredstava te istovremeno pomoglo malim i srednjim poduzećima u stjecanju međunarodnog iskustva; ističe da je potrebno povećati razinu informiranosti i osviještenosti među malim i srednjim poduzećima o postojećim instrumentima, osobito na nacionalnoj razini;

11.  preporučuje izradu stabilnih i dosljednih mehanizama za praćenje i evaluaciju, među ostalim onih zaduženih za ispunjavanje obveza iz poglavlja o trgovini i održivom razvoju, u okviru budućeg sustava financijskih instrumenata, u cilju jamčenja veće razine odgovornosti, transparentnosti, demokratskog nadzora Parlamenta i bolje usmjerenosti rashoda; poziva na izdvajanje većih i adekvatnih iznosa u okviru budućeg sustava financijskih instrumenata te osiguravanje odgovarajućeg broja osoblja u Glavnoj upravi Komisije za trgovinu u cilju provedbe sve većeg opsega zadaća, nadzora nad provedbom trgovinskih sporazuma i uspostave instrumenata trgovinske zaštite, posebno u cilju zaštite i promicanja multilateralizma u razvoju globalnih trgovinskih pravila i propisa, reforme WTO-a i bolje integracije trgovinske politike i izrade propisa u okviru sustava Ujedinjenih naroda; traži dodatnu potporu Unije parlamentarnoj dimenziji WTO-a, među ostalim većom financijskom i kadrovskom potporom odgovornom tajništvu; ističe važnost pružanja odgovarajućih financijskih sredstava kako bi se omogućilo redovito i učinkovito praćenje obveza koje proizlaze iz poglavlja o trgovini i održivom razvoju od strane međunarodnih organizacija kao što su misije Međunarodne organizacije rada te nadzor i rad u svrhu utvrđivanja činjenica od strane drugih organizacija UN-a;

12.  poziva Komisiju da zajamči dovoljno sredstava u okviru instrumenata za vanjsko financiranje za pružanje suradnje i tehničke pomoći trećim zemljama, osobito zemljama u razvoju, za potrebne popratne mjere za trgovinsko zakonodavstvo, primjerice uredbu o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukoba pogođenih i visokorizičnih područja, Proces Kimberley, kao i vodeću inicijativa Komisije za odjevnu industriju i slične inicijative, poput Globalnog sporazuma UN-a;

13.  smatra da je europski jamstveni fond za vanjska djelovanja učinkovit i djelotvoran mehanizam za zaštitu od rizika povezanih s operacijama kreditiranja koje Unija provodi u trećim zemljama; potiče na to da se na raspolaganje stavi više kreditiranja za potporu malim i srednjim poduzećima i razvoju socijalne i gospodarske infrastrukture u regijama koje su najviše pogođene migrantskom i izbjegličkom krizom;

14.  ističe da potpora olakšavanju trgovine u partnerskim zemljama mora ostati važna zadaća u okviru VFO-a te istovremeno preporučuje stavljanje jačeg naglaska na smanjenje vremena potrebnog za stavljanje na tržište na lokalnim i regionalnim tržištima, uz povećanje potpore za infrastrukturu za skladištenje ribljih i poljoprivrednih proizvoda te povećanje poticaja za pravednu i etičnu trgovinu s Unijom.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. - 2027. - stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Nadležni odbor

 

BUDG

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

INTA

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Helmut Scholz

23.8.2018

Razmatranje u odboru

30.8.2018

 

 

 

Datum usvajanja

11.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

8

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Yannick Jadot, France Jamet, Elsi Katainen, Jude Kirton-Darling, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Anne-Marie Mineur, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Goffredo Maria Bettini, Sander Loones, Fernando Ruas, Paul Rübig, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Czesław Hoc, Stanisław Ożóg, Jozo Radoš, Anders Sellström

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Elsi Katainen, Jozo Radoš

GUE/NGL

Eleonora Forenza, Helmut Scholz

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Fernando Ruas, Paul Rübig, Tokia Saïfi, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Anders Sellström, Adam Szejnfeld

S&D

Maria Arena, Goffredo Maria Bettini, Karoline Graswander-Hainz, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Yannick Jadot

8

-

ECR

Czesław Hoc, Sander Loones, Stanisław Ożóg, Jan Zahradil

EFDD

Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth

ENF

France Jamet, Danilo Oscar Lancini

1

0

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Europski ured za borbu protiv prijevara, „Izvješće OLAF-a za 2016. – 17. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, 1. siječnja do 31. prosinca 2016.”, 2017.


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (11.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)03222018/0166R(APP))

Suizvjestitelji za mišljenje: Inés Ayala Sender, Gerben-Jan Gerbrandy

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor uključi sljedeće prijedloge u svoje Privremeno izvješće o Uredbi Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i Odluci Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije.

Prijedlog VFO-a

1.  podsjeća na europska proračunska načela jedinstva, točnosti proračuna, načelo jedne godine, uravnoteženosti, univerzalnosti, specifikacije, uspješnosti, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, koja moraju biti poštovana pri utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

2.  ističe da bi VFO-om za razdoblje 2021. – 2027. trebalo omogućiti proračun s istinskom europskom dodanom vrijednosti, s dovoljnim financijskim sredstvima za postizanje ciljeva i s pojačanim naglaskom na stabilnosti i jednostavnosti te uspješnosti i rezultatima, što bi trebalo uroditi kvalitetnijom i djelotvornijom potrošnjom, niskim operativnim troškovima, učinkovitom raspodjelom sredstava, pravednošću i većom odgovornosti i transparentnosti u pogledu sredstava Unije;

Iznosi(1)

3.  napominje da, prema Europskom revizorskom sudu, prijedlog Komisije o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. predstavlja povećanje od 18 % u trenutačnim cijenama u odnosu na VFO za razdoblje 2014. – 2020.: s 1087 na 1279 milijardi EUR; napominje međutim, da, nakon što se u obzir uzmu inflacija, iznosi koji se u VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. mogu pripisati korisnicima iz Ujedinjene Kraljevine i uključivanje Europskog razvojnog fonda (EDF) u proračun, stvarno povećanje iznosi 5 %; ističe da, gledano kroz udio bruto nacionalnog dohotka (BND), Komisija procjenjuje da je, na usporedivoj osnovi, udio zapravo smanjen s 1,16 % na 1,08 %, odnosno za 11 %, ako se u obzir uzme uključivanje EDF-a u proračun;

4.  napominje da Komisija predlaže smanjenje sredstava od 16 % za naslov VFO-a „Prirodni resursi i okoliš”, što konkretno znači:

–  smanjenje od 15 % za ZPP u cjelini (smanjenje od 11 % za izravna plaćanja te od 27 % za programe ruralnog razvoja),

–  prema podacima Parlamenta, povećanje od 38 % za Program za okoliš i klimatsku politiku (LIFE), koji će i dalje činiti manji dio naslova „Prirodni resursi i okoliš”: 2 %;

5.  napominje da su sredstva predložena za naslov „Kohezija i vrijednosti” povećana za 1 %, ali da dolazi do velikih promjena na razini programa s obzirom na to da bi se sredstva za tri fonda koji trenutačno djeluju u području kohezije, dakle za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond i Europski socijalni fond (ESF), ukupno trebala smanjiti za 10 %, odnosno:

–  povećati za 2 % za EFRR,

–  smanjiti za 45 % za Kohezijski fond,

–  smanjiti za 7 % za ESF, iako je područje primjene tog fonda prošireno i iako je u njega integrirana Inicijativa za zapošljavanje mladih;

6.  sa zabrinutošću primjećuje da je Komisija u Uredbi o zajedničkim odredbama predstavila nacionalnu raspodjelu sredstava za kohezijsku politiku bez detaljne razdiobe za EFRR, Kohezijski fond i Europski socijalni fond plus (ESF +);

7.  napominje da će u naslov „Kohezija i vrijednosti” biti uključeni i drugi programi, primjerice Erasmus +, za koji Komisija planira povećanje sredstava od 77 % (čime bi taj program činio 7 % ukupnih sredstava za novi naslov „Kohezija i vrijednosti”);

8.  napominje da Komisija, općenito gledano, predlaže povećanje sredstava za ostale naslove VFO-a u visini od 115 milijardi EUR, što odgovara iznosu od 11 % trenutačnog VFO-a;

