Postupak : 2018/2084(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0379/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0379/2018

Rasprave :

PV 28/11/2018 - 20
CRE 28/11/2018 - 20

Glasovanja :

PV 29/11/2018 - 8.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0477

IZVJEŠĆE     
PDF 526kWORD 69k
22.11.2018
PE 626.768v02-00 A8-0379/2018

o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO): smjernice za budućnost

(2018/2084(INI))

Odbor za međunarodnu trgovinu

Izvjestitelji: Bernd Lange, Paul Rübig

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO): smjernice za budućnost

(2018/2084(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju WTO-a iz Dohe od 14. studenog 2001.(1),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o WTO-u, posebno rezoluciju od 24. travnja 2008. naslovljenu „Prema reformi Svjetske trgovinske organizacije”(2) te rezoluciju od 15. studenoga 2017. o multilateralnim pregovorima uoči 11. ministarske konferencije WTO-a(3),

–  uzimajući u obzir zaključni dokument usvojen konsenzusom 10. prosinca 2017. na godišnjoj sjednici Parlamentarne konferencije o WTO-u u Buenos Airesu(4),

–  uzimajući u obzir rezultate 11. ministarske konferencije održane u prosincu 2017. u Buenos Airesu, među kojima i niz ministarskih odluka, iako na njoj nije bilo moguće donijeti ministarsku izjavu(5),

–  uzimajući u obzir 6. globalnu reviziju Pomoći za trgovinu, održanu u Ženevi od 11. do 13. srpnja 2017.(6),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a(7),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime koji je na snazi od studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir posljednje izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene objavljeno 8. listopada 2018. iz kojeg je vidljivo da je ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i dalje moguće ako države do 2020. povećaju svoje nacionalno utvrđene doprinose,

–  uzimajući u obzir stavak 16. zaključaka Europskog vijeća od 28. lipnja 2018.(8),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu s trilateralnog sastanka ministara trgovine Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Europske unije donesenu 31. svibnja 2018.(9),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 20. sastanka na vrhu između EU-a i Kine o osnivanju zajedničke radne skupine za reformu WTO-a kojom se predsjeda na razini potpredsjednika(10);

–  uzimajući u obzir dokument za raspravu Komisije od 18. rujna 2018. o modernizaciji WTO-a(11),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0379/2018),

A.  budući da WTO od svojeg osnutka ima presudnu ulogu u jačanju multilateralizma, promicanju uključivog svjetskog gospodarskog poretka i poticanju otvorenog i nediskriminirajućeg multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima; pozdravlja činjenicu da zemlje u razvoju sada čine otprilike polovicu svjetske trgovine, u odnosu na 33 % 2000. godine, te da je broj osoba koje žive u ekstremnom siromaštvu od 1990. srezan na pola i sada iznosi tek nešto manje od milijarde ljudi; budući da se WTO temelji na sustavu prava i obveza koji obvezuje članove da otvore vlastita tržišta i da ne diskriminiraju;

B.  budući da bi WTO trebao i dalje biti glavna referentna točka za vlade i poduzeća u pogledu uvođenja pravila i trgovinskih sporova;

C.  budući da EU dosljedno zagovara snažan, multilateralni pristup trgovini koji se temelji na pravilima, s obzirom na to da su gospodarstvo, radnici i potrošači EU-a te njegovi partneri sve više integrirani u globalne vrijednosne lance te da ovise o predvidljivim događajima u okviru međunarodne trgovine, kako u pogledu uvoza i izvoza tako i socijalnih i okolišnih uvjeta;

D.  budući da su rezultati 11. ministarske konferencije WTO-a u prosincu 2017. u Buenos Airesu bili razočaravajući i da su jasno pokazali da je pregovarački proces unutar te organizacije paraliziran;

E.  budući da je multilateralni trgovinski sustav koji se temelji na pravilima u najdubljoj krizi od osnivanja WTO-a, čime su ugrožene temeljne funkcije te organizacije, odnosno određivanje temeljnih pravila i strukture za međunarodnu trgovinu te pružanje najdjelotvornijeg i najrazvijenijeg mehanizma za rješavanje sporova među svim multilateralnim organizacijama;

F.  budući da, unatoč važnim iznimkama kao što su Sporazum o olakšavanju trgovine, trgovinska reforma WTO-a zaostaje od 2000-ih;

G.  budući da je Žalbeno tijelo „krunski dragulj” WTO-a zbog toga što njegove odluke imaju obvezujući karakter te zato što ima status neovisnog i nepristranog tijela za reviziju; budući da je nakon isteka mandata suca Shreeja Bibooa Chekitana Servansinga ostalo samo troje sudaca Žalbenog tijela, što je najmanji broj sudaca potrebnih za djelovanje; budući da bi taj zastoj, koji je uzrokovala vlada SAD-a, mogao dovesti do urušavanja sustava koji je neophodan za rješavanje sporova među svim članicama WTO-a;

