Postupak : 2018/2097(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0392/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0392/2018

Rasprave :

PV 11/12/2018 - 16
CRE 11/12/2018 - 16

Glasovanja :

PV 12/12/2018 - 12.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0513

IZVJEŠĆE     
PDF 480kWORD 62k
26.11.2018
PE 626.935v02-00 A8-0392/2018

Godišnje izvješće o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike

(2018/2097(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: David McAllister

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Godišnje izvješće o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike

(2018/2097(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

–  uzimajući u obzir članke 21. i 36. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt iz 1975. koji je objavila Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE),

–  uzimajući u obzir Sjevernoatlantski ugovor,

–  uzimajući u obzir zajedničku deklaraciju o suradnji EU-a i NATO-a od 10. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkoj odgovornosti,

–  uzimajući u obzir globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku iz 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0392/2018),

A.  budući da od kraja hladnog rata sigurnosno okruženje EU-a nikada nije bilo nestabilnije, nepredvidljivije, složenije i nejasnije, suočeno s međudržavnim sukobima, prirodnim katastrofama, terorizmom, propalim državama, kibernetičkim napadima i hibridnim ratovanjem; budući da trenutačne politike EU-a više nisu dostatne da bi mogle promicati stabilno i prosperitetno susjedstvo; budući da EU ima sve veću odgovornost u osiguravanju vlastite sigurnosti, braneći pritom svoje vlastite interese i vrijednosti;

B.  budući da vanjsko djelovanje EU-a ima izravan utjecaj na živote naših građana i unutar i izvan Europske unije, bilo pružanjem potpore miru, sigurnosti i stabilnosti u našem susjedstvu, sprječavanjem kriza prije njihova nastanka i upravljanjem njima kako bi se izbjegli negativni učinci prelijevanja ili potpomaganjem mirnog rješavanja sukoba;

C.  budući da je broj stanovnika EU-a u opadanju te se predviđa da će oko 2050. činiti samo 5 % svjetskog stanovništva u odnosu na 13 % 1960.;

D.  budući da se očekuje da će do 2050. polovina rasta svjetskog stanovništva biti zabilježeno u Africi, tj. 1,3 milijarde od 2,4 milijarde dodatnih ljudi na planetu; budući da će koncentracija tog rasta u nekim od najsiromašnijih zemalja dovesti do niza novih izazova koji će, ako se ne počnu rješavati već sada, imati pogubne učinke i na te zemlje i na Uniju;

E.  budući da se očekuje da će Kina, SAD i Indija do 2050. biti vodeće svjetske gospodarske sile s još većim političkim utjecajem, dok u dugoročnoj preraspodjeli gospodarske i političke snage ni jedna država članica EU-a neće biti u skupini najvećih svjetskih gospodarstava te će se stoga Unija suočavati s dubinski izmijenjenom raspodjelom snaga, što će iziskivati nove napore za jačanje postojećih institucija globalnog upravljanja;

F.  budući da je novi svjetski poredak sve više obilježen asimetrijom, s brojnim nedržavnim akterima koji su proširili svoj utjecaj tijekom proteklog desetljeća – od nevladinih organizacija koje se zalažu za ljudska prava, poštenu trgovinu i održivo upravljanje prirodnim resursima, do transnacionalnih korporacija koje utječu na politiku vlada i aktivista na društvenim medijima koji pozivaju na demokratske promjene; budući da međunarodne skupine organiziranog kriminala i terorističke organizacije pokušavaju potkopati demokratska načela; budući da multilateralizam, koji Europa snažno zagovara, sve više dolazi u pitanje, međutim, ni jedan novi državni ili nedržavni subjekt ne može nametnuti nepobitnu viziju svijeta;

G.  budući da je globalizacija povećala međuovisnost, a odluke donesene u Pekingu ili Washingtonu imaju izravan učinak na naše živote; budući da je, s druge strane, međuovisnost dovela do stvaranja globalnog javnog mišljenja o potrebi donošenja transnacionalnih rješenja za transnacionalne probleme te potrebi da multilateralne organizacije poboljšaju globalno upravljanje;

