Postupak : 2018/2044(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0374/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0374/2018

Rasprave :

PV 11/12/2018 - 13
CRE 11/12/2018 - 13

Glasovanja :

PV 12/12/2018 - 12.14
CRE 12/12/2018 - 12.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0512

IZVJEŠĆE     
PDF 905kWORD 120k
21.11.2018
PE 621.073v02-00 A8-0374/2018

o zaključcima i preporukama Posebnog odbora za terorizam

(2018/2044(INI))

Posebni odbor za terorizam

Izvjestiteljice: Monika Hohlmeier i Helga Stevens

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključcima i preporukama Posebnog odbora za terorizam

(2018/2044(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 6. srpnja 2017. o osnivanju nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za terorizam(1), donesenu u skladu s člankom 197. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za terorizam (A8-0374/2018),

Preambula

A.  budući da se Unija temelji na vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i na načelima demokracije i vladavine prava; budući da teroristički činovi predstavljaju jedan od najozbiljnijih oblika kršenja tih temeljnih vrijednosti i načela;

B.  budući da bi EU trebao poduzeti sve što je u njegovoj moći kako bi zajamčio fizički i mentalni integritet svojih građana koje ugrožavaju teroristi; budući da u borbi protiv terorizma naglasak treba staviti na žrtve; budući da društvo mora priznati žrtve terorizma, zaštititi ih i obeštetiti te im pružiti potporu; budući da se člankom 6. Povelje Europske unije o temeljnim pravima utvrđuje pravo na slobodu i pravo na sigurnost, koja se međusobno nadopunjuju;

C.  budući da bi odgovor na terorističke prijetnje uvijek trebao biti u skladu s načelima navedenima u članku 2. UEU-a te da bi se njime trebala poštovati temeljna prava i slobode te, posebno, načela koja su istaknuta u Povelji o temeljnim pravima, vodeći računa o mogućem učinku na nedužne osobe koje čine veliku većinu stanovništva;

D.  budući da terorizam, u svim oblicima i pojavama i bez obzira na to tko mu, gdje i zašto pribjegava, treba osuditi kao jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti;

E.  budući da je proteklih godina teroristička prijetnja rasla i ubrzano se razvijala; budući da su teroristički napadi ostavili dubok trag na svima nama i da su u njima smrtno stradale ili ranjene brojne nevine osobe; budući da prekogranična priroda terorizma zahtijeva snažan koordinirani odgovor i suradnju unutar država članica i među njima, kao i s nadležnim agencijama i tijelima Unije i među njima te sa zahvaćenim trećim zemljama;

Institucionalni okvir

F.  budući da je sigurnost jedne države članice sigurnost svih država članica u Uniji; budući terorističke prijetnje zahtijevaju sveobuhvatan pristup kojim se povezuju unutarnja i vanjska sigurnost i jamči koordinacija na nacionalnoj i europskoj razini; budući da su EU i njegove države članice ostvarili napredak u suzbijanju tih prijetnji, ali i budući da je taj napredak, nažalost, ostvaren pod pritiskom događaja, a ne na proaktivan način, te da nije u svim državama članicama postignuta ista razina napretka;

G.  budući da je nacionalna sigurnost u isključivoj nadležnosti država članica, kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a i člankom 73. UFEU-a, dok se u članku 4. stavku 3. i članku 42. UEU-a navodi da si Unija i države članice međusobno pomažu pri obavljanju zadaća koje proizlaze iz Ugovorâ; budući da nacionalna sigurnost sve više ovisi o široj europskoj dimenziji; budući da nacionalna sigurnost nije definirana na razini EU-a te da države članice stoga imaju velike diskrecijske ovlasti;

H.  budući da je člankom 4. stavkom 2. UFEU-a područje slobode, sigurnosti i pravde istodobno određeno kao područje zajedničke nadležnosti Unije i država članica; budući da EU ima posebne nadležnosti u pogledu olakšavanja i poticanja koordinacije i suradnje između država članica, što se odnosi i na usklađivanje zakonodavstva i praksi među državama članicama; budući da se člankom 67. UFEU-a Uniji daje mandat za djelovanje kako bi se zajamčila „visoka razina sigurnosti putem mjera za sprečavanje i suzbijanje kriminaliteta”;

I.  budući da nacionalne sigurnosne i obavještajne agencije država članica EU-a i određenih trećih zemalja učinkovito surađuju putem Skupine za borbu protiv terorizma, neformalnog tijela izvan EU-a, te na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi; budući da Skupina za borbu protiv terorizma ima platformu za razmjenu operativnih obavještajnih podataka koja je pridonijela poboljšanju brzine dijeljenja obavještajnih podataka i njihovoj kvaliteti; budući da je EU uspostavio niz struktura koje se u potpunosti ili djelomično bave borbom protiv terorizma, osobito Europolov Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC), koji je glavno čvorište za razmjenu informacija među agencijama za kazneni progon i za suradnju u području borbe protiv terorizma na razini EU-a, te Obavještajni i situacijski centar EU-a (INTCEN), glavni kanal kojim se strateški obavještajni podaci obavještajnih i sigurnosnih službi prenose europskim kreatorima politika, pri čemu važnu ulogu ima i koordinator EU-a za borbu protiv terorizma;

J.  budući da granica između nadležnosti EU-a i nacionalnih nadležnosti nije uvijek jasna zbog različitih karakteristika i geografskih prerogativa, što suradnju između tih dviju razina upravljanja čini posebno važnom; budući da raznolikost regionalnih i nacionalnih dionika, dionika EU-a i međunarodnih dionika u području borbe protiv terorizma, s preklapanjima nadležnosti i nedostatno određenim ovlastima, velik broj formalnih i neformalnih foruma za suradnju i razmjenu informacija, kao i podjela nadležnosti među različitim regionalnim i nacionalnim agencijama, između službi kaznenog progona i obavještajnih službi te između EU-a i država članica, ukazuju na složenost koordinacije, učinkovitosti i dosljednosti odgovora na terorističke prijetnje i mogu dovesti do teškoća u tom pogledu;

K.  budući da je povjerenik za sigurnosnu uniju vrijedan dionik u povezivanju izrade, provedbe, praćenja i evaluacije politike Komisije; budući da uspostava položaja povjerenika za sigurnosnu uniju ukazuje na posvećenost EU-a poticanju i pružanju potpore suradnji između država članica u pogledu pitanja unutarnje sigurnosti, kao i usklađivanju zakonodavstva u području borbe protiv terorizma i jamčenju bolje suradnje tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela, uz potpuno poštovanje statusa tih pitanja kao nacionalnih nadležnosti, kako je utvrđeno u Ugovorima;

L.  budući da je koordinator Europske unije za borbu protiv terorizma važan dionik u praćenju provedbe strategije EU-a za borbu protiv terorizma; budući da koordinator EU-a za borbu protiv terorizma u skladu sa svojim mandatom koji je utvrdilo Europsko vijeće osigurava provedbu i ocjenu strategije i koordinacije rada unutar Unije te olakšava kontakt između Unije i trećih zemalja; budući da koordinator EU-a za borbu protiv terorizma pruža vrijedne savjete i održava kontakt s institucijama, agencijama i državama članicama EU-a te pomaže boljoj usklađenosti među njima; budući da, međutim, njegov mandat i status nisu jasno definirani;

M.  budući da je Parlament 6. srpnja 2017. osnovao privremeni Posebni odbor za terorizam, čiji je cilj pružiti stajalište Parlamenta o praktičnim i zakonodavnim nedostacima u trenutačnom režimu borbe protiv terorizma koji su omogućili nedavne terorističke napade u EU-u te dati preporuke kojima će pomoći riješiti terorističku prijetnju na razini EU-a;

N.  budući da Ured europskog javnog tužitelja, koji treba biti osnovan na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1339, ima važan zadatak istraživanja i kaznenog progona kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije; budući da njegovo osnivanje i dodjeljivanje financijskih sredstava tom novom tijelu ne bi trebalo negativno utjecati na mogućnosti postojećih struktura, kao što je Eurojust, da olakšaju napore država članica u borbi protiv terorizma;

O.  budući da je samo četvrtina od 88 pravno obvezujućih mjera borbe protiv terorizma predloženih između rujna 2001. i ljeta 2013. podlijegala procjenama učinka, a samo tri javnom savjetovanju(2); budući da je ova stopa poboljšana tijekom zadnjih godina te da su najnovije inicijative koje je Komisija predstavila 2017. i 2018. popraćene potrebnim objašnjenjima; budući da je Program o boljoj regulativi koji je Komisija donijela 2015. također ojačao njezin sustav savjetovanja s dionicima; budući da bi protuterorističke mjere mogle biti učinkovitije i usklađenije ako se provedu savjetovanja s odgovarajućim dionicima i procjene učinka;

P.  budući da se u Sveobuhvatnoj procjeni sigurnosne politike EU-a koju je izradila Komisija nepotpuna provedba navodi kao jedan od izazova Sigurnosne unije;

Q.  budući da je evaluacija mjera borbe protiv terorizma od ključne važnosti za procjenu njihove djelotvornosti, značaja, dosljednosti, učinkovitosti i razine poštovanja temeljnih prava, i kako bi se utvrdilo je li potrebno dodatno djelovanje kako bi se uklonili nedostatci; budući da postoji razlika između praćenja opsega provedbe i stvarne djelotvornosti provedenih mjera; budući da je od 2001. do 2016. izdano 17 izvješća o praćenju, provedbi i evaluaciji u usporedbi s 10 strategija za borbu protiv terorizma te 55 zakonodavnih i neobvezujućih mjera; budući da je ključno da države članice brzo provedu europske zakone u području sigurnosti, kako bi se izbjegle neujednačenosti u sveobuhvatnom korpusu protuterorističkih mjera EU-a;

Teroristička prijetnja

R.  budući da su države članice EU-a tijekom posljednjih godina pretrpjele teške terorističke napade; budući da su najsmrtonosnije napade počinile ili inspirirale džihadističke skupine poput Daiša ili Al-Qaide; budući da neke zemlje ponekad olakšavaju djelovanje tih terorističkih skupina(3); budući da zabrinutost i dalje izaziva i nasilni ekstremizam krajnje desnice i krajnje ljevice, ali i etnonacionalističkih separatista, koji za cilj ima nezakonitim pribjegavanjem sili srušiti demokratske vrijednosti i sustave utemeljene na vladavini prava unutar EU-a;

S.  budući da se u izvješću TESAT Europola iz 2018. godine jasno navodi da, iako je većina terorističkih napada izvršenih u EU-u 2017. klasificirana kao separatistički napadi, nijedna prijavljena aktivnost ni u jednoj kategoriji terorizma nije toliko smrtonosna i nema takav učinak na društvo u cjelini kao aktivnosti džihadističkih terorista; budući da sve veća opasnost od terorizma radi odmazde predstavlja razlog za zabrinutost koji ne bi trebalo podcijeniti;

T.  budući da bi, sve dok teroristički napad bude definiran kao „sveobuhvatan ili sustavan napad usmjeren protiv civilnog stanovništva”, ubojstva koja čine teroristi trebalo smatrati zločinima iz članka 7. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda od 17. srpnja 1998.;

U.  budući da su razvoj događaja i nestabilnost na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi omogućili Daišu i drugim terorističkim skupinama da steknu uporišta u zemljama koje graniče s EU-om te da regrutiraju dosada nezabilježeno visok broj boraca iz zemalja EU-a; budući da je stoga povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti sve očiglednija;

V.  budući da su se tisuće osoba rođenih ili s prebivalištem u Europi pridružile Daišu u terorističkim aktivnostima u Siriji i Iraku, ali i da je nakon vojnog sloma Daiša došlo do promjene u strategiji, odnosno da je broj osoba koje putuju u Siriju i Irak u terorističke svrhe u padu, dok se džihadiste i „spavače” u EU-u potiče na izvršenje napada u njihovim matičnim zemljama ili zemljama u kojima borave;

W.  budući da su posljednji napadi pokazali da je uporaba vatrenog oružja i eksploziva i dalje tradicionalna metoda djelovanja terorističkih skupina; budući da, međutim, pojedinci sve češće koriste druga oružja i načine djelovanja, koji su znatno manje sofisticirani i koje je teže otkriti, kako bi prouzročili najveći mogući broj žrtava među civilima;

X.  budući da povratak stranih terorističkih boraca i njihovih obitelji predstavlja osobite izazove u smislu sigurnosti i radikalizacije, posebno slučaj djece povratnika koji predstavlja poseban problem jer im je, kao žrtvama, potrebna zaštita a istodobno mogu biti potencijalni izvršitelji napada;

Y.   budući da su neki od tih povratnika bili podvrgnuti dugotrajnoj ideološkoj indoktrinaciji i vojnoj obuci o korištenju oružja i eksplozivnih naprava, ali i različitim taktikama prikrivanja, napada i borbe, i da su oni u nekim slučajevima uspostavili veze s drugim teroristima, također možda bivšim stranim borcima, s kojima osnivaju međunarodne mreže(4);

Z.  budući da su među počiniteljima terorističkih napada u EU-u vrlo često državljani država članica EU-a, često migranti druge ili treće generacije koji su odrasli u državama članicama u kojima su počinili napade, kao i stranci koji su u nekim slučajevima dugo boravili u državi članici u kojoj su izvršili napad;

AA.  budući da su naša otvorena društva i otvorene granice ranjivi i da to terorističke skupine koriste; budući da teroristi koriste rute kojima migranti i tražitelji azila pristupaju europskim zemljama, iskorištavajući tako slobodu kretanja u Europi;

AB.  budući da postoje dokumentirani slučajevi(5) u kojima su žrtve teških zločina koje su teroristi Daiša počinili na državnom području Sirije ili Iraka, iako su se smatrale sigurnima, ponovno susrele svoje mučitelje na teritoriju EU-a, gdje su i jedni i drugi zatražili zaštitu;

AC.  budući da priljev nezakonitih migranata i izbjeglica predstavlja izazov za njihovu integraciju u europska društva i zahtijeva pojačana i konkretna ulaganja usmjerena na socijalnu i kulturnu uključenost;

AD.  budući da se za napade mogu koristiti novi oblici terorizma, među kojima su kiberterorizam i oružje za masovno uništenje, potencijalno korišteni zajedno s novom tehničkom opremom kao što su bespilotne letjelice; budući da za to postoji presedan, neuspješni napad izrazito otrovnim biološkim agensom ricinom; budući da postoje slučajevi u kojima su terorističke skupine koristile ili namjeravale koristiti kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) materijale i u kojima su na društvenim mrežama dijelile moguće taktike i metode za napade i ciljeve;

AE.  budući da države članice imaju različite strategije za odgovor na hibridne te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, a time i različite razine spremnosti;

AF.  budući da je Europsko vijeće 28. lipnja 2018. pozdravilo zajedničku komunikaciju o jačanju otpornosti Europe na hibridne te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje radi utvrđivanja područja u kojima je potrebno pojačati mjere kako bi se dodatno produbio i ojačao ključni doprinos EU-a u rješavanju tih prijetnji te poticanja država članica i Komisije da surađuju kako bi u cijelosti i hitno provele Akcijski plan u području KBRN-a;

AG.  budući da u političkom diskursu treba biti oprezan kada se govori o terorističkoj, kako to ne bi iskoristili i lijevi i desni agitatori, kako ne bi došlo do polarizacije unutar društava i kako se ne bi podrivali demokracija, socijalna kohezija i poštovanje temeljnih i ljudskih prava, što bi pogodovalo terorističkim organizacijama i njihovim ciljevima;

AH.  budući da je u Europskom programu sigurnosti iz travnja 2015. istaknuta potreba za rješavanjem problema povezanosti terorizma i organiziranog kriminala, pri čemu je istaknuto da organizirani kriminal pomaže terorizmu na različite načine, između ostalog nabavljanjem oružja, financiranjem preko krijumčarenja droge te infiltracijom na financijska tržišta;

AI.  budući da su velike međunarodne terorističke organizacije poput Daiša i Al-Qaide financijski neovisne i budući da su nezakonita trgovina, među ostalim, robom, oružjem, sirovinama, gorivom, drogama, cigaretama i kulturnim dobrima kao i trgovanje ljudima, ropstvo, izrabljivanje djece, reketarenje i iznuda dokazana sredstva kojima terorističke skupine osiguravaju financiranje; budući da poveznica između organiziranog kriminala i terorističkih skupina predstavlja veliku sigurnosnu prijetnju; budući da bi ti izvori mogli omogućiti nastavak financiranja njihovih budućih kriminalnih aktivnosti;

AJ.  budući da interakcija terorističkih organizacija i skupina organiziranog kriminala, kojom se sposobnost izazivanja masovnih žrtava među civilnim stanovništvom u državama članicama EU-a povezuje s logističkim kapacitetima koji to omogućuju, predstavlja znatan rizik; budući da je razina izvješćivanja i analize u pogledu kaznenog progona i obavještajnih podataka o povezanosti organiziranog kriminala i terorizma niska; budući da u mnogim državama članicama i na razini EU-a često nedostaju istražni i pravosudni kapaciteti usmjereni na organizirani kriminal;

AK.  budući da je cilj terorizma oslabjeti i uništiti demokracije; budući da su političari i vlade ključni dionici za postizanje općeg konsenzusa i društvene otpornosti u cilju djelotvorne zaštite naših demokratskih sustava;

Sprječavanje i suzbijanje radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma;

AL.  budući da Centar izvrsnosti Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) pruža važnu platformu za razmjenu najboljih praksi između djelatnika i tijela zaduženih za provedbu zakona i pridonosi prikupljanju važnih podataka u području sprečavanja i suzbijanja radikalizacije(6);

AM.  budući da se situacija u svakoj državi članici razlikuje, nedavno izmijenjenom europskom strategijom za borbu protiv radikalizacije mogla bi se pružiti potpora nacionalnim strategijama koje su važne u smislu pružanja općih okvira za programe na nacionalnoj i lokalnoj razini; budući da ove strategije moraju biti koherentne i učinkovite te da su potrebna odgovarajuća financijska sredstva za lokalne vlasti i dionike civilnog društva kako bi se ti programi mogli provesti;

AN.  budući da je nemoguće odrediti jedan jedini put koji vodi prema radikalizaciji; budući da, primjerice, socijalna kohezija, politički kontekst, ekonomski uvjeti, vjerski i ideološki ideali, osobne traume i psihološke ranjivosti, kao i okolina i mreže, mogu biti čimbenici i pokretači za taj put; budući da je rodna dimenzija donedavno bila podcijenjena te da postoji pogrešno shvaćanje uloge koju mogu imati žene; budući da žene nisu uvijek pasivni subjekti, nego također djeluju i kao mobilizatori, regruteri, skupljači sredstava, pa čak i kao počinitelji terorističkih akata;

AO.  budući da su neke četvrti s niskim prihodima u europskim gradovima suočene s masovnom nezaposlenošću i sustavnim slomom vladavine zakona te stoga postaju rasadnik vjerskog ekstremizma i terorizma; budući da se promicanjem socijalne uključenosti i aktivnim promicanjem demokratskih vrijednosti koje bi svi građani trebali poštovati može pridonijeti smanjenju osjećaja marginaliziranosti i ublažavanju rizika od radikalizacije; budući da borba protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma zahtijeva tijesnu i koordiniranu suradnju između svih relevantnih aktera na svim razinama upravljanja (lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj), kao i s civilnim društvom i privatnim sektorom;

AP.  budući da stručnjaci ističu pozitivno iskustvo koje pruža pristup koji obuhvaća više agencija i usmjeren je na stvaranje infrastrukture kojom se vodi računa o različitim putevima koji vode do radikalizacije i rizičnim skupinama te kojom se jamči da različita nadležna tijela i organizacije na različitim razinama pružaju u ranoj fazi potporu osobama podložnima radikalizaciji i njihovim obiteljima, uz naglasak na ulozi policije u pružanju pomoći, čime se jačaju međusobni odnosi;

AQ.  budući da zasad ne postoje jasne metodologije za mjerenje djelotvornosti projekata za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije;

AR.  budući da se za projekte kojima se suzbija i sprječava radikalizacija mogu koristiti različiti europski fondovi i programi na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; budući da je u europskom proračunu do 2020. dodijeljeno 314 milijuna EUR za projekte protiv radikalizacije(7); budući da postoji potreba za neprestanom procjenom djelotvornosti tih programa; budući da je mjerenje djelotvornosti preventivnih radnji protiv radikalizacije izuzetno teško i zahtijeva blisku suradnju između Komisije, država članica, pojedinih zainteresiranih strana i istraživača;

AS.  budući da Europol procjenjuje da je 2018. godine u EU-u bilo oko 30 000 radikaliziranih džihadista;

AT.  budući da je nasilni radikalizirani ekstremistički sadržaj sve više prisutan na području velikog broja država članica EU-a, često u obliku tiskovina ili obrazovnog ili audiovizualnog sadržaja, uključujući na društvenim mrežama i satelitskoj televiziji; budući da je taj sadržaj protivan demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima, da se njime potkopava pluralizam, promiče nasilje i netrpeljivost prema drugim religijama, da je otvoreno antisemitski, da se njime niječe jednakost žena i muškaraca i promiče retrogradni model kulture i društva;

AU.  budući da je u određenim knjižarama i na internetu u Europi lako dostupna posebice vehabijska i salafistička literatura koja je potaknuta govorom mržnje; budući da ova globalizirana i pojednostavljena verzija islama odstupa od prakse muslimanskih zajednica u Europi i pridonosi potkopavanju njihove šire integracije;

AV.  budući da radikalni islamski fundamentalizam teži tome da religija dominira svim sferama života - individualnim, političkim i društvenim - što za posljedicu može imati oblik komunitarizma prijemčiv na djelovanje džihadističkih regrutera;

AW.  budući da su diljem Europe zabilježeni brojni slučajevi radikalnih propovjednika mržnje; budući da propovjednici mržnje često potječu izvan EU-a i da neke džamije dobivaju netransparentno financiranje iz trećih zemalja, u mnogima od kojih su na vlasti autoritarni i klerikalni režimi koji ne djeluju u skladu demokracijom, vladavinom prava i ljudskim pravima;

AX.  budući da samoproglašeni vjerski obrazovni centri šire ekstremističke ideje u EU-u, u kojima maloljetnici, uključujući malu djecu, mogu biti izloženi obrazovnom sadržaju koji je protivan demokraciji, zakonu prava i ljudskim pravima i nasilan; budući da ekstremističke organizacije koje pripremaju teren za regrutiranje terorista često iskorištavaju ranjivosti mladih ljudi privlačeći ih socijalnim i kulturnim ponudama;

AY.  budući da sofisticirana strategija mrežne komunikacije radi reklamiranja terorizma njegovim veličanjem, kojom se posebno koristi Daiš, ali i druge velike terorističke organizacije, pruža sadržaje preuzete iz globalne „kulture mladih”, kao što je igranje igara putem interneta, zbog čega je snažno privlačna djeci i mladim ljudima; budući da im taj model pruža privlačne društvene i kulturne mogućnosti;

AZ.  budući da je nekoliko nedavnih istraživanja pokazalo da internet i društveni mediji mogu djelovati kao pokretači radikalizacije, što dovodi do nasilnog ekstremizma, te kao alati za ksenofobne skupine za širenje govora mržnje i nezakonitog sadržaja, osobito među mladima;

BA.  budući da su nakon opetovanih poziva na bolji angažman u borbi protiv terorizma internetski divovi počeli preuzimati odgovornost; budući da u okviru Europskog internetskog foruma pokrenutog 2015. poduzeća surađuju s ciljem uklanjanja terorističkog sadržaja sa svojih mrežnih stranica na dobrovoljnoj osnovi, ako smatraju da određeni sadržaji krše njihove uvjete i odredbe; budući da je u svibnju 2016. uspostavljen kodeks ponašanja za velika poduzeća u području informacijske tehnologije, čiji je cilj suzbijanje nezakonitog govora mržnje na internetu; budući da ta dobrovoljna suradnja ipak nije dovoljna;

BB.  budući da je do kraja drugog tromjesečja 2018. odjel Europola za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) već obradio 54 752 sadržaja sastavljena na 10 različitih jezika na 170 internetskih platformi, na temelju čega je izdano 52 716 odluka o upućivanju, sa stopom uspješnosti uklanjanja od 89,5 % nakon dobrovoljnog razmatranja od strane pružatelja internetskih usluga(8);