9.  ističe da su prema prijedlogu Komisije novi prioriteti naslovi „Migracije i upravljanje granicama” i „Sigurnost i obrana”, koji će činiti gotovo 5 % ukupnog proračuna, u usporedbi s dosadašnjih 1 %, te da će se potrošnja u okviru naslova „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo” povećati s trenutačnih 11 % na 15 %;

Strateško planiranje

10.  napominje da Komisija namjerava strukturu i programe proračuna EU-a u potpunosti uskladiti s pozitivnim programom Unije za razdoblje nakon 2020, kako je dogovoreno u Bratislavi i Rimu(2); napominje da se deklaracije i plan djelovanja koji su doneseni u Bratislavi i Rimu ne mogu smatrati dugoročnom strateškom vizijom s ciljevima i pokazateljima koji obuhvaćaju sve javne politike Unije;

11.  ponovno poziva Komisiju da razradi dugoročnu viziju položaja Europske unije u globaliziranom svijetu, koja bi se vodila pravilnom primjenom politika temeljenih na dugoročnim političkim ciljevima i kojom bi se Uniji omogućilo rješavanje izazova s kojima se suočava, i trenutačnih i budućih; napominje da bi se u suprotnom potencijalno mogla ugroziti dodana vrijednost prijedloga VFO-a;

12.  ističe da će strategija Europa 2020. isteći prije početka novog razdoblja VFO-a te da još uvijek nije donesena odluka o novom skupu strateških ciljeva EU-a; naglašava da Komisija mora provesti dodatno strateško planiranje politika i ponovno ističe da se javni proračuni trebaju donositi nakon što se utvrde dugoročni politički ciljevi i osmisle politike u skladu s općom vizijom za EU te stoga žali zbog toga što novi prijedlog VFO-a ne odražava u potpunosti taj zahtjev;

13.  ističe da bi države članice i Komisija prvo trebali izložiti opravdane potrebe za financijskim sredstvima Unije te utvrditi strateške ciljeve i željene rezultate koje treba ostvariti, prije nego što se počnu planirati iznosi potrošnje i pokazatelji koje treba pratiti;

Politički prioriteti i prikaz proračuna EU-a

14.  pozdravlja činjenicu da će novi programi biti grupirani u klastere politika koji će odgovarati glavama godišnjeg proračuna; izražava nadu da će se time omogućiti veća jasnoća u pogledu načina na koje će se njima doprinijeti političkim ciljevima;

15.  pozdravlja, sveukupno gledano, modernizaciju i pojednostavnjenje proračuna i izraženu ambiciju da se povećaju racionalizacija, fleksibilnost i transparentnost;

16.  pozdravlja činjenicu da Komisija od 2021. namjerava područja politika poravnati s programskim klasterima te da će se tim poravnanjem omogućiti lakše usklađivanje između godišnjeg proračuna i naslova VFO-a;

17.  podsjeća na to da je Odbor za proračunski nadzor (CONT) u više navrata od Komisije zatražio da proračun Unije predstavi u skladu s političkim ciljevima VFO-a koji je donio Parlament; stajališta je da bi se time proračunskom tijelu omogućilo da lakše nadzire i prati pripremu i provedbu proračuna;

18.  podsjeća na to da bi financiranje za politike i projekte trebalo biti u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima i obvezama izraženim u Pariškom sporazumu; stoga podsjeća da bi najmanje 30 % rashoda EU-a trebalo predstavljati doprinos klimatskim ciljevima te se slaže da se to najbolje može postići uključivanjem sredstava za klimatska pitanja u sve programe EU-a; ponovno poziva Komisiju da se pobrine za to da se taj cilj provede na dosljedan i sveobuhvatan način, u skladu sa strateškim planiranjem;

19.  ističe da ne postoje ulaganja jasno povezana s ciljevima europskog stupa socijalnih prava, koje su usvojila sve tri institucije;

20.  žali zbog toga što predloženi VFO nije usklađen sa sedamnaest UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030., čime bi se pružila potpora postupnoj transformaciji prema održivom europskom društvu;

21.  poziva Komisiju da u kontinuitetu pokazuje odgovarajuću razinu vodstva i predanosti u strateškim područjima te da se pobrine za to da javnost dobije bolju sliku o financiranju u tim područjima;

Pojednostavnjenje i uspješnost

22.  pozdravlja prijedlog Komisije da se broj programa potrošnje smanji za trećinu i da pravila postanu dosljednija; naglašava da bi, kako bi se postiglo istinsko pojednostavnjenje za korisnike, trebalo ukloniti sva nepotrebna pravila, zahtjeve i postupke;

23.  pita se zašto Komisija za mjerenje uspješnosti financijskog upravljanja koristi dva skupa ciljeva i pokazatelja; s jedne strane, glavni direktori Komisije u svojim godišnjim izvješćima o radu ocjenjuju ostvarivanje ciljeva utvrđenih u planovima upravljanja, dok, s druge strane, Komisija uspješnost programâ potrošnje mjeri na temelju programskih izvještaja o operativnim rashodima priloženih nacrtu proračuna;

24.  podsjeća na to da trenutačni okvir za procjenu uspješnosti programa o kojemu se izvještava u programskim izvještajima sadrži 716 različitih vrsta pokazatelja kojima se mjeri uspješnost 61 općeg i 228 posebnih ciljeva;

25.  traži od Komisije da:

(a)  pojednostavi izvješćivanje o uspješnosti:

–  daljnjim smanjenjem broja ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za razna izvješća o uspješnosti i usmjeravanjem na one kojima se najbolje mjeri izvršenje proračuna Unije, radi pojednostavnjenja, transparentnosti i bolje kontrole;

–  širenjem primjene kvalitativnog pristupa te uključivanjem ekoloških i socijalnih pokazatelja kako bi se bolje mogao procijeniti učinak politika EU-a u tom području;

–  predstavljanjem financijskih informacija na način koji omogućuje njihovu usporedbu s informacijama o uspješnosti, kako bi se dobila jasna poveznica između potrošnje i uspješnosti;

(b)  na bolji način uravnoteži izvješćivanje o uspješnosti, jasnim predočavanjem informacija o glavnim izazovima EU-a koje tek treba riješiti;

(c)  pruži izjavu o kvaliteti navedenih podataka o uspješnosti;

Analiza rashoda priložena prijedlogu VFO-a

26.  žali zbog toga što je Komisija provela samo analizu rashoda, umjesto da sve glavne programe u okviru trenutačnog VFO-a analizira iz perspektive proračuna sastavljenog od nule: napominje, s druge strane, da je cilj te ograničene analize Komisije bio provesti:

–  stratešku analizu (radi davanja prednosti programima na temelju njihove dodane vrijednosti i usklađenosti s ciljevima EU-a) te

–  analizu učinkovitosti (na koji način poboljšati provedbu postojećih programa);

27.  žali zbog toga što navedenom analizom rashoda nije ostvarena sveobuhvatna evaluacija kojom bi se pokazala stvarna dodana vrijednost programa;

28.  podsjeća na to da bi, kako bi se Parlamentu omogućilo da pripremi politički okvir za svaku od sljedećih pet godina, programiranje proračuna trebalo uskladiti sa zakonodavnim ciklusima; smatra VFO za razdoblje 2021. – 2027. prijelazom sa sedmogodišnjeg proračuna na novi oblik koji će biti usklađen s petogodišnjim zakonodavnim razdobljem i kojim se neće ugroziti politike koje zahtijevaju dugoročno programiranje;

29.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala potrebu za usklađivanjem VFO-a s političkim i institucijskim ciklusima te smatra da organizacija preispitivanja na sredini razdoblja najkasnije krajem 2023. predstavlja korak prema postupnom usklađivanju ciklusa VFO-a s petogodišnjim političkim ciklusom institucija EU-a;

Dodana vrijednost EU-a

30.  podsjeća na to da je Komisija u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a(3) predložila sedam kriterija za procjenu dodane vrijednosti EU-a i istaknula da bi financijska potpora EU-a trebala ovisiti o rezultatima te procjene(4); zabrinut je zbog toga što ne postoji transparentna definicija dodane vrijednosti EU-a i što se ne očekuje da će ona uskoro biti usvojena;

31.  napominje da bi, prema dokumentu za razmatranje, samo programi s vrlo visokom dodanom vrijednosti EU-a trebali u potpunosti biti financirani od strane EU-a, da bi sredstva za programe sa srednjom i visokom dodanom vrijednosti EU-a trebala biti ograničena, a da programe čija je dodana vrijednost EU-a niska uopće ne bi trebalo financirati;