H.  budući da gotovo jedna četvrtina svjetskog stanovništva živi u nestabilnim državama ili društvima; budući da takve države ili društva sve više postaju plodno tlo za socioekonomsku nejednakost koja, zajedno s klimatskim promjenama, predstavlja neposredan izazov za stabilnost, demokraciju i mir;

I.  budući da su težnju Unije da preuzme vodstvo i utjecaj na svjetskoj razini ugrozili financijska kriza, njezino upravljanje nezapamćenom migracijskom i izbjegličkom krizom, sve veća pojava euroskepticizma, širenje kriza u bližem susjedstvu, nedostatak dosljednosti u vanjskoj politici, porast skepticizma u europskom javnom mišljenju o uporabi sile u inozemstvu i nedostatak učinkovite strateške autonomije EU-a, što je dovelo do tendencije da se na događaje reagira, a ne da se na njih utječe; budući da je unatoč tome EU i dalje svjetski predvodnik kada je riječ o regulatornim standardima;

J.  budući da su neke zapadne demokracije postale ranjivije, protekcionistički nastrojene i sve zatvorenije te sve više naginju ekstremizmu u vrijeme kada je multilateralna suradnja jedini način da se pronađe učinkoviti odgovor na globalne izazove; budući da sile poput Kine ili Rusije nastoje popuniti taj vakuum te žele osporiti, a ne prihvatiti postojeći način globalnog upravljanja koji se temelji na međunarodnom pravu; budući da navedene zemlje imaju drukčiji pristup razvojnoj suradnji koji ne ovisi o poboljšanjima u pogledu vladavine prava ili drugim demokratskim reformama;

K.  budući da je Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP) s Iranom važno multilateralno postignuće prema stabilnom i mirnom Bliskom istoku; budući da je odluka predsjednika Trumpa o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom i uvođenju sekundarnih sankcija europskim poduzećima koja posluju s Iranom vrijedna osude te podriva europsku gospodarsku suverenost, što naglašava problematičnu ovisnost EU-a o trgovinskom sustavu utemeljenom na dolaru; budući da su EU i države članice potvrdile svoju predanost ZSAP-u i poduzele mjere za zaštitu legitimnih europskih gospodarskih interesa;

L.  budući da ISIS, Al Qaida i druge međunarodne terorističke organizacije i dalje predstavljaju znatnu prijetnju Europi i državama diljem svijeta;

M.  budući da se europska sigurnost temelji na ambiciji postizanja zajedničke strateške autonomije, kako je naglašeno u Globalnoj strategiji Europske unije; budući da se ambiciozna, vjerodostojna i učinkovita zajednička vanjska politika mora poduprijeti primjerenim financijskim sredstvima i temeljiti na usklađenom, pravodobnom i dosljednom pristupu država članica;

1.  ističe da je vrijeme da Europska unija uzme svoju sudbinu u svoje ruke; smatra da bi EU trebao prihvatiti svoju ulogu punopravne, suverene političke i gospodarske sile u međunarodnim odnosima koja pomaže u rješavanju sukoba u cijelom svijetu i oblikuje globalno upravljanje; stoga naglašava da je za promicanje naših zajedničkih interesa, kao i naših načela i vrijednosti, potrebna istinski zajednička europska vanjska i sigurnosna politika koja se temelji na strateškoj autonomiji i njezinoj integraciji, uključujući i u pogledu kapaciteta, u područjima industrije i operacija;

2.  uvjeren je da nijedna pojedinačna država članica EU-a ne može sama učinkovito odgovoriti na današnje globalne izazove; vjeruje da združivanjem snaga unutar EU-a države članice mogu utjecati na svjetska događanja, što inače ne bi mogle; uvjeren je da 28 država članica koje nastoje postići dosljedno i usklađeno stajalište i predstavljaju ukupno 500 milijuna građana imaju veću snagu u međunarodnim pregovorima, promicanju ljudskih prava i odgovornosti te u postavljanju međunarodnih propisa i političkih, demokratskih, okolišnih, socijalnih i gospodarskih normi; osim toga, vjeruje da globalizacija pod zaštitom socijalnog modela EU-a može biti prilika, a ne prijetnja za građane EU-a, a to bi europski i nacionalni čelnici trebali jasno i na pozitivan način prenijeti javnosti;