BC.  budući da je, iako je postignut određeni napredak u vezi s uklanjanjem internetskog terorističkog sadržaja, potrebno povećati angažman tih poduzeća; budući da uklanjanja često nisu ni potpuna ni pravovremena ili trajna, odnosno da se sadržaj uklanja s jedne mrežne stranice ali ga se ostavlja na drugima koje pripadaju istom poduzeću ili se dopušta da korisnički račun ostane aktivan i/ili da se ponovno pojavi nakon što je na njemu objavljen sadržaj koji krši uvjete korištenja; budući da učinkovito i sveobuhvatno izvještavanje poduzeća i tijela kaznenog progona treba poboljšati; budući da predmetnim poduzećima i korisnicima treba dati mogućnost pristupa pravnom lijeku;

BD.  budući da terorističke skupine, kao odgovor na činjenicu da veća poduzeća uklanjaju sve više sadržaja, sve više koriste nove i/ili manje platforme koje su manje prikladne za brzo uklanjanje terorističkog materijala; budući da ta diverzifikacija na manje platforme čini neophodnom dodatnu tehničku potporu kako bi se, primjerice, omogućilo uvođenje automatskih alata koji ne ovise o platformi, primjerice tehnologije algoritama za izračunavanje sažetka (hashing), koja može s visokom preciznošću identificirati teroristički sadržaj unaprijed i na taj način spriječiti objavljivanje;

BE.  budući da razvoj novih tehnologija i primjena umjetne inteligencije i algoritama mogu omogućiti brzo utvrđivanje i označivanje terorističkog sadržaja na internetu; budući da upotrebu automatiziranih alata prati rizik od lažnih rezultata;

BF.  budući da studije i izvještaji pokazuju kako se zatvori lako mogu razviti u mikrokozmose kriminalno-terorističkih veza unutar kojih se vrši regrutiranje i umrežavanje; budući da situacija u mnogim zatvorima pridonosi radikalizaciji počinitelja, inkubira i pospješuje terorizam; budući da će veliki dio zatvorenika na služenju kazne uskoro biti oslobođen i vratiti se u svoje zajednice, što predstavlja poseban izazov u pogledu reintegracije, a postoji i visoki rizik ponavljanja kaznenog djela; budući da praćenje takvih visokorizičnih počinitelja stavlja veliki teret na službe sigurnosti država članica EU-a; budući da način djelovanja zatvora i metode upravljanja rizicima u njima mogu imati značajnu ulogu u ublažavanju tih prijetnji; budući da su, unatoč tome što su države članice svjesne da se suočavaju sa sve većom radikalizacijom u zatvorima, potrebne učinkovitije mjere;

Suradnja i razmjena informacija

Horizontalna pitanja

BG.  budući da je zadržavanje podataka, uz uvažavanje pravne prakse Suda Europske unije (ECJ-a), bitan dio istražnog postupka; budući da se policijska i sudska nadležna tijela te obavještajne službe obično uvelike oslanjaju na komunikacijske podatke kako bi uspješno nastavili sa svojim slučajevima; budući da se tijekom rada Odbora TERR stalno isticala potreba za odgovarajućim sustavom zadržavanja podataka kada je riječ o borbi protiv terorizma;

BH.  budući da će upotreba enkripcije s jedne strane značajno pridonijeti sigurnosti u području IT-a, ali s druge strane, teroristi će koristiti i zaštitu svojih komunikacija ili pohranjenih podataka, što predstavlja značajan izazov za tijela kaznenog progona te sigurnosne i obavještajne službe, jer bi im se mogao uskratiti pristup bitnim obavještajnim podacima i dokazima; budući da šifriranje poprima osobito veliku važnost kada čak i odgovorni pružatelji internetskih usluga ne žele ili ne mogu dešifrirati komunikaciju;

Informacijski sustavi

BI.  budući da za postojeće sustave postoji fragmentirani okvir, da su novi sustavi u procesu razvoja i da postoje prijedlozi za buduće sustave i prijedlozi za reforme s ciljem rješavanja utvrđenih nedostataka i prepreka o kojima se još uvijek pregovara; budući da je taj fragmentirani okvir posljedica povijesnih čimbenika i reaktivnog pristupa u predlaganju i donošenju novih zakona;

BJ.  budući da je razmjena informacija od napada u Parizu iz 2015. godine znatno povećana, no podaci o razmjeni informacija pokazuju da je mali broj država članica odgovoran za veliki udio dostupnih sadržaja i pretraživanja baza podataka EU-a;

BK.  budući da postoje brojne prepreke koje onemogućuju dobro funkcioniranje informacijskih sustava, kao što su nedostatna ili necjelovita provedba, nedovoljno poznavanje postojećih sustava i/ili nedovoljno osposobljavanje za njihovu uporabu i nedostatak sredstava, uključujući ljudske resurse, ili odgovarajuće materijalne osnove, te slaba kvaliteta podataka sadržanih u informacijskim sustavima;

BL.  budući da informacijske sustave možemo podijeliti na centralizirane i decentralizirane, pri čemu centraliziranim sustavima upravljaju EU i njegove agencije, a decentraliziranima države članice; budući da centralizirani informacijski sustavi obuhvaćaju Schengenski informacijski sustav (SIS), vizni informacijski sustav (VIS), Eurodac, sustav ulaska/izlaska (EES), predloženi Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i predloženi Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja (ECRIS-TCN);

BM.  budući da decentraliziranim sustavima i mehanizmima za razmjenu informacija upravljaju nadležna tijela država članica i da oni obuhvaćaju: Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS) za razmjenu informacija o nacionalnoj kaznenoj evidenciji; sustav EU-a za evidenciju imena putnika (PNR) u okviru kojega su zračni prijevoznici obvezni nacionalnim tijelima pružiti podatke o putnicima za sve letove između trećih zemalja i EU-a; sustav unaprijed dostavljenih podataka o putnicima (API) u okviru kojega se unaprijed prikupljaju informacije o putnicima na dolaznim letovima u EU; okvir iz Prüma za razmjenu podataka o DNK-u, otiscima prstiju i registracijskim brojevima vozila;

BN.  budući da je SIS najveći, najčešće korišten i najučinkovitiji informatički sustav Europske unije na području slobode, sigurnosti i pravde, a podržava mrežu ureda SIRENE, pružajući značajnu dodanu vrijednost na području međunarodne policijske suradnje i granične kontrole, a osobito u borbi protiv terorizma.

BO.  budući da je evaluacijom viznog informacijskog sustava 2016. utvrđeno da je u državama članicama pristup tom sustavu za potrebe provedbe zakona ograničen i rascjepkan;

BP.  budući da, unatoč opetovanim pozivima na hitnu uspostavu sustava EU-a za evidenciju imena putnika (PNR), sve države članice nisu pokazale jednaku predanost, a većina država članica nije poštovala rokove za provedbu tog zakonodavstva; budući da države članice koje su prekoračile taj rok trebaju bez odgode poduzeti sve potrebne mjere za potpunu i neposrednu provedbu te Direktive;

BQ.  budući da je u tijeku provedba nekoliko pilot-projekata s ciljem prevladavanja nedostataka decentraliziranog sustava PNR EU-a; budući da postoji potreba za brzim odgovaranjem na zahtjeve odjela za informacije o putnicima (PIU) drugih država članica, što može biti izazov jer se oni ručno obrađuju;

BR.  budući da su u kontekstu 6. akcijskog popisa strategije upravljanja informacijama (IMS) trenutno u tijeku dva pilot projekta čiji je cilj osiguravanje međusobnog povezivanja s decentraliziranim sustavima, odnosno projekt ADEP (automatizacija procesa razmjene podataka o policijskim evidencijama) i projekt QUEST; budući da je šest država članica već uključeno u pilot-projekt ADEP za automatizirani prijenos policijskih evidencija među različitim zemljama te da taj projekt dobro funkcionira; budući da takvi projekti pomažu u pružanju stvarnih i izvedivih rješenja problema koji proizlaze iz nedostatka međusobne povezanosti decentraliziranih informacijskih sustava i potiču povjerenje i suradnju između država članica;

Interoperabilnost

BS.  budući da je Komisija donijela dva prijedloga uredbe o uspostavi okvira za interoperabilnost između postojećih i predloženih centraliziranih informacijskih sustava u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija te granica i viza, odnosno sustava VIS, SIS, EES i Eurodac te sustava ETIAS i ECRIS-TCN, nakon što se donose odgovarajuća pravna osnova;

BT.  budući da je i dalje moguće da kriminalci budu zabilježeni pod različitim lažnim imenima u različitim bazama podataka koje nisu povezane; budući da je trenutačnu arhitekturu EU-a za upravljanje informacijama potrebno poboljšati interoperabilnošću radi uklanjanja slijepih točaka, višestrukih lažnih identiteta i pružanja pravih informacija u pravo vrijeme;

BU.  budući da na državnom području jedne države članice može postojati velik broj zasebnih decentraliziranih baza podataka na federalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pri čemu se za potrebe razmjena ili provjera podataka koje provode odgovarajuća tijela na različitim razinama u okviru različitih sustava i složenih postupaka unose različiti ili nikakvi podatci;

BV.  budući da će uporaba zajedničkog formata poruka na razini EU-a, kao što je univerzalni format poruka (UMF), olakšati neometanu razmjenu podataka i informacija između strana i u okviru sustava interoperabilnosti; budući da utvrđivanje potrebe za uporabom određenih polja UMF-a za određene razmjene informacija može doprinijeti boljoj kvaliteti podataka u svim sustavima u kojima se razmjenjuju poruke; budući da bi trebalo poticati da i Europol i Interpol upotrebljavaju taj zajednički format poruka;

BW.  budući da bi agencija eu-LISA trebala uspostaviti automatizirane mehanizme i postupke za kontrolu kvalitete podataka te zajedničke pokazatelje kvalitete podataka i minimalne standarde kvalitete za podatke koji se pohranjuju u informacijske sustave; budući da je cilj postići da se informacijskim sustavima EU-a i komponentama interoperabilnosti automatski utvrđuju naizgled netočni ili nedosljedni podnesci podataka kako bi država članica podrijetla mogla provjeriti podatke i poduzeti potrebne korektivne mjere;

Suradnja i razmjena informacija unutar država članica i među njima

BX.  budući da prepreke neometanoj suradnji često proizlaze iz organizacijskih i pravnih poteškoća između različitih nacionalnih, regionalnih i lokalnih struktura u samim državama članicama, poput: preklapanja nadležnosti i nedostatno razgraničenih ovlasti; oklijevanja u pogledu razmjene informacija jer bi to moglo rezultirati gubitkom odgovornosti ili gubitkom važnih tokova informacija; pravnih prepreka kad je riječ o razmjeni informacija među različitim službama; obveze službi da se međusobno natječu za resurse; i tehničkih prepreka razmjeni informacija;

BY.  budući da je načelo vlasništva podataka ključno kako bi se osiguralo da tijela za borbu protiv terorizma imaju povjerenje u razmjenu informacija putem baza podataka EU-a među državama članicama i s Europolom;

BZ.  budući da miješanje obavještajnih informacija i informacija o provedbi zakona podrazumijeva velike pravne izazove i rizike zbog različitih pravila o odgovornosti koji se primjenjuju na te dvije vrste informacija, uključujući rizike za temeljna prava osumnjičenika na pravedno suđenje kada se obavještajne informacije upotrebljavaju kao dokaz u sudskim postupcima; budući da treba uvesti pravni okvir za razmjenu informacija među obavještajnim i provedbenim tijelima, posebice zbog toga što se te informacije često odnose na osobe koje još nisu osumnjičenici u kaznenim istragama, ali bi mogli biti pripadnici terorističkih mreža ili strani teroristički borci u inozemstvu koji se vraćaju u EU; budući da, međutim, to ne smije dovesti ni do kakvog snižavanja pravnih standarda;

CA.  budući da policijske i obavještajne službe primaju, obrađuju i prenose povjerljive informacije i one koje to nisu, što podrazumijeva različite sustave u svim fazama uporabe tih informacija; budući da također treba razlikovati informacije koje se koriste kao obavještajni podaci, dakle koje su u određenu svrhu obradili profesionalci u tom području, od redovitih informacija; budući da treba razlikovati obavještajne aktivnosti u pogledu kaznenih djela, povezane s policijskim slučajevima, i obavještajne aktivnosti koje se odnose na sigurnost, koje se obrađuju unutar administrativnog okvira;

CB.  budući da bi obavještajne informacije trebalo zaštititi na posebnoj, čak i višoj razini zaštite od policijskih informacija zbog različitih metoda rada, među kojima su prikupljanje povjerljivih informacija od izvora i doušnika koji moraju ostati anonimni, te zbog različitih ciljeva koji zahtijevaju veću pažljivost;

CC.  budući da bi moguće rješenje moglo biti i stvaranje centara ili odjela za borbu protiv terorizma na nacionalnom državnom području; budući da takvi centri predstavnicima različitih službi omogućuju da redovito međusobno komuniciraju i raspravljaju o najboljim načinima suradnje i razmjene informacija; budući da to pomaže u izgradnji povjerenja među službama i potiče bolje razumijevanje različitih metoda rada i izazova;

CD.  budući da sigurnosne službe najčešće surađuju i razmjenjuju informacije bilateralnim ili multilateralnim putem, posebno putem Skupine za borbu protiv terorizma te s tijelima EU-a putem Obavještajnog i situacijskog centra EU-a, razmjenom strateških obavještajnih podataka; budući da je nužno pronaći praktično rješenje za postojeće nedostatke između paralelnih putova djelovanja zajednice za provedbu zakona i obavještajne zajednice, primjerice na način da se utvrde konkretna područja suradnje, kako bi se omogućila učinkovitija suradnja, ali da one ipak ostanu odvojene;

CE.  budući da je moguće povećati učinkovitost u upotrebi struktura za razmjenu informacija Skupine za borbu protiv terorizma (CTG) i Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (EU INTCEN);

CF.  budući da civilne i vojne sigurnosne i obavještajne agencije država članica sustavno razmjenjuju svoje obavještajne podatke, uključujući podatke povezane s terorizmom, s Obavještajnim i situacijskim centrom EU-a (EU INTCEN) u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), koji omogućuje analizu obavještajnih podataka, rano upozorenje i situacijsku osviještenost raznim tijelima EU-a za donošenje odluka;

CG.  budući da je prijenos informacija „nakon pozitivnog rezultata” samo uredu SIRENE države članice koja izdaje upozorenje na temelju članka 36., a ne i drugim državama članicama, ponekad nedostatan u svrhe daljnjih mjera u pogledu kretanja pojedinaca povezanih s terorizmom ili upotpunjavanja bitnih informacija u pogledu tih pojedinaca; budući da bi rano upozorenje drugih država članica koje bi također mogle biti zainteresirane, moglo, na primjer, biti potrebno u slučajevima u kojima se osoba nije vratila izravno u državu članicu podrijetla ili ako je u pratnji državljana druge države članice/drugih država članica u pogledu koje nije izdano upozorenje jer nadležna tijela te države nisu s tim bila upoznata;

CH.  budući da je vlada Ujedinjene Kraljevine obavijestila EU o namjeri te zemlje da napusti EU 29. ožujka 2019.; budući da je ona, međutim, izrazila želju nastaviti suradnju s Europskom unijom u području sigurnosti i borbe protiv terorizma; budući da su EU i Ujedinjena Kraljevina snažno isprepleteni u području sigurnosti i borbe protiv terorizma i da Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u mnogim ključnim pravnim instrumentima EU-a u području pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima i da ona ima pristup brojnim sustavima i bazama podataka EU-a za razmjenu informacija; budući da je potrebno uspostaviti mehanizme s EU-om u pogledu svih postupaka koji su u tijeku; budući da bi budućim sporazumom trebalo omogućiti da Europska unija i Ujedinjena Kraljevina nastave razmjenjivati, prikupljati i analizirati ključne informacije u borbi protiv teških kaznenih djela; budući da bi se sporazumom o povlačenju trebao osigurati neometan prijelazni režim i izbjeći, u najvećoj mogućoj mjeri, operativni nedostaci ili prepreke koje umanjuju sposobnost Europske unije za učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma;

Suradnja i razmjena informacija s agencijama EU-a

CI.  budući da je djelotvorna i sustavna suradnja država članica i agencija EU-a, u skladu s njihovim pravnim ovlaštenjima, te suradnja među agencijama u području borbe protiv terorizma od presudne važnosti, a posebno suradnja Europola i Eurojusta, radi djelotvornijeg podupiranja napora u otkrivanju, sprečavanju, istraživanju i kaznenom progonu počinitelja određenog terorističkog napada; budući da je Eurojust imenovao specijaliziranog tužitelja za borbu protiv terorizma kako bi uspostavio suradnju s Europolovim ECTC-om radi povećanja suradnje i razmjene informacija između dviju agencija;

CJ.  budući da razmjena informacija između agencija EU-a nije optimalna zbog upotrebe različitih sigurnih komunikacijskih sustava; smatra da bi uvođenje međuinstitucijskog komunikacijskog sustava moglo olakšati i poboljšati razmjenu informacija između agencija kao što su INTCEN, Europol i Frontex;

CK.  budući da imenovani časnici za vezu za suzbijanje terorizma mogu donijeti dodanu vrijednost, kako u radu agencija tako i u njihovim državama članicama;

CL.  budući da u državama članicama postoje razlike s obzirom na broj nadležnih tijela koja se mogu koristiti Europolovim bazama podataka ili biti u kontaktu s Europolom bez posredovanja nacionalnih časnika za vezu; budući da u nekim državama članicama postoji manjak ekskluzivnih i sigurnih nacionalnih policijskih mreža za komunikaciju, što njihovim nadležnim tijelima onemogućuje decentralizirani pristup, a posebno sustavu mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija CT-SIENA;

CM.  budući da su države članice, u skladu s nekoliko instrumenata EU-a, kao što su Odluka 2005/671/PUP, Direktiva o suzbijanju terorizma i Uredba o osnivanju Europola, obvezne podijeliti informacije o terorizmu s relevantnim agencijama; budući da veća redovita, pravodobna i sustavna razmjena informacija s Europolom i Eurojustom, uključujući kontekstualne informacije, u skladu s njihovim pravnim ovlaštenjima, olakšava njihov rad u otkrivanju poveznica između slučajeva i pružanju pregleda izazova i najboljih praksi u vezi s istragama, kaznenim progonima i presudama za kaznena djela terorizma; budući da u okviru Odluka 2005/671/PUP države članice i dalje nemaju obvezu automatske razmjene relevantnih informacija s drugom državom članicom u slučajevima kada bi se takve informacije mogle upotrijebiti u sprečavanju, otkrivanju, istraživanju ili kaznenom progonu terorističkih prekršaja; budući da se količina informacija razmijenjenih s Eurojustom povećala tijekom posljednjih godina, ali i dalje postoje razlike među državama članicama u pogledu količine, vrste i opsega razmijenjenih informacija, što može dovesti do rascjepkanosti dostupnih informacija;

CN.  budući da CEPOL znatno pridonosi osposobljavanju za borbu protiv terorizma službenika nadležnih za provedbu zakona u državama članicama i u prioritetnim trećim zemljama za borbu protiv terorizma;

Uzajamno priznavanje i uzajamna pravna pomoć

CO.  budući da se mehanizmi uzajamne pravne pomoći postupno zamjenjuju instrumentima uzajamnog priznavanja jer takvi instrumenti pomažu u poboljšanju prekogranične suradnje nadležnih tijela unutar EU-a ubrzavanjem i pojednostavljivanjem postupaka; budući da su Odluka o Europskom uhidbenom nalogu i Direktiva o Europskom istražnom nalogu primjeri instrumenata uzajamnog priznavanja za koje su djelatnici u praksi utvrdili da su korisni;

CP.  budući da načelo uzajamnog priznavanja, s jedne strane, ovisi o postojanju visoke razine uzajamnog povjerenja među državama članicama, a, s druge strane, pomaže u povećanju uzajamnog povjerenja omogućavanjem da nadležna tijela različitih država članica učinkovito surađuju u borbi protiv terorizma;

CQ.  budući da zajednički istražni timovi olakšavaju koordinaciju istraga i kaznenih progona u slučajevima s prekograničnom dimenzijom i omogućuju razmjenu informacija/dokaza u stvarnom vremenu; budući da praktične koristi od zajedničkih istražnih timova uključuju poboljšanu razmjenu informacija, razmjenu najboljih praksi, bolje prikupljanje dokaza i uzajamno priznavanje mjera koje provode različite strane; budući da je zajedničkim istražnim timovima potrebno odgovarajuće financiranje kako bi učinkovito djelovali;

CR.  budući da je potrebna bliska suradnja s pružateljima internetskih usluga kad je riječ o osiguravanju i dobivanju elektroničkih dokaza na zahtjev odgovornog tijela za provedbu zakona i na temelju propisnog pravnog postupka, s obzirom na njihovu važnost u istragama kaznenih djela terorizma;

CS.  budući da je schengenski prostor bez unutarnjih granica temeljno postignuće EU-a koje je održivo samo ako su vanjske granice stvarno sigurne i zaštićene, ako se zaustave nezakoniti prelasci granica i ako se donesu mjere unutarnje sigurnosti radi suočavanja s rizikom od teških kaznenih djela; budući da su bili usvojeni brojni prijedlozi za jačanje sigurnosnih kontrola na vanjskim granicama; budući da su države članice zatražile više fleksibilnosti u pogledu ponovnog privremenog uvođenja kontrola na vanjskim granicama u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili javnoj sigurnosti, kao što je predložila Europska komisija;

CT.  budući da je 7. travnja 2017. stupila na snagu nova Uredba 2017/458(9) o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama, posebice kao odgovor na pogoršavanje terorističke prijetnje, radi omogućavanja sustavnih provjera svih osoba koje prelaze vanjske granice, uključujući pojedince koji uživaju pravo slobodnog kretanja, na temelju relevantnih baza podataka;

CU.  budući da neki dijelovi uredbe kojima se uređuju određena područja granične kontrole, kao što su sustavno pretraživanje baza podataka tijekom graničnih kontrola i temeljite provjere propisanih uvjeta ulaska, još uvijek nisu provedeni;

CV.  budući da su spriječeni napad na vlak Thalys 21. kolovoza 2015., napadi u Parizu 13. studenoga 2015. i napadi u Bruxellesu 22. ožujka 2016. ukazali na to da su teroristi u ograničenom broju slučajeva zloupotrijebili propuste u politici upravljanja granicama EU-a i nekih država članica, koji nisu bili spremni na masovne priljeve; budući da su tijela za izvršavanje izvijestila da je najmanje osmero počinitelja tih napada ušlo u EU nezakonitim tokovima u srpnju, kolovozu i listopadu 2015.; budući da su u nekim drugim slučajevima budući počinitelji ostali u državama članicama usprkos tome što su ih trebali napustiti ili biti vraćeni; budući da navedeno ukazuje na određene nedostatke u politikama EU-a o upravljanju granicama;

CW.  budući da se u zaključcima Vijeća 10152/17 državama članicama preporučuje da, pri suočavanju s nezakonitim migrantima, provode provjere, ako je relevantno, na nacionalnoj razini koristeći se bazama podataka koje popunjavaju i upotrebljavaju nadležna tijela i nacionalni automatizirani sustav identifikacije otisaka prstiju (AFIS), a na europskoj i međunarodnoj razini s pomoću baza podataka SIS-a, Europola, VIS-a, Eurodaca i Interpola (mreža I-24/7), konkretnije baze nominalnih podataka te baza podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD), stranim terorističkim borcima (FTF) i putnim ispravama povezanima s obavijestima (TDAWN);

CX.  budući da Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA), na osnovi članka 11. Uredbe (EZ) 1168/2011 i pozitivnog mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS), ima dozvolu za obradu osobnih podataka; budući da, međutim, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu nailazi na teškoće u praćenju terorizma zbog kratkog razdoblja zadržavanja osobnih podataka od samo 90 dana, utvrđenog Uredbom (EZ) 2016/1624; budući da je između Eurojusta i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu potpisan samo memorandum o razumijevanju koji uključuje razmjenu općih, strateških i tehničkih informacija, ali ne i razmjenu osobnih informacija; budući da postoji potreba za uspostavom posebnog pravnog okvira za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu u pogledu obrade osobnih podataka kako bi ona mogla ispuniti svoje zadaće;