1.  ponovno naglašava da u potpunosti stoji uz multilateralizam kao trajnu vrijednost i poziva na donošenje trgovinskog programa koji se zasniva na pravednoj trgovini temeljenoj na pravilima koja je na korist svima, te kojom se doprinosi miru, sigurnosti i održivom razvoju uključivanjem i unaprjeđenjem socijalnih, ekoloških i ljudskih prava i pritom jamči da se na multilateralnoj razini dogovorena i usklađena pravila primjenjuju jednako na sve te da se učinkovito provode; naglašava da WTO također mora doprinijeti promicanju pravedne trgovine i borbe protiv nepoštenih praksi; ističe da trgovina nije sama sebi svrha, nego alat za postizanje globalno definiranih razvojnih ciljeva,

2.  smatra da je, s obzirom na najnovija kretanja no također zbog dugotrajnog manjka napretka Razvojnog plana iz Dohe, u ovom trenutku potrebno hitno nastaviti s modernizacijom WTO-a i iz temelja preispitati nekoliko aspekata funkcioniranja WTO-a, kako bi se povećala njegova djelotvornost i legitimnost; smatra da je u tom smislu od ključne važnosti za Tajništvo WTO-a da od samog početka u raspravu uključi sve članice WTO-a; poziva Komisiju i države članice EU-a da u okviru WTO-a pristupe drugim članicama WTO-a, posebno velikim trgovinskim partnerima kao što su SAD, Japan, Kina, Kanada, Brazil i Indija, kako bi se dogovorili o zajedničkim stajalištima; ohrabren je početnim izjavama sa sastanka na vrhu između EU-a i Kine o reformi WTO-a;

3.  u tom pogledu pozdravlja mandat koji je Europsko vijeće povjerilo Komisiji 28. i 29. lipnja 2018. i prima na znanje pristup iznesen u zaključcima te Komisijin dokument za raspravu o modernizaciji WTO-a od 18. rujna 2018. i prijedloge Kanade za reformu WTO-a od 25. rujna 2018.; sa zadovoljstvom iščekuje objavljivanje više prijedloga, posebno prijedloga zemalja u razvoju, kao i radnih skupina koje su već uspostavljene među državama članicama WTO-a;

4.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da su popunjena samo tri mjesta u Žalbenom tijelu, čime je ozbiljno ugroženo pravodobno i pravilno funkcioniranje postupka rješavanja sporova, i odlučno poziva Sjedinjene Države da tu situaciju riješe na način kojim će se omogućiti žurno popunjavanje slobodnih mjesta u Žalbenom tijelu; pozdravlja početne prijedloge koje je Komisija iznijela u svojem dokumentu za raspravu o modernizaciji WTO-a kako bi se riješio zastoj rješavanjem nekih pitanja koja su izazvala zabrinutost, uključujući donošenjem prijelaznih pravila za članove Žalbenog tijela koji napuštaju položaj, promjenom duljine mandata članova Žalbenog tijela ili maksimalnog vremena dozvoljenog za pripremu i objavu izvješća, kao i utvrđivanjem nove sudske prakse Žalbenog tijela; napominje da zabrinutost koju je SAD izrazio u vezi sa Žalbenim tijelom nadilazi postupovne izmjene i da za sobom povlači znatne reforme odluka sudaca tog tijela;

5.  smatra da je odluka SAD-a o uvođenju carina na proizvode od čelika i aluminija od 31. svibnja 2018. na temelju „nacionalne sigurnosti” u skladu s odjeljkom 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. neopravdana i da se njome ne odgovara na izazov koji predstavlja višak čelika na globalnim tržištima te da nije u skladu s pravilima WTO-a; snažno potiče Komisiju da surađuje s SAD-om u rješavanju trgovinskih neslaganja i uklanjanju prepreka u trgovini unutar okvira WTO-a za rješavanje sporova utemeljenog na pravilima;

6.  smatra da je, kao način rješavanja temeljnih uzroka trenutačne krize, potrebno da se WTO prilagodi svijetu koji se mijenja, istodobno rješavajući neka od neriješenih pitanja iz Razvojnog plana iz Dohe, posebno u pogledu sigurnosti hrane; smatra da je stoga potrebno učiniti sljedeće:

a)  riješiti trenutačne nedostatke u pravilniku kako bi se izjednačili uvjeti u pogledu subvencija kojima se narušava tržište i poduzeća u državnom vlasništvu, kao i kako bi se ažurirali zaštita intelektualnog vlasništva i ulagačko tržište; također riješiti pitanja zaštite i prisilnog otkrivanja izvornog koda i drugih aktivnosti koje provode države i koje dovode do prekomjernih kapaciteta, kao i regulatornih prepreka uslugama i ulaganjima, uključujući prijenose tehnologije, zahtjeve u pogledu zajedničkih pothvata i zahtjeve u pogledu lokalnog sadržaja; te nadzirati provedbu i funkcioniranje postojećih sporazuma te njihovo upravljanje;

b)  stvoriti potrebni regulatorni okvir za praćenje tehnološkog napretka koji obuhvaća e-trgovinu, globalne vrijednosne lance, javnu nabavu, ažuriranu nacionalnu regulativu za usluge te mikro, mala i srednja poduzeća;

c)  ovladati najvažnijim globalnim ekološkim i društvenim izazovima, čime se osigurava sustavna usklađenost politika između programa trgovine, rada i zaštite okoliša;

d)  u tom smislu pozdraviti zajedničke izjave koje su u Buenos Airesu usvojene o e-trgovini, nacionalnim propisima, poticanju ulaganja i ekonomskom osnaživanju žena, kao i djelovanja koja su od tada izvršena u vezi s tim pitanjima;