3.  žali zbog činjenice da države članice prečesto daju prednost svojim nacionalnim interesima, bez obzira na moguće posljedice na europskoj razini, čime se narušava jedinstvo, dosljednost i učinkovitost EU-a, a stoga i njegova vjerodostojnost kao globalnog aktera; poziva na bolju podjelu odgovornosti, veću solidarnost i pojačanu koordinaciju između EU-a i država članica; podsjeća da je nužno da vanjske politike Unije budu usuglašene međusobno, ali i s drugim politikama koje imaju vanjsku dimenziju, te s međunarodnim partnerima; vjeruje da je dobra suradnja među državama članicama ključna za očuvanje naše demokracije, naših zajedničkih vrijednosti, naše slobode i naših socijalnih i ekoloških standarda; naglašava da je potrebno proširiti suradnju država članica, partnerskih zemalja i međunarodnih organizacija;

4.  podsjeća da je EU, gledajući 28 država članica u cjelini, najveće svjetsko gospodarstvo s više od pola milijarde ljudi, a euro je druga najvažnija rezervna valuta; naglašava da je na temelju zajedničkih doprinosa institucija EU-a i pojedinačnih država članica, EU ujedno i najveći svjetski donator razvojne pomoći;

5.  naglašava da su obilježja europskog pristupa vanjskim odnosima sljedeća:

–  promicanje i očuvanje univerzalnih vrijednosti kao što su mir, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava manjina;

–  predanost multilateralizmu i međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, uz potporu sustava UN-a i regionalnih organizacija kao što je OSCE;

–  naglasak na sprječavanju i upravljanju sukobima, posredovanju, mirnom rješavanju sukoba, izgradnji mira i izgradnji institucija;

–  promicanje održivog razvoja, pomoći i gospodarske suradnje, pravedne trgovine i klimatski prihvatljivih sporazuma i alternativnih izvora energije;

6.  ističe da bi EU trebao ostati vjeran svojim načelima demokracije, ljudskih prava i vladavine prava utvrđenim u Ugovorima; naglašava da je važno ocijeniti je li promicanje tih načela u trećim zemljama bilo uspješno te koliko ima prostora za daljnji napredak; ističe da se ugled EU-a kao promicatelja tih načela može održati samo ako osigura zaštitu i poštovanje tih istih načela unutar svih svojih država članica;

7.  dodatno potiče razmatranje politike „manje za manje” kada je riječ o onim zemljama koje nazaduju u pogledu upravljanja, demokracije i ljudskih prava; smatra da bi EU u slučaju kršenja demokratskih standarda i ljudskih prava trebao učinkovitije koristiti svoje instrumente vanjske politike, uključujući instrumente za trgovinu i razvoj kao što su bilateralni sporazumi s trećim zemljama, te prvenstveno osigurati da se ni jedan sporazum ne ratificira dok se ne ispune standardi koji se odnose na ljudska prava; poziva EU i države članice da donesu naloge za istragu neobjašnjenog bogatstva u cilju borbe protiv korupcije u trećim zemljama; podsjeća da su gospodarske sankcije snažan alat prisilne diplomacije; napominje da se u pojedinim slučajevima stajališta Europskog parlamenta u području vanjske politike ne provode na razini Unije i ustraje na tome da Vijeće i ESVD tome posvete veću pozornost;