32.  žali zbog toga što objavljena analiza rashoda ne pruža ni sustavnu procjenu programa na temelju kriterija koje je Komisija utvrdila za dodanu vrijednost EU-a ni jasne zaključke o dodanoj vrijednosti EU-a svakog pojedinačnog programa; poziva Komisiju da na temelju sedam kriterija utvrđenih u dokumentu za razmatranje razvije i primjenjuje čvrst i jasan koncept dodane vrijednosti EU-a;

33.  napominje da, s obzirom na to da strateške ciljeve za razdoblje nakon 2020. tek treba utvrditi, Komisija nije bila u mogućnosti primjereno procijeniti usklađenost s ciljevima EU-a za razdoblje 2021. – 2027., zbog čega je teško navesti i pratiti dodanu vrijednost EU-a, područje u kojem se u svakom slučaju moraju nastaviti pokazivati poboljšanja, posebno u pogledu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a;

34.  podsjeća na to da postoji obveza da se europskim proračunom na odgovarajući način odgovori na zahtjeve i ciljeve europskih politika i pruži dodana vrijednost za Uniju;

Fleksibilnost i odgovornost

35.  pozdravlja prijedloge Komisije za poboljšanje kapaciteta proračuna EU-a za pružanje odgovora na promjenjive okolnosti povećanjem ukupne fleksibilnosti i jamčenjem dostatnih odobrenih sredstava za nepredviđene događaje, a da se to ne odrazi negativno na praćenje i kontrolu; konkretno, pozdravlja prijedloge za povećanje gornje granice za vlastita sredstva, smanjenje razlike između ukupnih odobrenih sredstava za plaćanja i ukupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, uklanjanje ograničenja u pogledu ukupne razlike do gornje granice za plaćanja, povećanje sredstava i proširenje područja primjene za posebne instrumente izvan VFO-a (instrument fleksibilnosti, pričuva za pomoć u nuždi, Fond solidarnosti Europske unije i Europski fond za prilagodbu globalizaciji), proširenje područja primjene pričuve za pomoć u nuždi na operacije unutar EU-a te povećanje ukupne razlike do gornje granice za obveze i njezino preimenovanje u pričuvu Unije;

36.  pozdravlja prijedlog Komisije da se EDF integrira u proračun EU-a te da podliježe istim načelima i pravilima koja se primjenjuju na druge programe koji se financiraju iz proračuna EU-a, ali naglašava da bi trebalo zajamčiti jednaku razinu odgovornosti i transparentnosti u pogledu sredstava koja se troše radi ostvarivanja ciljeva EU-a, bez obzira na to proizlaze li ona iz proračuna EU-a ili se njima i dalje raspolaže izvan okvira proračuna;

37.  ustraje u tome da za sve vrste financiranja politika EU-a, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, treba dati mandat za javnu reviziju i smatra da bi Europski revizorski sud trebao bi biti imenovan kao revizor tijela zaduženih za provedbu politika EU-a, među ostalim i tijela EU-a kao što su Europska obrambena agencija i predloženi Europski monetarni fond, kao i tijela osnovanih sporazumima koja su izvan pravnog poretka EU-a, kao što su Europski stabilizacijski mehanizam i Europska investicijska banka, pa i u vezi s njihovim aktivnostima koje nisu povezane s proračunom EU-a;

Smanjenje sredstava za ZPP i koheziju

38.  prima na znanje rezove koja je Komisija predložila za ZPP i koheziju i smatra ih nužnim korakom prema djelotvornijoj i na ciljeve usmjerenoj potrošnji;

39.  izražava bojazan da će rezovi za ZPP utjecati na mogućnost velikog broja poljoprivrednika da se nastave baviti svojom profesionalnom djelatnošću; smatra da je, kako bi se ograničili ti negativni učinci, od presudne važnosti poboljšati djelotvornost ZPP-a;

40.  podsjeća na preporuke Europskog revizorskog suda u pogledu komunikacije Komisije o budućnosti ZPP-a, odnosno na to da bi se novim modelom ostvarivanja ciljeva trebale postići ambiciozne i relevantne ciljne vrijednosti u pogledu uspješnosti koje se temelje na statističkim i znanstvenim dokazima, usklađene s ciljevima EU-a, i da bi taj model trebao karakterizirati čvrst lanac odgovornosti i revizije koji će se temeljiti na pojačanom praćenju učinkovitosti i evaluaciji uspješnosti politika te na pouzdanom okviru za evaluaciju;

41.  ističe da bi financiranje u okviru ZPP-a trebalo posebno biti na korist malim poljoprivrednicima te ekološki i geografski problematičnim područjima i rijetko naseljenim regijama;

42.  napominje da bi prijedlog Komisije da se novi ZPP pripremi na temelju strateških planova koje će izraditi države članice njih mogao primorati da preuzmu veću odgovornost za poljoprivrednu politiku i izradu proračuna; nadalje napominje da bi se time mogla povećati opasnost od još veće složenosti i neusklađenosti u financijskom upravljanju ZPP-om i otežati legitimni nadzor u tom području;

43.  prima na znanje rezove u programima ruralnog razvoja, ukupno 27 %, odnosno 45 % u okviru Kohezijskog fonda i 10 % u okviru Europskog socijalnog fonda; poziva, međutim, Komisiju da se pobrine da bude u mogućnosti uspješno nositi se s problemom nejednakosti i velikih razlika između urbanih i ruralnih područja, preokrenuti procese produbljivanja tih razlika i riješiti pitanje fragmentacije;

Vlastita sredstva

44.  pozdravlja uvođenje triju novih kategorija vlastitih sredstava, odnosno udjela u zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), 20 % prihoda koji proizlaze iz sustava za trgovanje emisijama i nacionalnog doprinosa izračunanog na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici; u tom kontekstu podsjeća na to da se novim sustavom vlastitih sredstava ne bi smjela povećati ukupna razina fiskalnog opterećenja za porezne obveznike u EU-u i da bi taj sustav trebao dovesti do proporcionalnog smanjenja doprinosa država članica u proračun EU-a;

45.  potiče Komisiju da izradi dodatne prijedloge za nova vlastita sredstva kako bi se srednjoročno postigao samoodrživi proračun EU-a; mišljenja je da udio novih istinskih vlastitih sredstava mora imati značajnu ulogu na prihodovnoj strani proračuna EU-a;

46.  ponovno ističe da trebalo ukinuti postojeći sustav korekcija i rabata i podupire prijedlog Komisije da se svi rabati postupno ukinu do 2025., što će dovesti do jednostavnije i transparentnije strukture;

47.  podržava prijedlog Komisije da se postotak od carina koji države članice zadržavaju kao „troškove naplate” smanji na 10 %;

48.  poziva na to da se PDV zadrži kao vlastito sredstvo EU-a, ali i na to da se u tom području provedu stvarna pojednostavnjenja;

49.  drži da bi financiranje EU-a trebalo biti stabilnije, održivije i predvidljivije te transparentnije i razumljivije građanima EU-a;

50.  napominje da je glavni razlog zbog kojeg se EU koristi metodom uvjetovanja poticanje integracije i kohezije među državama članicama; smatra da čvrst i logičan sustav uvjeta mora sadržavati poticaje kojima će se povećati angažman država članica u europskom projektu, doprinijeti željenom ishodu i spriječiti zlouporaba sredstava EU-a;

51.  traži od Komisije pojašnjenje izračuna nacionalnog doprinosa temeljenog na količini nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u državama članicama i načina ubiranja tog doprinosa; poziva Komisiju da uspostavi skup alata za praćenje kojima će se pružiti potpora državama članicama pri utvrđivanju zajedničke metodologije za ubiranje i izračun toga doprinosa;

52.  sa zabrinutošću primjećuje da zakonodavni prijedlog o CCCTB-u još uvijek nije donesen i da nema naznaka o tome kada će o njemu biti postignut dogovor u Vijeću; stajališta je da se CCCTB iz tog razloga u sljedećem programskom razdoblju ne može smatrati istinskim izvorom vlastitih sredstava; poziva Vijeće da postigne dogovor o tom pitanju s obzirom na važnost CCCTB-a za rješavanje problema izbjegavanja plaćanja poreza multinacionalnih poduzeća;

53.  pozdravlja načelo prema kojemu bi se budući prihodi od politika EU-a trebali slijevati u proračun EU-a, s obzirom na to da one uistinu predstavljaju izvor prihoda EU-a;