7.  naglašava da bi EU trebao naglasiti svoja pravila o privatnosti i zaštiti podataka kako bi ih se moglo promicati na međunarodnoj razini te ih učiniti referentnim vrijednostima za razvoj međunarodnih i multilateralnih normi;

8.  podsjeća da je pristup javnoj nabavi jedan od prioriteta Europske unije u trgovinskim pregovorima i da se, u tom smislu, ispunjavanje obveze članica WTO-a da se pridruže Sporazumu o javnoj nabavi te poboljšanja u funkcioniranju i poštovanju odredbi ovog sporazuma očekuju u duhu reciprociteta i uzajamne koristi; napominje da potpuna učinkovitost potencijalnih poboljšanja okvira državne potpore i uloge javnih poduzeća djelomično ovisi o napretku u tom području; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama koje su u postupku pristupanja Sporazumu o javnoj nabavi kako bi se ubrzala njihova nastojanja da prošire koristi od liberalizacije nabave među članicama WTO-a;

9.  uvjeren je da trenutačna podjela na razvijene zemlje i zemlje u razvoju ne odražava gospodarsku realnost i stvarno stanje u WTO-u i da je ona prepreka za napredak kruga pregovora iz Dohe, što je na štetu najpotrebitijim zemljama; potiče naprednije zemlje u razvoju da preuzmu svoj udio odgovornosti i pruže doprinose razmjerne njihovoj razini razvoja i (sektorske) konkurentnosti; napominje da dokument za raspravu Komisije poziva na uspostavljanje pravila u skladu s kojima zemlje u razvoju, kako budu postajale bogatije, neće više imati status zemalja s niskim prihodima; smatra da bi trebalo preispitati mehanizam posebnog i diferenciranog postupanja kako bi se bolje odrazili pokazatelji ljudskog razvoja, kao politički instrument kojim se zemljama u razvoju omogućuje povezivanje provedbe multilateralnih sporazuma s primanjem pomoći bogatijih zemalja i organizacija donatora;

10.  snažno pozdravlja činjenicu da je u veljači 2017. dvije trećine članica WTO-a ratificiralo Sporazum o olakšavanju trgovine; uvjeren je da Sporazum o olakšavanju trgovine predstavlja važan primjer i da bi mogao poslužiti kao model za buduće sporazume WTO-a, uzimajući u obzir razlike u razvojnom statusu i potrebama članova WTO-a; potiče članice WTO-a da preuzmu odgovornost i zadrže svoje obveze u skladu sa svojom stvarnom gospodarskom snagom i sposobnostima; smatra da će sljedeći izazovi biti potpuna ratifikacija sporazuma, posebno od strane afričkih članica za koje se očekuje da će imati najviše koristi od sporazuma, učinkovita provedba Sporazuma o olakšavanju trgovine i obavješćivanje o razvojnoj pomoći u skladu sa sporazumom;

11.  prima na znanje da je, općenito gledajući, od pristupanja Kine WTO-u 2001. godine došlo do povećanog pristupa tržištu te zemlje, što je pogodovalo globalnom gospodarstvu; zabrinut je zbog toga što Kina ne primjenjuje duh i načela WTO-a u pogledu nacionalnog tretmana;

12.  smatra da je pregovarački postupak nužno izmijeniti na način da se uvede veća fleksibilnost u odnosu na trenutačno stanje koje se temelji na pravilu o konsenzusu, a svjestan je i da pristup „jedinstvenog paketa” ograničava djelotvornost multilateralnog upravljanja trgovinom; izražava potporu ideji fleksibilnog multilateralizma, prema kojoj bi one članice WTO-a koje su zainteresirane za određeno rješenje o kojem još nije moguće postići puni konsenzus mogle ostvariti napredak po tom pitanju i sklopiti plurilateralne sporazume, bilo kroz tzv. sporazume WTO-a na temelju Priloga 4., u skladu s člankom II. stavkom 3., člankom III. stavkom 1. i člankom X. stavkom 9. Sporazuma iz Marakeša, bilo sporazumima s „kritičnom masom” kojim se primjena dogovorenih koncesija proširuje na ostale članice WTO-u na temelju statusa najpovlaštenije države; potiče Komisiju da te članke ne koristi kao alternativu konstruktivnom dijalogu s članicama WTO-a u cilju uklanjanja prepreka trgovini te reformi WTO-a i njegovih funkcija; u tom pogledu smatra da bi njegove članice trebale ojačati izgradnju kapaciteta WTO-a kako bi bio opremljen financijskim i ljudskim resursima u skladu s proširenim potrebama te kako bi se održala kvaliteta rada; smatra da bi, općenito gledajući, novčani doprinosi novih članica trebali povećati proračun WTO-a, a ne dovesti do smanjenja članarina postojećih članica;