CY.  budući da je potrebno da službenici Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu na graničnim prijelazima također imaju pristup bazama podataka sustava Eurodac, SIS, EES i VIS, radi obavljanja provjera;

CZ.  budući da trenutačno ne postoje minimalni standardi i zajednička pravila o sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje;

DA.  budući da su tri četvrtine lažnih dokumenata otkrivenih na vanjskim granicama i u EU-u imitacija isprava o identitetu koje izdaju države članice i zemlje povezane sa schengenskim prostorom; budući da se pokazalo da su među lažnim dokumentima najčešće bile nacionalne osobne iskaznice s nižim stupnjem sigurnosti;

DB.  budući da neke države članice ne obvezuju zračne prijevoznike na svojem državnom području pregledavati osobne podatke putnika na njihovim kartama i osobnim iskaznicama ili putovnicama radi provjere sukladnosti, što otežava da se utvrdi odgovara li određeni identitet stvarnom identitetu osobe; budući da je to od temeljne važnosti za letove unutar EU-a; budući da bi propisne provjere identiteta i autentifikacija putnih dokumenata trebali i dalje biti zadaci policijskih tijela;

DC.  budući da su dokazi s bojišta često ključni u utvrđivanju mogućih stranih terorističkih boraca žrtava i da ih je potrebno uključiti u relevantne baze podataka kako bi graničnoj straži bili na raspolaganju u stvarnom vremenu i kako bi se razmjenjivali s istražiteljima i tužiteljima u istragama i kaznenim progonima;

DD.  budući da pomorska misija ZSOP-a EUNAVFORMED (poznata kao operacija Sophia) ima tehničke i ljudske kapacitete za pružanje doprinosa u borbi protiv terorizma; budući da je potrebno izmijeniti mandat operacije Sophia ako se želi djelotvorno doprinijeti tim naporima, posebice kako bi se njime obuhvatila borba protiv terorizma i tako omogućilo da se djeluje u nacionalnim vodama svih država članica na Mediteranskom moru te u nacionalnim vodama ostalih obalnih država, za što su potrebni bilateralni sporazumi ili mandat Vijeća sigurnosti;

Financiranje terorizma

DE.  budući da nekoliko država članica još uvijek nije ratificiralo Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma od 16. svibnja 2005., poznatu i kao Varšavska konvencija, najsveobuhvatniju međunarodnu konvenciju o pranju novca i financiranju terorista; budući da je oduzimanje imovine stečene kriminalnim aktivnostima vrlo učinkovito sredstvo za borbu protiv kriminala i terorizma jer kriminalce lišava prihoda od nezakonitih aktivnosti i sprječava teroriste da organiziraju napade; budući da Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) postavlja globalne standarde za sprečavanje pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma i utvrđuje koje jurisdikcije imaju slabe mjere za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma;

DF.  budući da je EU donio dva zakonodavna instrumenta za provedbu preporuka FATF-a, četvrtu i petu direktivu o sprečavanju pranja novca, kako bi se riješili utvrđeni nedostatci u pogledu terorističkih napada; budući da su države članice imale rok do 26. lipnja 2017. da prenesu četvrtu direktivu o sprečavanju pranja novca u svoje nacionalno zakonodavstvo i da sve države članice to nisu učinile; budući da više država članica i dalje dopušta anonimnost krajnjih korisnika vlasnika zaklada i inkorporiranih društava te dioničara, što omogućuju skrivanje podrijetla i odredišta financijskih tokova i vlasništva nad gospodarskim aktivnostima koje pružaju pokriće financiranju terorizma i organiziranog kriminala; budući da će se petom direktivom o sprečavanju pranja novca povećati transparentnost u pogledu tih pitanja;

DG.  budući da je Istražni odbor Europskog parlamenta za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA) utvrdio da utajivači poreza računaju na aktivnu pomoć stručnih posrednika koji naočigled ispunjavaju zakonske obveze;

DH.  budući da su Komisija i Europol u srpnju 2017. dobili status promatrača u skupini Egmont, međunarodnog udruženog tijela sastavljenog od 156 financijsko-obavještajnih jedinica (FOJ) u cilju povećanja suradnje ne samo među tim jedinicama nego i među ostalim nadležnim tijelima;

DI.  budući da su zloporaba prikupljanja sredstava preko društvenih mreža, financiranje preko dobrotvornih društava i neprofitnih organizacija, mali elektronički prijenosi sredstava i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima među najčešćim metodama financiranja koje primjenjuju skupina Daiš i druge terorističke organizacije; budući da se u svim tim postupcima koriste platforme za mikrozajmove;

DJ.  budući da su uz tradicionalne metode financiranja terorizma, kao što su privatne donacije, iznuda, otmica za otkupnine, zlouporaba i pogrešna uporaba neprofitnih organizacija, formalni i neformalni sustavi novčanih doznaka, upotreba sredstava od kriminalnih aktivnosti, gotovina ili prijenos sredstava putem banaka, nedavni teroristički napadi pokazali da nove metode financiranja preko elektroničkih, internetskih načina plaćanja, kao što su virtualne valute ili anonimne kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, također nose rizik da će ih terorističke organizacije zloporabiti za financiranje svojih aktivnosti; budući da anonimnost povezana s nekim kriptovalutama pridonosi povećanju njihove uporabe za nezakonite aktivnosti; budući da se tijekom proteklih godina povećalo njihovo korištenje od strane organiziranih kriminalnih skupina za financiranje kriminalnih aktivnosti i terorizma te za pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima; budući da je Europol surađivao s nacionalnim tijelima u suzbijanju nekoliko kriminalnih operacija koje su uključivale trgovanje kriptovalutama;

DK.  budući da raširena uporaba mobilnih bankovnih usluga u određenim zemljama s manje razvijenim bankovnim sustavima često otežava utvrđivanje korisnika prijenosa gotovine; budući da takvi prijenosi sredstava s pomoću mobilnog bankarstva predstavljaju velike rizike s obzirom na financiranje terorizma i budući da, s druge strane, nadležna tijela moraju imati mogućnost utvrditi sljedivost nekih izvora financiranja terorizma, ne dovodeći u pitanje bankarsku tajnu u velikoj većini slučajeva; budući da upotreba i prijenos sredstava putem alternativnih sustava novčanih doznaka isto tako predstavlja rizik u pogledu financiranja terorizma;

DL.  budući da su suradnja i razmjena informacija između obveznika, financijsko-obavještajnih jedinica (FOJ) i nadležnih tijela ključni za učinkovitu borbu protiv financiranja terorizma; budući da bi FOJ-evi u izvršavanju svojih zadaća trebali imati pristup informacijama i moći ih razmjenjivati, uključujući putem odgovarajuće suradnje s tijelima za kazneni progon; budući da je ključno da se dodatno pojačaju djelotvornost i učinkovitost FOJ-eva na način da države članice utvrde njihove ovlasti i modalitete suradnje među njima;

DM.  budući da je Program za praćenje financiranja terorističkih aktivnosti (TFTP) koristan alat u borbi protiv financiranja terorizma; budući da se njime ne omogućuje ulaženje u trag aktivnostima financiranja terorizma preko transakcija SEPA-e, što dovodi do znatnog informacijskog jaza; budući da bi sustav TFTS, koji bi bio komplementaran postojećem Sporazumu o TFTP-u, poboljšao kapacitete EU-a za sprečavanje i istraživanje terorističkih napada osiguravanjem ključnih dodatnih informacija o aktivnostima financiranja terorizma i omogućio veću učinkovitost i djelotvornost od traženja financijskih informacija o sumnjivim transakcijama posredstvom bilateralnih ili multilateralnih zahtjeva za informacije i/ili zahtjeva za pravnu pomoć; budući da je Europski parlament više puta pozvao na uvođenje takvog sustava, uključujući u svojoj Rezoluciji od 25. studenoga 2015. o suzbijanju radikalizacije i novačenja europskih građana u terorističke organizacije(10);

Zaštita ključne infrastrukture

DN.  budući da incidenti koji se odnose na ključnu infrastrukturu, posebno oni koji su povezani s terorističkim napadima ili pokušajima napada, mogu imati ozbiljne prekogranične posljedice za sigurnost europskih građana i država;

DO.  budući da se usluge pružaju u okviru sve složenijih sustava i da je stoga postojeći sektorski pristup europskim ključnim infrastrukturama zastario;

DP.  budući da su kibernapadi na elektroničke usluge ili međusobno povezane sustave ključan element hibridnih prijetnji; budući da sve veći broj kibernapada ima ili može imati fizičke učinke na ključnu infrastrukturu i njezine korisnike; budući da postoji potreba za povećanjem spremnosti za suzbijanje kiberterorističkih prijetnji;

DQ.  budući da se u Sveobuhvatnoj procjeni sigurnosne politike EU-a koju je izradila Komisija i evaluacijskoj studiji Direktive 2008/114/EZ navodi da je vjerojatno da će prijetnje ključnim infrastrukturama i dalje rasti, da postoji potreba za boljom pripremom i kapacitetima za reagiranje te za revizijom Direktive 2008/114/EZ i da su na meti prometne infrastrukture; budući da je potreban bolji okvir za poboljšanje sigurnosti željeznica i rješavanje pitanja zaštite javnih područja prometnih infrastruktura, kao što su zračne luke, luke i postrojenja za pomorski prijevoz, kao i željezničke postaje te postrojenja za proizvodnju energije s posebnim naglaskom na nuklearne elektrane;

DR.  budući da bi napadi na ključne infrastrukture mogli imati katastrofalne posljedice; budući da se države članice moraju pobrinuti za odgovarajuću i besprijekornu zaštitu tih postrojenja;

DS.  budući da je izvješćivanje o incidentima od ključne važnosti u utvrđivanju nedostataka, poboljšanju učinkovitosti postojećih mjera, procjeni učinkovitosti ključnih infrastruktura tijekom određenog nepovoljnog događaja, podizanju razine osviještenosti o potrebi za preispitivanjem postojećih sigurnosnih planova i otkrivanju pojave novih prijetnji;

DT.  budući da države članice trebaju organizirati više vježbi za reagiranje na krizne situacije, uključujući u trećim zemljama, tražeći njihovu suradnju i nadogradnju kapaciteta;

DU.  budući da zaštita ključne infrastrukture i lakih meta zahtijeva javno-privatnu suradnju, pa i u kiberdomeni;

DV.  budući da privatne sigurnosne službe imaju ulogu u jamčenju otpornosti sigurnosnih lanaca, javna nabava njihovih usluga stoga bi trebala podlijegati specifičnim kriterijima kvalitete, s obzirom na aspekte kao što su osposobljavanje, provjera i pregled osoblja, kontrola kvalitete i osiguranje usklađenosti te uvođenje tehnoloških noviteta i upravljanje ugovorima;

DW.  budući da je Komisija nakon evaluacije Direktive 2008/114/EZ 2012. pokrenula pilot-fazu kojom su obuhvaćene četiri ključne infrastrukture europske dimenzije (Eurocontrol, Galileo, mreža za prijenos električne energije i mreža za transport plina);

DX.  budući da Komisija u svojoj komunikaciji o novom višegodišnjem financijskom okviru predlaže znatno povećanje financijskih sredstava EU-a za sigurnost i obranu, uključujući unutarnju sigurnost EU-a;

DY.  budući da su nekoliko terorističkih napada u EU-u počinili pojedinci koji su bili poznati vlastima; budući da poduzeća za iznajmljivanje vozila nemaju mogućnost razmjene informacija kao što su podaci o najmu ili rezervaciji s tijelima kaznenog progona u svrhu unakrsnih provjera sa službenim popisima za nadzor i policijskim bazama podataka;

Prekursori eksploziva

DZ.  budući da je 40 % terorističkih napada u EU-u u 2015. i 2016. godini počinjeno eksplozivima(11);

EA.  budući da se u većini napada kao eksploziv rabio triaceton triperoksid (TATP)(12), teroristima i dalje najomiljeniji eksploziv iz kućne radinosti; budući da se TATP može poprilično lako proizvesti s pomoću samo nekoliko tvari; budući da su mnoge civilne tvornice i objekti koji upotrebljavaju te tvari i dalje dostupni kriminalcima, uključujući teroriste, jer države članice ne provode izvršne mjere kontrole, unatoč akcijskom planu EU-a za KBRN;

EB.  budući da neki teroristi i dalje nabavljaju prekursore eksploziva, osobito za dobivanje TATP-a, usprkos Uredbi br. 98/2013; budući da je i dalje moguće nabaviti te tvari u skladu s Prilogom I.; budući da se Uredbom 98/2013 pružaju nedostatna ograničenja i kontrole, na primjer zahtijeva se samo registracije transakcija; budući da je osiguranje strožih kontrola ključni prioritet;

EC.  budući da su među najvećim problema u pogledu provedbe nedostatak osviještenosti u lancu opskrbe o postojećem zakonodavstvu, zbog velika broja gospodarskih subjekata u maloprodaji kućanskih proizvoda, te provedba ograničenja u prodaji na internetu, uvozu i kretanjima unutar EU-a;

ED.  budući da se prijedlogom Komisije za novu Uredbu o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva od 17. travnja 2018. (COM(2018)0209) predviđaju stroža i usklađenija pravila o stavljanju na raspolaganje, uvođenju, posjedovanju i uporabi tvari ili mješavina koje bi mogle biti zloupotrijebljene za nedopuštenu proizvodnju eksploziva, u cilju ograničavanja njihove dostupnosti široj javnosti i osiguravanja prikladnog izvješćivanja o sumnjivim transakcijama u cijelom lancu opskrbe;

EE.  budući da se kemikalije na internetskim tržištima mogu pronaći prema svojem nazivu, formuli ili CAS (Chemical Abstracts Service) identifikacijskom broju, iako su u mnogim slučajevima navedene samo pod svojim generičkim nazivom; budući da postoji toliko mnogo inačica naziva da bilo bi lakše identificirati unose za određene tvari kada bi se zahtijevalo navođenje pretraživog CAS broja;

EF.  budući da je Uredbom pokrivena samo prodaja široj javnosti, a ne profesionalnim korisnicima, koji nisu definirani Uredbom; budući da se kriteriji na temelju kojih se utvrđuje tko je profesionalni korisnik razlikuju na unutarnjem tržištu;

EG.  budući da bi, u skladu s procjenom učinka od 17. travnja 2018. (SWD(2018)0104) i povezanim prijedlogom Uredbe (COM(2018)0209), trebalo proširiti osposobljavanje carinskih tijela u pogledu prepoznavanja eksploziva i prekursora eksploziva tijekom njihova vršenja dužnosti na vanjskim granicama;

Nezakonito oružje

EH.  budući da je pristup vatrenom oružju i komponentama eksplozivnih naprava ima važnu ulogu u omogućavanju terorističkih napada; budući da se u EU-u nasilno-ekstremističke skupine često moraju obratiti kriminalnim mrežama radi nabavke oružja; budući da je prema izvješću Europola TE SAT za 2018. godinu 41 % svih napada počinjeno vatrenim oružjem, što predstavlja blago povećanje u usporedbi s 2016. godinom (38 %)(13);

EI.  budući da je tijekom posljednjih nekoliko godina primijećeno povećanje količine prepravljenog oružja s manevarskim streljivom i ponovno osposobljenog vatrenog oružja; budući da je nekoliko nedavnih napada izvršeno različitim vrstama noževa;

EJ.  budući da pristup terorista vatrenom oružju dijelom olakšava i povezanost kriminala i terorizma;

EK.  budući da se u zaključcima Vijeća od 8. listopada 2015. države članice pozivaju na sustavno pružanje relevantnih informacija Interpolu i Europolu;

Vanjska dimenzija

EL.  budući da se ključne regije u susjedstvu EU-a, primjerice regija MENA i Balkan, suočavaju s važnim izazovima poput upravljanja povratkom stranih terorističkih boraca, ali i domaćim radikalnim skupinama;

EM.  budući da je Balkan i dalje ključna regija za europsku stabilnost; budući da izazovi povezani s terorizmom i islamskim ekstremizmom dodatno pogoršavaju regionalni kontekst koji je već oslabljen zbog etničke, političke i socijalne polarizacije, kao i prisutnosti kriminalnih mreža; budući da su države iz regije, koje su tranzitne zemlje u tokovima ljudi i oružja, već bile mete terorističkih napada (napadi su bili spriječeni);

EN.  budući da su sve zemlje regije MENA bile suočene s velikim terorističkim akcijama te da i dalje predstavljaju glavne mete; budući da su te zemlje, uz to što se nalaze u kritičnoj društvenoj i gospodarskoj situaciji, izložene i višestrukim izazovima povezanima s povratkom stranih terorističkih boraca iz redova Daiša i al-Qaide, s obzirom na to da velik broj džihadista potječe iz te regije; budući da se zaustavljanje napada i razbijanje terorističkih mreža može postići razmjenom informacija i čvrstim partnerstvom s tim ključnim trećim zemljama, na temelju pristupa koji koordinira EU i unutar kojeg se nude suradnja i pomoć za izgradnju kapaciteta;

EO.  budući da su regije kao što su MENA, Sahel, Rog Afrike, Zapadna Afrika, Zaljev i Središnja Azija također suočene s razvojem terorističkih mreža povezanih s Daišem i Al-Qaidom; budući da vjerski ekstremizam i sektaško nasilje kojima su dostupni izvori financiranja predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost, s obzirom da to omogućuje širenje terorističkih mreža, povezivanje s drugim kriminalnim skupinama i djelovanje u tim regijama usmjereno protiv Europe i europskih interesa;

EP.  budući da je od temeljne važnosti da Europska unija održava snažnu suradnju s trećim zemljama partnerima u borbi protiv terorizma; budući da treba nastaviti dijalog o mjerama i djelovanjima koje se poduzimaju u borbi protiv terorizma i njegova financiranja te za sprečavanje radikalizacije, osobito sa zaljevskim zemljama; budući da je potrebno pojačati međuparlamentarnu suradnju s tim ključnim trećim zemljama;

EQ.  budući da EU na razne načine surađuje s trećim zemljama u području borbe protiv terorizma; budući da se određen broj instrumenata EU-a može rabiti za financiranje programa za borbu protiv terorizma u inozemstvu; budući da je EU uspostavio mrežu stručnjaka u borbi protiv terorizma u okviru delegacija EU-a; budući da agencije EU-a poput Europola, Eurojusta i CEPOLA-a surađuju i s trećim zemljama u području borbe protiv terorizma, na primjer s pomoću strateških i operativnih sporazuma;

ER.  budući da postoji sustav sankcija EU-a u području borbe protiv terorizma u okviru kojeg se primjenjuju tri vrste mjera i koji provodi ESVD; budući da je taj sustav nepotpun i ne koristi se u dovoljnoj mjeri, zbog postupovnih ograničenja i oklijevanja država članica;

ES.  budući da se u zaključcima Vijeća o vanjskom djelovanju EU-a u borbi protiv terorizma usvojenima 19. lipnja 2017. podsjeća na ulogu zadaća i operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u borbi protiv terorizma kroz poboljšanje sigurnosti, stabilnosti, granične kontrole i reforme sigurnosnog sektora i za jačanje kapaciteta za borbu protiv terorizma i dijeljenja informacija;

Žrtve terorizma

ET.  budući da je diljem EU-a previše osoba bilo izravne žrtve terorizma, zbog čega tisuće obitelji živi s posttraumatskim stresom, što ima dugoročne posljedice na njihovu dobrobit; budući da podaci o točnom broju žrtava nisu usklađeni; budući da su za većinu žrtava terorizma prije 2001. godine uglavnom bile odgovorne IRA i ETA, dok je od tada velika većina žrtava bila posljedica terorističkih djelovanja koje su organizirali ili inspirirali Al-Qaida i Daiš;

EU.  budući da smrtni slučajevi uzrokovani terorističkim napadima uništavaju obitelji te da je mnogo ozlijeđenih osoba koje su preživjele terorističke napade ostalo invalidima, unakaženo i pretrpjelo gubitak udova i psihološke probleme, kao i da njihov težak položaj snažno utječe na užu obitelj i zajednicu, pri čemu su dugoročne potrebe žrtava prečesto zanemarivane nakon gubitka medijskog interesa; budući da je posttraumatsko stres veliki izazov za javno zdravlje u Europi i da ne postoji sveukupna procjena na razini Europe o utjecaju terorizma na mentalno zdravlje stanovnika uslijed različitih napada;

EV.  budući da žrtve terorizma imaju veoma specifičan status te da zadovoljavanje njihovih potreba predstavlja ne samo zakonsku obvezu u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom te pravom EU-a, nego i odgovornost prema našim društvima u cjelini; budući da su žrtve nedavnih napada u EU-u bile iz velikog broja različitih država članica;

EW.  budući da na europskoj razini nije utvrđen pravni status žrtava terorizma, u smislu pristupa uslugama Zajednice ili prava na odštetu; budući da za žrtve nedavnih terorističkih napada još uvijek nije zadovoljena pravda i da im nije pružen odgovarajući tretman, usluge potpore i financijska pomoć; budući da su žrtve terorizma izložene opasnosti od sekundarne viktimizacije ne samo u sudskim postupcima, već i kroz brojne interakcije u koje stupaju s ostalim državnim i nedržavnim tijelima;

EX.  budući da i dalje postoje neujednačenosti u pogledu načina na koji su odredbe utvrđene Direktivom (EU) 2012/29 prenesene u postupke na nacionalnoj razini; budući da Komisija i dalje nije pružila svoje izvješće o provedbi te Direktive; budući da je Europski parlament 30. svibnja 2018. donio rezoluciju o provedbi te direktive(14);

EY.  budući da naknada za žrtve terorizma služi kao oblik priznanja društva za štetu nanesenu napadom i kao sredstvo financijske potpore i nadoknade; budući da se razine naknade i postupci uvelike razlikuju među državama članicama, što pojačava osjećaj nepravde i patnje koji žrtve proživljavaju;

EZ.  budući da treba uspostaviti sustave potpore kako bi se osiguralo da se i prekogranične žrtve trajno i sustavno uključuju i da im se pruža potpora u njihovoj zemlji, uz ostajanje u kontaktu s pružateljima potpore u zemlji u kojoj je došlo do napada;

FA.  budući da Eurojust olakšava provedbu zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć za koordinaciju i osiguravanje pomoći u ostvarivanju prava žrtava terorizma, s obzirom na različita prava i uloge stranih žrtava u njihovim pravnim sustavima;

FB.  budući da poduzeća, uključujući MSP-ove, također mogu pretrpjeti štetu od terorizma, kao što je oštećenje imovine i prekid poslovanja;

FC.  budući da je Parlament predstavio pilot projekt za uspostavu „Europskog koordinacijskog centra za žrtve terorizma” povezivanjem ključnih operativnih stručnjaka, aktivista za prava žrtava i relevantnih organizacija diljem Europe u cilju određivanja ključnih prioriteta i problema žrtava terorizma te pružanja koordinirane prekogranične potpore;

Temeljna prava

FD.  budući da Europska unija ima nužnu ulogu u promicanju poštovanja demokratskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava i temeljna prava; budući da unutar EU-a postoje vjerska i politička stajališta i prakse koji se iz temelja protive tim vrijednostima;

FE.  budući da mjere borbe protiv terorizma i zaštita sloboda nisu suprotstavljeni ciljevi, nego se međusobno nadopunjuju i osnažuju; budući da se temeljna prava moraju jamčiti i štititi za sve pojedince i da bi sve mjere u borbi protiv terorizma trebale imati najmanji mogući utjecaj na javnost, koja je nedužna i nije uključena u te aktivnosti;

FF.  budući da se u svim mjerama borbe protiv terorizma uvijek moraju u potpunosti poštovati sva temeljna prava i načela, uključujući i ona koja se odnose na privatnost i zaštitu podataka, slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, ali i postupovna jamstva, poput pretpostavke nedužnosti, prava na pošteno suđenje i prava na informacije, čime se osigurava da pojedinci raspolažu učinkovitim pravnim lijekovima za osporavanje svakog kršenja temeljnih prava, uključujući mogućnost sudske zaštite, te da se poštuje pravna stečevina Unije o postupovnim pravima; budući da bi pri tim mjerama trebalo voditi računa o sudskoj praksi Suda Europske unije;

