Postupak : 2018/0091(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0366/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0366/2018

Rasprave :

PV 11/12/2018 - 14
CRE 11/12/2018 - 14

Glasovanja :

PV 12/12/2018 - 12.6
CRE 12/12/2018 - 12.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0504

PREPORUKA     ***
PDF 517kWORD 72k
9.11.2018
PE 627.597v02-00 A8-0366/2018

o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

(07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091(NLE))

Odbor za međunarodnu trgovinu

Izvjestitelj: Pedro Silva Pereira

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE U OBLIKU PISMA ODBORA ZA POLOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

(07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091(NLE))

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07964/2018),

–  uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07965/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0382/2018),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od...(1) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenje u obliku pisma Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0366/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Japana.

(1)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(0000)0000.


OBRAZLOŽENJE

Pregovori između Europske Unije (EU) i Japana o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu pokrenuti su 25. ožujka 2013. i zaključeni 8. prosinca 2017. godine. Na dan 17. srpnja 2018. na sastanku na vrhu između EU-a i Japana u Tokiju dvije su stranke potpisale Sporazum o gospodarskom partnerstvu te Sporazum o strateškom partnerstvu.

Europski parlament iznio je svoje pregovaračke prioritete u rezoluciji donesenoj u listopadu 2012. godine. Ishod tih pregovora odražava navedene prioritete. Europski parlament obavještavan je tijekom procesa, a Odbor za međunarodnu trgovinu pomno je pratio pregovore od njihove pripremne faze do potpisivanja konačnog sporazuma. Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta Vijeće je svoj pregovarački mandat objavilo u rujnu 2017.

Pregovori o zasebnom sporazumu s Japanom o zaštiti ulaganja još su u tijeku. Europski parlament i dalje će pozorno pratiti tijek tih pregovora te je već jasno dao do znanja da je stari mehanizam za rješavanje sporova između privatnih ulagača i države (ISDS) neprihvatljiv.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana od strateške je važnosti. To je najvažniji bilateralni trgovinski sporazum koji je EU ikad sklopio, a obuhvaća gotovo trećinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), gotovo 40 % svjetske trgovine i više od 600 milijuna osoba.

U sadašnjem turbulentnom okružju svjetskog trgovinskog poretka Sporazum je znak potpore slobodnoj i poštenoj trgovini utemeljenoj na pravilima, a istodobno pomaže i promicanju vrijednosti Unije i visokih standarda.

Europska unija i Japan dijele temeljne vrijednosti, kao što su poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava te su izrazito predane održivom razvoju, višestranosti i svjetskom trgovinskom sustavu utemeljenom na pravilima.

Japan je treće najveće potrošačko tržište na svijetu, no istovremeno je tek šesti po važnosti trgovinski partner EU-a. Sporazumom će se osnažiti postojeći bilateralni trgovinski i politički odnosi.

U procjeni utjecaja na održivost iz 2016. navodi se da će Sporazum imati pozitivne učinke na BDP, prihode, trgovinu i zapošljavanje u Uniji i u Japanu, u skladu s ciljevima koji se odnose na pametan, održiv i uključiv rast.

Stvarna korist međunarodnog sporazuma ovisi ipak o tome provode li sve stranke pravilno i potpunosti njegove odredbe. Stoga je praćenje provedbe dogovorenih obveza od presudne važnosti.

Trgovina robom: Kada stupi na snagu, Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana ukinut će se carine na više od 90 % robe koju EU izvozi u Japan, a kada se pak počne u potpunosti provoditi, Japan će ukinuti carine na 97 % robe koja dolazi iz EU-a, dok će se preostale tarifne stavke djelomično liberalizirati uz pomoć carinskih kvota ili sniženja carina. Što se tiče uvoza osobnih automobila iz Japana, EU će postupno, tijekom sedam godina, ukinuti svoje 10%-tne carine, a za traktore i autobuse carine će potpuno ukinuti nakon 12 godina. Prema nekim procjenama zahvaljujući Sporazumu izvoznici iz EU-a godišnje će se na carinama uštedjeti oko 1 milijardu eura.