13.  uviđa da, iako je multilateralizam utemeljen na pravilima i dalje ključan dio strukture WTO-a, postoje mogućnosti za dublju i fleksibilniju plurilateralnu suradnju među zainteresiranim državama u područjima u kojima se pokazalo da je teško postići konsenzus; napominje da se takvim sporazumima mora nadopuniti, a ne oslabiti multilateralni program te da se ne bi trebali koristiti kao alternativni forumi za uklanjanje prepreka trgovini, nego kao odskočna daska prema napretku na multilateralnoj razini; poziva na nastavak plurilateralnih pregovora o Sporazumu o ekološkim dobrima i Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) te traži posebna pravila za MSP-ove u plurilateralnim i multilateralnim sporazumima; ističe da je važno da WTO nastavi i produbi svoj rad u međunarodnoj suradnji s drugim međunarodnim organizacijama, kao što su, među ostalim Ujedinjeni narodi, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska carinska organizacija i Međunarodna organizacija rada (ILO);

14.  naglašava ulogu koju trgovina može i mora imati u doprinosu razvoju i postizanju ciljeva održivoga razvoja do 2030. i obveza iz Pariškog sporazuma u borbi protiv klimatskih promjena; žali što je Sporazum o ekološkim dobrima blokiran 2016. i podsjeća na njegov potencijal da omogući bolji pristup zelenim tehnologijama i pomogne ispuniti gore navedene obveze; naglašava da, osim samih pregovora o subvencijama za ribarstvo, WTO sada mora definirati konkretnije mjere koje je u tom pogledu potrebno poduzeti kako bi se zaštitio život u moru; podsjeća da koncept WTO-a za metode proizvodnje i prerade nudi mogućnost razlikovanja među takozvanim „istovjetnim proizvodima” u pogledu njihova utjecaj na okoliš; predlaže da se obnovi uloga Odbora za trgovinu i okoliš WTO-a, koji ima mandat za izradu kriterija za borbu protiv ekološkog ostvarivanje nezaslužene koristi („free-riding”) i uspostavljanje bližih veza s tajništvom Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime;

15.  potvrđuje poveznicu između rodne ravnopravnosti i uključivog razvoja, navedenu kao cilj održivog razvoja br. 5, ističući da je osnaživanje žena presudno za iskorjenjivanje siromaštva te da je uklanjanje prepreka sudjelovanju žena u trgovini ključni element gospodarskog razvoja; pozdravlja veću usredotočenost WTO-a na pitanja koja se odnose na trgovinu i rod te potiče svaku od 121 potpisnice Izjave o trgovini i gospodarskom osnaživanju žena iz Buenos Airesa iz 2017. godine da ispune svoje obveze; naglašava potrebu za sustavnim rodnim pristupom u svim područjima izrade pravila WTO-a u obliku rodno specifičnih procjena učinka; napominje važnost inicijativa kao što je SheTrades za isticanje pozitivne uloge žena u trgovini i poticanje većeg sudjelovanja žena u međunarodnoj trgovini diljem svijeta;

16.  skreće pozornost na zaključke 6. globalne revizije Pomoći za trgovinu, održane u srpnju 2017. u Ženevi, naslovljene „Promicanje trgovine, uključivosti i povezivosti za održivi razvoj”; stajališta je da bi te zaključke trebalo pretočiti u konkretna djelovanja za pospješivanje e-trgovine, a digitalne prilike, kao što je tehnologija lanca blokova, pretvoriti u trgovinsku stvarnost, među ostalim i u zemljama u razvoju; u tom pogledu napominje da ulaganja u fizičku i digitalnu infrastrukturu, koja su ključna za ostvarenje napretka u tom području, i dalje predstavljaju ključan izazov; stoga poziva članice WTO-a da promiču ulaganja u fizičku i digitalnu infrastrukturu, kao i da, među ostalim inicijativama, potiču javno-privatna partnerstva;

17.  ponovno poziva EU da zajamči da se njegove aktivnosti koje uključuju zemlje u razvoju u području razvoja i trgovine temelje na uravnoteženom okviru među ravnopravnim partnerima, da su u skladu s načelom usklađenosti politika radi razvoja uspostavljenom u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te da su usmjerene na promicanje i poštovanje ljudskih prava;

18.  žali što na 11. Ministarskoj konferenciji WTO-a nije osiguran napredak u pitanjima od ključne važnosti za zemlje u razvoju; međutim, pozdravlja pojačani povlašteni tretman koji je WTO prethodno osigurao za najmanje razvijene zemlje, uključujući povlaštene standarde i tretman za pružatelje usluga te naglašava potrebu za poduzimanjem mjera za izgradnju kapaciteta kojima bi se dobavljačima iz najmanje razvijenih zemalja omogućilo da imaju koristi od oslobođenja za usluge najmanje razvijenih zemalja;

19.  naglašava da je transparentnost ključna za jamčenje stabilnog i predvidivog okruženja za trgovinu i ulaganja; smatra da je važno poboljšati transparentnost postupaka praćenja pružanjem snažnijih poticaja za članice WTO-a da poštuju zahtjeve za obavješćivanje, smanjiti njihovu složenost i opterećenja te prema potrebi pomoći u izgradnji kapaciteta, dok bi namjerno nepoštovanje tih zahtjeva trebalo obeshrabriti te se s njime suočiti;