FG.  budući da je ključno da istrage u borbi protiv terorizma budu u skladu s visokim profesionalnim standardima, a sve primijenjene mjere ciljane, proporcionalne i nužne; budući da politike borbe protiv terorizma ne bi smjeli dovesti do društvene isključenosti i stigmatizacije; budući da bi se kontekstu višegodišnjeg okvira Agencije za temeljna prava od nje moglo zatražiti da pruži mišljenje o zakonodavstvu u području borbe protiv terorizma;

FH.  budući da je osoblje za izvršavanje zakonodavstva i sudsko osoblje na čelu operacija u borbi protiv terorizma; budući da postoje brojni dokumentirani slučajevi u kojima su nasilni ekstremisti ciljano prijetili policijskim i sudskim službenicima i njihovim obiteljima, što je u nekim slučajevima dovelo do nasilnih fizičkih napada, pa i ubojstava; budući da je od najveće važnosti pružiti političku i javnu potporu osoblju tijela za kazneni progon i sudskom osoblju koje ugrožavajući svoj život štiti temeljna prava u istragama u okviru borbe protiv terorizma;

FI.  budući da se Poveljom Europske unije o temeljnim pravima zabranjuje diskriminacija na temelju invaliditeta i priznaje pravo osoba s invaliditetom na mjere kojima se osigurava njihova neovisnost, društvena i profesionalna uključenost te njihovo sudjelovanje u životu zajednice; budući da su prava osoba s invaliditetom u EU-u zaštićena i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

Preporuke

Institucionalni okvir

1.  smatra da, iako su države članice zbog svojih suverenih ovlasti i dalje na prvoj liniji kada je riječ o pružanju odgovora na prijetnje i njihovu sprečavanju, postoji jasna potreba za cjelovitim priznavanjem uloge Europske unije i protuterorističkih mjera koje se donose u okviru „sigurnosne unije” u pružanju potpore državama članicama, koordinaciji i razmjeni najboljih praksi, pružanju zajedničkih rješenja i dodane vrijednosti, kako bi se članicama omogućilo da se bolje suprotstave pojavama poput radikalizacije, ekstremizma i terorizma; smatra da je u području bez unutarnjih granica djelovanje na europskoj razini ključno kako bi se zajamčila visoka razina sigurnosti diljem europskog teritorija i da je produbljivanje suradnje i razmjene informacija među država članica i s Europskom unijom ključno za djelotvorno pružanje odgovora na terorističke prijetnje i njihovo sprečavanje te za zaštitu građana; poziva države članice i institucije EU-a da rade na razvoju zajedničke strateške kulture;

2.  smatra da bi EU i države članice trebali poboljšati svoju suradnju jačanjem postojećih europskih tijela, specijaliziranih agencija i usluga EU-a te kanala suradnje između nadležnih tijela i pravosudnih institucija država članica; smatra da bi tim agencijama EU-a trebalo dodijeliti odgovarajuća sredstva kako bi se mogla nositi s radnog opterećenja;

3.  ističe važnost razmjene dobrih praksi između država članica Europske unije, ali i s trećim zemljama; pozdravlja inicijative koje su pokrenule neke države članice, ali i neki gradovi na lokalnoj razini, kao i privatni dionici, kako bi se utvrdila učinkovita sredstva u borbi protiv terorizma;

4.  poziva sljedećeg predsjednika Komisije da zadrži zasebni portfelj povjerenika za sigurnosnu uniju;

5.  poziva Europsko vijeće da zadrži mjesto koordinatora za borbu protiv terorizma; smatra da bi koordinator EU-a za borbu protiv terorizma trebao i dalje imati proaktivnu ulogu u jačanju odgovora EU-a u borbi protiv terorizma; poziva na pojašnjenje statusa i uloge koordinatora za borbu protiv terorizma, kao poveznice između institucija EU-a za borbu protiv terorizma i agencija država članica;

6.  smatra da su sloboda, sigurnost i pravda tri aspekta koja se ne mogu analizirati odvojeno; smatra da poštovanje temeljnih prava mora biti temeljni dio svih zakonodavnih inicijativa u pogledu terorizma; poziva na to na borba protiv terorizma ostane u nadležnosti Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, kako bi se osigurala dosljednost s drugim zakonodavnim aktima u području slobode, pravde i sigurnosti;

7.  poziva Vijeće da ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja proširi i na borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma;

8.  poziva države članice i Komisiju da nastave jačati i podupirati ATLAS, mrežu posebnih civilnih protuterorističkih operativnih jedinica država članica EU-a;

9.  potiče Komisiju da u pogledu budućih zakonodavnih prijedloga o borbi protiv terorizma sustavno provodi procjene učinka te savjetovanja s građanima i stručnim dionicima;

Teroristička prijetnja

10.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama radi osiguranja veće razine transparentnosti i zajedničkog razumijevanja razina prijetnje; poziva države članice da bez odgađanja prenose informacije o promjeni razine prijetnje i obrazloženja za te promjene; poziva Komisiju i države članice da terorizam ne izjednačavaju s džihadizmom, već da jednako vode računa i o drugim vrstama terorističkih prijetnji, primjerice onima navedenima u izvješćima Te-sat Europola;

11.  poziva Komisiju da na relevantnim međunarodnim forumima promiče kategorizaciju terorizma kao „zločina protiv čovječnosti” iz članka 7. Rimskog statuta koji je doveo do osnivanja Međunarodnog kaznenog suda;

12.  poziva sve države članice da, u skladu sa zaključcima Vijeća Europe(15), potvrde da je Daiš počinio genocid, osobito protiv Jazida, kršćanskih manjina i nesunitskih islamskih manjina te zahtijeva od svih država članica da poduzmu hitne i učinkovite mjere u skladu s njihovom obvezom iz Konvencije o genocidu iz 1948. i spriječe i kazne činove genocida, te da općenito protiv zločina djeluju u skladu s međunarodnim pravom;

13.  poziva države članice i nadležne agencije EU-a da nadziru sve strane terorističke borce i da zajamče usklađeno sigurnosno i sudsko praćenje identificiranih povratnika u Europu; poziva Komisiju da pomogne državama članicama prilikom uspostave usklađenog klasifikacijskog sustava radi razlikovanja između povratnika visokog, srednjeg i niskog rizika;

14.  preporučuje državama članicama da uspostave odgovarajuće strukture za pružanje odgovora na pitanje djece povratnika, a osobito da razvijaju posebne alate za procjenu rizika i potreba na temelju razvojnog stupnja te djece i njihova stupnja uključenosti u nezakonite aktivnosti u inozemstvu; naglašava da bi programe za rehabilitaciju trebalo uspostaviti na temelju multidisciplinarnog pristupa kojim bi se obuhvatila različiti stručna znanja, uključujući ona iskusnih stručnjaka u područjima traume, ekstremizma, razvoja djeteta, obrazovanja i procjene rizika, i koji bi bio prilagođen lokalnom i nacionalnom kontekstu, kao i jasnu pravnu i organizacijsku strukturu za hvatanje u koštac s tom zabrinjavajućom pojavom; potiče države članice da surađuju s Međunarodnim odborom Crvenog križa jer ta organizacija ima poseban pristup i stručnost o ovom području;

15.  poziva Komisiju da provede reviziju i ažurira Akcijski plan u području KBRN-a, a države članice da uspostave ili pojačaju i zadrže prikladne mjere „civilne zaštite” za spremnost na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) napade zapošljavanjem kvalificiranog osoblja zaposlenog na puno radno vrijeme i volonterskog osoblja koje se redovito osposobljava, kao i prikladnu tehničku infrastrukturu, uključujući resurse potrebne za pružanje odgovora kao što su specijalizirana vozila za otkrivanje, zalihe ključnih lijekova, briga za žrtve i razmjena najboljih praksi; naglašava da te mjere moraju biti usklađene s multidisciplinarnom strategijom koja sadržava metode koordinacije, postupke obavješćivanja, standardne protokole, planiranje evakuacija, sustave javnog uzbunjivanja i izvješćivanje o incidentima; poziva Komisiju i države članice da postupno usklade te strategije; poziva države članice da osnivaju ili jačaju specijalizirane laboratorije; poziva Komisiju da u suradnji s Parlamentom financira i podupre relevantne prekogranične istraživačke aktivnosti; potiče pojačanu suradnju s Centrom izvrsnosti NATO-a u području KBRN-a, kako bi se zajamčila razmjena najboljih praksi između službi za hitne slučajeve u državama članicama EU-a i NATO-a;

16.  potiče države članice i Komisiju da surađuju s privatnim sektorom kako bi uspostavili mehanizme kojima se osigurava pouzdana, stalna i prikladna opskrba zdravstvenim protumjerama, uključujući moguću upotrebu mehanizma EU-a za zajedničku nabavu uspostavljenog Odlukom 2013/1082 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju(16);

17.  kako bi se olakšala pristupačnost, potiče ažuriranje i proširenje Europskog podatkovnog sustava o bombama pri Europolu na europski projekt u području analize koji će služiti kao informacijski i koordinacijski centar za sve incidente povezane s KBRN-om diljem EU-a, a koji bi trebalo nadopuniti multidisciplinarnim timom za analizu s odgovarajućim brojem osoblja;

18.  pozdravlja plan Komisije o jačanju pripravnosti i odgovora EU-a u području KBRN-a kroz međusektorske vježbe tijela za izvršavanje zakona, zdravstvenih struktura civilne zaštite i, prema potrebi, graničnih i carinskih tijela u okviru postojećih financijskih instrumenata i operativnih alata, osobito Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, CEPOL-a i Instrumenta za policijsku suradnju Fonda za unutarnju sigurnost;

19.  potiče Komisiju i države članice da utvrde zajedničke norme za postupke provjere u ranjivim institucijama, kao što su nuklearne elektrane i specijalizirani laboratoriji;

20.  potiče države članice da bolje koriste sustave za tehničko otkrivanje kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) tvari, osobito na javnim događanjima velikih razmjera i poziva Komisiju da u suradnji s Parlamentom stavi na raspolaganje dodatna europska financijska sredstva za sveobuhvatnu nabavu tih sustava;

21.  pozdravlja uspostavu, unutar Europskog centra za borbu protiv terorizma (ECTC), centra znanja o KBRN-u i aktivnostima povezanima s eksplozivima, koji će djelovati uz Europski centar za izobrazbu u području nuklearne sigurnosti (EUSECTRA); traži uspostavu standardnog postupka za djelotvorno dijeljenje informacija kojima raspolažu pojedine države članice s centrom za prikupljanje znanja;

22.  pozdravlja odobrenje uredbe o zajedničkim pravilima u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva i mandatu Europske agencije za sigurnost zračnog prometa te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008(17); poziva Komisiju da u predstojećim delegiranim i provedbenim aktima o bespilotnim letjelicama i operacijama bespilotnim letjelicama povede računa o sigurnosnim aspektima, što se odnosi i na redovito ažurirane procjene rizika, obveznu registraciju, elektroničku identifikaciju i određivanje geografskih granica (geofencing) za sve kategorije bespilotnih letjelica te obvezne sigurnosne dozvole i osposobljavanje za voditelje sigurnosnih misija i inspekcija;

23.  napominje da se zna da su mnogi među osobama koje su izvršile terorističke napade počeli kao sitni kriminalci koji su nasilnim ekstremizmom bili indoktrinirani tijekom boravka u zatvoru; poziva države članice da se pobrinu da se u okviru njihovog kaznenog prava kriminalci kažnjavaju na odgovarajući način i da se prije eventualnog prijevremenog puštanja na slobodu pažljivo razmotri rizik od ponovnog počinjenja kaznenog djela; naglašava da bi vrijeme provedeno u zatvoru trebalo služiti za rehabilitaciju, reintegraciju i sprečavanje ponavljanja kaznenih djela, a ne za rasplamsavanje nasilnog ekstremizma;

24.  naglašava da interakcija između terorističkih organizacija i organiziranog kriminala i nastavlja predstavljati prijetnju, osobito u pogledu logističkog kapaciteta i krijumčarenja oružjem, što bi moglo omogućiti napade velikih razmjera;

25.  ističe sve veće kiberprijetnje i naglašava važnost povećanja napora u području kibersigurnosti povezanih s borbom protiv terorizma;

26.  poziva države članice da svojim javnim tijelima koja sudjeluju u operacijama borbe protiv terorizma daju sva tehnička, financijska, obrazovna i pravna sredstva potrebna kako bi tijekom ispunjavanja svojih dužnosti bili zaštićeni od nasilnih ekstremista;

Sprječavanje i suzbijanje radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma

Strukture za suzbijanje radikalizacije

27.  poziva na stvaranje „Centra izvrsnosti za sprečavanje radikalizacije” EU-a koji bi naslijedio Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji i djelovao unutar Komisije, s odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima; smatra da bi njegove zadaće trebale uključivati koordinaciju, olakšavanje suradnje i razmjene znanja, oglednih projekata i dobrih praksi među državama članicama, kreatorima politika i onima koji ih u praksi provode (uključivanjem bivših struktura Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) i Europske mreže za strateško komuniciranje (ESCN)) te suradnju s vjerskim vođama ili zajednicama, kao i relevantnim članovima akademske zajednice i stručnjacima, uključujući specijaliste za IT, u području sprečavanja i borbe protiv radikalizacije; ističe da bi među aktivnostima Centra trebalo biti i osposobljavanja različitih stručnjaka, uključujući sudaca i državnih odvjetnika, među ostalim i kroz partnerstva s ključnim strateškim trećim zemljama; smatra da bi taj centar trebao uspostaviti i znanstvene metodologije za evaluaciju i mjerenje učinkovitosti programa i projekata, kako bi se, po potrebi, mogle prilagođavati mjerodavne politike;

28.  napominje da je u izvješću iz 2018. o deradikalizaciji Europskog revizorskog suda utvrđeno da Komisija ne vodi potpuni pregled mjera financiranih sredstvima EU-a te da se za korištenje sredstava EU-a ne upotrebljavaju pokazatelji ili ciljevi na temelju kojih bi se moglo izmjeriti u kojoj je mjeri neki pristup uspješan; poziva Komisiju da zajamči da se u okviru Fonda za unutarnju sigurnost izdvaja dovoljno financijskih sredstava za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije, kako bi se optimirali resursi koji su trenutačno rascjepkani kroz razne fondove i programe te kako bi se omogućila bolja koordinacija i vidljivost te snažniji učinak korištenja tih sredstava na temelju kriterija koje bi mogao razviti Centar;

29.  potiče države članice da usvoje sveobuhvatne nacionalne i regionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije, s odgovarajućim financijskim sredstvima za zajednice i partnere na lokalnoj razini koji su uključeni u stvaranje i provedbu programa na temelju tih strategija te poziva na uspostavu pristupa koji obuhvaća više agencija; naglašava da se najbolji rezultati ostvaruju u partnerstvu s lokalnim zajednicama; nadalje ističe bi objektivni kvalitativni i kvantitativni pokazatelji koje bi razvio Centar lokalnim i regionalnim tijelima omogućili da utvrde specifične lokalne značajke radikalizacije i programe bolje prilagode konkretnim područjima;

30.  poziva države članice da problemu radikalizacije pristupe holistički, u suradnji s lokalnim upravama, te da sigurnosni pristup nadopune strategijama u području socijalne uključenosti te gospodarske i kulturne integracije te dugoročnim politikama i ulaganjima u javne usluge i infrastrukturu; poziva Komisiju i države članice da promiču kampanje nediskriminacije;

31.  naglašava važnost provedbe konkretnih istraživanja o ulozi žena u ciljanim regijama, zemljama i zajednicama kako bi se razumjela njihova uloga i utvrdila područja u kojima bi organizacije žena mogle pridonijeti izgradnji veće otpornosti na radikalizaciju;

32.  poziva na uspostavu Europske nagrade za otpornost koju bi Europski parlament, uz eventualno tijesno savjetovanje s Centrom izvrsnosti za sprečavanje radikalizacije, svake godine dodjeljivao najboljim socijalnim i kulturnim projektima na lokalnoj razini u EU-u, u skladu s demokracijom, vladavinom prava i ljudskim pravima te radi izgradnje društava koja su otporna na radikalizaciju;

33.  poziva Eurojust da sudske prakse u državama članicama nastavi pratiti iz perspektive radikalizacije koja vodi prema terorizmu, što se odnosi i na uporabu alternativa kaznenom progonu i pritvaranju, te da o tome redovito podnosi izvješća u okviru praćenja osuđujućih presuda za terorizam; poziva države članice da u tu svrhu Eurojustu prenose sve važne informacije o kaznenom progonu i osuđujućim presudama za terorističke činove koje utječu ili bi mogle utjecati na dvije ili više država članica;

Vjerski ekstremizam

34.  potiče države članice da zajamče pravo na slobodu vjeroispovijesti, kako je navedeno u Povelji o temeljnim pravima, te da, posebno u tom kontekstu, potiču i toleriraju samo one vjerske običaje koji su u potpunosti u skladu s demokracijom, vladavinom prava, ljudskim pravima i zakonima koji su na snazi u državama članicama; pozdravlja inicijative vjerskih zajednica diljem Europe usmjerene na suzbijanje opasne propagande unutar svojih zajednica; naglašava potrebu za poticanjem međuvjerskog i međukulturnog dijaloga i suradnje s vjerskim zajednicama i lokalnim tijelima radi sprečavanja radikalizacije;

35.  poziva države članice da provode prethodne provjere duhovnika i da dosljedno stavljaju na crnu listu sve propovjednike mržnje, uz provjere od slučaja do slučaja; poziva Komisiju da uvede popis praćenja EU-a kako bi se na bolji način izmjenjivale informacije o ekstremističkim duhovnicima, na razini dopuštenoj zakonom; potiče države članice da postignu dogovor i sastave smjernice u skladu s kojima će se ti duhovnici provjeravati;

36.  poziva države članice da poboljšaju ponudu prilika za stjecanje visokog obrazovanja za duhovnike u EU-u, uz transparentni postupak provjere i davanje akreditacije samo onim teološkim obrazovnim programima kojima se u potpunosti poštuju demokracija, vladavina prava, ljudska prava te neutralnost i demokratski laicizam europskih zemalja te uz oduzimanje dozvole za poučavanje u slučaju prekršaja;

Djelovanje protiv govora mržnje i ekstremističkih skupina

37.  poziva države članice da provedu Direktivu o borbi protiv terorizma i okvirnu odluku o rasizmu i ksenofobiji u skladu s kojima je poticanje na počinjenje terorističkog čina ili zločin iz mržnje kazneno djelo kako bi se propovjednici mržnje isključili iz javnog djelovanja primjenom svih pravnih mjera, uključujući odbijanje izdavanja viza ili protjerivanje s teritorija EU-a, te pokrenu sudske postupke protiv takvih propovjednika i svih ostalih osoba koji potiču obraćanje na ekstremizam i terorizam;

38.  potiče države članice da zatvore mjesta bogoslužja te zabrane udruženja koja nisu potpuno u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i pravom EU-a, demokracijom, vladavinom prava i ljudskim pravima te koja potiču na počinjenje terorističkih činova, mržnju, diskriminaciju ili nasilje;

39.  poziva države članice da ispitaju način na koji je moguće osigurati da mjesta bogoslužja, obrazovanja i vjerskog učenja, dobrotvorne organizacije, kulturna udruženja i zaklade slični subjekti pružaju detalje o podrijetlu i raspodjeli svojih sredstava unutar i izvan EU-a te način na koji nadležna tijela, u slučaju da postoji sumnja ili opravdani razlog za sumnju u povezanost s terorističkim skupinama, mogu bilježiti i analizirati podatke koji se odnose na te subjekte, u skladu s pravnim okvirom EU-a i pravilima o zaštiti podataka; poziva države članice da zabrane financiranje iz trećih zemalja koje se protive demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima;

40.   traži od država članica brzo pokreću pravne postupke kako bi unutar svog državnog područja zabranili i uklonili svu tiskanu i internetsku propagandu kojom se izričito potiče ekstremizam i teroristički činovi, što se odnosi i na sadržaj koji stvaraju ili šire skupine i pojedinci koji su pod sankcijama EU-a ili UN-a; traži da se takva propaganda ukloni iz trgovina i s mrežnih platformi u okviru prijava Jedinice za rad s prijavljenim internetskim sadržajima, koju po potreba treba ojačati u pogledu ljudskih resursa i kapaciteta; poziva na to da se poduzmu svi potrebni napori kako bi se pronašli i/ili utvrdili izvori te propagande;

41.  poziva države članice na djelovanje protiv satelitskih televizijskih kanala kojima se širi nasilje, govor mržnje i poticanje na terorizam, u skladu s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama; poziva države članice da brzo i u cijelosti provedu tu direktivu kako bi se osiguralo da članak 6. o sprečavanju poticanja na nasilje i mržnju bude na snazi u cijelom EU-u; zahtijeva od Komisije da pripremi analizu mogućih zakonodavnih izmjena te Direktive kako bi se poboljšala učinkovitost blokiranja takvih kanala koji se emitiraju iz trećih zemalja;

Obrazovanje

42.  naglašava da države članice moraju zajamčiti da sve obrazovne ustanove pružaju obrazovanje u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, i to provjerama kurikuluma, redovitim inspekcijama i sankcijama zbog neusklađenosti;

43.  smatra da obrazovanje mora postati punopravno sredstvo u borbi protiv svakog ekstremističkog nasilja i postupaka nasilne radikalizacije, kao proces kojim se otkrivaju i istražuju povijest, civilizacije, kulture, ideologije i religije te se s njima suočava; naglašava važnost učenja o nediskriminaciji i poštovanju tuđih uvjerenja te promicanja socijalne uključenosti sve djece, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Konvencijom UN-a o pravima djeteta;

44.  poziva države članica da uspostave politike za sprečavanje radikalizacije, i ciljane (za ranjive skupine) i općenite; smatra da bi okupljanja u školama u kojima bi sudjelovale žrtve, povratnici i njihove obitelji i osobe koje su uspjele prevladati radikalizaciju moglo biti učinkovit način za sprečavanje radikalizacije; potiče osposobljavanje u cilju senzibiliziranja radnika koji bi mogli doći u kontakt s djecom povratnicima; napominje da se najbolji rezultati često postižu u suradnji s lokalnim zajednicama, na način da se ključne teme terorističkih skupina pobijaju protuargumentima;

45.  poziva države članice da integriraju medijsku i podatkovnu pismenost i uporabu interneta u nacionalne obrazovne sustave, kako bi se mladima pružili alati za razumijevanje i procjenu nefiltriranih informacija koje kruže internetom i time odgovornu upotrebu interneta, radi izbjegavanja opasnosti od radikalizacije;

46.  preporučuje državama članicama da uspostave smjernice za škole za suzbijanje radikalizacije učenika te da razviju jednostavne i jasne postupke za postupanje s njima; naglašava potrebu za uključivanjem tijela za zaštitu djece i socijalnih službi, uz bolju suradnju s nadležnim tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima, u postupak rješavanja najtežih oblika radikalizacije;

Internet

47.  ističe potrebu za automatskim, brzim, trajnim i potpunim uklanjanjem terorističkog sadržaja s interneta, na temelju jasnih pravnih odredbi koje uključuju i zaštitne mjere tu uz sudjelovanje ljudi u tom postupku; nadalje ističe da je ponovno stavljanje na internet već uklonjenog sadržaja; pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije za sprječavanje širenja terorističkih sadržaja na internetu na način da se internetske platforme obvežu te sadržaje u potpunosti ukloniti; poziva suzakonodavce na brzo djelovanje u pogledu toga prijedloga; poziva države članice da donesu mjere na nacionalnoj razini ako dođe do kašnjenja u donošenju toga zakona;

48.  smatra bi izvješćivanje trebalo sadržavati opis i statističke podatke o uklonjenom sadržaju i razlozima uklanjanja, o tome koliko je puta sadržaj pregledan prije uklanjanja, koliko dugo je sadržaj bio na internetu prije uklanjanja i je li račun povezan s tim sadržajem izbrisan i kada; ističe potrebu za odgovarajućom razinom transparentnosti pri procjeni primjerenosti uloge nacionalnih tijela u području istrage i kaznenog progona u slučajevima kada se prijavi nezakonit sadržaj;