8.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), Komisiju, Vijeće i pojedine države članice da djeluju strateški, slijedeći integrirani pristup i koristeći sva sredstava koja su im na raspolaganju, uključujući trgovinu, razvoj te diplomatske, civilne i vojne alate zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te stratešku komunikaciju i javnu diplomaciju, radi jačanja geopolitičkog utjecaja i ukupnog imidža EU-a u svijetu te radi zaštite njegovih interesa, uključujući poboljšanjem gospodarskog suvereniteta i strateške autonomije EU-a; ističe komplementarnu ulogu koju ekološka, kulturna, akademska i druge vrste „alternativne” diplomacije mogu imati u tom procesu;

9.  poziva da se u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) (2021. – 2027.) osiguraju primjerena financijska sredstava za vanjsko djelovanje EU-a te da EU svoja sredstva usmjeri na strateške prioritete; podsjeća na važnu ulogu koju instrument EU-a za financiranje vanjskog djelovanja ima u postizanju interesa vanjske politike EU-a; ističe važnost jačanja dosljednosti, učinkovitosti, mogućnosti brzog odgovora i fleksibilnosti instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja; ističe da je potrebno primjereno uključiti Parlament u kontrolu instrumenata i strateško upravljanje njima; smatra da su zbog povećanih izazova u susjedstvu EU-a i šire potrebna znatno veća sredstva za vanjsko djelovanje i znatno jačanje civilnih misija ZSOP-a;

10.  poziva ESVD da sa zemljama istomišljenicama razvije „tematski orijentirana savezništva”, da podupire međunarodni poredak temeljen na pravilima, multilateralizam i slobodnu i pravednu trgovinu te da traži kooperativna rješenja za globalne izazove, koji uključuju promjenu odnosa snaga; poziva ESVD da sa silama u usponu sudjeluje u pružanju globalnih javnih dobara kao što su mir i sigurnost te da s njima surađuje u operacijama sprečavanja i upravljanja krizama u cijelom svijetu te na ublažavanju klimatskih promjena, što uključuje održivo upravljanje prirodnim resursima, čistim zrakom, vodom i nezagađenim tlom, te na zaštiti i promicanju ljudskih prava i financijske stabilnost; podsjeća na važnost međuparlamentarnih odnosa za potporu tim ciljevima;

11.  osuđuje opetovano rusko korištenje prava na veto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i smatra ga narušavanjem međunarodnih nastojanja za postizanje mira i rješavanje sukoba; napominje da blokade u Vijeću sigurnosti UN-a utječu na djelovanje međunarodne zajednice i sprječavaju rješavanje kriza; ponovno poziva države članice da podrže reformu sastava i načina funkcioniranja Vijeća sigurnosti; naglašava da je EU predan jačanju uloge Ujedinjenih naroda na međunarodnom planu;

12.  napominje da je EU odigrao važnu ulogu u smirivanju i rješavanju stranih političkih kriza, posebno kada su neke države članice preuzele vodstvo pod pokroviteljstvom Unije u cjelini, primjerice Normandijska skupina ili pregovori EU3 + 3 s Iranom; smatra da bi, uz postizanje povećane suradnje u području sigurnosti i obrane na dugoročnoj razini, uspostavom ad hoc koalicija država članica, po potrebi, koje mogu intervenirati kako bi brzo odgovorile na međunarodne krize, vanjsko djelovanje kratkoročno moglo postati EU-a fleksibilnije i spremnije za rješavanje promjenjivih situacija jer bi se smanjio pritisak postizanja univerzalnog konsenzusa među državama članicama;

13.  pozdravlja činjenicu da EU, uključujući njegove civilne i vojne misije u okviru ZSOP-a u održavanju mira, sprečavanju sukoba, jačanju međunarodne sigurnosti i obnove nakon sukoba, ima sve veću ulogu u osiguranju dugotrajnog mira; podsjeća na povećani uspjeh u rješavanju sukoba kada u tom postupku službenu ulogu imaju žene te poziva na njihovo povećano sudjelovanje u takvim misijama;