Netarifne mjere: U okviru pregovora između EU-a i Japana obuhvaćene su mnoge netarifne mjere, koje su za poduzeća iz Unije predstavljale velik izvor zabrinutosti, posebno kada je riječ o automobilskom sektoru, prehrambenim aditivima, označivanju hrane, kozmetičkim i medicinskim proizvodima te označivanju tekstilnih proizvoda. Japan je pristao u još većoj mjeri uskladiti svoje automobilske standarde s međunarodnim standardima (pravilnici UNECE-a) koje primjenjuju proizvođači automobila iz EU-a. Sporazum sadržava zaštitnu klauzulu koja će na snazi biti 10 godina i kojom će se EU-u omogućiti ponovno uvođenje carina u slučaju da Japan prestane primjenjivati pravilnike UNECE-a ili ponovno uvede ukinute netarifne mjere.

Poljoprivreda i oznake zemljopisnog podrijetla: Sniženja carina najbitnija su za poljoprivredni sektor EU-a, a Sporazumom se istodobno štite najosjetljiviji proizvodi. Vino, jaka alkoholna pića i ostala alkoholna pića uvozit će se bez primjene carina već od prvog dana. Ukinut će se visoke pristojbe za tvrdi sir, a za svježi sir utvrdit će se carinska kvota s nultom stopom carine. Za govedinu će se carina smanjivati postupno (s 38,5 % na 9 % u razdoblju od 15 godina). EU će imati bescarinski pristup za prerađeno svinjsko meso i gotovo bescarinski pristup za svježe svinjsko meso. Nakon prijelaznog razdoblja ukinut će se carine na prerađene poljoprivredne proizvode kao što su tjestenina, čokolada i keksi. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu predviđa se zaštita 205 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla, što je posebno važno za mala i srednja poduzeća (MSP-ove).

Javna nabava: Japan je prihvatio osigurati pristup tržištima javne nabave za 48 ključnih gradova (što je otprilike 15 % stanovništva Japana) kao i mnoge neovisne lokalne upravne agencije (sveučilišta, bolnice i javna energetska poduzeća). Japan se isto tako obvezao ukloniti „klauzulu o operativnoj sigurnosti”, koja je dosad proizvođačima željezničke opreme iz EU-a onemogućavala pristup japanskom tržištu, i to najkasnije jednu godinu nakon stupanja na snagu Sporazuma. Sporazum se temelji na multilateralnom sporazumu o javnoj nabavi i povećava transparentnost u natječajnim postupcima javne nabave.

Trgovina uslugama: Usprkos pristupu zasnovanom na negativnom popisu, Sporazumom se zadržava pravo nadležnih tijela država članica EU-a da definiraju, pružaju i reguliraju javne usluge na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Sporazum o gospodarskom partnerstvu ne sprečava vlade da bilo koju privatiziranu uslugu vrate u domenu javnog sektora. Sporazumom se također štiti suvereno pravo na regulaciju financijskog i bankovnog sektora zbog bonitetnih i nadzornih razloga. Liberalizacija obuhvaća područja kao što su e-trgovina, međunarodni pomorski promet, poštanske usluge i telekomunikacije, ali ne i audiovizualne usluge. Nadalje, Sporazumom o gospodarskom partnerstvu uvodi se privremeno prekogranično kretanje stručnjaka preko granica (tzv. način 4), pri čemu se obje strane obvezuju na premještaje unutar poduzeća u oko 40 sektora i na premještaje neovisnih stručnjaka u oko 20 sektora.

MSP-ovi: Prvi se puta u trgovinski sporazum EU-a uvrstilo i zasebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima. U poglavlju je predviđena javno dostupna internetska stranica i kontaktne točke za mala i srednja poduzeća koji će sadržavati informacije potrebne malim poduzećima za pristup tržištima druge strane. MSP-ovi čine 78 % ukupnog broja poduzeća iz EU-a koja izvoze u Japan.

Održivi razvoj: U Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana ponovno se potvrđuje predanost obiju stranaka širokom rasponu multilateralnih sporazuma u području rada i okoliša kao i Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. Obje se strane obvezuju na učinkovitu provedbu Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena i drugih multilateralnih sporazuma o okolišu, uključujući sporazume o očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju tim resursima (ribarstvo, bioraznolikost i šumarstvo). Sporazumom se u prvom redu predviđa pojačana suradnja u borbi protiv nezakonite sječe te nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Japan, nažalost, još nije ratificirao dvije temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO), iako Sporazum sadržava obveze u pogledu ratifikacije svih temeljnih konvencija ILO-a. U relevantnom poglavlju priznaje i pravo na zakonsku regulaciju, a uključena je i posebna klauzula o preispitivanju koja se može i treba koristiti za postizanje veće razine izvršivosti i djelotvornosti odredaba o radu i okolišu.