54.  ponovno poziva Komisiju i države članice da zajamče jačanje postojećih sustava kontrole i sprečavanja prijevara i nepravilnosti koje bi mogli naštetiti financijskim interesima EU-a;

55.  u tom smislu naglašava da je potrebno ukloniti razlike u carinskim kontrolama na razini EU-a, koje predstavljaju veliku opasnost za financijske interese EU-a, i poziva Komisiju da uskladi upravljanje carinama na razini EU-a radi učinkovite borbe protiv krijumčarenja robe i utaje poreza.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. - 2027. - stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Nadležni odbor

 

BUDG

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

CONT

13.9.2018

Datum usvajanja

10.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Jonathan Bullock, Tamás Deutsch, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Jean-François Jalkh, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Iris Hoffmann, Andrey Novakov, Julia Pitera, Miroslav Poche

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

16

+

ALDE

Nedzhmi Ali

PPE

Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Andrey Novakov, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Iris Hoffmann, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Miroslav Poche, Derek Vaughan

2

-

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Jean-François Jalkh

1

0

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

15.10.2018

STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA

Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućen Odboru za proračune

o privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027.: stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(2018/0166R(APP))

U ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja:

Marita Ulvskog (predsjednica)

Position

AMANDMANI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja podnosi Odboru za proračune, kao nadležnom odboru, sljedeće amandmane:

Amandman    1

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ea (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Ea.  budući da je uspostavljena veza između programiranja fondova Unije i Europskog semestra te relevantnih preporuka po državama članicama; budući da su sredstva Unije namijenjena postizanju ciljeva iz članka 174. UFEU-a kako bi se ojačala gospodarska, društvena i teritorijalna kohezija Unije i smanjile razlike između razina razvoja različitih regija;

Amandman    2

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Stavak 5.

Prijedlog rezolucije

Izmjena

5.  nadalje, naglašava važnost horizontalnih načela koja bi trebala činiti temelj VFO-a i svih povezanih politika EU-a; u tom pogledu ponovno potvrđuje svoje stajalište da EU mora ispuniti svoju obvezu da će biti predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te izražava žaljenje zbog nedostatka jasne i vidljive predanosti tom cilju u prijedlozima VFO-a; stoga traži uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike i inicijative EU-a u sljedećem VFO-u; nadalje, ističe da je iskorjenjivanje diskriminacije ključno za ispunjavanje obveza EU-a prema uključivoj Europi i izražava žaljenje zbog toga što u prijedlozima VFO-a nedostaju rodno osviještena politika i obveze u pogledu rodne ravnopravnosti u politikama EU-a; također ističe stajalište da bi nakon Pariškog sporazuma rashodi povezani s klimom trebali znatno porasti u usporedbi s trenutačnim VFO-om te što prije, a najkasnije do 2027., doseći 30 % VFO-a;

5.  nadalje, naglašava važnost horizontalnih načela koja bi trebala činiti temelj VFO-a i svih povezanih politika EU-a; u tom pogledu ponovno potvrđuje svoje stajalište da EU mora ispuniti svoju obvezu da će biti predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja te izražava žaljenje zbog nedostatka jasne i vidljive predanosti tom cilju u prijedlozima VFO-a; stoga traži uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike i inicijative EU-a u sljedećem VFO-u; nadalje, ističe važnost uspostave europskog stupa socijalnih prava kako bi se stvorila otporna socijalna Europa i ističe da je iskorjenjivanje diskriminacije ključno za ispunjavanje obveza EU-a prema uključivoj Europi i izražava žaljenje zbog toga što u prijedlozima VFO-a nedostaju rodno osviještena politika i obveze u pogledu rodne ravnopravnosti u politikama EU-a; također ističe stajalište da bi nakon Pariškog sporazuma rashodi povezani s klimom trebali znatno porasti u usporedbi s trenutačnim VFO-om te što prije, a najkasnije do 2027., doseći 30 % VFO-a;

Amandman    3

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Stavak 4.

Prijedlog rezolucije

Izmjena

4.  osim toga, protivi se bilo kakvom smanjenju razine ključnih politika EU-a, kao što su kohezijska politika EU-a i zajednička poljoprivredna politika (ZPP); posebno se protivi svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve tih politika, kao što su predloženi rezovi za Kohezijski fond ili za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; u tom kontekstu dovodi u pitanje prijedlog da se Europski socijalni fond smanji unatoč njegovu proširenom području primjene i integraciji Inicijative za zapošljavanje mladih;

4.  osim toga, protivi se bilo kakvom smanjenju razine ključnih politika EU-a, kao što su kohezijska politika EU-a i zajednička poljoprivredna politika (ZPP); posebno se protivi svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve tih politika, kao što su predloženi rezovi za Kohezijski fond ili za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; u tom se kontekstu protivi prijedlogu da se Europski socijalni fond plus smanji unatoč njegovu proširenom području primjene i integraciji Inicijative za zapošljavanje mladih, Fonda europske pomoći za najpotrebitije, Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije i zdravstvenog programa;

Amandman    4

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Stavak 5.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

5.a  ističe da bi trebalo pojasniti predloženu vezu između programiranja strukturnih fondova, njihovih ciljeva politike i europskog semestra, a osobito preporuke po državama članicama, te bi se tom vezom trebalo voditi računa o lokalnoj i regionalnoj dimenziji; poziva na uspostavu učinkovitih mehanizama programiranja za fondove EU-a, osobito ESF+, čime bi se u praksu provela načela i prava Europskog stupa socijalnih prava, među ostalim jamčenjem ambicioznih financijskih sredstava te potrebnih sinergija među fondovima Unije;

Amandman    5

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Stavak 14.vi

Prijedlog rezolucije

Izmjena

14.vi  udvostručenje sredstava za suzbijanje nezaposlenosti mladih (u okviru sadašnjeg programa Inicijativa za zapošljavanje mladih);

14.vi  udvostručenje sredstava za suzbijanje nezaposlenosti mladih u okviru ESF-a + (u okviru sadašnjeg programa Inicijativa za zapošljavanje mladih), jamčeći pritom učinkovitost i dodanu vrijednost programa;

Amandman    6

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Stavak 15.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

15.a  inzistira na potrebi za jačanjem borbe protiv nezaposlenosti mladih; međutim, zabrinut je da bi integracija Inicijative za zapošljavanje mladih u ESF+ mogla smanjiti razine obveza država članica i razine sredstava izravno namijenjenih mladima;

Amandman    7

u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanjaPrijedlog rezolucije

Stavak 16.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

16.a  ističe potrebu za poboljšanjem instrumenata Unije u cilju odgovaranja na pitanje socijalne uključenosti i integracije na tržište rada državljana trećih zemalja; u tu svrhu poziva na bolje sinergije između fondova Unije i na adekvatne resurse; ističe važnost hvatanja u koštac sa specifičnim urbanim i lokalnim izazovima migracije, također olakšavanjem pristupa financiranju za gradove, lokalna i regionalna tijela, socijalne partnere, socioekonomske aktere i organizacije civilnog društva koji razvijaju i provode projekte u tom području;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

(1)

Prijedlog Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027., informativni dokument Europskog revizorskog suda, srpanj 2018.

(2)

Deklaracija iz Bratislave od 16. rujna 2016. Rimska deklaracija od 25. ožujka 2017.

(3)

Dokument za razmatranje Komisije o budućnosti financija EU-a od 28. lipnja 2017. (COM(2017)0358).