14.  razumije da blizina opasnosti određuje političke prioritete; međutim, poziva sve države članice da poštuju načelo solidarnosti iz Ugovorâ (članak 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) i poduzmu potrebne mjere kako bi zajednički odgovorile na migracijsku krizu, kao što su sve države članice solidarnošću odgovorile na izazove u pogledu nametanja Rusije i izazove koje predstavlja Kina u kontekstu gospodarstva i sigurnosti; smatra i dalje da su trenutačne krize bile provjera koliko su države članice spremne surađivati kako bi se učinkovitije riješili zajednički izazovi; poziva da se i dalje pruža humanitarna i druga pomoć stanovništvu pogođenom sukobima;

15.  primjećuje sve veću povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti; naglašava potrebu za jačanjem unutarnje otpornosti EU-a na vanjska uplitanja te za uspostavom zajedničke strategije s međunarodnim partnerima, kako u pogledu zaštite kritične infrastrukture, tako i u pogledu zaštite temeljnih institucija i obilježja naših demokracija; podupire Komisiju i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da u okviru strategije smanjenja rizika i daljnje nastoji poboljšati otpornost EU-a od terorističkih napada, osobito džihadističkog terorizma kao jednog od glavnih izazova javne sigurnosti u EU-u, radikalizacije, nezakonite migracije, opetovane upotrebe kemijskog oružja, propagande, kampanja dezinformiranja na internetu i izvan njega, ruskih pokušaja kibernapada i uplitanja u kampanje za izbore i referendume te drugih hibridnih prijetnji koje zahtijevaju brze, odlučne i usklađene protumjere; naglašava da je potrebno poduzeti sve moguće mjere kako bi se izbjeglo bilo kakvo uplitanje u izbore za Europski parlament 2019. godine.

16.  naglašava da je kratkoročno gledajući transatlantsko partnerstvo suočeno s brojnim izazovima i preprekama, ali i dalje ostaje neophodno za sigurnost i prosperitet obiju strana Atlantika; izražava žaljenje zbog činjenice da se SAD sve više povlači iz multilateralnog svjetskog poretka utemeljenog na pravilima, odnosno iz Pariškog sporazuma, Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP), Sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (TPP) i Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava, te zbog njegovog prekida financiranja UNRWA-e i raznih agencija UN-a, multilateralnih foruma i mirovnih operacija te napada na Međunarodni kazneni sud; poziva EU da pokaže jedinstvo, odlučnost i proporcionalnost u svojim odgovorima na te odluke, da ponovno pruži svoju punu potporu ZSAP-u, da zajamči opipljive gospodarske rezultate s Iranom i da zaštiti europska poduzeća koja ulažu u Iran unatoč sankcijama SAD-a; nadalje poziva EU da pojača svoje napore u području diplomacije koja se odnosi na klimatske promjene te da u svaki trgovinski i investicijski sporazum uključi obvezu poštovanja Pariškog sporazuma;

17.  naglašava da ulaganje u stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana mora ostati glavni prioritet Europske unije; ponavlja da europska perspektiva za zemlje zapadnog Balkana mora biti usmjerena na punopravno članstvo dotičnih zemalja, pod uvjetom da su zadovoljeni svi uvjeti; ističe da se proces proširenja temelji na zaslugama i na strogim i pravednim uvjetima u skladu sa strogom primjenom kriterija iz Kopenhagena te ovisi isključivo o konkretnim rezultatima svake pojedine države postignutim u područjima kao što su temeljna ljudska prava, korupcija, pranje novca, transparentnost i neovisnost pravosuđa; u cijelom tom procesu naglašava važnost promicanja reformi koje su potrebne za uspostavu međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i političkoj i gospodarskoj suradnji s naglaskom na vladavini prava, poštovanju ljudskih prava, posebno prava manjina, pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, sigurnosti i migracijama, socioekonomskom i održivom razvoju, prometu i energetskoj povezanosti, zaštiti okoliša te digitalnom programu;