49.  pozdravlja rad Globalnog foruma za upravljanje internetom za suzbijanje terorizma (GIFCT) i poziva osnivačka društva GIFCT-a da pojačaju napore u pogledu zajedničke baze podataka sažetaka (hash), među ostalim tako što će dijeliti saznanja s manjim tehnološkim poduzećima; poziva tehnološka poduzeća da povećaju svoje napore i financijska sredstva za razvoj metoda brzog uklanjanja terorističkog sadržaja, a da pritom ne ugroze slobodu govora;

50.   pozdravlja rad jedinice Europola za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU); poziva na uspostavu, u svakoj državi članici, posebne jedinice zadužene za prijavljivanje nezakonitog sadržaja koje bi mogle surađivati s jedinicom za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja, kako bi se postigla komplementarnost i izbjeglo nepotrebno udvajanje pri prijavljivanju terorističkih sadržaja IT poduzećima; poziva da se osnaži EU IRU radi potpore i koordinacije napora država članica da presretnu, označe i izbrišu terorističke sadržaje na internetu; nadalje, ključnim smatra prikupljanje informacija o izbrisanom terorističkom sadržaju i računima na internetu u Europolu kako bi se spriječilo njihovo ponovno učitavanje te olakšala analiza i istrage kaznenih djela;

51.  poziva Komisiju na stvaranje europske internetske platforme koju bi građani upotrebljavali za označivanje terorističkih sadržaja na mreži i poziva poduzeća da razviju odgovarajuće kapacitete za primanje, pregled, i obradu označenog sadržaja te odgovaranje na njega;

52.  poziva na učinkovit partnerski pristup među tijelima kaznenog progona, pravosudnim tijelima, industrijom IKT-a, pružateljima internetskih usluga i usluga smještanja internetskog sadržaja, društvenim mrežama i organizacijama civilnog društva u razvoju i širenju učinkovitih protuargumenata, uz, po potrebi, sudjelovanje žrtava i bivših nasilnih ekstremista, kako bi se zajamčilo da tražilice te protuargumente jasno istaknu; potiče Komisiju i tijela država članica da povećaju svoje napore za stvaranje učinkovitih protuargumenata i drugih alata strateške komunikacije;

Zatvori

53.  poziva države članice da zajamče sigurne zatvorske uvjete i za pritvorenike i za osoblje te da osmisle posebne postupke i pokazatelje za prepoznavanje radikaliziranih zatvorenika te rad s njima kako bi se spriječila radikalizacija ostalih zatvorenika, kao i da zajamče mjere ciljanog nadzora i ciljanog isključivanja te da na odgovarajući način osposobe zatvorsko osoblje;

54.  potiče države članice da zajamče sigurnost te fizički i psihički integritet zatvorskog osoblja i da im omoguće psihološko savjetovanje; poziva države članice da osiguraju odgovarajuća sredstva, ciljano osposobljavanje, sigurnost i nadzor zatvorskim tijelima na svim razinama, posebice za osoblje koje je izravno uključeno u rad s maloljetnim prijestupnicima i radikaliziranim zatvorenicima; posebno ističe da osoblje mora biti na odgovarajući način osposobljeno za otkrivanje ranih znakova radikalizacije; potiče države članice da razmotre osposobljavanje koje su sredstvima EU-a razvili Konfederacija za europsku probaciju (CEP), EuroPris i mreža akademija za izobrazbu službenika zatvorskih sustava (EPTA); poziva EU da dodatno pridonese unapređivanju osposobljavanja zatvorskih službenika u pitanjima povezanima s radikalizacijom i potencijalnim terorističkim prijetnjama;

55.  naglašava da zatvorske uprave moraju razviti posebne alate i metode za identifikaciju i praćenje radikaliziranih zatvorenika prema njihovu stupnju radikalizacije te za provedbu obvezne procjene prije njihova puštanja na slobodu; poziva Komisiju da promiče najbolje prakse u pogledu načina procjene rizika od radikaliziranih zatvorenika koje su uspostavile države članice; smatra da informacije o zatvorenicima koji su rangirani kao najopasniji moraju biti proslijeđene pravosudnim tijelima i/ili nacionalnim i vanjskim tijelima nadležnima za borbu protiv terorizma, uz određene obveze u pogledu uvjetnog puštanja na slobodu onih koji bi mogli ugroziti javnu sigurnost; potiče države članice da pojačaju prikupljanje obavještajnih podataka u pogledu radikaliziranih zatvorenika te njihovo praćenje na temelju najboljih praksi država članica, kao što je uspostava obavještajnih postupaka u zatvorima; smatra da bi imenovanje osoba za kontakt zaduženih za borbu protiv radikalizacije u zatvorskom sustavu moglo biti korisno;

56.  naglašava da bi vrijeme provedeno u zatvoru trebalo služiti za rehabilitaciju i reintegraciju, a ne za rasplamsavanje radikalizacije; poziva države članice da u zatvorima uspostave multidisciplinarne programe za deradikalizaciju; smatra da je tijekom boravka u zatvoru potrebno uvesti mjere za reintegraciju kako bi se zatvorenici pripremili na izlazak; smatra da bi „Centar izvrsnosti za sprečavanje radikalizacije” EU-a mogao pratiti provedbu akcijskih planova protiv radikalizacije u zatvorima i tijekom prijelaznog razdoblja nakon izlaska iz zatvora;

57.  naglašava da su nehumani zatvorski uvjeti, prenapučenost i loše postupanje kontraproduktivni u pogledu cilja borbe protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma; ističe da je za sprečavanje radikalizacije u zatvoru nužno uspostaviti različita pravila pritvora s obzirom na razinu opasnosti zatvorenika; u tom smislu naglašava da se u okviru svakog posebnog programa namijenjenog nekoj određenoj skupini zatvorenika moraju poštovati ljudska prava i međunarodne obveze u istoj mjeri kao i kod svih drugih zatvorenika;

58.  poziva Komisiju na to da pokrene europski forum o uvjetima u zatvorima radi poticanja razmjene najboljih praksi između stručnjaka i zaposlenih u tom području iz svih država članica;

59.  upozorava na krijumčarenje različitom nezakonitom robom u zatvoru, posebice krijumčarenje mobilnih telefona koji zatvorenicima omogućuju da ostanu u kontaktu s vanjskim terorističkim mrežama;

60.  potiče države članice da olakšaju pristup istinskim duhovnicima jer se tako umanjuje rizik samoorganizacije radikalnih vjerskih skupina; predlaže, radi sprečavanja širenja ekstremističkih stajališta među visokorizičnom zatvorskom populacijom, uvođenje sustava dozvola temeljenih na provjeri podobnosti za duhovnike koji imaju pristup zatvorima te poziva Vijeće da, uz potporu Komisije, za to sastavi smjernice na temelju najboljih praksi; poziva države članice da redovito ocjenjuju i nadziru duhovnike koji imaju pristup zatvorima; poziva države članice da zahtijevaju standardno osposobljavanje za duhovnike koji rade u zatvorima na temelju najboljih praksi koje su razvila tijela kaznenog progona država članica te u suradnji s trećim zemljama;

Suradnja i razmjena informacija

Horizontalna pitanja

61.  potiče države članice na potpunu i pravodobnu provedbu postojećeg zakonodavstva te poziva Komisiju na pružanje potrebne podrške; poziva Komisiju da analizira nedostatke u prenošenju, provedbi i primjeni postojećeg zakonodavstva te da upotrijebi svoje ovlasti i pokrene postupak zbog povrede ako države članice ne primjenjuju zakonodavstvo pravilno;

62.  potiče države članice da zajamče dovoljnu količinu tehničke opreme, softvera, sigurnosnih sustava i kvalificiranog osoblja kako bi u cijelosti mogle iskoristiti postojeće informacijske sustave i mehanizme suradnje; ponovno naglašava važnost odgovarajućeg osposobljavanja osoblja koje ima pristup toj opremi u pogledu podataka;

63.  ističe nedostatnost istraživanja o sigurnosti koje provode javne institucije; poziva na proaktivniju definiciju potreba (tj. jačanje Europske mreže službi kaznenog progona nadležnih za tehnološka pitanja (ENLETS) koja definira tehnološke potrebe tijela kaznenog progona); poziva na pružanje potpore pilot-projektima u području umjetne inteligencije i tehnologije lanaca blokova (novčane doznake); poziva na aktivno uključivanje agencija EU-a kao što su Europol i CEPOL u istraživačke projekte EU-a u području sigurnosti; poziva države članice da redovito organiziraju vježbe predviđanja kako bi se razmotrili scenariji budućih prijetnji; podržava Komisiju u kontinuiranom financiranju uspostave moderniziranih baza podataka i pružanju najmodernije tehničke opreme i osposobljavanja za osoblje te u tom pogledu poziva na ambiciozniji pristup;

64.  potiče države članice da, kada je riječ o razmjeni informacija u području borbe protiv terorizma s drugim državama članicama i nadležnim agencijama i tijelima EU-a, na osnovi mjerodavnih temeljnih pravnih propisa kojima se uređuju pojedinačni informacijski sustavi razviju potrebne tehničke standarde, poboljšaju kvalitetu podataka i pravni okvir za budući pristup „zadane razmjene informacija” i stoga redovito izmjenjuju informacije te ih poziva da se od razmjene suzdrže samo u onim slučajevima u kojima je zbog posebnih okolnosti potrebno uskratiti informacije, primjerice ako bi razmjena informacija ugrozila istrage koje su u tijeku ili sigurnost pojedinaca te ako bi ta razmjena bila u suprotnosti s ključnim sigurnosnim interesima te države članice; poziva Komisiju da prikupi podatke o provedbi postojećih obveza s obzirom na zadanu razmjenu informacija;

65.  poziva države članice da poštuju svoje obveze u skladu s Direktivom o borbi protiv terorizma i Odlukom 2005/671/PUP te da razmjenjuju relevantne informacije u vezi s kaznenim djelima terorizma s nadležnim tijelima drugih država članica; stajališta je da bi nadležna tijela za provedbu zakona trebala i bez prethodnog zahtjeva dijeliti s nadležnim tijelima za provedbu zakona iz druge države članice informacije i obavještajne podatke u slučajevima u kojima postoje činjenični razlozi da se te informacije i obavještajni podaci mogu smatrati korisnima za otkrivanje, sprečavanje ili istragu kaznenih djela;

66.  ističe da bi se time što su neke države članice izuzete od mjera policijske i pravosudne suradnje u cilju sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma te financiranja terorizma mogle ugroziti brzina i učinkovitost istraga o terorizmu te da to može imati štetne posljedice; poziva države članice da imaju to na umu i da detaljno razmotre dobre i loše strane izuzeća u tom ključnom području;

67.  napominje da trenutačno postoji 28 različitih pravnih sustava za zadržavanje podataka, što može biti kontraproduktivno za suradnju i razmjenu informacija; potiče Komisiju da razmotri donošenje zakonodavnog prijedloga o zadržavanju podataka kojim bi se poštovala načela ograničenja svrhe, proporcionalnosti i nužnosti, uzimale u obzir potrebe nadležnih tijela i specifičnost područja borbe protiv terorizma tako da, među ostalim, razmotri nove oblike komunikacije, uspostavi snažne zaštitne mjere za skladištenje podataka pružatelja usluga i za pristup tim podacima radi istrage kaznenih djela, razmotri mogućnost pseudonimizacije, odredi kategorije podataka koje su osobito važne za učinkovitu borbu protiv terorizma i ozbiljnih kaznenih djela, osigura da je osoblje koje dolazi u dodir s podacima osposobljeno i pod nadzorom ili uvede povremene procjene prijetnji kao temelj za određivanje razdoblja zadržavanja;

Informacijski sustavi

68.  potiče države članice da zajamče potpunu provedbu i sustavno provjeravaju relevantne baze podataka i informacijske sustave u skladu s pravom pristupa navedenim u temeljnim pravnim aktima te da pravodobno unose sve korisne podatke, istodobno jamčeći potrebnu razinu kvalitete za te informacijske sustave;

69.  potiče države članice da zajamče da se relevantne informacije dostupne na lokalnoj ili regionalnoj razini i u njihovim bazama podataka automatski učitavaju, ako je moguće s pomoću pametnih tehnoloških rješenja, u nacionalne sustave i, kad je primjereno, u relevantne europske baze podataka, kako bi se spriječilo da se informacije gube zbog fragmentiranosti jurisdikcija, uz istodobno jamčenje standarda kvalitete podataka i zaštite podataka;

70.  poziva države članice da u mjeri u kojoj je to moguće upotrebljavaju sve kategorije poveznica i provode sve kombinacije pretraživanja koje omogućuje SIS te da zajamče odgovarajući broj osoblja i dostatnu tehničku potporu za urede SIRENE;

71.  pozdravlja reviziju Schengenskog informacijskog sustava II (SIS II) kojom se od tijela za kazneni progon traži da evidentiraju provjere provedene u SIS-u II i da uspostave jedinstvenu primjenu SIS-a II u pogledu terorizma; poziva države članice da zajamče da se informacije povezane s kaznenim djelima terorizma dosljedno i sustavno učitavaju u europske sustave i platforme, osobito u slučajevima upozorenja iz članka 36. Uredbe o SIS-u II, i po mogućnosti sinkroniziraju primjenom ujednačenog pristupa dijeljenju informacija na trima razinama tako da se podaci SIS-a i Europola koje Europol upotrebljavaju dosljedno i na najbolji način; pozdravlja nove vrste upozorenja: „istražnu provjera” iz članka 36. SIS-a i nova obveza ureda SIRENE da odmah pošalje odgovor u slučaju upozorenja povezanog s terorizmom; nadalje poziva Komisiju da uz aktivno sudjelovanje i dogovor stručnjaka iz država članica utvrdi dobre prakse s obzirom na daljnje postupanje po rezultatima na temelju članka 36. u vezi s osobama umiješanima u terorizam ili aktivnosti povezane s terorizmom;

72.  poziva Komisiju na provedbu mehanizma za razmjenu informacija „nakon rezultata” kojim bi se jamčilo informiranje svih ili barem relevantnih država članica o rezultatima izazvanima kretanjima osoba uključenih u terorističke i s terorizmom povezane aktivnosti; naglašava potrebu za mapiranjem na temelju rezultata SIS-a putovanja stranih terorističkih boraca, povratnika i osoba uključenih u terorističke aktivnosti radi postizanja jasne i cjelokupne predodžbe na temelju koje se poduzimaju daljnje mjere;

73.  poziva Komisiju da razmotri pod kojim bi uvjetima nacionalne obavještajne službe u okviru izmijenjenog pravnog režima mogle nastaviti imati izravan pristup relevantnim informacijskim sustavima EU-a, posebno SIS-u, radi izbjegavanja novih propusta u sigurnosti i razmjeni informacija;

74.  pozdravlja razvijanje središnjeg sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS) u okviru SIS-a kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo pretraživanje SIS-a na temelju otisaka prstiju; poziva na uvođenje toga sustava do 2019.; potiče države članice da trenutačno implementiraju sustav AFIS koji se pruža u okviru SIS-a; napominje da su se, unatoč tome što se na temelju pravne osnove SIS-a II dopušta pohrana otisaka prstiju, ti biometrijski podaci dosada upotrebljavali samo za potvrđivanje identiteta osobe u okviru provjere imena ili datuma rođenja; smatra da bi identifikacija koja se temelji samo na otiscima prstiju donijela znatnu dodanu vrijednost;

75.  poziva države članice da zajamče da tijela nadležna za borbu protiv terorizma imaju pristup VIS-u te da se pojednostavni postupak za takav pristup;

76.  pozdravlja uspostavu Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) koji se primjenjuje na državljane trećih zemalja kojima ne treba viza;

77.  poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo o uspostavljanju jednog centraliziranog sustava ECRIS i tako omogući razmjenu informacija o kaznenoj evidenciji i državljana EU-a i državljana trećih zemalja;

78.  poziva na to da se Direktivom EU-a o evidenciji podataka o putnicima obuhvate privatni zrakoplovi te da se zračne prijevoznike obveže na prikupljanje podataka iz evidencije imena putnika (PNR); poziva Komisiju da evaluira sigurnosne postupke koji se provode u velikim i manjim zračnim lukama u svim državama članicama;

79.  potiče sve države članice da u cijelosti provedu Direktivu o PNR-u bez odgode i poziva Komisiju da brzo nastavi provoditi postupke zbog povrede protiv država članica koje to još nisu učinile; poziva države članice da međusobno povežu nacionalne odjele za informacije o putnicima (PIU) radi olakšavanja razmjene podataka iz evidencije imena putnika (PNR); poziva Komisiju da predloži tehnološka rješenja kojima će razmjena podataka iz evidencije imena putnika (PNR) i njihova integracija u različite sustave biti kraća i manje zahtjevna u pogledu ljudskih resursa, automatizacijom obrade zahtjeva jednog odjela za informacije o putnicima (PIU-a) upućenih drugome; stoga potiče projekte kao što su projekt ISF, koji vodi Nizozemska, za razvoj domene PIU.net na temelju postojeće domene FIU.net; zahtijeva od Komisije da, u suradnji s Europolom, pruži potporu razvoju zajedničkih pravila za praćenje i procjene rizika koja države članice trebaju primjenjivati;

80.  poziva države članice da njihovi odjeli za informacije o putnicima (PIU) budu multidisciplinarne jedinice u koje će biti uključeno osoblje iz carinskih tijela, tijela kaznenog progona i obavještajnih službi, kako bi nadležna tijela bolje dijelila informacije;

81.  napominje da je rok za provedbu odluka iz Prüma(18) od 23. lipnja 2008. istekao 26. kolovoza 2011. i da postoje države članice koje još nisu u potpunosti provele te odluke; stoga poziva te države članice da konačno ispune svoje obveze u skladu s pravom EU-a i u potpunosti provedu odluke iz Prüma i ojačaju mrežu Prüm ažuriranjem svojih nacionalnih sustava obrade kako bi ih prilagodile suvremenoj informacijskoj tehnologiji; potiče Komisiju i Vijeće na modernizaciju i unapređenje odluka iz Prüma iz 2008. radi učinkovitijeg povezivanja nacionalnih sustava;

Interoperabilnost

82.  pozdravlja predložene propise o interoperabilnosti; poziva Komisiju da ocijeni potencijal i moguću dodanu vrijednost dodatnih informacijskih sustava koji bi se mogli uvesti u budućnosti i da o tome izvijesti Europski parlament; smatra da interoperabilnost može pomoći u objedinjavanju svih relevantnih i potrebnih informacija; naglašava da je za takvo rješenje potrebno naći pravu ravnotežu između legitimnih potreba nadležnih tijela za pravovremenim, učinkovitim i relevantnim informacijama u skladu s njihovim pravima pristupa i ograničenja svrhe u skladu s pravnom osnovom i temeljnih prava osoba čiji se podaci prikupljaju;

83.  ističe potrebu uvođenja usluge uspoređivanja biometrijskih uzoraka kojom se omogućuje ispitivanje biometrijskih podataka kroz više informacijskih sustava EU-a, kako bi se doprinijelo borbi protiv krađe identiteta i spriječilo da pojedinci koriste više identiteta; ističe da je relevantne baze podataka potrebno dopuniti biometrijskim podacima; isto tako naglašava potrebu za stalnim poboljšanjem sposobnosti prepoznavanja zlouporabe pravih, dijelom ili potpuno krivotvorenih dokumenata za osobnu identifikaciju;

84.  potiče na trenutačno započinjanje rada na daljnjem razvoju standarda UMF-a, uz blisku suradnju s agencijom eu-LISA, kako bi se osiguralo da taj standard zadovoljava potrebe budućih interoperabilnih IT sustava te da može biti dijelom koordiniranog rada u smjeru poboljšanja kvalitete podataka u velikim IT sustavima;

85.  poziva na definiranje ujednačenih minimalnih standarda kvalitete podataka za unos podataka koji će se utvrditi na razini EU-a, u skladu s kriterijima za zaštitu podataka iz pravne stečevine EU-a, i primjenjivati na IT sustave kako bi se osigurala dosljedna kvaliteta podataka koje oni sadržavaju; potiče agenciju eu-LISA da uvede zajedničke pokazatelje i provjere te da razvije središnji kapacitet za praćenje kvalitete podataka za sve sustave u njezinoj nadležnosti; nadalje preporučuje da bi, u slučajevima kada agencija eu-LISA u svojim izvješćima o kvaliteti upućenima državama članicama navede nepravilnosti, dotičnu državu članicu trebalo obvezati na ispravljanje podataka ili pružanje obrazloženja za njihovo neispravljanje;

86.  kritizira nedostatak odgovarajućih financijskih sredstava i osoblja u agenciji eu-LISA, uzimajući u obzir njezine sve veće odgovornosti; poziva da se agencija eu-LISA ojača dodatnim kapacitetima i resursima koji su potrebni za učinkovito izvršavanje novih zadataka te poziva da se to odrazi u novom višegodišnjem financijskom okviru;

Suradnja i razmjena informacija unutar država članica i među njima

87.  poziva države članice koje to još nisu učinile da osnuju nacionalne centre za objedinjavanje („fuziju”), odnosno jedinice za koordinaciju u području borbe protiv terorizma i uspostave koordinirane baze podataka radi centralizacije i olakšavanja pretrage, identifikacije i razmjene informacija i obavještajnih podataka povezanih s terorizmom koje prikupljaju sva relevantna nacionalna tijela; smatra, nadalje, da su proaktivna lokalna i, kada je primjereno, regionalna politika preduvjet integralne politike nacionalne sigurnosti; poziva države članice u tom smislu dijele najbolje prakse, poput belgijske „Lokale integrale veiligheidscellen”, u koju su uključeni dionici iz civilnog društva kao što su socijalne službe, lokalne uprave i lokalni političari, kako bi se raspravili svi znakovi koji upućuju na radikalizaciju, uz zajedničko čuvanje profesionalne tajne, kako bi dionici s profesionalnom obvezom čuvanja tajne također mogli sudjelovati;

88.  poziva države članice da istraže nove pristupe za poboljšanje suradnje i razmjene informacija između tijela za kazneni progon i obavještajnih službi na nacionalnoj razini kojima bi se sačuvala nužna odvojenost rada tijela za kazneni progon i obavještajnih službi kao i ustanovljena načela vlasništva nad informacijama i zaštite izvora i načela o prihvatljivosti dokaza u kaznenim postupcima;

89.  poziva države članice da iskoriste najbolje prakse jačanjem suradnje na pojedinačnim slučajevima i razmjene informacija između javnih tužitelja i obavještajnih službi u kaznenim istragama povezanima s terorizmom;

90.  preporučuje da države članice smjernicama ili zakonodavno odrede u kojim je slučajevima razmjena informacija između policije i obavještajnih službi i nadležnih tijela drugih država članica i agencija EU-a dopuštena te smatra da bi usklađivanje nacionalnih standarda u ovom pitanju pridonijelo postizanju rješenja na razini EU-a o uporabi i dijeljenju tih informacija;

91.  poziva države članice da osiguraju da u svakoj pravnoj ili političkoj evaluaciju, provjeri, postupku ili sudskom postupku u okviru kojih se pružaju obavještajne informacije to čini uz posebnu razinu zaštite te da zajamče zaštitu povjerljivosti i integriteta izvora obavještajnih podataka i službenika kako se ne bi ugrozio rad i sigurnost izvora, doušnika i zaposlenika obavještajnih službi;

92.  poziva na uspostavu zajedničke obavještajne akademije EU-a sa zajedničkim standardima, radi dijeljenja resursa i razvoja sinergija, povjerenja i zajedničke obavještajne kulture;

93.  preporučuje da države članice razmotre mogućnost bolje koordinacije i suradnje između obavještajnih službi i službi za kazneni progon na razini EU-a, npr. slanjem i obavještajnih stručnjaka, uz policijsko osoblje, na sastanke Zajedničkog tima za vezu u borbi protiv terorizma (Counter-Terrorism Joint Liaison Team, CTJLT) pri Europolu; poziva Komisiju da jače podupre CTJLT, uključujući odgovarajućim financiranjem;