(4)

Ti su kriteriji: ciljevi i obveze iz Ugovora, javna dobra s europskom dimenzijom, ekonomija razmjera, učinci prelijevanja, supsidijarnost, korist od integracije EU-a i europske vrijednosti: mir, demokracija i vladavina prava.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (18.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. –2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)03222018/0166R(APP))

Izvjestitelj za mišljenje: Ivo Belet

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u izvješće koje će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost i ulogu Unije u očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, uništenja ekosustava i gubitka biološke raznolikosti; naglašava da Unija mora ispuniti svoju obvezu i biti predvodnik u provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a kojima se osigurava globalni plan za održivija, uravnoteženija i naprednija društva u okviru ograničenja planeta; podsjeća na obveze Unije u skladu s Pariškim sporazumom te na potrebu da se hitno prijeđe na niskougljično održivo kružno gospodarstvo;

2.  smatra da se pregovorima o vlastitim sredstvima i višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., također u kontekstu Brexita, pruža prilika da prihodovna strana proračuna Unije postane održivija i transparentnija, da Unija postane autonomnija te da se, naposljetku, transformacijski potencijal proračuna Unije učinkovitije iskoristi; poziva na temeljitu reformu sustava vlastitih sredstava, na ukidanje svih rabata i na uvođenje novih izvora financiranja koji su u potpunosti u skladu s politikama Unije u području, među ostalim, okoliša, zdravlja i klime;

3.  ističe da je LIFE vodeći program za potporu provedbi zakonodavstva Unije u području okoliša i klimatskog djelovanja; napominje da je znatan udio predloženog povećanja proračuna programa LIFE u razdoblju 2021. – 2027. usmjeren prema novom potprogramu „Prelazak na čistu energijuˮ; podržava uspostavu sveobuhvatnog programa za prelazak na čistu energiju, ali smatra da to ne bi trebalo ići na štetu financiranja za prirodu i biološku raznolikost, kružno gospodarstvo, te prilagodbu na klimatske promjene i ublažavanje klimatskih promjena; ponovno poziva na to da se financijska sredstva za program LIFE barem udvostruče na iznos od 6,442 milijarde u stalnim cijenama (2018.) te poziva na uspostavu namjenskih omotnica za biološku raznolikost i upravljanje mrežom Natura 2000;

4.  pozdravlja predloženo povećanje proračuna namijenjenog za program Obzor Europa, a osobito namjenskih omotnica za istraživanje i inovacije u području zdravlja (6,83 milijarde EUR), klime, energije i mobilnosti (13,31 milijarda EUR) te hrane i prirodnih resursa (8,87 milijardi EUR); međutim, ponovno poziva na izdašnije financiranje 9. okvirnog programa s najmanje 116,895 milijardi EUR, pri čemu na istoj razini treba zadržati udio klastera „klima, energija i mobilnost” (15,94 %), „hrana i prirodni resursi” (10,63 %), te povećati udio klastera „zdravlje” na najmanje 9,7 %, u skladu s 8. okvirnim programom; osim toga, traži da se znatna sredstva namijene temeljnom istraživanju u tim područjima;

5.  pozdravlja znatno povećanje sredstava za Instrument za povezivanje Europe – energetski sektor na 7,675 milijardi EUR u stalnim cijenama (2018.) za razdoblje 2021. – 2027.; 

6.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog predloženog smanjenja financiranja za program u području zdravlja; ponovno poziva na to da se program u području zdravlja ponovno uspostavi kao stabilan samostalni program s povećanim financiranjem u idućem VFO-u 2021. – 2027. kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja u području javnog zdravlja, zdravstvenih sustava i problema povezanih s okolišem, te zajamčila ambiciozna zdravstvena politika s naglaskom na prekogranične izazove, uključujući, posebno, povećanje zajedničkih napora u Uniji u borbi protiv raka, prevenciji kroničnih bolesti, borbi protiv antimikrobne otpornosti, kao i lakši pristup prekograničnoj zdravstvenoj skrbi;

7.  izražava žaljenje zbog toga što postoji opasnost da se ne ispune trenutni ciljevi potrošnje u području klime i u tom kontekstu primjećuje predloženo povećanje tog cilja na barem 25 % proračuna Unije za 2021. – 2027.; međutim, poziva na ambiciozniju potrošnju u području klime na 30 % proračuna Unije za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se ostvarili i proveli ciljevi Pariškog sporazuma te kako bi se odrazile sve veća važnost i hitnost klimatskog djelovanja, kao i potreba za dodatnim mjerama u području klimatske diplomacije, te poziva na razvoj pouzdane i transparentne metode praćenja; stoga poziva na mjere kojima bi se osiguralo da struktura i izvršenje proračuna Unije ne budu u suprotnosti s postizanjem klimatskih i energetskih ciljeva Unije;

8.  ustraje u tome da se iz VFO-a 2021. – 2027. isključi sva izravna i neizravna potpora fosilnim gorivima;

9.  izražava zabrinutost zbog predloženog smanjenja od 5 % za financijska sredstva decentraliziranih agencija u nadležnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (Europska agencija za kemikalije (ECHA), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za okoliš (EEA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za lijekove (EMA)); poziva na to da se decentraliziranim agencijama dodijeli više financijskih i ljudskih resursa, barem na razini razdoblja 2014. – 2020. u realnim vrijednostima, kad je to prikladno i na osnovi pojedinačnih potreba, posebno ako im se dodijele nove zadaće, kao u slučaju ECHA-e i EEA-e; ističe važnost dostatnog financiranja tih agencija kako bi se osnažila regulativa utemeljena na znanosti i povećalo povjerenje javnosti u oblikovanje politika Unije;

10.  ponavlja da je zadaća EEA-e pomoći Uniji i državama članicama da donose informirane odluke o zaštiti i poboljšanju okoliša, uvrštavanju okolišnih aspekata u ekonomske politike i kretanju prema održivosti; ističe da je Komisija dodijelila EEA-i dodatne zadaće koje uključuju, među ostalim, praćenje novog zakonodavstva i razvoja politike u području niskougljičnog gospodarstva, programa za kružno gospodarstvo i provedbe ciljeva održivog razvoja te naglašava da bi se to na odgovarajući način trebalo odraziti na financijsku omotnicu te agencije, koju bi se u najmanju ruku trebalo kategorizirati kao stabilnu u realnim vrijednostima u proračunu za 2021. – 2027.;

11.  pozdravlja prijedlog za vlastita sredstva temeljena na nerecikliranom otpadu plastične ambalaže; ističe da prioritetni učinak te mjere mora biti sprečavanje stvaranja otpada, u skladu s hijerarhijom otpada, te poziva Komisiju da istraži mogućnosti usmjeravanja svojih prihoda prema postizanju ciljeva reciklaže ambalažnog otpada; poziva na učinkovitu registraciju i mehanizme kontrole te na pojašnjenje metode izračuna;

12.  poziva na to da se znatan udio prihoda od dražbi u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama, koji su u porastu, od 4. faze (2021.) nadalje smatra izvorom vlastitih sredstava Unije te da se postupno usmjerava prema projektima Unije u području prekogranične elektroenergetske infrastrukture koji su u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima Unije, kao i projektima u području obnovljive energije i skladištenja te ulaganja u revolucionarne inovacije s niskim emisijama ugljika u industriji; smatra da bi se to trebalo napraviti postupno kako se ne bi stvorio pritisak na nacionalne proračune koji su namijenjeni klimatskim i energetskim politikama (jer je 50 % prihoda namijenjeno za tu svrhu u okviru Direktive o sustavu trgovanja emisijama (Direktiva 2003/87/EZ));

13.  usporedno s time poziva na istraživanje mogućnosti uvođenja mehanizma granične prilagodbe zbog ugljičnih emisija kao novog izvora vlastitih sredstava proračuna Unije, što bi rezultiralo jamčenjem ravnopravnih uvjeta u međunarodnoj trgovini i smanjenjem premještanja proizvodnje, uz istodobno uvrštenje troškova klimatskih promjena u cijenu uvezene robe;

14.  smatra da bi, u nedostatku usklađenih međunarodnih mjera za oporezivanje kerozina, na razini Unije trebalo razmotriti uvođenje zrakoplovne pristojbe na temelju udjela ugljika kako bi se pružili dodatni poticaji za istraživanje, razvoj i ulaganja u zrakoplove i goriva koji su učinkovitiji i imaju niže razine ugljičnih emisija te kako bi se smanjile sve veće emisije iz zrakoplovstva, jamčeći pritom jednake uvjete za sve u prometnom sektoru;

15.  pozdravlja aktualne napore u cilju uvođenja poreza na financijske transakcije te smatra da bi se dio zajedničkog poreza na financijske transakcije u budućnosti trebao koristiti kao izvor vlastitih sredstava;

16.  traži da se 25 % proračuna Programa potpore strukturnim reformama prebaci na strukturne fondove kako bi se sredstva usmjerilo na pružanje dodatne potpore regijama koje ovise o ugljiku i kojima je nanesena šteta uslijed nužnog strukturnog prijelaza na niskougljično gospodarstvo; smatra da te regije trebaju imati pristup toj dodatnoj potpori za ostvarenje ciljeva politike 2 (PO2) Fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda kako bi se olakšala pravedna tranzicija; napominje da je cilj poduprijeti takve regije, posebice one koje još ne ispunjavaju uvjete za potporu u okviru Fonda za modernizaciju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, promicanjem politika za preraspodjelu, prekvalifikaciju i usavršavanje radnika, obrazovanje i aktivno tržište rada, kao i razvojem novih radnih mjesta, primjerice u start-upovima, u bliskom dijalogu i suradnji sa socijalnim partnerima;