18.  prepoznaje da je stabilnost istočnog susjedstva važna i za stabilnost same Unije i ptiče razvoj sve bližih odnosa s Istočnim partnerstvom; poziva Komisiju i ESVD da na svojim istočnim granicama nastave koristiti transformativnu moć EU-a i jačati gospodarske veze i povezanost te da trgovinske sporazume i sporazume o pridruživanju, pristup jedinstvenom tržištu i produbljene osobne kontakte, uključujući olakšavanjem viznog režima i liberalizacijom kada su ispunjeni svi uvjeti, koriste kao poticaje za demokratske reforme i usvajanje europskih pravila i normi; ponovno poziva ESVD da prati demokratske procese u svojem izravnom susjedstvu i osigura da se demokratski napredak ne zaustavi ili nazaduje;

19.  ponovno ističe da se Unija obvezala da će podupirati suverenost, neovisnost i teritorijalni integritet svojih partnera; naglašava potrebu za rješavanjem svih zamrznutih sukoba u skladu s međunarodnim pravom, normama i načelima, za povećanjem potpore stanovnicima koji su pogođeni sukobima, interno raseljenim osobama i izbjeglicama te za suzbijanjem pokušaja destabilizacije iz trećih zemalja, posebno Rusije; ponovno osuđuje nezakonito rusko pripojenje Krima i vojnu intervenciju u istočnoj Ukrajini; poziva na kontinuirano ulaganje napora kako bi se zajamčila provedba sporazumâ iz Minska te poziva na proširenje sankcija EU-a protiv Rusije sve dok ona ne ispoštuje te sporazume; nadalje, osuđuje kontinuiranu militarizaciju i pogoršanje sigurnosnog i humanitarnog stanja na okupiranim gruzijskim teritorijima Abhazije i regije Chinvali/Južne Osetije te poziva Rusiju da ispuni svoje obveze u okviru Sporazuma o prekidu vatre iz 2008. koji je sklopljen pod posredovanjem Unije;

20.  podsjeća da je Sredozemno more granica između najneravnopravnijih regija u svijetu; ponavlja da je hitno potrebno poticati pravedan gospodarski i socijalni razvoj južnog sredozemnog bazena i subsaharske Afrike te pomoći zemljama u rješavanju temeljnih uzroka nestabilnosti poput oružanih sukoba, nedemokratskog i neučinkovitog upravljanja, korupcije i klimatskih promjena stvaranjem gospodarskih mogućnosti u lokalnoj zajednici, posebno za mlade i žene, a osobito u zemljama podrijetla migranata, surađujući s relevantnim akterima na terenu i uključivanjem lokalnih zajednica; u tom pogledu napominje prijedlog predsjednika Junckera o osnivanju novog Saveza Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta te njegovu inicijativu da različite trgovinske sporazume između Europe i Afrike preoblikuje u jedan sporazum o slobodnoj trgovini između kontinenata, koji može biti uspješan jedino ako predstavlja gospodarsko partnerstvo između ravnopravnih partnera i ako se time može stvoriti djelotvorno poslovno okruženje koje pogoduje poslovanju i ulaganjima; potiče EU da iskoristi druge mehanizme europske politike susjedstva za daljnje jačanje suradnje između Unije, partnerskih zemalja u južnom susjedstvu i ključnih regionalnih aktera u pogledu regionalnih pitanja kao što su dobro upravljanje, sigurnost, energija i borba protiv klimatskih promjena; ponavlja svoju potporu stabilizacijskom području EU-a u okviru ZSOP-a i poziva na njegovo jačanje;

21.  ističe da EU mora preuzeti vodeću ulogu na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu koristeći svoju „meku moć” i potpuno provodeći sve postojeće sporazume o pridruživanju; duboko žali zbog odluke vlade SAD-a da svoje veleposlanstvo u Izraelu preseli iz Tel Aviva u Jeruzalem; poziva EU da bude pokretačka sila u ponovnom pokretanju istinskog mirovnog postupka na Bliskom istoku radi postizanja dvodržavnog rješenja; potvrđuje nadređenost procesa iz Ženeve pod vodstvom UN-a u rješavanju sukoba u Siriji, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2254; osuđuje potporu Rusije i Irana Assadovu režimu, njegove ratne zločine i zločine protiv čovječnosti te poziva EU i države članice da učine sve kako bi zaustavile zločine protiv sirijskog naroda, a naročito uporabu kemijskog oružja protiv tog naroda;