20.  ističe ključnu ulogu Tajništva WTO-a u olakšavanju i zaštiti pristupa „odozdo prema gore” za aktivno sudjelovanje svih članica te smatra da ju je potrebno i dalje jačati te učiniti fleksibilnijom radi pružanja potpore raznim pregovaračkim procesima i radi njegova djelovanja u pogledu provedbe i praćenja; smatra da je potrebno osnažiti ljudske i financijske resurse Tajništva WTO-a te snažno potiče članice WTO-a da u tom pogledu ispune svoje obveze; izražava stajalište da bi se redovni rad odborâ WTO-a trebao revitalizirati tako da se njihovim predsjednicima dade aktivnija uloga u razvoju i predlaganju rješenja i kompromisa, čime se nadilaze puko moderiranje doprinosa članica, te da bi Tajništvo trebalo podržati taj prošireni zadatak;

21.  snažno potiče članice WTO-a da jačanjem parlamentarne dimenzije WTO-a zajamče demokratski legitimitet i transparentnost te organizacije i da podrže memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja formalni radni odnos s Parlamentarnom konferencijom o WTO-u; s tim u vezi naglašava da je zastupnicima potrebno zajamčiti potpuni pristup trgovinskim pregovorima, njihovo sudjelovanje u oblikovanju i provedbi odluka WTO-a te pravilno razmatranje trgovinskih politika u interesu njihovih građana;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te glavnom direktoru WTO-a.

(1)

Ministarska deklaracija (WT/MIN(01)/DEC/1) od 14. studenog 2001. – https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/min01_e/mindecl_e.htm

(2)

SL C 259E, 29.10.2009., str. 77.

(3)

Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0439.

(4)

http://www.europarl.europa.eu/pcwto/en/sessions/2017.html

(5)

https://www.wto.org/english/news_e/news17_e/mc11_10dec17_e.htm

(6)

https://www.wto.org/english/tratop_e/devel_e/a4t_e/gr17_e/gr17programme_e.htm

(7)

http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/

(8)

https://www.consilium.europa.eu/media/35945/28-euco-final-conclusions-hr.pdf

(9)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/may/tradoc_156906.pdf

(10)

https://www.consilium.europa.eu/media/36165/final-eu-cn-joint-statement-consolidated-text-with-climate-change-clean-energy-annex.pdf

(11)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/september/tradoc_157331.pdf


OBRAZLOŽENJE

Europski parlament oduvijek je bio snažan pobornik multilateralnog trgovinskog sustava sa Svjetskom trgovinskom organizacijom u njegovu središtu, još od osnivanja WTO-a 1994. godine. Europski parlament pozorno prati djelovanje unutar WTO-a, a zajedno s Međuparlamentarnom unijom pružio je, u okviru inicijative o Parlamentarnoj konferenciji o WTO-u, aktivnu potporu uspostavi njegove parlamentarne dimenzije. Zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su na ministarskim konferencijama WTO-a, na temelju mandata iz rezolucija kojima je Parlament prije slanja izaslanstava utvrdio svoje stajalište.

Europski je parlament još 2008. donio rezoluciju u kojoj se založio za preispitivanje djelovanja WTO-a s obzirom na zastoj u pregovorima o Razvojnom planu iz Dohe. Nakon posljednje ministarske konferencije WTO-a u prosincu 2017. u Buenos Airesu, na kojoj je postalo očigledno da je pregovarački proces unutar te organizacije paraliziran, taj je zadatak postao još hitniji.

Zapravo, multilateralni trgovinski sustav koji se temelji na pravilima u najdubljoj je krizi do sada, a ugroženi su i njegova pregovaračka funkcija i mehanizam za rješavanje sporova.

Ta bi se kriza tijekom sljedećih mjeseci mogla dodatno produbiti ako se nastavi s prijetnjama jednostranim mjerama i njihovim izricanjem, a istodobno se bude blokiralo imenovanje novih članova Žalbenog tijela, što može dovesti u opasnosti cjelokupan postupak rješavanja sporova.

S obzirom na trenutačne okolnosti, potrebna je modernizacija WTO-a kako bi se riješili izazovi s kojima se suočava globalni trgovinski sustav i kako bi se zajamčilo da ta organizacije ostane vitalna, relevantna i djelotvorna. To znači da je potrebno preispitati i pravila i procese WTO-a, kako bi se zajamčilo da ta organizacija može rješavati trgovinske izazove u 21. stoljeću. Sustav mora biti dovoljno fleksibilan kako bi se u obzir mogle uzeti različite razine ambicije članica, pravila se moraju moći djelotvorno i učinkovito provoditi, a trebao bi postojati i sustav provjera i ravnoteže kojim bi se zajamčilo da članice djeluju u skladu s ciljevima otvorenosti tržišta i nediskriminacije.

Kako WTO u svijetu koji se mijenja učiniti relevantnijim i prilagodljivijim

Uz iznimku Sporazuma o olakšavanju trgovine i subvencija za izvoz poljoprivrednih proizvoda, već niz godina nema pomaka u pregovorima u okviru WTO-a. To je djelomično posljedica nedostatka fleksibilnosti unutar sustava, što može biti frustrirajuće za one članice koje dijele slična stajališta i željele bi, kao skupina unutar WTO-a, ostvariti napredak u pogledu donošenja pravila.

Inicijative koje su velike skupine članica pokrenule u Buenos Airesu zajedničkim izjavama u kojima su preuzele obvezu razmotriti pregovore u određenim zasebnim područjima, primjerice izjavama o e-trgovini, nacionalnim propisima i poticanju ulaganja, pravi su korak u smjeru povećane fleksibilnosti u pregovorima.