17.  naglašava da bi se i rashodovna i prihodovna strana sljedećeg VFO-a trebale smatrati jedinstvenim pitanjem te da se nijedan dogovor s Parlamentom o VFO-u ne može postići bez dogovora o vlastitim sredstvima.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. - 2027. - stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Nadležni odbor

 

BUDG

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

5.7.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Ivo Belet

10.7.2018

Razmatranje u odboru

10.9.2018

 

 

 

Datum usvajanja

18.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Susanne Melior, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Giorgos Grammatikakis, Rebecca Harms, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Carolina Punset, Christel Schaldemose, Keith Taylor, Tiemo Wölken, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Sophia in ‘t Veld, Kati Piri, Mirja Vehkaperä

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

44

+

ALDE

Carolina Punset, Frédérique Ries, Nils Torvalds, Mirja Vehkaperä, Sophia in ’t Veld

EFDD

Piernicola Pedicini

GUE/NGL

Stefan Eck, Anja Hazekamp, Merja Kyllönen

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Peter Liese, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean

S&D

Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Giorgos Grammatikakis, Jytte Guteland, Jo Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Kati Piri, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Marco Affronte, Bas Eickhout, Rebecca Harms, Martin Häusling, Keith Taylor, Davor Škrlec

6

-

ECR

Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, John Procter,

EFDD

Julia Reid

2

0

ALDE

Jan Huitema

NI

Zoltán Balczó

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (10.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)03222018/0166R(APP))

Izvjestitelj za mišljenje: Jerzy Buzek

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u svoje izvješće uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da se VFO za razdoblje 2021. – 2027. ne bi smio smanjiti u odnosu na razine iz 2020., čak i u slučaju Brexita, te da nove inicijative EU-a treba popratiti novim i odgovarajućim financijskim sredstvima te s njima postupati u okviru postupka suodlučivanja; naglašava da naročito dugoročni politički prioriteti Europske unije kao što su poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta, postizanje konkurentne europske industrije okrenute budućnosti, te borba protiv klimatskih promjena prijelazom na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika trebaju biti poduprti dostatnim sredstvima te ostati središnja područja novog programa VFO-a;

2.  ističe da je potpuno poštovanje vladavine prava stoga bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a; stoga podupire novi mehanizam kojim bi se Komisiji omogućilo da raspolaže učinkovitim i primjerenim mjerama u slučaju rizika od financijskog gubitka koji uzrokuju opći nedostaci u pogledu vladavine prava u državi članici s posebnim osvrtom na rješavanje korupcije velikih razmjera;

3.  poziva na primjenu jasne metodologije pri predstavljanju brojčanih podataka na temelju stalnih cijena;

4.  podsjeća da bi politike i projekti financiranja trebali biti u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima i obvezama izraženim u Pariškom sporazumu; poziva na povećanje obveza u pogledu klimatskih ciljeva na 30 % rashoda povezanih s klimom u okviru sljedećeg VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., kako bi se osigurao prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika do 2050.;

5.  ponavlja da Parlament poziva na povećanje ukupnog proračuna programa Obzor Europa na najmanje 120 milijardi EUR u stalnim cijenama kako bi se moglo primjerno reagirati na društvene izazove, osigurati europsku globalnu konkurentnost, dobrobit ljudi, znanstveno i industrijsko vodstvo i doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja i ciljeva navedenih u Pariškom sporazumu; ističe da se ulaganja u okviru programa Obzor Europa trebaju usredotočiti na istraživanje i razvoj tehnoloških i netehnoloških rješenja za suočavanje s gorućim društvenim izazovima kao što su borba protiv klimatskih promjena, prijelaz na održivu i obnovljivu energiju, netoksično i energetski učinkovito kružno gospodarstvo uz učinkovito korištenje resursa, održiva hrana i održive poljoprivredne prakse te pristupačna zdravstvena zaštita i lijekovi; pozdravlja mogućnost prijenosa financijskih sredstava dodijeljenih programima iz jednog fonda u drugi, uvedenu Uredbom o zajedničkim odredbama te potiče sva područja da razviju svoj istraživački potencijal; smatra da treba dodatno razraditi prikladne uvjete i mehanizme takvih prijenosa kako bi se zajamčila usklađenost sa strukturnim fondovima i izbjegla dvostruka revizija; ističe da bi financijska potpora iz programa Obzor Europa trebala biti dostupna korisnicima u sklopu brzog, manje administrativnog postupka koji podrazumijeva pristup „odozdo prema gore” te pružanjem usluga tehničke pomoći koje korisnicima pomažu da pronađu najprimjerenija sredstva; nadalje, smatra da bi trebalo poticati sinergije s drugim programima i financijskim instrumentima, a da se pritom nastoji postići najveće administrativno pojednostavnjenje;

6.  smatra da bi se, osobito s obzirom na razinu ambicije kako bi se program Obzor Europa učinio fleksibilnijim, prioriteti potrošnje svakog programa trebali utvrditi u zakonodavstvu o Okvirnom programu, a ne u sporazumu o VFO-u;

7.  podupire proračun od 3,5 milijardi EUR za program InvestEU; međutim, snažno ističe da se sredstva za njegov proračun neće preuzeti iz programa Obzor Europa, nego dodjelom dodatnih sredstava; smatra da za program InvestEU za istraživanja, inovacije i digitalizaciju trebaju vrijediti ista pravila kao i za uspješni instrument InnovFin te da treba primjenjivati iste temeljne kriterije i pokriti najrizičniju tranšu;

8.  pozdravlja prikupljene iznose za energetsku i digitalnu komponentu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) kojem je cilj popunjavanje poveznica koje nedostaju u europskoj energetskoj i digitalnoj mreži podupirući razvoj visokodjelotvornih, održivih i međusobno učinkovito povezanih transeuropskih mreža u području energetike i digitalnih usluga u potpunosti u skladu s dugoročnim energetskim i klimatskim ciljevima EU-a; smatra da bi CEF trebao biti ambiciozniji kad je riječ o sinergiji, kao što je napomenuto u reviziji na sredini razdoblja, osobito kako bi se bolje iskoristile sinergije između transportnih, digitalnih i energetskih infrastruktura; podsjeća da je prijelaz na niskougljični sustav u središtu Instrumenta za povezivanje Europe;

9.  naglašava učinkovitost strukture centralnog upravljanja koja je uspostavljena Uredbom o Instrumentu za povezivanje Europe; utvrđuje da je prijenos dijela Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe bio vrlo uspješan i da je zahvaljujući zadovoljstvu predmetnih država članica moguće zamisliti ponovno uvođenje tog mehanizma u sljedećem VFO-u; u skladu s time predlaže da se u tim okolnostima omotnica u iznosu od 20 milijardi EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj dodijeli Instrumentu za povezivanje Europe uz uvođenje jednakih pravila upravljanja kao što su ona koja se primjenjuju na prijenos upravljanja sredstvima Kohezijskog fonda za Instrument za povezivanje Europe; smatra da bi se, s obzirom na veliki nerazmjer između raspoloživih sredstava i potreba, time moglo znatno doprinijeti provedbi projekta transeuropske prometne mreže u Europi;

10.  općenito pozdravlja prijedlog Europske komisije o dodjeli 16 milijardi EUR za novi europski svemirski program; međutim poziva na umjereno povećanje u ukupnom proračunu programa; u pogledu sastavnica programa, ističe potrebu za ambicioznijim omotnicama posvećenima sustavima SSA i GOVSATCOM, uz istovremeno očuvanje ili umjereno povećanje proračuna namijenjenog za programe Copernicus i Galileo; ističe da je iznimno važno zajamčiti kontinuitet dviju glavnih komponenata, programa Galileo i Copernicus, te osigurati funkcioniranje dviju novih inicijativa, GOVSATCOM i SSA, koje se odnose na sve veći problem sigurnosti svemirske infrastrukture i sigurnosti satelitske komunikacije;

11.  pozdravlja činjenicu da je najmanje 9,194 milijardi EUR dodijeljeno za program Digitalna Europa kojim će se izgraditi europski digitalni kapaciteti, posebno za umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i računalstvo visokih performansi, istovremeno jačajući digitalnu transformaciju gospodarstva i društva pružanjem podrške digitalnim vještinama; ističe važnost bliske koordinacije s programom Obzor Europa, Instrumentom za povezivanje Europe te europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