Tokovi podataka: Sporazum o gospodarskom partnerstvu ne sadržava opće odredbe o tokovima podataka, već klauzulu rendez-vous, na temelju koje će stranke razmotriti pitanje prekograničnog prijenosa podataka u roku od tri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma.

Regulatorna suradnja: Poglavlje o regulatornoj suradnji dobrovoljno je i njime se poštuje suverene pravo svake stranke na reguliranje vlastitih razina zaštite pri ostvarivanju ciljeva javne politike. Sporazumom se predviđa i osnivanje regulatornog foruma u sektoru financija za jačanje suradnje između EU-a i Japana kako bi se povećala stabilnost i unaprijedio globalni financijski sustav. U poglavlju o regulatornoj suradnji jasno se navodi da se načela utvrđena u Ugovoru o funkcioniranju EU-a moraju u potpunosti poštovati, a to uključuje i načelo predostrožnosti.

Provedba i civilno društvo: Sporazumom se predviđa zajednički dijalog s civilnim društvom i sektorskim odborima, kao što je Odbor za regulatornu suradnju, u okviru kojega je omogućeno sudjelovanje civilnog društva. Kao i na temelju svih ostalih nedavno sklopljenih trgovinskih sporazuma EU-a Sporazumom o gospodarskom partnerstvu uspostavit će se domaća savjetodavna skupina, čime će se osigurati uključenost civilnog društva u provedbu i kontrolu poglavlja o održivom razvoju.

Zaključak

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana od iznimne je strateške važnosti. Sporazum je uravnotežen i sveobuhvatan te će se njime ostvariti velika gospodarska vrijednost za EU, njegove građane i poduzeća. Njime se predviđaju i nove tržišne mogućnosti, osobito u sektorima koji obično nemaju najveću korist od sklapanja trgovinskih sporazuma (kao što je poljoprivreda). Ovaj Sporazum sadrži niz novina, kao što je obveza iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te posebna poglavlja o korporativnom upravljanju i MSP-ovima. Njime se također u potpunosti poštuje pravo na reguliranje i štite javne usluge, a on može i pridonijeti stvaranju održivog rasta i pristojnih radnih mjesta te istodobno promicati vrijednosti Unije i poštovanje visokih standarda u područjima kao što su sigurnost hrane, zaštita okoliša i radna prava.

Izvjestitelj zato preporučuje da se dâ suglasnost za sklapanje Sporazuma.


MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (17.10.2018)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

(07964/2018 - C8-0382/2018 – 2018/0091(NLE))

Izvjestiteljica za mišljenje: Adina-Ioana Vălean

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor preporuči Parlamentu da odobri Prijedlog odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Odluka Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

Referentni dokumenti

07964/2018 – C8-0382/2018 – COM(2018)01922018/0091(NLE)

Nadležni odbor

 

INTA

 

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

10.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Adina-Ioana Vălean

17.10.2018

Prethodni/-a izvjestitelj(ica) za mišljenje

Joëlle Mélin

Razmatranje u odboru

29.8.2018

 

 

 

Datum usvajanja

10.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

11

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, György Hölvényi, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Joëlle Mélin, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Bolesław G. Piecha, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Cristian-Silviu Buşoi, Jørn Dohrmann, Eleonora Evi, Christophe Hansen, Norbert Lins, Tilly Metz, Younous Omarjee, Gabriele Preuß, Bart Staes

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Linnéa Engström, Kati Piri

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

ALDE

Valentinas Mazuronis, Frédérique Ries, Nils Torvalds

ECR

Jørn Dohrmann, Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha

EFDD

Eleonora Evi

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Christophe Hansen, György Hölvényi, Peter Liese, Norbert Lins, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean

11

-

EFDD

Julia Reid

ENF

Sylvie Goddyn, Joëlle Mélin

GUE/NGL

Lynn Boylan, Kateřina Konečná, Younous Omarjee

VERTS/ALE

Marco Affronte, Linnéa Engström, Tilly Metz, Michèle Rivasi, Bart Staes

10

0

S&D

Biljana Borzan, Paul Brannen, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Kati Piri, Gabriele Preuß

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE U OBLIKU PISMA ODBORA ZA POLOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

Bernd Lange

Predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu

ASP 12G205

IPOL-COM-AGRI D (2018) 42313

Poštovani predsjedniče,

Odbor za međunarodnu trgovinu ovlašten je u skladu s člankom 99. stavkom 2. Poslovnika sastaviti nacrt izvješća koji sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (07964/2018 – C8-0382/2018 – 2018/0091M(NLE)).