Takve plurilateralne procese treba poticati, no oni moraju biti otvoreni za sve članice WTO-a.

Također smatramo da je krajnji trenutak da se WTO aktivnije uključi u pitanje na koji se način trgovinom može pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja, i to ne samo pregovorima o subvencijama za ribarstvo, kojima je dan važan doprinos. Pozdravljamo pozitivne korake koji su napravljeni u pogledu pitanja trgovine i roda te se želimo pobrinuti da će se ti napori nastaviti.

Među čimbenicima koji su utjecali na zastoj pregovaračkog procesa unutar WTO-a je i pitanje razvoja te posebnog i diferenciranog režima. Od trenutka kada je osnovan WTO-a, brz gospodarski rast nekih zemalja u razvoju doveo je do pojave znatnih razlika u gospodarskom razvoju. Iako je EU svjestan da postoje slučajevi u kojima mogu biti potrebna posebna pravila za rješavanje specifičnih razvojnih potreba, potrebno je preispitati način na koji se primjenjuje fleksibilnost u pogledu razvoja i tko od te fleksibilnosti ima koristi, kako bi se zajamčila odgovarajuća ciljana pomoć i stroga disciplina.

Istodobno, manjkavosti u pravilniku zbog kojih dolazi do narušavanja tržišta među temeljnim su uzrocima trenutačne krize, a mnoge od tih manjkavosti povezane su s netržišnim politikama i praksama koje provode neke od najvećih trgovinskih nacija i koje, čini se, WTO nije u stanju riješiti na odgovarajući način.

Jačanje djelotvornosti WTO-a

Uloga koju WTO ima u rješavanju sporova u velikoj je opasnosti i potrebno je brzo djelovanje EU-a kako bi se ona sačuvala. Stoga je potrebno podnijeti sveobuhvatan prijedlog za rješavanje pitanja do kojih je dovela članica WTO-a koja blokira imenovanje članova Žalbenog tijela, u onoj mjeri u kojoj su ta pitanja opravdana, ali istodobno i očuvati i dodatno pojačati glavne značajke i načela sustava za rješavanje sporova u okviru WTO-a.

Transparentnost je ključna za jamčenje stabilnog i predvidivog okruženja za trgovinu i ulaganja, ali i za provedbu pravila. Ipak, često se ne poštuju zahtjevi za obavješćivanje, a ni praćenje rada redovnih odbora WTO-a nije optimalno. EU bi trebao djelovati kako bi se:

•  poboljšala transparentnost pružanjem snažnijih poticaja za članove da poštuju zahtjeve za obavješćivanje i da namjerno nepoštovanje tih zahtjeva ne ostane bez odgovora te

•  osnažilo Tajništvo WTO-a kako bi redovni odbori bolje rješavali trgovinska pitanja.


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (11.10.2018)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o WTO-u: smjernice za budućnost

(2018/2084(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lola Sánchez Caldentey

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da liberalizacija trgovine može biti pozitivna u pogledu smanjenja siromaštva i nejednakosti ako je popraćena odgovarajućim politikama i institucijama koje što više jačaju i bolje raspodjeljuju prednosti trgovine, ali nije sama po sebi dovoljna za unapređenje održivog razvoja; podsjeća na to da konkurentnost i gospodarski rast nisu sami po sebi ciljevi, nego sredstva koja je potrebno upotrijebiti u korist čovjeka; u tom kontekstu ističe da bi trgovina trebala i dalje biti alat za postizanje održivog razvoja; pozdravlja činjenicu da zemlje u razvoju sada čine otprilike polovicu svjetske trgovine, u odnosu na 33 % 2000. godine, te da je broj osoba koje žive u ekstremnom siromaštvu srezan na pola od 1990. i sada iznosi tek nešto manje od milijarde ljudi;

2.  ponavlja da je važno promicati reforme politika u multilateralnom trgovinskom sustavu kojima se podupiru ciljevi povezani s razvojem, ponajprije u okviru Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.; ističe potencijal WTO-a kao učinkovitog multilateralnog pregovaračkog foruma koji se temelji na pravilima i pruža platformu za otvorenu raspravu o globalnim pitanjima povezanima s trgovinom; ustraje u tome da bi EU trebao nastaviti promicati daljnju modernizaciju i demokratizaciju WTO-a kako bi se zajamčilo da su sve zemlje ravnopravno zastupljene;

3.  podsjeća na to da nedostatak integracije normi i standarda ljudskih prava u globalna pravila kojima se uređuje trgovina i ulaganja otežava odgovornost trgovačkih društava; naglašava potrebu za usklađivanjem zakonodavstva o trgovini i ulaganjima sa zakonodavstvom o ljudskim pravima, posebno u globalnim opskrbnim lancima; u tu svrhu poziva EU da povede inicijative u WTO-u za regulaciju posebnih globalnih opskrbnih lanaca, ponajprije u odjevnoj industriji kao prvi korak; usto ponovno ističe važnost aktivnog sudjelovanja EU-a u postupku otvorene međuvladine radne skupine za transnacionalne korporacije i druge poslovne subjekte u pogledu ljudskih prava te davanja prednosti ljudskim pravima nad trgovinskim interesima;