94.  poziva države članice da optimiraju suradnju kroz Skupinu za borbu protiv terorizma (CTG) i da tu skupinu dodatno osnaže kao zajedničku platformu za suradnju i komunikaciju među nacionalnim obavještajnim službama te da joj pruže odgovarajuće financiranje; pozdravlja činjenicu da je uspostavljen Savjetodavni odbor CTG-a, kako bi se povećala vidljivost i transparentnost, javno govorilo o odnosima između CTG-a i relevantnih institucija i tijela EU-a te kako bi se zajamčilo stalno informiranje Europskog parlamenta;

95.  traži od država članica da dogovore redovite sastanke između sudaca i predstavnika iz obavještajne zajednice / zajednice tijela za kazneni progon radi razmjene saznanja o situacijskim, istražnim ili tehničkim naprecima u području borbe protiv terorizma, čime bi se sucima omogućilo stjecanje cjelokupne slike o tom pitanju i njihovo daljnje osposobljavanje;

96.  poziva države da dodatno razvijaju uzajamnu prekograničnu policijsku suradnju u obliku zajedničkih procjena prijetnji, analiza rizika i ophodnji;

97.  poziva države članice i europske dionike da nastave pružati dostatan operativni kapacitet i maksimalno pojačaju suradnju u područjima borbe protiv terorizma i unutarnje sigurnosti EU-a, među ostalim i pomoću primjerenog planiranja proračuna kako bi se održala kultura nacionalne sigurnosti koja je opremljena za rješavanje prijetnje u srednjoročnom razdoblju;

98.  pozdravlja smjernice Europskog vijeća (u sastavu EU-27) od 23. ožujka 2018. u kojima izražava „odlučnost Unije u tome da u budućnosti bude u što bližem partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom […] posebno [u] borbi protiv terorizma i međunarodnog kriminala”; smatra da je ključno osigurati nastavak uzajamne suradnje u području sigurnosti i razmjene informacija između EU-a i Ujedinjene Kraljevine nakon Brexita;

99.  prepoznaje blisku profesionalnu suradnju u području borbe protiv terorizma među europskim zemljama i, prema potrebi, sa stranim protuterorističkim tijelima te poziva na daljnje poboljšanje putem operativnih misija, analize podataka, brže razmjene obavještajnih podataka i razmjene najboljih praksi;

Suradnja i razmjena informacija s agencijama EU-a

100.  poziva na jaču sustavnu suradnju među agencijama pravosuđa i unutarnjih poslova koje djeluju u području borbe protiv terorizma radi razvoja zajedničkih pristupa i sinergija s obzirom na njihovu sve važniju ulogu u tom području; smatra da bi se redovitim zajedničkim sastancima svih ključnih agencija mogao dodatno razviti zajednički rad u području borbe protiv terorizma te bi se mogle povećati sinergije s njihovim časnicima za vezu u delegacijama;

101.  poziva države članice da povećaju broj ustupljenih nacionalnih stručnjaka s iskustvom u području borbe protiv terorizma pri agencijama kako bi se osiguralo zastupanje potreba država članica i omogućilo agencijama, u kontekstu njihovih mandata, da raspolažu potrebnim stručnim znanjem u području borbe protiv terorizma;

102.  poziva da Europol postane istinsko središte za razmjenu informacija u području kaznenog progona i suradnju u području borbe protiv terorizma u EU-u; poziva Komisiju da pomno prati taj proces i procijeni jesu li eventualno potrebne zakonodavne prilagodbe;

103.  poziva da Europol potpuno iskoristi sadašnje pravo pristupa SIS-u, VIS-u i Eurodacu u svrhu unapređivanja interoperabilnosti uz istodobno poštovanje temeljnih prava i zakonodavstva u pogledu zaštite podataka;

104.  poziva Europol da osigura pravodobnu dostupnost QUEST-a državama članicama u svrhu unapređivanja interoperabilnosti;

105.  poziva na to da se EUROPOL-u i Eurojustu pruže odgovarajuće financiranje i osoblje, uzimajući u obzir njihove sve veće odgovornosti i ključnu ulogu u jačanju suradnje europskih tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosuđa te u borbi protiv terorizma;

106.  potiče države članice da se pobrinu da se kontakti između Europola i nadležnih tijela u potpunosti iskoriste kada je riječ o kaznenim djelima terorizma, uzimajući u obzir da je u području borbe protiv terorizma brzina često od ključne važnosti; potiče države članice da Europolove stručnjake raspoređuju „na licu mjesta” jer to povećava povjerenje i smanjuje administrativna opterećenja; poziva države članice da svojim službama kaznenog progona u području borbe protiv terorizma (izvan federalne/središnje razine) osiguraju izravni pristup Europolovim uslugama;

107.  poziva države članice da uspostave potrebnu sigurnu komunikacijsku infrastrukturu za nacionalna tijela za kazneni progon te da promiču izravnu i decentraliziranu povezivost službi za borbu protiv terorizma na sustav CT SIENA i EIS jer bi to poboljšalo pretrage i uspoređivanje podataka;

108.  potiče Komisiju i države članice da pruže pojačane financijske i ljudske resurse, uključujući znanstvenike i analitičare u području obrade velikih količina podataka, za razvoj tehničkih rješenja kojima bi se obradila velika količina podataka koje je potrebno analizirati; poziva da se Europolu dodijele dodatni projekti u pogledu istraživanja i razvoja (R&D) u tom području u kontekstu svojeg mandata u korist država članica;

109.  poziva države članice da u potpunosti iskoriste tehnička rješenja radi unaprjeđenja dijeljenja informacija s Europolom, posebice automatizacijom procesa učitavanja podataka u Europolov informacijski sustav u svrhe unakrsne provjere, primjerice primjenom „učitavača podataka” koje je razvio Europol;

110.  pozdravlja novu odredbu u budućem SIS-u II kojom se omogućuje obavješćivanje Europola o svim novim upozorenjima ili rezultatima povezanima s terorizmom u SIS-u, osim ako je pravnim ili operativnim razlozima predviđeno drukčije; napominje da će se time omogućiti unakrsno provjeravanje te, ako se to smatra prikladnim, operativne i/ili tematske analize radi izrade modela putovanja i/ili analize mogućih veza lociranog pojedinca, odnosno lociranih pojedinaca; poziva Komisiju da žurno i automatski implementira tu novu mogućnost;

111.  poziva Europol na objavljivanje godišnjeg izvješća o količini i vrsti informacija koje države članice dijele putem relevantnih informacijskih sustava EU-a i s Europolom, radi utvrđivanja nedostataka i poticanja razmjene informacija;

112.  poziva Europol da potpuno i čim prije razvije biometrijske kapacitete jer bi povećanje razmjene biometrijskih informacija s Europolom moglo biti značajno za države članice;

113.  ističe da je najsuvremenije šifriranje komunikacija s kraja na kraj ključni alat za zaštitu povjerljivosti komunikacija i osiguravanje zakonitih zakonskih transakcija među potrošačima; poziva države članice da osiguraju suradnju među svim relevantnim dionicima u cilju povećanja sposobnosti dešifriranja nadležnih tijela i kako bi te sposobnosti bile na razini potrebnoj za kazneni progon; pozdravlja činjenicu da Europol razvija alate za dešifriranje te stručno znanje kako bi postao centar za dešifriranje informacija zakonito dobivenih u kaznenim istraga i kako bi time pružio kvalitetniju potporu državama članicama; napominje nadalje da je Komisija izmijenila proračun Europola za 2018. na način da je dodano pet milijuna EUR kako bi se ojačala sposobnost Europola za dešifriranje tih informacija i razvio set alata za alternativne istražne tehnike na raspolaganju državama članicama;

114.  pozdravlja Parišku deklaraciju od 5. studenog 2018. o osnivanju Europskog registra pravosudnih propisa o borbi protiv terorizma; poziva da se taj registar hitno uspostavi pri Eurojustu, na temelju Odluke Vijeća 2005/671/PUP, kako je izmijenjena Direktivom 2017/541 i uz odgovarajuće financijske i ljudske resurse;

115.  poziva države članice na sustavno uključivanje Eurojusta u svoje istrage i kaznene progone u području borbe protiv terorizma s prekograničnom dimenzijom te učinkovitu uporabu koordinacijskih alata Eurojusta;

116.  smatra da operativni sporazumi s trećim zemljama mogu biti korisni u radu Europola te prima na znanje činjenicu da Komisija trenutačno pregovara o operativnim sporazumima s osam zemalja iz regije MENA; zahtijeva da se stupi u pregovore o novim operativnim sporazumima s posebice bliskim partnerima, kao što su zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA);

117.  poziva Eurojust da nastavi povećavati svoju mrežu kontaktnih točaka u trećim zemljama te potiče upućivanje većeg broja tužitelja za vezu u Eurojust, primjerice s područja zapadnog Balkana;

118.   izražava zabrinutost zbog toga što određene treće zemlje upotrebljavaju upozorenja Interpola, a posebice crvena upozorenja, u političke svrhe i tako štete međunarodnoj suradnji u borbi protiv terorizma;

119.  ističe da je potrebno povećati financijska sredstva za Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) te poboljšati razvoj i pružanje inovativnog osposobljavanja u području kibernetike;

120.  poziva CEPOL da, na osnovi Priručnika SIRENE i Kataloga najboljih praksi, nastavi razvijati programe osposobljavanja za krajnje korisnike SIS-a u pogledu osoba umiješanih u terorizam ili aktivnosti povezane s terorizmom, uključujući strane terorističke borce, koji su predmet upozorenja SIS-a;

121.  poziva na trajnu razmjenu strateških informacija u području borbe protiv terorizma između nacionalnih sigurnosnih službi i institucija EU-a putem Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (EU INTCEN); poziva države članice da pruže dodatnu potporu razmjeni obavještajnih podataka preko EU INTCEN-a i da optimiraju njegovo djelovanje radi povećanja njegove učinkovitosti u borbi protiv terorizma;

Uzajamno priznavanje i uzajamna pravna pomoć

122.  očekuje od država članica da pravosudno osoblje dodatno educiraju i osposobe u pogledu Europskoga istražnog naloga (EIO) kako bi se osigurala njegova opća primjena;

123.  poziva na to da se u slučaju terorističkih napada angažiraju zajednički istražni timovi; smatra da zajednički istražni timovi povećavaju učinkovitost suradnje i istraga prekograničnih kaznenih djela; poziva također na to da se Europol i Eurojust uključe u te zajedničke istražne timove jer to podrazumijeva bolju upotrebu resursa i kapaciteta agencija EU-a; poziva na to da se tim zajedničkim istražnim timovima pruži poboljšano i lako dostupno financiranje; poziva nadalje na uspostavu posebnog terenskog programa „Erasmus za policijske službenike”, ponajprije za mlađe i niže rangirane službenike kako bi ih se poticalo na sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima u drugim državama članicama EU-a barem jednom tijekom njihovih karijera te da na taj način oni koji nemaju nužno iskustvo suradnje sa svojim suradnicima u drugim državama članicama mogu steći dodatno iskustvo i upoznati se s najboljim praksama u pogledu učinkovitije borbe protiv prekograničnog kriminala; potiče buduće proširenje tog programa na druge službenike zadužene za sigurnost i provedbu korektivnih mjera;

124.  poziva države članice da u potpunosti iskoriste stručno znanje i alate koje nude Eurojust i Europska pravosudna mreža (EJN), posebice u pogledu pružanja praktičnih i pravnih informacija i potpore kada je riječ o zahtjevima za uzajamnu pravnu pomoć i pomoći sa zahtjevima za uzajamno priznavanje, koordinaciji istraga i kaznenih progona, odlukama o najprikladnijoj jurisdikciji za kazneni progon i koordinaciji privremenog oduzimanja i oduzimanja imovine;

125.  poziva pružatelje usluga i komunikacijske platforme na učinkovitu provedbu sudskih odluka u području borbe protiv terorizma; poziva Komisiju da ispita mogućnost pripreme zakonskog prijedloga kojim bi se komunikacijske platforme prisutne na tržištu EU-a obvezali na suradnju u pogledu šifriranih komunikacija, u slučajevima u kojima je u tom smislu donesena sudska odluka; napominje da se takvom suradnjom ne bi smjela oslabiti sigurnost njihovih mreža i usluga, primjerice stvaranjem ili olakšavanjem uporabe „stražnjih vrata”;

126.  poziva na brzo donošenje prijedloga Komisije za uredbu i direktivu koje za cilj imaju unaprjeđenje prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima; traži od pružatelja internetskih usluga da uspostave jedinstvene kontaktne točke za policijske i pravosudne zahtjeve;

Vanjske granice

127.  potiče države članice da ulože sredstva u IKT opremu sukladnu najnovijim standardima na svim graničnim prijelazima kako bi se omogućile primjerene provjere upotrebom svih relevantnih baza podataka; traži od Komisije da, nakon savjetovanja s eu-LISA-om, odredi referentne vrijednosti za tehničke standarde takve IKT opreme; smatra da bi rad na prijedlozima o interoperabilnosti informacijskih sustava trebao biti prilika za poboljšanje i djelomično usklađivanje nacionalnih IT sustava i nacionalnih infrastruktura na graničnim prijelazima; pozdravlja Komisijin prijedlog da pojača potporu državama članicama u zaštiti zajedničkih vanjskih granica EU-a tako da u najmanjoj mjeri utrostruči proračun za Integrirani fond za upravljanje granicama u sljedećem VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.;

128.  pozdravlja donošenje nedavnih reformi na razini EU-a namijenjenih jačanju vanjskih granica EU-a, uključujući uvođenje sustava ulaska/izlaska (EES), Europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i reformu Schengenskog informacijskog sustava (SIS); poziva države članice da u potpunosti provedu te mjere te da u suradnji s Europolom podupru i pridonesu razvoju popisa za praćenje za sustave ETIAS i VIS; traži od Komisije da pažljivo nadzire provedbu nove Uredbe (EU) 2017/458 o sustavnim kontrolama svih osoba koje prelaze vanjske granice te posebice primjenu odstupanja u pogledu sustavih kontrola;

129.  poziva države članice da usklade svoje upravljanje granicama s konceptom integriranog upravljanja granicama (IBM); ističe da je potrebno zajamčiti punu provedbu strategije integriranog upravljanja granicama na europskoj i nacionalnoj razini te time ojačati upravljanje vanjskim granicama;

130.  pozdravlja prijedlog Komisije da se informacije o vizama za dugotrajni boravak i boravišnim dozvolama državljana trećih zemalja, uključujući biometrijske podatke, uključe u vizni informacijski sustav (VIS);

131.  potiče države članice da zaustave prodaju boravišnih dozvola i nacionalnosti putem programa „golden visas” i programa povezanih s ulaganjima, s obzirom na visoki rizik od korupcije i zlouporabe schengenskog područja u kriminalne svrhe; poziva Komisiju da odlučno i brzo djeluje u zahtijevanju svih relevantnih podataka i kontrola od država članica kako bi se osigurali integritet i sigurnost schengenskog sustava;

132.  potiče Komisiju da nastavi pregovore o vraćanju i ponovnom prihvatu s trećim zemljama;

133.  potiče države članice da se služe revidiranim mehanizmom suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize, učinkovito obavješćujući o okolnostima koje bi mogle dovesti do suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize za neku treću zemlju, primjerice o značajnom povećanju opasnosti za javne politike ili unutarnju sigurnost;

134.  poziva Komisiju da pripremi evaluaciju opcija i povezanih učinaka eventualnog zakonodavnog prijedloga kojim bi se za zračne prijevoznike i operatore međunarodnih autobusa ili brzih vlakova odredila obveza provjere sukladnosti pri ukrcaju putnika, kako bi se zajamčilo da identitet na putnoj karti odgovara osobnoj iskaznici ili putovnici putnika; naglašava da je potrebno zajamčiti da se prijevoznicima neće dodijeliti zadaće koje su u isključivoj nadležnosti policijskih tijela, kao što je puna kontrola identiteta ili provjera autentičnosti osobne iskaznice ili putničkih isprava;

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (EBCGA)

135.  poziva suzakonodavce da razmotre dodjelu posebnog mandata EBCGA-i za obradu operativnih osobnih podataka koji odgovaraju njezinoj operativnoj ulozi, koja uključuje i sprečavanje i otkrivanje prekograničnog kriminala i terorizma na vanjskim granicama EU-a; smatra da bi takvim mandatom trebalo omogućiti čuvanje podataka u dovoljnom vremenskom trajanju te razmjenu osobnih podataka s misijama ZSOP-a, Europola i Eurojusta i, u posebnim okolnostima i uz primjenu nužnih zaštitnih mjera, s trećim zemljama;

136.  napominje da će osumnjičene osobe čije su podatke prethodno obradili službenici EBCGA-e nakon 90 dana nestati iz sustava za analizu i zatim se voditi kao nepoznate ili novoosumnjičene osobe; stoga poziva na produženje roka za čuvanje osobnih podataka kojima upravlja EBCGA osoba osumnjičenih za prekogranični kriminal i terorizam na razdoblje od tri godine, u skladu s razdobljem čuvanja podataka u Europolu i Eurojustu;

137.  smatra da je bitno EBCGA-u omogućiti pristup svim relevantnim bazama podataka i informacijskim sustavima, osobito SIS-u, ali osim toga i EES-u, VIS-u, Eurodacu i informacijskom sustavu Europola, ne samo za potrebe timova za upravljanje granicama, nego i u analitičke svrhe u pogledu novih pojava na vanjskim granicama i promjena u kretanjima preko granice i načinima kretanja;

138.  poziva suzakonodavce da za EBCGA-u odrede obvezu dijeljenja hitnih informacija s državama članicama;

139.  potiče države članice i tijela EU-a poput Europola i INTCEN-a da EBCGA-u redovito prosljeđuju strateške protuterorističke informacije s graničnom dimenzijom i da razmotre bi li bilo koja automatska razmjena važnih (kontekstualnih) informacija iz nacionalnih istraga o incidentima i nezakonitim aktivnostima na graničnim prijelazima i nezakonitim ulascima / izlascima s EBCGA-om, kao i uporaba inteligentnih IKT sustava, mogle predstavljati dodanu vrijednost u dobivanju cjelovitog pregleda stanja, uzimajući također u obzir ljudske resurse koji bi bili potrebni za analizu podataka; smatra da bi te informacije također trebale uključivati povratne informacije nakon sigurnosnih kontrola drugog reda i informacije povezane s krivotvorenjem isprava;

140.  poziva EBCGA da razvije programe osposobljavanja i održi tečajeve osposobljavanja za službenike graničnog nadzora usmjerene na jačanje provjera u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama i na potporu provedbi zajedničkih pokazatelja rizika;

Informacije s bojišta

141.  pozdravlja sudjelovanje Europola u jedinici za provedbu zakona u sklopu operacije Gallant Phoenix (OGP) u Jordanu pod vodstvom SAD-a, pri čemu Europol obrađuje informacije prikupljene s bojišta (i, ako je to moguće, utvrđuje identitet žrtava) i razmjenjuje ih putem uspostavljenih kanala i postupaka s tijelima za provedbu zakona u državama članicama preko nacionalnih jedinica Europola; poziva na puni pristup Europolu OGP-u;

142.  potiče sve relevantne dionike da razviju pristupe koji bi omogućili prijenos i razmjenu informacija s bojišta, u onoj mjeri u kojoj je to dopušteno zakonom te uz nužna jamstva poput zaštite izvora, i da te informacije unose u relevantne baze podataka kako bi te informacija na vrijeme bile za granične kontrole na vanjskim granicama EU-a; poziva i na to da se te informacije dijele i u svrhe kaznenih istraga i progona;

Operacija Sophia

143.  poziva Vijeće da produlji mandat operacije EUNAVFOR MED Sophia, da proširi teritorijalno područje njezine primjene kako bi se obuhvatila i „nevidljiva” iskrcavanja te da izričito u njezin mandat unese i suradnju u borbi protiv terorizma;

144.  pozdravlja uspostavu pilot-projekta jedinice za informiranje o kriminalu u sklopu operacije EUNAVFOR MED Sophia, čiji članovi potječu iz relevantnih tijela država članica za provedbu zakona, Frontexa i Europola, kako bi se unaprijedilo dijeljenje informacija među njima;

145.  poziva države članice da zatraže međunarodni pravni mandat kako bi se u okviru Operacije EUNAVFOR MED Sophia mogle poduzimati operativne mjere protiv plovila i povezanih objekata čak i unutar teritorijalnih voda priobalnih država te uhititi posade i zaplijeniti plovila i povezane objekte u slučaju da postoji sumnja da se oni koriste u svrhu krijumčarenja i trgovine ljudima, kršenja embarga UN-a na oružje ili kaznenih djela povezanih s terorizmom i krijumčarenja nafte;

Financiranje terorizma

146.  pozdravlja donošenje novih pravnih mjera na europskoj razini za borbu protiv financiranja terorizma; poziva države članice da u potpunosti provedu sve europske direktive protiv pranja novca i sve instrumente za borbu protiv pranja novaca i financiranja terorizma; poziva Komisiju da zajamči da su ti instrumenti propisno preneseni i funkcionalni;

147.  potiče države članice i treće zemlje da bez odgode, djelotvorno i u potpunosti provedu zaključke donesene na konferenciji „No money for terror” koja je održana u travnju 2018. u Parizu, kao i preporuke FATF-a i međunarodne standarde za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te širenja oružja, koje je FATF donio u veljači 2012. („revidirane preporuke FATF-a”); poziva Komisiju i države članice da podrže treće zemlje u provedbi tih preporuka osiguravanjem tehničke pomoći i razmjene dobrih praksi;

148.  poziva one države članice koje još nisu ratificirale Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma da je ratificiraju i prenesu u svoje zakonodavstvo;

149.  pozdravlja metodologiju koju je Komisija predstavila u vezi s trećim zemljama visokog rizika koje predstavljaju prijetnju financijskom sustavu EU-a; poziva Komisiju da primijeni tu metodologiju, a posebno da uspostavi popis EU-a na kojem će se nalaziti visokorizične treće zemlje u pogledu pranja novca, na temelju neovisne, objektivne i transparentne procjene koju bi trebalo provesti što je prije moguće;

150.  poziva države članice da pojačaju nadzor nad organizacijama za koje se sumnja da sudjeluju u nezakonitoj trgovini, krijumčarenju, krivotvorenju i prijevarama putem uspostave zajedničkih istražnih timova s Europolom;

151.  veoma je zabrinut zbog razmjera nezakonitih tržišta duhanom u EU-u, od kojih se prihod možda upotrebljava za financiranje terorizma, uključujući prijevarama povezanima s trošarinama; poziva države članice da razmotre ratifikaciju i provedbu Protokola WTO-a o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (WHO FCTC);

152.  pozdravlja Prijedlog uredbe o uvozu kulturnih dobara; poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo za pouzdan sustav praćenja umjetnina i antikviteta koji ulaze na tržište EU-a, posebno za predmete koji dolaze iz sukobima pogođenih i visokorizičnih zemalja s popisa Komisije, kao i od organizacija, skupina ili pojedinaca uvrštenih na teroristički popis EU-a; vjeruje da bi tu inicijativu trebalo podržati uspostavom standardizirane dozvole bez koje bi trgovina takvim predmetima bila nezakonita i putovnice za izvoz za svaki predmet; smatra da bi trebalo razviti digitalne alate za provjeru vjerodostojnosti tih dokumenata; smatra da bi trgovci umjetninama trebali sustavno održavati sveobuhvatan registar antikviteta koji su na prodaju;

153.  poziva države članice da za poduzeća koja trguju umjetninama i pohranjuju ih („freeports“) uvedu obvezu prijave svih sumnjivih transakcija, te da za vlasnike poduzeća koja trguju umjetninama i antikvitetima i pohranjuju ih, a koji su upleteni u krijumčarenje takve robe propišu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne, uključujući kaznene mjere u slučajevima u kojima je to potrebno;

154.  pozdravlja donošenje novih pravila u vezi s kontrolom gotovine koja se unosi u Europsku uniju ili iznosi iz Europske unije(19) i poziva na njihovu brzu primjenu; poziva Komisiju da ocijeni bi li područje primjene te uredbe trebalo obuhvaćati drugu imovinu, je li postupak objavljivanja za gotovinu bez pratnje svrsishodan i je li u budućnosti potrebno preispitati prag za gotovinu bez pratnje;