12.  ustraje na potrebi za primjerenim financiranjem programa za djelovanja EU-a usmjerena na poboljšanje konkurentnosti poduzeća s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima (MSP); napominje da bi program usmjeren na MSP-ove trebao nadopunjavati druge programe EU-a te bi se također trebao osloniti na dobro iskustvo iz prethodnog programa (COSME) u cilju jačanja pristupa tržištima unutar i izvan Unije, poboljšanja okvirnih uvjeta za poduzeća i konkurentnosti poduzeća te promicanja poduzetništva i poduzetničke kulture;

13.  smatra da se u energetskom sektoru treba usredotočiti na energetsku sigurnost, energetsku učinkovitost, povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije, povezivanje sektora, pametnu i modernu infrastrukturu, osnaživanje potrošača te funkcionalno energetsko tržište s više prekogranične trgovine i suradnje; smatra da je ključno do 2030. ostvariti cilj od međupovezanosti u iznosu od najmanje 15 %; ističe da bi se sljedeći VFO trebao usredotočiti na jamčenje dekarbonizacije europskog gospodarstva radi ostvarenja ciljeva energetske unije te klimatskih ciljeva EU-a i ciljeva održivog razvoja u korist EU-a i svih njegovih građana, a posebno za potporu ranjivim kućanstvima s niskim prihodima kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva kako bi postala energetski učinkovita;

14.  naglašava važnost nuklearne sigurnosti i ističe potrebu da se poveća iznos dodijeljen programu pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja za nuklearnu elektranu Ignalinu u Litvi s 552 milijuna EUR na 780 milijuna EUR, kako bi se na odgovarajući način pomoglo Litvi u hvatanju u koštac s tehnološkim izazovom rastavljanja jezgri u grafitnom reaktoru tipa onog koji se koristio u Černobilu, kao i radi sprečavanja rizika u pogledu radijacije te kako bi se dodatno smanjila opasnost za građane EU-a;

15.  izražava duboko žaljenje zbog činjenice da, unatoč njegovim pozivima, prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) ne uključuje uspostavu fonda za pravednu tranziciju namijenjenog regijama u kojima se u znatnoj mjeri koristi ugljen i koje imaju visoke emisije ugljika; ponavlja svoj poziv za uspostavu Fonda za pravednu energetsku tranziciju na razini Unije s ukupnim proračunom od 5 milijardi EUR za potporu regijama s velikim udjelom radnika u sektorima koji ovise o ugljenu i emisijama ugljika te zajednicama na koje je štetno utjecala ta tranzicija; nadalje, naglašava da u okviru tog fonda treba osigurati dostatna sredstva za razvoj uključivih, lokalnih i pravednih strategija za tranziciju te za rješavanje društvenih, socioekonomskih i okolišnih učinaka, zajedno s prenamjenom lokacija i stvaranjem dostojnih i održivih radnih mjesta te prekvalifikacijom i unapređenjem vještina u čistim postupcima i tehnologijama koje se temelje na obnovljivim izvorima energije ili rješenjima u području energetske učinkovitosti;

16.  ističe potrebu za održavanjem adekvatnog i jasnog proračuna u iznosu od 13 milijardi EUR za Europski obrambeni fond radi poticanja rasta i konkurentnosti europske obrambene industrije;

17.  poziva na adekvatno financiranje za agencije u nadležnosti odbora ITRE kako bi se osigurao njihov kapacitet da na odgovarajući način ispune svoje sve brojnije zadaće;

18.  poziva na pravovremeno donošenje VFO-a i povezanih pravnih osnova kako bi se osigurao neometani prijelaz s jednog programa na drugi te izbjegla kašnjenja u provedbi;

19.  ističe da je potrebna pravno obvezujuća i obvezna revizija VFO-a u sredini razdoblja; smatra da treba zajamčiti sudjelovanje Parlamenta u svakoj reviziji VFO-a;

20.  napominje da je revizija/preispitivanje VFO-a 2021. – 2027. u sredini razdoblja ključan trenutak u upravljanju potrošnjom EU-a kako bi se procijenilo kako se provode programi ulaganja u skladu s predviđenim ciljevima te posjeduju li odgovarajući kapacitet apsorpcije i stvaranja dodane vrijednosti za EU; ističe da je revizija/preispitivanje u sredini razdoblja prilika za daljnje pojednostavnjenje tijekom cijelog ciklusa provedbe;

21.  napominje da će se u sljedećem VFO-u morati uzeti u obzir izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i njegove posljedice za proračun EU-a; izražava želju da se programi EU-a u nadležnosti odbora ITRE neometano nastave; u tom pogledu pozdravlja prijedloge Komisije u vezi s modernizacijom postojećih i provedbom novih vlastitih sredstava kao i ukidanjem rabata i povećanjem gornje granice vlastitih sredstava.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. - 2027. - stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Nadležni odbor

 

BUDG

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Jerzy Buzek

16.7.2018

Razmatranje u odboru

10.9.2018

 

 

 

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

4

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Jonathan Bullock, Jerzy Buzek, Reinhard Bütikofer, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Theresa Griffin, Igor Gräzin, András Gyürk, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Tilly Metz, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Carolina Punset, Julia Reda, Paul Rübig, Sven Schulze, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Pervenche Berès, Tamás Deutsch, Jens Geier, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Werner Langen, Sofia Sakorafa

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

40

+

ALDE

Fredrick Federley, Igor Gräzin, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Lieve Wierinck

ECR

Edward Czesak, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski

PPE

Pilar Ayuso, Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Tamás Deutsch, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen, Nadine Morano, Paul Rübig, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Hermann Winkler, Anna Záborská

S&D

Zigmantas Balčytis, Pervenche Berès, Jens Geier, Theresa Griffin, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Csaba Molnár, Dan Nica, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

4

-

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Angelo Ciocca, Christelle Lechevalier

PPE

Christian Ehler

10

0

ECR

Ashley Fox

EFDD

Dario Tamburrano

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Jaromír Kohlíček, Sofia Sakorafa

VERTS/ALE

Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Benedek Jávor, Tilly Metz, Julia Reda

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (10.10.2018)

upućeno Odboru za proračune

o privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)03222018/0166R(APP))

Izvjestitelj za mišljenje: Dominique Riquet

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u izvješće koje će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

Uvod

1.  insistira na strateškoj važnosti višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za sektore koji iziskuju dugoročna ulaganja kao što je, na primjer, prometni sektor; naglašava da je prometna infrastruktura okosnica jedinstvenog tržišta, temelj za rast i otvaranje radnih mjesta te je od presudne važnosti za osiguravanje četiriju temeljnih sloboda koje se odnose na osobe, kapital, robu i usluge; podsjeća na probleme i općenita ograničenja idućeg VFO-a s obzirom na povećanje obima prometa i na sve veći broj izazova, prije svega onih povezanih s okolišem, kao što su povećanje emisija CO2, sitne čestice i onečišćujući plinovi i to usprkos utvrđivanju ambicioznih ciljeva za očuvanje klime i okoliša, u skladu s Pariškim sporazumom, kao i na potrebe za istraživanjem i inovacijama povezane s razvojem povezanih i autonomnih vozila; podsjeća također na kašnjenja u ulaganjima u novu infrastrukturu za poboljšanje povezivosti, kao i u održavanje postojeće infrastrukture;

VFO

2.  podsjeća na uspjeh Instrumenta za povezivanje Europe u okviru prethodnog VFO-a te potražnju tri puta veću od raspisanih sredstava; pozdravlja ponovnu provedbu Instrumenta za povezivanje Europe u sljedećem VFO-u; žali međutim zbog smanjenja od 12 % u stalnim iznosima u eurima za sredstva namijenjena sektoru prometa, kao i zbog smanjenja od 13 % doprinosa za Kohezijski fond; smatra da se proračunska sredstva namijenjena Instrumentu za povezivanje Europe ne mogu dodijeliti drugim programima koji se ne odnose na njegove konkretne ciljeve; traži da se sredstva namijenjena Instrumentu za povezivanje Europe vrate na prethodnu razinu, i to na 17,746 milijarde EUR za sredstva namijenjena sektoru prometa i na 10 milijardi EUR u stalnim cijenama za doprinose Kohezijskom fondu, imajući na umu njihov pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj;