4.  poziva na donošenje svjetskog trgovinskog programa koji se temelji na načelu pravedne trgovine koja koristi svima te koji u središte procesa stavlja razvoj i socijalna, okolišna i ljudska prava, s posebnim naglaskom na potrebama zemalja u razvoju s niskom razinom dohotka i najmanje razvijenih zemalja; u tom pogledu naglašava potrebu za promicanjem sveobuhvatnih, obvezujućih i provedivih odredbi o socijalnim, radnim i okolišnim standardima u trgovinskim sporazumima;

5.  apelira na to da se ljudska prava istinski zaštite te da se uspostave mehanizmi pravne zaštite za rješavanje neslaganja koja se odnose na kršenje ljudskih prava i da budu učinkoviti i dostupni pojedincima; podsjeća na važnost uključivanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u sve trgovinske politike, uključujući propise WTO-a;

6.  smatra da se od otvaranja kruga pregovora iz Dohe 2001. svijet drastično promijenio u gospodarskom, političkom i tehnološkom smislu; stoga potiče WTO na bolje odražavanje ciljeva održivog razvoja u Razvojnom planu iz Dohe kako bi se ispravno riješili novi izazovi kao što su e-trgovina, digitalna trgovina, transparentnost ulaganja, subvencije i višak kapaciteta, globalni lanci vrijednosti, javna nabava, nacionalna regulacija usluga, mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća; ističe potrebu za reformom WTO-a, uključujući mehanizam za rješavanje sporova, kako bi se ostvario pravedan i uravnotežen multilateralni trgovinski sustav; naglašava važnost da zemlje članice WTO-a u razvoju ispune svoje obveze i odluče o vlastitom ritmu i utvrđivanju redoslijeda liberalizacije trgovine u skladu s njihovom razinom razvoja;

7.  zahtijeva veću potporu za projekte u kontekstu Pomoći za trgovinu u okviru razvojne pomoći kako bi se digitalne mogućnosti pretvorile u trgovinske realije za zemlje u razvoju;

8.  potiče EU i države članice da priznaju poteškoće s kojima su se suočile zemlje u razvoju prilikom provedbe svojih obveza u skladu sa sporazumima WTO-a; napominje da ti problemi obuhvaćaju: (a) zabranu investicijskih mjera i subvencija, čime se otežava poticanje domaće industrije, (b) liberalizaciju uvoza u poljoprivredi, čime se ugrožava održivost i životni standard malih poljoprivrednika čiji se proizvodi suočavaju s konkurencijom u obliku jeftinije uvezene hrane, (c) negativan učinak sustava prava intelektualnog vlasništva visokog standarda na pristup lijekovima i prijenos tehnologija i (d) sve veće pritiske na zemlje u razvoju u pogledu otvaranja njihovih uslužnih sektora, čime bi se mogla potkopati održivost lokalnih pružatelja usluga;

9.  ponovno poziva EU da zajamči da se njegove aktivnosti koje uključuju zemlje u razvoju u području razvoja i trgovine temelje na uravnoteženom okviru među ravnopravnim partnerima, da su usklađene s načelom usklađenosti politika radi razvoja uspostavljenom u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te da su usmjerene na promicanje i poštovanje ljudskih prava;

10.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine od 22. veljače 2017. i napominje da bi taj sporazum trebao donijeti znatne prednosti, posebice za zemlje u razvoju; podsjeća na važnost pružanja ciljane i održive tehničke i financijske potpore i potpore u izgradnji kapaciteta kako bi se poduprle zemlje članice WTO-a u razvoju, posebice najmanje razvijene zemlje, u provedbi sporazuma i prilagodbi postupku reforme;

11.  smatra da bi se pravilima WTO-a i drugim multilateralnim trgovinskim sporazumima trebalo proširiti područje primjene povlaštenog i različitog postupanja kako bi se zajamčila aktivnija uporaba alata za promicanje industrije u povoju; snažno potiče EU i države članice da osiguraju načelo povlaštenog i različitog postupanja za sve članice WTO-a koje je Svjetska banka označila kao zemlje u razvoju;

12.  naglašava činjenicu da trgovinski sporazumi mogu imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; žali zbog činjenice da još nisu uspostavljena dva instrumenta koja su zemlje u razvoju predložile u okviru pregovora WTO-a radi promicanja sredstava za život malih poljoprivrednika, sigurnosti opskrbe hranom i ruralnog razvoja, a riječ je o posebnim proizvodima i posebnom zaštitnom mehanizmu; traži da EU podrži zahtjeve zemalja u razvoju za zaštitu njihovih sustava proizvodnje hrane i njihova stanovništva od mogućih štetnih posljedica jeftinog uvoza, pa i u području sporazuma o gospodarskom partnerstvu;

13.  žali što na 11. Ministarskoj konferenciji WTO-a nije osiguran napredak u pitanjima od ključne važnosti za zemlje u razvoju; međutim, pozdravlja veći povlašteni tretman koji je WTO prethodno osigurao za najmanje razvijene zemlje, uključujući povlaštene standarde i tretman za pružatelje usluga te naglašava potrebu za poduzimanjem mjera za izgradnju kapaciteta kojima bi se dobavljačima iz najmanje razvijenih zemalja omogućilo da imaju koristi od oslobođenja za usluge najmanje razvijenih zemalja;