155.  poziva države članice na veću razinu suradnje s analitičkim projektom Europola FURTUM i da, u skladu sa zahtjevima iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2347, osigura namjensko osoblje za carinska tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva, kao i za državna odvjetništva, te učinkovite alate i odgovarajuće osposobljavanje u suradnji sa Svjetskom carinskom organizacijom i INTERPOL-om;

156.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama i međunarodnim partnerima razvije načine za ciljano praćenje financijskih tokova i identifikaciju korisnika elektroničkih novčanika, virtualnih valuta i kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima, platformi za skupno financiranje i sustava za plaćanje preko interneta i mobilnih telefona u policijskim ili pravosudnim istragama; poziva države članice da reguliraju IVTS, ističući da cilj nije pooštravanje mjera protiv tradicionalnih neformalnih prijenosa novca, nego nezakonite trgovine koja uključuje organizirani kriminal, terorizam ili industrijsku/komercijalnu dobit koja potječe od „prljavog novca“; poziva na to da se naglasak stavi na virtualne valute i financijsku tehnologiju te na razmatranje mogućnosti proširivanja sankcija i na one koji skupno financiranje putem društvenih mreža zlorabe za prikupljanje sredstava u terorističke svrhe; poziva države članice da potiču poduzeća koja se bave kriptovalutama da upotrebljavaju alate za analizu u procjeni potencijalnih nezakonitih aktivnosti u vezi s adresama odredišta i primatelja i da zajamče da u cijelosti primjenjuju propise o sprečavanju pranja novca kada korisnici mijenjaju kriptovalute za stvarne valute;

157.  poziva Komisiju da iznese zakonodavni prijedlog u kojemu bi se zahtijevale obvezna registracija i identifikacija za financijske transakcije putem poduzeća za prijenos novca;

158.  poziva Komisiju da procijeni mogućnost regulacije alternativnih sustava doznaka, na primjer uvođenjem obvezne registracije ili režima dozvola za brokere uz dužnost jasnog i preciznog vođenja evidencije;

159.  izražava zabrinutost zbog nedavnih spoznaja o povećanim aktivnostima pranja novca velikih razmjera kao izvoru financiranja terorizma(20) kroz neke bankovne institucije u europodručju; poziva na uspostavu sustava Europske unije za praćenje financiranja terorizma (TFTS) usmjerenog na transakcije pojedinaca povezanih s terorizmom i financiranjem terorizma unutar jedinstvenog područja plaćanja u eurima, pri čemu bi trebalo zajamčiti ravnotežu između sigurnosti i osobnih sloboda; ističe da bi se na taj unutareuropski sustav primjenjivali europski standardi o zaštiti podataka;

160.  potiče na bolju suradnju i razmjenu informacija u pogledu borbe protiv financiranja terorizma među obveznicima, financijsko-obavještajnim jedinicama i nadležnim tijelima; poziva države članice da osiguraju da njihove financijsko-obavještajne jedinice, bez obzira na svoju namjenu, imaju neograničen pristup financijskim informacijama s ciljem učinkovite borbe protiv financiranja terorizma; poziva na bolje usklađivanje statusa i funkcija europskih financijsko-obavještajnih jedinica; pozdravlja Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela(21); poziva na bolju i punu razmjenu informacija i suradnju između Europola, Eurojusta i trećih zemalja u vezi s financiranjem terorizma; poziva na brzo donošenje nacrta direktive o pristupu tijela za izvršavanje zakonodavstva financijskim informacijama i o razmjeni informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama;

161.  potiče države članice na dodjelu većih sredstava nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama; potiče države članice na bolje korištenje neformalne mreže europskih financijsko-obavještajna jedinica (FIU.net) i da preko Europola dodatno razviju kapacitete te mreže kako bi se mogao iskoristiti njezin puni potencijal i prevladali trenutačni problemi u suradnji te kako bi se olakšala ručna obrada bilateralnih zahtjeva i pritom očuvala autonomija i neovisnost financijsko-obavještajnih jedinica; smatra da bi, ako se jačanje mreže FIU.net pokaže nedostatnim, mogla biti nužna uspostava financijsko-obavještajne jedinice EU-a radi koordinacije, pomoći i podrške financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u prekograničnim slučajevima;

162.  naglašava važnost poboljšane interakcije i razmjene informacija između istražnih tijela i privatnog sektora, osobito obveznika iz Direktive EU-a o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, kako bi se otklonili nedostaci koji nastaju zbog razdvojenih i nepotpunih informacija u izvješćima o sumnjivim transakcijama; poziva Komisiju i državne članice na razvoj namjenskih foruma za razmjenu financijskih informacija, među ostalim o korištenju virtualnih valuta i uključujući privatni sektor, sigurnim putovima u skladu sa standardima EU-a o zaštiti podataka; podsjeća da bi Europol u tom pogledu mogao imati važnu ulogu;

163.  poziva na organizaciju specijalizirane obuke za tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudna tijela državna članica u vezi s metodama i razvojem događaja u financiranju terorizma, kako bi se povećao kapacitet u državama članicama za istragu nezakonitih aktivnosti, među ostalim i u pogledu virtualnih valuta; naglašava da bi se tom obukom trebala osigurati standardna razina stručnosti u području operativne provedbe zakona u cijelom EU-u, tako da određene države članice ne zaostaju; ističe važnost provođenja procjena rizika aktivnosti povezanih s virtualnim valutama na razini EU-a i usklađivanja inicijativa za istragu kako bi se rezultati tih procjena upotrijebili za razvoj kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih strategija za regulatorne pristupe i pristupe provedbe zakona;

164.  ističe ključnu važnost financijsko-obavještajnih i poreznih informacija u borbi protiv terorizma; žali zbog toga što se u nekoliko država članica agencije za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma nalaze među obavještajnim službama koje dobivaju najmanje financijskih sredstava; poziva države članice da znatno ojačaju svoje ljudske i financijske resurse u području kaznenih istraga i progona u cilju borbe protiv utaje poreza i poreznih prijevara kojima bi se mogle financirati kriminalne ili terorističke aktivnosti;

Zaštita kritične infrastrukture

165.  poziva one države članice koje još nisu uspostavile nacionalne programe za zaštitu kritične infrastrukture usmjerene na rješavanje pitanja utvrđenih u komunikaciji Komisije iz 2006. o Europskom programu za zaštitu kritične infrastrukture da to učine, posebno s obzirom na potencijalne ranjivosti; smatra da bi Europski program za zaštitu kritične infrastrukture trebalo revidirati i ažurirati;

166.  podsjeća na to da su i osjetljivi podatci i sustavu u kojima su oni pohranjeni dio kritične infrastrukture država članica i da ih stoga treba na odgovarajući način zaštititi od kibernapada(22);

167.  pozdravlja akcijski plan Komisije za potporu zaštiti javnih prostora i potiče države članice na razmjenu najboljih praksi i uspostavu mreža za suradnju između aktera iz javnog i privatnog sektora, kada je to potrebno;

168.  potiče suzakonodavce da za novo razdoblje VFO-a uspostave instrument na tragu dosadašnjeg Instrumenta za policijsku suradnju Fonda za unutarnju sigurnost (ISF Police), s barem sličnim razinama financiranja;

169.  poziva na jačanje uloge Informacijske mreže za uzbunjivanje u vezi s kritičnom infrastrukturom (CIWIN);

170.  zahtijeva da označivanje europskih kritičnih infrastruktura s učinkom na više od jedne države članice slijedi multilateralni postupak u koji su uključene sve potencijalno obuhvaćene države članice;

171.  poziva države članice da uspostave nacionalne multidisciplinarne centre za odgovore na krizne situacije, namijenjene koordinaciji i odgovoru na hitne situacije u slučajevima napada ili incidenata; poziva da se ti centri koriste aranžmanima EU-a za integrirani politički odgovor na krize (IIPCR), posebno trima ključnim instrumentima, odnosno središnjom kontaktnom točkom IPCR 24/7, internetskom platformom IPCR-a i integriranim izvješćima za osvješćivanje i analizu situacije (ISAA);

172.  traži od Komisije da uspostavi popis nacionalnih centara i mehanizama za odgovore na krizu;

173.  potiče Komisiju da nastavi razrađivati i širiti smjernice za države članice u pogledu zaštite javnih prostora, kako je najavljeno u akcijskom planu za potporu zaštiti javnih prostora;

174.  poziva na reviziju Direktive 2008/114, kako bi se: donijela slična pravila i procedure za „operatore ključnih usluga” kao u Direktivi NIS; zajamčilo da se označivanje europske kritične infrastrukture provede na osnovi analize sustava koji podupiru vitalne i prekogranične usluge, a ne usko sektorskog pristupa, i da se pritom uzme u obzir važnost kibersigurnosti; omogućilo Komisiji da objekte za pružanje paneuropskih usluga označi europskom kritičnom infrastrukturom; uzele u obzir postojeće međuovisnosti; uvela obveza izvješćivanja o incidentima za javne i privatne operatere kritične infrastrukture, ispitivala otpornost na stres, pružilo odgovarajuće osposobljavanje u određenim kontaktnim točkama i utvrdili zahtjevi u pogledu kvalitete plana kontinuiteta poslovanja, uključujući operativne planove, u slučaju incidenta ili napada;

175.  preporučuje da se privatni sektor uključi u izradu programa za zaštitu kritične infrastrukture i lakih meta, među ostalim i u pogledu kibersigurnosti; ističe potrebu za razvojem javno-privatnih dijaloga u tu svrhu i za razvojem nacionalne i lokalne otpornosti;

176.  poziva Komisiju da predloži inicijativu za europsku certifikaciju privatnih zaštitarskih društava u cilju definiranja zahtjeva i uvjeta u skladu s kojima one mogu djelovati unutar kritične infrastrukture;

177.  ističe potrebu za izradom strategija za učinkovit odgovor koje bi uključivale jasne komunikacijske kanale u slučaju napada, posebno za timove za neposredan odgovor, kako bi se smanjio broj žrtava i poboljšalo upravljanje situacijom a negativan učinak na javnost sveo na najmanju moguću mjeru; potiče države članice da pojačaju provedbu mehanizama koji su već uspostavljeni na europskoj razini;

178.  poziva na brzo donošenje revizije Mehanizma Unije za civilnu zaštitu kako bi se poboljšale prevencija i razina pripremljenosti te razmjena informacija na razini EU-a i sposobnost država članica da se suoče s različitim vrstama katastrofa;

179.  poziva Komisiju da provede evaluaciju opcija i povezanih učinaka za uspostavu sustava kojim bi se omogućila provjera identiteta osoba koje iznajmljuju vozila, zrakoplove i plovila;

180.  pozdravlja prekograničnu vježbu Belgije i Nizozemske za poboljšanje zaštite lakih meta od terorističkih napada, koja se održala u lipnju 2017.; napominje da je tu vježbu financirala Komisija u cilju mjerenja funkcija pripravnosti i upravljanja krizom u situaciji u kojoj se dva napada odvijaju istodobno u dvjema različitim zemljama; poziva i ostale državne članice na provođenje sličnih vježbi; smatra da EU može ponuditi okvir potpore za takav oblik suradnje, osobito u područjima poput medicinske skrbi (Europska zdravstvena jedinica), javne sigurnosti (Odbor za zdravstvenu sigurnost) ili protokola za dekontaminaciju, kao i koordiniranja posebnih interventnih jedinica iz nacionalnih policijskih odreda i odreda za zaštitu građana;

181.  poziva da se u zakonodavstvu u području terorizma i strategijama zaštite, otpornosti i odgovora u slučaju napada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uzmu u obzir posebne potrebe i stanja ranjivih osoba kao što su osobe s invaliditetom i maloljetnici; nadalje poziva na uključivanje osoba s invaliditetom i njihovih predstavničkih organizacija u donošenje odluka koje utječu na njih;

Prekursori eksploziva

182.  primjećuje da su regulirane tvari i smjese za prekursore eksploziva dostupne teroristima; stoga pozdravlja prijedlog uredbe o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva iz travnja 2018.;

183.  poziva na uspostavu europskog sustava dozvola za specijalizirane kupce koji bi se razlikovali od opće javnosti, koja bi obvezivala gospodarske subjekte da se registriraju kako bi im se zakonski dopustila proizvodnja, distribucija ili prodaja tvari, ili smjesa koje sadržavaju te tvari, navedenih u prilozima; poziva države članice da uspostave sustave inspekcije radi utvrđivanja nesukladnosti gospodarskih subjekata s uredbom;

184.  pozdravlja procjenu učinka Uredbe 98/2013 o prekursorima eksploziva i potiče suzakonodavce da za prijedlog uredbe 2018/0103/COD ocijene postupak obvezne razmjene informacija; poziva nadležna tijela za nadzor tržišta da pojačaju svoje aktivnosti nadzora za prekursore eksploziva jer očigledno imaju potencijal negativnog utjecaja na javnu sigurnost;

185.  poziva carinska tijela da u suradnji s tijelima za provedbu zakona i na temelju informacija od Europola i iz drugih sustava za analizu podataka, da poboljšaju praćenje nezakonitih kupnji prekursora eksploziva putem interneta, provjerom koja se temelji na informacijama trgovca o paketu prije nego što roba stigne u EU ili prije nego što ga napusti, i da se pritom koriste i sustavom upravljanja rizikom u carinskim pitanjima (CRMS);

186.  poziva Komisiju da zajedno s poduzećima radi na promicanju smjernica za internetska tržišta u pogledu sigurnosti prodaje prekursora eksploziva kako bi se kupnja određenih tvari ograniči na profesionalne korisnike i da dodatno razradi pravila o prodaji ograničenih proizvoda utvrđivanjem dopuštenih razina količine i čistoće;

187.  poziva na jedinstveno korištenje standardiziranih konvencija o nazivlju, čime bi se gospodarskim subjektima i internetskim tržištima omogućilo da identificiraju kemikalije oglašene na njihovim stranicama; poziva stoga internetska tržišta da provjeravaju objave s pomoću tih standardiziranih popisa ključnih riječi, kako bi pratilo stavljanje u prodaju reguliranih tvari;

188.  poziva Komisiju da razmotri uspostavu zajedničkih kriterija za izdavanje licenci usklađivanjem uvjeta za odobravanje i odbijanje zahtjeva te olakšavanjem uzajamnog priznavanja među državama članicama;

Nezakonito oružje

189.  poziva na brzu i djelotvornu provedbu direktive o nabavi i posjedovanju vatrenog oružja kako bi se maksimalno učinkovito kontrolirale njegova prodaja i uporaba te spriječilo krijumčarenje oružja te povezane opreme i alata unutar EU-a i izvan njega; poziva na uklanjanje trenutačnih nedostataka u zakonodavstvu o vatrenom oružju, na primjer provedbom mjera za zaustavljanje optjecaja oružja s manevarskim streljivom koje je lako prepraviti, revolvera Flobert, signalnih i plinskih pištolja i sličnog oružja;

190.  poziva države članice da donesu programe za predaju vatrenog oružja i municije prilagođene posebnom kontekstu nezakonitih tržišta oružjem; poziva na djelotvorno kažnjavanje nezakonitog posjedovanja vatrenog oružja i trgovanja njime; poziva na strogu i pažljivu provedbu Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju zajedničkih pravila kontrole izvoza vojne tehnologije i opreme;

191.  podržava reviziju akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonitog gomilanja malog i lakog oružja te trgovanja njime (SALW) kako bi se uzeo u obzir novi sigurnosno-politički kontekst i razvoj u projektima i tehnologiji toga oružja koji utječe na mogućnost suzbijanja te prijetnje;

192.  smatra da bi države članice trebale usvojiti pristup „istraži pištolj” i za to koristiti specijalizirane jedinice za provedbu zakona čija je namjena da pronađu sudionike i mreže uključene u tu vrstu krijumčarenja, uz provjeravanje raznih nacionalnih balističkih baza podataka;

193.  podsjeća na to da je Komisija donijela izvješće o evaluaciji Uredbe 258/2012 kojom se uspostavljaju pravila za odobrenje izvoz, uvoz i provoza oružja koje nije za vojnu uporabu, sa zaključkom da je Uredba i dalje nužna, ali je njezina učinkovitost ograničena nedovoljnom preciznošću nekih odredbi i složenom interakcijom s drugim zakonodavnim instrumentima EU-a; potiče tijela za kazneni progon država članica na uspostavu specijaliziranih policijskih timova za borbu protiv nezakonitog krijumčarenja vatrenog oružja, koji će raspolagati s dovoljno osoblja, stručnog znanja i opreme;

194.  potiče države članice da razmotre moguća ograničenja u pogledu nošenja noževa bez valjanog razloga, zabranu posebno opasnih noževa kao što su zombie ili leptir noževi, kao i provedbu tih mjera na internetskim tržištima;

Vanjska dimenzija

195.  potiče EU i države članice da provode mjere na globalnoj razini radi rješavanja dugotrajnih sukoba koji destabiliziraju cijele regije, potiču ciklus nasilja i patnje te nažalost potiču mnoge terorističke narative;

196.  poziva na pojačanu suradnju EU-a sa susjednim zemljama, a posebice sa zemljama provoza i odredišta stranih boraca, u području borbe protiv terorizma; smatra da EU mora zadržati globalan pristup u borbi protiv terorizma, osobito se usmjeravajući na suradnju s ključnim trećim zemljama na temelju jasno definiranih prioriteta;

197.  smatra da je borba protiv terorizma područje koje zahtijeva konkretno stručno znanje; stoga poziva na snažniju profesionalizaciju mreže EU-a u tom području, osobito na način da se operativnom osoblju iz država članica za borbu protiv terorizma omogući da se bolje i u duljem razdoblju integriraju u strukturu EU-a, a ne da djeluju samo u okviru jednog zadatka u delegaciji EU-a; smatra da bi se upućivanjem osoblja u institucije EU-a povećalo stručno znanje i primjena vještina u području borbe protiv terorizma;

198.  poziva Komisiju da ojača potporu naporima trećih zemalja, osobito susjednih zemalja, da suzbiju kriminal i krijumčarenje kao izvor financiranja terorizma i da pojača veze s njima kako bi se ubrzalo zamrzavanje imovine; međutim, zabrinut je zbog toga što zakonodavstvo protiv terorizma u nekim partnerskim zemljama EU-a ima preširoko područje primjene i zloupotrebljava se za suzbijanje mirnog izražavanja neslaganja; upozorava da bi kriminalizacija miroljubivog izražavanja legitimnog nezadovoljstva mogla dovesti do radikalizacije; smatra da bi EU trebao snažno ulagati u mjere za rješavanje temeljnih uzroka terorizma u trećim zemljama; snažno podržava vanjske programe za suzbijanje ekstremizma u zatvorima, programe suradnje s vjerskim vođama i zajednicama, međureligijske dijaloge i forume te općenito sve oblike programa za mirenje koji smiruju napetosti među zajednicama i sprečavaju sektaške politike, osobito ekonomskim, socijalnim i obrazovnim mjerama;

199.  poziva države članice da se u potpunosti koriste analizama obavještajnih podataka o borbi protiv terorizma koje pruža Obavještajni i situacijski centar Europske unije (EU INTCEN); poziva Komisiju da Obavještajnom i situacijskom centru Europske unije (EU INTCEN) da jasni mandat da se izravno poveže s analitičarima u delegacijama EU-a kako bi se poboljšao protok relevantnih informacija u središnji obavještajni sustav EU-a;

200.  poziva na to da se pojača suradnja i utvrdi gdje postoji sinergija između misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te mjera Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (PUP);

201.  poziva na pojednostavnjivanje sustava mjera ograničavanja EU-a kako bi taj sustav postao učinkovit alat u području borbe protiv terorizma;

Žrtve terorizma

202.  poziva Komisiju da uspostavi koordinacijski centar EU-a za žrtve terorizma (CCVT), koji bi pružao pravodobnu i primjerenu potporu tijekom krize u slučaju napada u jednoj ili više država članica; smatra da bi uloga CCVT-a među ostalim trebala biti pružanje hitne pomoći žrtvama iz druge države članice i pružanje stručnih znanja na razini EU-a promicanjem razmjene znanja, protokola i najbolje prakse; naglašava da je potrebno proširiti mjere potpore i zaštite na neizravne žrtve kao što su članovi obitelji žrtava, očevici i osobe koje prve reagiraju na licu mjesta;

203.  smatra da bi CCVT, jednom kad se uspostavi, mogao prikupljati statističke podatke i pomagati i koordinirati uspostavu registara žrtava terorizma u državama članicama i na europskoj razini koji bi bili u potpunosti usklađeni sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, posebno u pogledu prava osoba čiji se podaci obrađuju i načela ograničenja svrhe; smatra da bi taj centar također trebao istražiti i promicati najbolje prakse, primjerice uspostavu protokola, kako bi se:

  1)  pružila inicijalna emocionalna pomoć žrtvama terorizma,

2)  pružila daljnja psihološka i emocionalna potpora žrtvama terorizma,

3)  izbjegla sekundarna viktimizacija tijekom sudskih ili birokratskih postupaka,

4)  zajamčio djelotvoran pristup pravosuđu, posebno kad je riječ o napadima s transnacionalnim žrtvama,

5)  potaknula dobra praksa u medijima u pogledu tema koje su osjetljive za žrtve terorizma i njihove obitelji;

  smatra da bi CCVT također mogao uspostaviti javni registar akreditiranih organizacija za potporu žrtvama koje bi bile dostupne za savjetovanje i poboljšanje pripremljenih protokola; poziva države članice da imenuju jedinstveno tijelo na nacionalnoj razini koje bi djelovalo kao nacionalna kontaktna točka jednom kada se osnuje CCVT;

204.  poziva Komisiju da uspostavi jedinstvenu internetsku platformu na svim jezicima EU-a za prava žrtava terorizma i potporu tim žrtvama, kojom bi upravljao CCVT, i s jedinstvenom kontaktnom točkom na nacionalnoj razini u svakoj državi članici, uključujući telefonsku liniju za pomoć;

205.  poziva Komisiju da donese zakonodavni prijedlog o žrtvama terorizma kojim bi se pružili konkretni odgovori na kratkoročne i dugoročne potrebe žrtava, uključujući opću definiciju statusa i prava žrtava terorizma te standardizirani obrazac za potraživanje naknade u kojem bi jasno bili naznačeni dužnosti i rokovi osiguravatelja; smatra da bi na nacionalnoj razini trebao postojati pojednostavljen postupak za automatsku naknadu žrtvama terorizma odmah nakon napada radi zadovoljenja njihovih hitnih potreba te da je pitanje daljnjih naknada potrebno ispitivati u redovitim intervalima na temelju procjene situacije u kojoj se žrtva nalazi;

206.  smatra da područje primjene zajedničke definicije žrtve terorizma mora obuhvaćati barem: 1) preminule osobe, 2) osobe koje su pretrpjele fizičku i/ili psihološku štetu, 3) osobe koji su pretrpjele otmice ili prijetnje, 4) bračnog druga preminule osobe ili osobu koja je s njom povezana istim afektivnim odnosom, što podrazumijeva i roditelje i djecu, djedove i bake te braću i sestre;

207.  poziva države članice da multidisciplinarne centre za odgovor na krize namijenjene koordinaciji i odgovoru na hitne situacije ovlaste za provedbu nacionalnih i lokalnih protokola povezanih s prioritetnom brzom identifikacijom žrtava, njihovom trenutačnom obradom te njihovim upućivanjem nadležnim službama;

208.  poziva države članice da se, u okviru nacionalne infrastrukture za odgovor na hitne situacije, pobrinu za sveobuhvatan odgovor na posebne potrebe žrtava terorizma neposredno nakon terorističkog napada i dokle god je to potrebno; smatra da bi države članice radi toga trebale uspostaviti jedinstveno i ažurirano web-mjesto sa svim relevantnim informacijama i centar za hitnu potporu žrtvama i članovima njihovih obitelji koji pružaju psihološku prvu pomoć i emocionalnu potporu, kako je navedeno u Direktivi (EU) 2017/541 od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma(23);

209.  naglašava da bi obavješćivanje obitelji žrtava trebali obavljati posebno osposobljeni stručnjaci, i to na dostojanstven, human i primjeren način, jamčeći pritom da mediji ne otkrivaju identitete žrtava bez prethodnog pristanka obitelji, te ističe da bi posebnu pozornost, poštovanje i prioritet trebalo dati postupanju s maloljetnicima;