3.  naglašava učinkovitost strukture centralnog upravljanja koja je uspostavljena Uredbom o Instrumentu za povezivanje Europe; utvrđuje da je prijenos dijela Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe bio vrlo uspješan i da zadovoljstvo predmetnih država članica potvrđuje da se s tim mehanizmom nastavlja i u sljedećem VFO-u te da on treba biti dostatan kako bi se dovršili tekući projekti koji se financiraju doprinosom iz Kohezijskog fonda; predlaže da se u tim okolnostima omotnica u iznosu od 20 milijardi EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj dodijeli Instrumentu za povezivanje Europe i da se njima upravlja po sličnom principu kao što je onaj koji se primjenjuje na upravljanje sredstvima Kohezijskog fonda za Instrument za povezivanje Europe, ali da budu pristupačna za sve države članice; vjeruje da bi se, s obzirom na veliki nerazmjer između raspoloživih sredstava i potreba, više pozornosti trebalo posvetiti rješenjima s velikom dodanom vrijednošću za EU kao što su manjkave prekogranične veze, primjerice željezničke veze, te da bi se tim prijenosom osigurao znatan napredak projekata transeuropske prometne mreže;

4.  naglašava da bi ažurirani i učinkovitiji program CEF-a, u okviru sljedećeg VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., trebao obuhvaćati sve vrste prijevoza, poticati promjenu načina prijevoza, poticati države članice na ulaganje u pametan, održiv i integriran javni promet, dati prednost uspostavi boljih veza među sveobuhvatnim mrežama, poboljšati interoperabilnost putem Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom i punu upotrebu inicijative za jedinstveno europsko nebo te doprinijeti ispunjenju ciljeva sigurnosti na cestama u EU-u;

5.  podsjeća da je Instrument za povezivanje Europe program za dodjelu bespovratnih sredstava i pozdravlja prijedlog Europske komisije da se to pojasni tako što će taj financijski instrument uvrstiti u novi program InvestEU; smatra da udio omotnice za promet Instrumenta za povezivanje Europe proveden u obliku financijskog instrumenta ne bi trebao premašivati 5 % ukupnih financijskih sredstava iz te omotnice; žali što je, usprkos prijenosu znatnih sredstva Europskom fondu za strateška ulaganja nauštrb Instrumenta za povezivanje Europe, udio sredstava namijenjenih prometu koja dolaze iz Instrumenta za povezivanje Europe kvantitativno daleko od cilja od 30 %, dok je kvalitativno često udaljen od kriterija dodane vrijednosti EU-a; čvrsto ističe da se, u tom smislu, ne bi smio dopustiti prijenos sredstava iz programa Obzor Europa u korist programa InvestEU; naglašava da je u kontekstu sljedećeg VFO-a važno da od programa InvestEU koristi imaju projekti sa stvarnom dodanom europskom vrijednošću i pohvaljuje Komisiju što je predložila da jedno od četiriju utvrđenih područja ulaganja bude održiva infrastruktura;

6.  ponavlja da je važno uspostaviti novu proračunsku liniju za održivi turizam s obzirom na važnost tog sektora za gospodarstvo Unije, koji je 2016. činio 5 % BDP-a, i na odgovornosti Unije u skladu s člankom 195. UFEU-a, kako bi se krenulo u smjeru istinske europske turističke politike kojom se mogu riješiti trenutačni problemi rascjepkanosti i pristupa sredstvima, promicati Europu kao turističko odredište i potaknuti rast turističke industrije čime će se doprinijeti rastu i otvaranju radnih mjesta;

7.  napominje da u VFO treba uvesti smanjenje vanjskih troškova kao vodeće načelo i troškovno učinkovitu mjeru kako bi se smanjilo opterećenje budućih javnih proračuna;

Agencije

8.  pozdravlja mnoge nove nadležnosti povjerene europskim prometnim agencijama, točnije EASA-i, EMSA-i i ERA-i, kako bi ostvarile stvarnu europsku dodanu vrijednost; ističe važnost osiguranja dovoljno sredstava, stabilnih u stvarnim uvjetima, za sve prometne agencije kako bi mogle ispuniti svoje dužnosti i nove odgovornosti;

9.  pozdravlja prijedlog Komisije o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad; ističe da je važno osigurati da to novo tijelo raspolaže s dostatnim sredstvima kako bi moglo izvršavati svoje dužnosti u sektoru prometa;

Istraživanje

10.  podsjeća da potpora istraživanju i razvoju u području prometa i mobilnosti predstavlja ključni prioritet s obzirom na izazove kao što su povećanje emisija CO2, sitnih čestica i onečišćujućih plinova, povezano s povećanjem prometa i prometnim gužvama, nužnost energetske tranzicije i sve veće sigurnosti u prometu i razvoj povezanih i autonomnih vozila; ističe da je važno zadržati izravnu poveznicu između Obzora Europa i uspostave prometnih rješenja na razini EU-a do kojih je došlo istraživačkim i razvojnim aktivnostima; podsjeća na uspjeh zajedničkih poduzeća kao što su SESAR, Shift2Rail i CleanSky; smatra da je važno nastaviti sa nužnom potporom i primjerenim financiranjem za programe u okviru programa Obzor Europa; ističe da bi se u području prometa trebalo primjenjivati načelo tehnološke neutralnosti kada je riječ o potpori za istraživanja i razvoj;

Vlastita sredstva

11.  napominje da sve države članice ubiru znatne fiskalne i parafiskalne prihode koji proizlaze izravno iz prometnog i turističkog sektora i da bi čak i minimalan prijenos tih sredstava u vlastita sredstva Unije bio način za povećanje njezinih kapaciteta za suočavanje s novim izazovima; smatra da bi se povratom na veća vlastita sredstva, kako je bilo predviđeno u trenutku stvaranja Europske zajednice, mogli konsolidirati kapaciteti Unije za političko djelovanje i proračunske mjere.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Privremeno izvješće o VFO-u 2021. - 2027. - stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

Referentni dokumenti

2018/0166R(APP)

Nadležni odbor

 

BUDG

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Dominique Riquet

27.6.2018

Razmatranje u odboru

8.10.2018

 

 

 

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

4

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Innocenzo Leontini, Peter Lundgren, Georg Mayer, Gesine Meissner, Renaud Muselier, Markus Pieper, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Keith Taylor, Pavel Telička, Marie-Pierre Vieu, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Kosma Złotowski, Luis de Grandes Pascual, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Claudia Țapardel

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Francisco Assis, Jill Evans, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Ryszard Antoni Legutko, Marek Plura, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Angel Dzhambazki, John Howarth, Wajid Khan

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička

GUE/NGL

Merja Kyllönen

PPE

Georges Bach, Wim van de Camp, Deirdre Clune, Andor Deli, Luis de Grandes Pascual, Dieter-Lebrecht Koch, Innocenzo Leontini, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Renaud Muselier, Markus Pieper, Marek Plura, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

S&D

Francisco Assis, Inés Ayala Sender, Nicola Danti, Michael Detjen, Ismail Ertug, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, John Howarth, Wajid Khan, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Claudia Țapardel

VERTS/ALE

Michael Cramer, Jill Evans, Keith Taylor

4

-

ECR

Peter van Dalen

EFDD

Jill Seymour

GUE/NGL

Tania González Peñas, Marie-Pierre Vieu

8

0

ECR

Angel Dzhambazki, Jacqueline Foster, Ryszard Antoni Legutko, Peter Lundgren, Kosma Złotowski

EFDD

Daniela Aiuto

ENF

Marie-Christine Arnautu, Georg Mayer

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

10.10.2018

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj

upućeno Odboru za proračune

o Privremenom izvješću o VFO-u 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora

(COM(2018)03222018/0166R(APP))

Izvjestitelj za mišljenje: Derek Vaughan

PA_Consent_Interim

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u izvješće koje će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je dokazano da se kohezijskom politikom ostvaruju dobri rezultati u pogledu zapošljavanja, rasta i konkurentnosti, kao što je vidljivo iz 7. izvješća o koheziji, te se stvara 2,74 eura dodatnog BDP-a za svaki uloženi euro poreznih obveznika;

B.  budući da je Komisija u svojem prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. predložila proračun za kohezijsku politiku u iznosu od 330,6 milijardi EUR u cijenama iz 2018.; budući da ta razina financiranja podrazumijeva smanjenje za 10 % u usporedbi s postojećim VF