14.  ističe da bi cilj održivog razvoja trebao postati načelo kojim se vodi rad WTO-a, čija bi se pravila i djelovanje trebali osmisliti na način koji tomu odgovara i u skladu s Programom do 2030. i Pariškim sporazumom o klimi, koji se moraju rabiti kao referentna vrijednost za daljnje obveze; usto naglašava važnost osiguranja održivosti globalnih lanaca vrijednosti i njihove usklađenosti sa standardima u pogledu ljudskih prava te sa socijalnim i okolišnim standardima;

15.  naglašava važnost osiguranja dovoljno kvalitetne hrane, čiste vode i gradnje dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja br. 2 i 6; nadalje skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i zahtijeva dodatno djelovanje radi smanjenja energetskog siromaštva u skladu s ciljem održivog razvoja br. 7, posebice u udaljenim ruralnim sredinama i regijama koje nisu priključene na energetsku mrežu;

16.  ustraje u tome da Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) bude više usmjeren na razvoj; podsjeća na presudnu važnost osiguranja pristupa lijekovima za sve te u tu svrhu potiče sveobuhvatniju uporabu fleksibilnosti TRIPS-a, kako je navedeno u Deklaraciji iz Dohe; izražava svoju zabrinutost u pogledu trenutačnih trendova privatizacije sjemena, čime se potkopavaju prava ljudi na hranu; poziva Komisiju da dodatno istraži i donese mjere za borbu protiv biopiratstva;

17.  izražava svoju potporu mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija CO2 kao važnog alata za osiguranje poštenog tržišnog natjecanja za društva koja djeluju u svrhu smanjenja svojeg učinka na klimu;

18.  žali zbog činjenice da se obvezama u okviru Sporazuma WTO-a o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (SPS) ne priznaje pravo država na donošenje propisa na temelju načela predostrožnosti; snažno potiče EU i države članice da brane potpuno priznanje tog načela u obvezama WTO-a;

19.  zabrinut je da bi u spomenutom kontekstu porast broja bilateralnih i plurilateralnih trgovinskih sporazuma mogao dovesti do fragmentacije međunarodne trgovinske politike i time ugroziti ulogu WTO-a; podsjeća na činjenicu da je zemljama u razvoju najviše potreban multilateralni sustav za obranu njihovih interesa; stoga poziva EU i države članice na ulaganje dodatnog truda kako bi ponovno smjestili WTO u središte upravljanja svjetskom trgovinom te da od zemalja u razvoju ne zahtijevaju odredbe WTO+ u plurilateralnim i bilateralnim ugovorima, potkopavajući tako mehanizme fleksibilnosti WTO-a izričito uspostavljene za zaštitu njihovih interesa;

20.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je nekoliko slobodnih radnih mjesta u žalbenom tijelu WTO-a i dalje slobodno te da ta okolnost otežava pravilno funkcioniranje mehanizma za rješavanje sporova; stoga poziva Komisiju da ponudi konkretne prijedloge za rješavanje te teške situacije;

21.  traži od EU-a da nastavi upozoravati na sve veću važnost parlamentarne dimenzije WTO-a, posebice većom financijskom i osobnom potporom odgovornom tajništvu; poziva članice WTO-a da jačanjem parlamentarne dimenzije WTO-a osiguraju demokratski legitimitet i transparentnost; s tim u vezi naglašava da je potrebno zajamčiti bolji pristup trgovinskim pregovorima za parlamentarce i njihovo sudjelovanje u oblikovanju i provedbi odluka WTO-a te pravilno razmatranje trgovinskih politika u interesu njihovih građana.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

9.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

2

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Mireille D’Ornano, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Eleni Theocharous, Mirja Vehkaperä, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Thierry Cornillet, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge, Florent Marcellesi, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Krzysztof Hetman, Kati Piri

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

14

+

ALDE

Mirja Vehkaperä

EFDD

Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano

GUE/NGL

Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey

S&D

Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Kati Piri, Kathleen Van Brempt

VERTS/ALE

Maria Heubuch, Florent Marcellesi

2

-

PPE

Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Paul Rübig

10

0

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Thierry Cornillet

ECR

Nirj Deva, Eleni Theocharous

PPE

Krzysztof Hetman, Ádám Kósa, Bogdan Brunon Wenta, Joachim Zeller, Željana Zovko, Anna Záborská

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Christophe Hansen, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Elsi Katainen, Jude Kirton-Darling, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Danti, Paul Rübig, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Karin Kadenbach, Rupert Matthews


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

31

+

ALDE

Nadja Hirsch, Elsi Katainen, Marietje Schaake

ECR

David Campbell Bannerman, Emma McClarkin, Rupert Matthews, Joachim Starbatty

EFDD

William (The Earl of) Dartmouth

GUE/NGL

Helmut Scholz

NI

David Borrelli

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Paul Rübig, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Nicola Danti, Karin Kadenbach, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Joachim Schuster

3

-

ENF

France Jamet, Danilo Oscar Lancini

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

3

0

EFDD

Tiziana Beghin

GUE/NGL

Eleonora Forenza

VERTS/ALE

Yannick Jadot

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 27. studenog 2018.Pravna napomena