210.  poziva na potpunu i efektivnu provedbu Direktive (EU) 2015/637 kako bi se građanima EU-a zajamčila konzularna zaštita u trećim zemljama u kojima njihove države članice nemaju predstavništvo; naglašava da je sve veći broj europskih građana koji su terorističke napade doživjeli izvan svoje zemlje te stoga u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 o borbi protiv terorizma hitno poziva na uvođenje protokola u državama članicama kako bi se europskim građanima koji nisu državljani dotične države članice pomoglo u slučaju terorističkog napada;

211.  poziva države članice da zajamče da nužna pomoć žrtvama terorizma obuhvati i mjere kao što su prva pomoć, psihološka potpora, zaštita od sekundarne viktimizacije, pravna pomoć, djelotvoran pristup pravosuđu, gotovinski predujam kao pomoć za pokrivanje neposrednih troškova, certificirana skrb o djeci i pomoć u kućanstvu, programi poreznih olakšica te pomoć u pogledu prijevoza, u slučaju trajnog ili privremenog invaliditeta;

212.  poziva države članice da, uz potporu Komisije, zajamče odgovarajuće osposobljavanje stručnjaka u području posebnih potreba žrtava terorizma u svim relevantnim nacionalnim službama, osobito službama koje prve odgovaraju na poziv; ističe da će CCVT pomoći pri stručnom osposobljavanju, između ostalog i pripadnika policije, odvjetnika i drugog osoblja koje radi sa žrtvama, kao i s osiguravajućim društvima ili tijelima za naknadu štete;

213.  poziva države članice da uspostave pravne mehanizme kako bi se kriminaliziralo veličanje određenih terorističkih djela jer time vrijeđa žrtve i može doći do sekundarne viktimizacije povredom dostojanstva žrtava i nanošenjem štete njihovoj rehabilitaciji;

214.  traži od relevantnih institucija da uvedu zaštitne mjere kako bi se spriječila bilo kakva daljnja viktimizacija koja proizlazi iz poniženja i napada na lik žrtava koji dolaze iz dijelova društva povezanih s napadačem;

215.  traži od država članica da zabrane odavanje počasti osobama koje su pravomoćnom presudom proglašene krivima za terorističke aktivnosti;

216.  traži od država članica da obrate posebnu pozornost na žrtve ako one mogu biti izložene zlostavljanju ili strahu od ponovnog napada od strane socijalnog okruženja napadača;

217.  poziva države članice da osiguraju da žrtve seksualnog nasilja i drugih oblika teškog nasilja koje vrše teroristi Daiša izvan EU-a budu sigurne i da nemaju razloga za strah u EU-u; poziva države članice da pokrenu sudski postupak u pogledu tih slučajeva, čak i ako su zločini počinjeni izvan EU-a, i da uključe žrtve kao vrijedne svjedoke u sudskom postupku;

218.  poziva Komisiju da razmotri financijski program naknade za žrtve velikih terorističkih napada radi pružanja potpore državama članicama kad je to potrebno te u prekograničnim slučajevima;

219.  poziva Komisiju da pokrene dijalog s državama članicama kako bi se smanjile velike razlike među financijskim naknadama koje se na nacionalnoj razini u svakoj državi članici dodjeljuju žrtvama terorističkih napada;

220.  poziva države članice da svim žrtvama terorizma zajamče pravo sudjelovanja u sudskim postupcima povezanima s terorističkim napadom koji se odnosi na njih te da uzmu u obzir specifičnu situaciju prekograničnih žrtava; traži od država članica da u kaznenim postupcima ne dođe do degradirajućih ili ponižavajućih kontakata između žrtava i napadača, odnosno okoline napadača;

221.  traži istaknutiju promociju Europskog dana sjećanja na žrtve terorizma koji se obilježava 11. ožujka;

Temeljna prava

222.  ističe da sigurnosne mjere, uključujući i one protuterorističke, i dalje treba provoditi u skladu s vladavinom prava, da se njima moraju poštovati temeljna prava i da one moraju biti donesene unutar jasnoga pravnog okvira; poziva stoga države članice i institucije EU-a da pri donošenju i primjeni protuterorističkih mjera poštuju temeljna prava i načela, uključujući i ona koja se odnose na privatnost i zaštitu podataka, slobodu mišljenja, izražavanja i vjeroispovijedi, ali i postupovna jamstva, poput pretpostavke nedužnosti, prava na pošteno suđenje i prava na informacije i nadzor od strane pravosudnih tijela, kao i da zajamče pojedinci raspolažu učinkovitim pravnim lijekovima za osporavanje svakog slučaja kršenja njihovih temeljnih prava, uključujući mogućnost sudske zaštite;

223.  poziva države članice i institucije EU-a da pri donošenju i primjeni mjera borbe protiv terorizma pronađu odgovarajuću ravnotežu između raznih temeljnih prava i potrebe za sigurnošću; u tom smislu smatra da je prednost potrebno dati zaštiti temeljnih ljudskih prava na život i sigurnost;

224.  ponovno ističe da međunarodno i regionalno pravo vezano za ljudska prava jasno nalažu da zemlje imaju i pravo i dužnost zaštite osoba pod njihovom nadležnošću od terorističkih napada kako bi se osiguralo poštovanje prava na život i sigurnost; podsjeća na to da suradnja EU-a s trećim zemljama u borbi protiv terorizma mora biti utemeljena na poštovanju međunarodnog prava u području ljudskih prava i humanitarnog prava, što se odnosi i na zabranu mučenja;

225.  poziva Komisiju i Agenciju za temeljna prava da razmotre izazove koji postoje u području protuterorističkih politika i da utvrde najbolje prakse u državama članicama, među ostalim i one kojima se uzima u obzir posebno stanje osjetljivih osoba, kao što su osobe s invaliditetom i maloljetnici; poziva Komisiju da u tom pogledu potiče razmjenu najboljih praksi i razvije smjernice; nadalje podsjeća na to da Parlament, Vijeće i Komisija imaju mogućnost, u kontekstu višegodišnjeg okvira Agencije za borbu protiv terorizma, od nje zatražiti mišljenja o protuterorističkim mjerama;

226.  poziva države članice da zajamče dostupnost nužnih mehanizama za zaštitu podataka u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU-a, uključujući odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere za zaštitu sigurnosti i povjerljivosti osobnih podataka; potiče države članice da pruže jasna pravila o tome tko može pristupiti kojim podatcima u sustavima, vode evidenciju o obavljanju uvida i otkrivanju te da zajamče pravo na pristup, ispravak, brisanje i ograničavanje podataka kao i pravo na naknadu i sudsku zaštitu; poziva Komisiju i Europskog nadzornika za zaštitu podataka na daljnji razvoj inovativne rješenja za zadanu privatnost;

227.  smatra da je za djelotvorne protuterorističke politike potreban robustan mandat svih javnih tijela uključenih u borbu protiv terorizma, kao i visoka razina javne potpore tim tijelima; ističe važnu ulogu nadzora u jačanju povjerenja i potpore javnosti; poziva države članice da uspostave nadzorne mehanizme za protuterorističke mjere kako bi se procijenio njihov učinak; poziva nadalje države članice da zajamče primjeren demokratski nadzor i javnu odgovornost svih sigurnosnih i obavještajnih službi, čuvajući pritom potrebnu razinu tajnosti;

°

°  °

228.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0307.

(2)

Studija o politikama Europske unije za borbu protiv terorizma: relevantnost, dosljednost i djelotvornost, koju je naručio Resorni odjel za prava građana i ustavna pitanja Europskog parlamenta, http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/583124/IPOL_STU(2017)583124_EN.pdf

(3)

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?uri=CELEX:32018D1084

(4)

izvješće Europola TE-SAT za 2017. (str. 14)

(5)

https://www.dw.com/de/jesidin-trifft-in-deutschland-auf-is-peiniger/a-45119776

(6)

Radikalizacija se tumači kao složeni postupak kojim pojedinac ili skupina usvaja sve ekstremnije vjerske i/ili političke ideje/stajališta koja mogu dovesti do nasilnih radnji, uključujući počinjenje terorističkih djela. U skladu s dokumentima o politikama Komisije svako upućivanje na „radikalizaciju” treba shvatiti kao upućivanje na „radikalizaciju koja dovodi do nasilnog ekstremizma i terorizma”.

(7)

Govor povjerenice Jourove, zadužene za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova, na Konferenciji o radikalizaciji u zatvorima, u Bruxellesu 27. veljače 2018., http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-18-1221_en. htm

(8)

Europol, 6. rujna 2018.

(9)

Uredba (EU) 2017/458 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama, SL L 74, 18.3.2017., str. 1.

(10)

SL L 366, 27.10.2017., str. 101.

(11)

Izvješće Europola o situaciji i trendovima u području terorizma u Europskoj uniji za 2017. (Te-Sat), str. 10.

(12)

Europol Te-Sat 2017., str. 15.

(13)

Europol Te-Sat 2018., str. 9.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0229.

(15)

Izvješće Vijeća Europe o „Kaznenom progonu i kažnjavanju zločina protiv čovječanstva ili mogućih genocida koje je počinio Daiš” (Prosecuting and punishing the crimes against humanity or even possible genocide committed by Daesh) od 22. rujna 2017.

(16)

SL L 293, 5.11.2013, str. 1.

(17)

SL L 212, 22.8.2018, str. 1.

(18)

Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008, str. 1) i Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008, str. 12.).

(19)

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 – SL L 284, 12.11.2018., str. 6.

(20)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2018/614496/IPOL_IDA(2018)614496_EN.pdf

(21)

COM(2018)0213.

(22)

Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije – SL L 194, 19.7.2016., str. 1.

(23)

SL L 88, 31.3.2017, str. 6.


OBRAZLOŽENJE

Kontekst

EU se proteklih godina suočio s dosad nezabilježenim valom terorističkih napada na svojem teritoriju, zbog čega je pitanje sigurnosti postalo glavni razlog za zabrinutost građana te su istaknuti problemi u pogledu suradnje i razmjene informacija u tom području. Štoviše, u istraživanju Eurobarometra o općoj svijesti građana te njihovim iskustvima i percepciji o sigurnosti provedenom u lipnju 2017. godine 92 % ispitanika složilo se da bi nacionalna tijela trebala razmjenjivati informacije s tijelima drugih država članica EU-a u cilju uspješnije borbe protiv kriminaliteta i terorizma.

Nakon tih napada države članice i EU suočili su se s teškoćama pri odgovoru na zabrinutost građana i izazove koje predstavljaju terorističke prijetnje. Predloženo je novo zakonodavstvo, postojeće je zakonodavstvo revidirano ili se to trenutačno čini, a u EU-u i državama članicama pokrenuta je rasprava o najboljim načinima za odgovor na terorističke prijetnje.

Kao odgovor na ta zbivanja i u cilju davanja vlastitog doprinosa Europski parlament osnovao je 6. srpnja 2017. Posebni odbor za terorizam. Odbor je ustrojen 14. rujna 2017. Njegov je glavni cilj riješiti praktične i zakonodavne nedostatke u borbi protiv terorizma, s posebnim naglaskom na suradnji i razmjeni informacija.

Horizontalna pitanja

Jedan od glavnih problema koji su identificirali i istaknuli i stručnjaci i osobe koje se tim pitanjima bave u praksi jest puna provedba postojećeg zakonodavstva u tom području. Kako bi zajamčile primjenu postojećih mjera u praksi, države članice ne bi trebale osigurati samo zakonodavni okvir nego i potrebnu tehničku opremu te dovoljan broj kvalificiranog osoblja.

Usto, tijekom rada Odbora stalno se isticala potreba za odgovarajućim režimom zadržavanja podataka. Izvjestitelji smatraju da je potrebno osigurati režim zadržavanja podataka na razini EU-a u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz sudske prakse Suda, istodobno uzimajući u obzir potrebe nadležnih tijela i specifičnost područja borbe protiv terorizma.

Izvjestitelji izražavaju žaljenje zbog toga što bi činjenica da su se neke države članice izuzele iz mjera policijske i pravosudne suradnje u cilju sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela terorizma i njihova kaznenog progona mogla ugroziti brzinu i učinkovitost istraga o terorizmu i imati nepovoljne učinke te poziva države članice da ne traže izuzeće u tom ključnom području.

Sprečavanje i suzbijanje radikalizacije

Radikalizacija kao domaći izvor terorističkih napada velika je prijetnja za Europsku uniju. Glavni čimbenici koji pridonose radikalizaciji jesu radikalni sadržaji na društvenim mrežama, osobni kontakt s radikaliziranim osobama i ekosustavom radikalizacije, uključujući propovjednike mržnje i radikalne sadržaje u knjigama, na internetu ili u audiovizualnim medijima. Zatvori su također žarišta radikalizacije.

Iako je Europska unija već pokrenula nekoliko inicijativa za borbu protiv radikalizacije, kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji i internetski forum EU-a, za rješavanje te prijetnje potreban je usklađeniji i usredotočeniji pristup. Izvjestitelji stoga predlažu uspostavu novog centra izvrsnosti EU-a za sprečavanje radikalizacije, koji bi trebao koordinirati i olakšavati suradnju među državama članicama, kreatorima politika, osobama koje se tim pitanjima bave u praksi, stručnjacima i istraživačima u području sprečavanja radikalizacije te doprinijeti ciljanoj uporabi sredstava EU-a u tom području. Također je potrebno istaknuti ulogu organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija, koje su neophodne za provedbu projekata u području sprečavanja i suzbijanja radikalizacije na lokalnoj razini. Države članice moraju osigurati potrebne pravne i financijske preduvjete za njihov rad.

Kada je riječ o rješavanju problema širenja radikalnog sadržaja na internetu, izvjestitelji smatraju da je postignuta granica dobrovoljnog djelovanja poduzeća te pozivaju Komisiju da donese zakonodavni prijedlog kojim se poduzeća obvezuju da će u roku od jednog sata u cijelosti ukloniti radikalne sadržaje te da poduzećima propiše jasnu obvezu izvješćivanja o pojavljivanju terorističkog sadržaja i stopama uklanjanja kao i sankcije u slučaju nepridržavanja.

Suradnja i razmjena informacija

Suradnja i razmjena informacija sastavni su dio borbe protiv terorizma. Brzina kojom su neki nedavni napadi planirani i izvedeni zahtijeva žurnu razmjenu informacija i obavještajnih podataka u cilju učinkovitosti i sprečavanja napada. Prekogranična priroda terorizma zahtijeva snažan koordinirani odgovor i suradnju unutar država članica i među njima, kao i s nadležnim agencijama i tijelima Unije i među njima.

Izvjestitelji smatraju da je potreban novi pristup u razmjeni informacija. Razmjena informacija povezanih s borbom protiv terorizma trebala bi biti standardna praksa, a situacija u kojoj se ne razmjenjuju informacije trebala bi biti moguća samo u posebnim slučajevima u kojima određene okolnosti zahtijevaju zadržavanje informacija. Nadalje, potrebno je provesti tehnička rješenja kako bi se omogućio automatski prijenos informacija iz regionalnih u nacionalne/federalne sustave i europske sustave. Potrebno je osnažiti suradnju i razmjenu informacija među različitim službama, osobito između tijela za kazneni progon i obavještajnih službi.

izvjestitelji pozivaju na to da Europol postane istinsko središte za razmjenu informacija i suradnju u području borbe protiv terorizma u EU-u; Međutim, kako bi se to ostvarilo, države članice moraju osigurati najveću razinu fleksibilnosti u pogledu kontakata između Europola i relevantnih tijela u državama članicama kad je riječ o kaznenim djelima terorizma. Osim toga, zajednički istražni timovi moraju se dosljedno upotrebljavati u slučaju terorističkih napada, s obzirom na to da ti napadi najčešće imaju prekogranični karakter. Sudjelovanje Europola i Eurojusta u tim zajedničkim istražnim timovima trebalo bi biti pravilo, a ne iznimka.

Kad je riječ o interoperabilnosti centraliziranih sustava, izvjestitelji smatraju da je to korak koji treba pozdraviti, ali i da je to tek prvi korak u izradi sveobuhvatnog okvira interoperabilnih informacijskih sustava. U budućnosti bi tim okvirom trebalo obuhvatiti i druge sustave, uključujući nacionalne i decentralizirane sustave.

Vanjske granice

Schengenski prostor bez unutarnjih granica održiv je samo ako su vanjske granice istinski osigurane i zaštićene. Neki nedavni teroristički napadi ukazali su na velike propuste u europskoj politici u području granične kontrole, s obzirom na to da je najmanje osam osoba koje su sudjelovale u izvođenju tih napada ušlo u Grčku nezakonitim tokovima u srpnju, kolovozu i listopadu 2015. Iako je u tom području postignut znatan napredak i uvedene su nove mjere, kao što su obvezne provjere baza podataka Interpola i SIS-a na graničnim prijelazima, u području integriranog upravljanja granicama potrebno je učiniti više.

Osobito je važno stvaranje materijalnih uvjeta na granicama u cilju provedbe novog zakonodavstva, uvođenja biometrijskih provjera, interoperabilnosti baza podataka i uporabe svih dostupnih podataka, kao što su PNR ili dokazi s bojišta, kako bi se potencijalne teroriste identificiralo prije ulaska na područje EU-a. Također je potrebno istaknuti ulogu Frontexa u integriranom upravljanju granicama.

Izvjestitelji prepoznaju da je operacija EUNAVFOR Med Sophia trenutačno glavni pružatelj sigurnosti na Sredozemlju te da su u okviru te operacije također dostupna potrebna sredstva i kapaciteti za doprinos borbi protiv terorizma. Stoga pozivaju na odgovarajuću izmjenu mandata operacije Sophia te proširenje njezina teritorijalnog područja primjene kako bi se obuhvatilo i nove migracijske tokove iz Tunisa. Trebalo bi razmotriti novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom bi se operaciji Sophia omogućio pristup teritorijalnim vodama obalnih država u cilju provedbe provjera na sumnjivim plovilima.

Financiranje terorizma

Pitanje financiranja terorizma trebalo bi razmotriti sveobuhvatno, ne usmjeravajući se isključivo na financijske tokove nego vodeći računa i o financiranju radikalizacije, a mjerama u području financiranja terorizma moraju se riješiti i pitanja financiranja terorističkih organizacija znatnom količinom sredstava i financiranja napada koji iziskuju manje sredstava. Stoga je radi boljeg preventivnog djelovanja ključno da se u području borbe protiv financiranja terorizma u potpunosti iskoriste financijski obavještajni podaci.

Od država članica i Komisije zahtijeva se da uspostave sustav za praćenje financiranja terorizma (TFTS) za transakcije pojedinaca povezanih s terorizmom i financiranje terorizma unutar jedinstvenog područja plaćanja u eurima koji će biti komplementaran programu SAD-a za praćenje financiranja terorizma (TFTP).

Zaštita ključne infrastrukture

Izvjestitelji pozivaju na izmjenu Direktive 2008/114, kako bi se zajamčilo da se označivanje europske kritične infrastrukture temelji na analizi sustava kojima se podupiru ključne i prekogranične usluge a ne na sektorskom pristupu. U novoj je direktivi potrebno uvesti obvezu izvješćivanja o incidentima povezanima s kritičnom infrastrukturom, okvir za ispitivanje otpornosti na stres, odgovarajuće osposobljavanje u imenovanim kontaktnim točkama i zahtjeve u pogledu kvalitete plana kontinuiteta poslovanja u slučaju incidenta ili napada. Komisija mora imati mogućnost da infrastrukturu za paneuropske usluge, primjerice za Galileo ili Eurocontrol, proglasi europskom kritičnom infrastrukturom.

Izvjestitelji također pozivaju države članice da izrade učinkovite strategije odgovora i uspostave nacionalne multidisciplinarne centre za odgovor na krize namijenjene koordinaciji i odgovoru na hitne situacije u slučaju napada ili incidenta.

Prekursori eksploziva

U 40 % terorističkih napada počinjenih 2015. i 2016. u EU-u korišteni su eksplozivi, unatoč tomu što se Uredbom 98/2013 utvrđuje da sedam tvari ne smije biti dostupno javnosti u koncentracijama iznad graničnih vrijednosti te se zahtijeva prijavljivanje sumnjivih transakcija povezanih s 11 proizvoda. Razlog tomu jest činjenica da počinitelji i potencijalni teroristi mogu i dalje kupiti prekursore na internetu te da trenutačni propisi dopuštaju primjenu različitih sustava u državama članicama.

Izvjestitelji stoga pozdravljaju to što je Komisija predložila novu uredbu kojom bi se ukinuli sustavi za registraciju zabranjenih tvari i jasnije definiralo tko se smatra javnošću, a tko profesionalnim korisnikom. Izvjestitelji pozivaju na stroži nadzor kupnje na internetu i detaljniju razradu važećih zajedničkih kriterija rizika u području carine kako bi se poboljšalo praćenje nezakonite kupnje prekursora eksploziva na internetu.

Nezakonito trgovanje vatrenim oružjem

Vatreno oružje upotrijebljeno je u 41 % svih napada, što je blago povećanje u usporedbi s 2016. godinom (38 %). I dalje postoji opasnost od uporabe vatrenog oružja u terorističkim napadima, a razlog tomu je i povećanje količine prepravljenog oružja sa streljivom bez projektila i ponovno osposobljenog vatrenog oružja na tržištu nezakonitog oružja. Izvjestitelji stoga pozivaju na uklanjanje nedostataka u zakonodavstvu o vatrenom oružju, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, na primjer provedbom mjera za zaustavljanje optjecaja oružja sa streljivom bez projektila koje je lako prepraviti, revolvera Flobert i signalnih pištolja.

Žrtve terorizma

Potiču se države članice da prenesu odredbe utvrđene direktivama (EU) 2017/541 i 2012/29.

Od Komisije se zahtijeva da donese zakonodavni prijedlog o žrtvama terorizma, koji sadržava jasnu definiciju njihova statusa i njihovih prava, uključujući kriterije prihvatljivosti i razine naknade. Usto, Komisija bi trebala uspostaviti koordinacijski centar EU-a za žrtve terorizma (CCVT) koji bi mogao pružiti pravodobnu i primjerenu potporu tijekom krize u slučaju napada u jednoj ili više država članica.

Temeljna prava

Poštovanje temeljnih prava ključna je sastavnica uspješnih politika borbe protiv terorizma, a kako bi mjere borbe protiv terorizma bile djelotvorne potrebno je uspostaviti odgovarajuću ravnotežu među različitim temeljnim pravima koja su u njih uključena. U tom smislu izvjestitelji ističu da je privatnost temeljno pravo, no da je prednost potrebno dati zaštiti temeljnih ljudskih prava na život i sigurnost. Osim toga, potrebno je uzeti u obzir posebne potrebe i stanja ranjivih osoba / osoba s invaliditetom.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

2

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ivo Belet, Caterina Chinnici, Javier Couso Permuy, Edward Czesak, Arnaud Danjean, Gérard Deprez, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Doru-Claudian Frunzulică, Elisabetta Gardini, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Eva Joly, Jeroen Lenaers, Péter Niedermüller, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Birgit Sippel, Helga Stevens, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Kristina Winberg, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lynn Boylan, Claude Moraes, Morten Helveg Petersen, Emil Radev, Josep-Maria Terricabras

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

France Jamet, Manolis Kefalogiannis, Lukas Mandl


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

23

+

ALDE

Gérard Deprez, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Morten Helveg Petersen

ECR

Edward Czesak, Helga Stevens, Geoffrey Van Orden

ENF

France Jamet

PPE

Ivo Belet, Arnaud Danjean, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Elisabetta Gardini, Monika Hohlmeier, Manolis Kefalogiannis, Jeroen Lenaers, Lukas Mandl, Emil Radev, Milan Zver

S&D

Caterina Chinnici, Doru-Claudian Frunzulică, Ana Gomes, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Elena Valenciano

2

-

GUE/NGL

Lynn Boylan, Javier Couso Permuy

5

0

ECR

Kristina Winberg

S&D

Sylvie Guillaume, Birgit Sippel

VERTS/ALE

Eva Joly, Josep-Maria Terricabras

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 4. prosinca 2018.Pravna napomena