Na sastanku održanom 10. srpnja 2018. koordinatori odbora AGRI odlučili su da neće izdati službeno mišljenje o ovom prijedlogu rezolucije, nego da će umjesto toga u ovom pismu glavnom odboru podnijeti opća razmatranja o toj temi.

Nakon savjetovanja u našem Odboru zaključeno je da velika većina članova odbora AGRI podržava Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana („Sporazum”). Štoviše, u svim dostupnim studijama zaključeno je da bi poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a imao znatne koristi od Sporazuma.

EU trenutačno izvozi mnogo više poljoprivrednih proizvoda u Japan nego obrnuto, iako je udio poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu EU-a u Japan relativno malen (2017. godine iznosio je 5,4 %). Japansko poljoprivredno tržište relativno je zaštićeno (jednostavna prosječna tarifa utvrđena prema načelu najpovlaštenije države koja se primjenjuje iznosi 10,6 % za proizvode životinjskog podrijetla i 63,4 % za mliječne proizvode), međutim udio poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu mogao bi se zahvaljujući Sporazumu znatno povećati. Smanjenje carina koristilo bi glavnim izvoznim proizvodima EU-a u Japan, a to se primjerice odnosi na svinjetinu (s 4,3 % na 0 % u razdoblju od 10 godina za komade visoke vrijednosti), vino (s 15 % na 0 % od stupanja na snagu), goveđe meso (s 38,5 % na 9 % tijekom 15 godina) te tjesteninu i čokoladu (s 24 %, odnosno 30 % na 0 % tijekom 10 godina). Kada je riječ o sirevima (trenutačno između 30 % i 40 %), Sporazum bi omogućio potpunu liberalizaciju za tvrde sireve te bescarinske kvote za svježe, prerađene i meke sireve.

Iako neki osjetljivi proizvodi (posebno riža) nisu uključeni u Sporazum, jasno je da su ukupne koristi za poljoprivredno-prehrambeni sektor koje donosi smanjenje carina i necarinskih prepreka (posebno pojednostavnjenje postupaka odobravanja i provjere sanitarnih i fitosanitarnih mjera) vrlo pozitivne.

Nadalje, želio bih istaknuti da su članovi odbora AGRI vrlo zadovoljni visokom razinom zaštite europskih oznaka zemljopisnog podrijetla koja bi se postigla u okviru Sporazuma (bilo bi zaštićeno više od 200 prehrambenih proizvoda te vina i jakih alkoholnih pića), što bi znatno povećalo izglede proizvođača iz EU-a da te visokokvalitetne proizvode prodaju na japanskom tržištu, koje broji 127 milijuna potrošača.

Osim toga, pozitivno smo ocijenili i opsežan odjeljak Sporazuma o uzajamnom olakšavanju izvoza vina, koji obuhvaća popis enoloških praksi koje EU i Japan moraju odobriti u tri faze.

Bio bih zahvalan kada bi odbor INTA uzeo u obzir navedene ideje pri pripremi nacrta izvješća koji sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije i tijekom postupka davanja suglasnosti.

Naposljetku, Vašem izvjestitelju ili Vama stojim na raspolaganju ako o ovoj temi želite održati dodatnu razmjenu mišljenja.

S poštovanjem,

 

Czesław Adam SIEKIERSKI


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Odluka Vijeća o sklapanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

Referentni dokumenti

07964/2018 – C8-0382/2018 – COM(2018)01922018/0091(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

18.7.2018

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

INTA

10.9.2018

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

10.9.2018

TRAN

10.9.2018

AGRI

10.9.2018

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

TRAN

14.5.2018

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Pedro Silva Pereira

16.5.2018

 

 

 

Razmatranje u odboru

29.8.2018

27.9.2018

 

 

Datum usvajanja

5.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

10

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Patricia Lalonde, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Syed Kamall, Sajjad Karim, Sander Loones, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georges Bach, Norbert Lins

Datum podnošenja

9.11.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

25

+

ALDE

Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Ramon Tremosa i Balcells

ECR

Syed Kamall, Sajjad Karim, Sander Loones

EFDD

Tiziana Beghin

NI

David Borrelli

PPE

Georges Bach, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Norbert Lins, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Tokia Saïfi, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández

10

-

ENF

France Jamet

GUE/NGL

Eleonora Forenza, Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

NI

Emmanuel Maurel,

S&D

Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Yannick Jadot

1

0

S&D

Jude Kirton-Darling

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 29. studenog 2018.Pravna napomena