22.  naglašava da je jačanje regionalne sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji od ključne važnosti za interese EU-a i njegovih država članica; poziva sve zainteresirane strane u regiji da pomire razlike mirnim putem te da se suzdrže od poduzimanja jednostranih mjera u cilju promjene statusa quo, među ostalim u Istočnom i Južnom kineskom moru, kako bi se zaštitila regionalna sigurnost; potiče brzi nastavak bilateralnih razgovora između Kine i Tajvana te ponovno ističe svoju potporu značajnom sudjelovanju Tajvana u međunarodnim organizacijama, mehanizmima i aktivnostima; podupire mjere za produbljenje odnosa Europske unije, njezinih država članica i partnera u Aziji te potiče gospodarsku, diplomatsku i sigurnosnu suradnju;

23.  potvrđuje, nakon završetka nedavnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u regiji, svoju predanost daljnjem stvaranju čvrstih odnosa s Latinskom Amerikom, promičući zaštitu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava kao temelja za dublju integraciju i suradnju; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog manjka poštovanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u Kubi, Nikaragvi i Venezueli; sa zabrinutošću prima na znanje izborna događanja u Brazilu i izražava nadu da će nova vlada i dalje slijediti put demokracije i vladavine prava; pohvaljuje napore svih strana uključenih u mirovni proces u Kolumbiji; ponavlja svoju punu potporu mirovnom procesu i njegovoj učinkovitoj provedbi;

24.  smatra da „meka sila” i izgradnja institucija unatoč njihovoj važnosti ne mogu biti dovoljne za stvaranje utjecaja u svijetu u kojem sve veću važnost imaju politika moći i „tvrda sila”; smatra da će učinkovitost vanjske politike EU-a u velikoj mjeri ovisiti o učinkovitoj kombinaciji instrumenata meke i tvrde sile, uključujući otvoreni dijalog, te o njezinoj sposobnosti da bude primjer drugima i da raspolaže resursima i kapacitetima koji to podupiru, kao i o odgovarajućim financijskim sredstvima, djelotvornom multilateralizmu, kombinaciji meke sile i vjerodostojne tvrde snage, udruživanju vojnih kapaciteta i spremnosti država članica da rješavaju odluke u tom kontekstu, kao i o suradnji s NATO-om i drugim zemljama koje dijele slična stajališta;

25.  pozdravlja povećanu suradnju u području obrane među državama članicama EU-a i korake koji su poduzeti kako bi se povećala vojna autonomija EU-a, tj. uspostavu europskog jedinstvenog zapovjednog centra u Bruxellesu za europske misije vojne obuke te uklanjanje prepreka za uvođenje borbenih misija EU-a; vjeruje da će uspostava stalne strukturirane suradnje (PESCO) u obrambenim projektima i koordinirana revizija nacionalnih proračuna za obranu (CARD) pomoći državama članicama da prodube svoju suradnju u području obrane i učinkovitije iskoriste svoje proračune za obranu; pozdravlja prijedlog potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Europskom fondu za mir i novom okviru za civilne misije u okviru ZSOP-a, kao i obvezu da se nastavi s vojnom mobilnošću kako bi se unaprijedila europska strateška autonomija, među ostalim i kroz Europsku inicijativu za intervencije; smatra da se razvojem snažne obrambene industrije jača tehnološka neovisnost EU-a, među ostalim promicanjem jedinstvenog tržišta za proizvode u području kibersigurnosti, za što je potrebno povećati kapacitete EU-a;

26.  smatra da je sposobnost slanja civilnih stručnjaka i vojnih snaga u sukobe diljem svijeta u cilju promicanja mira i stabilnosti osnovni preduvjet da se postane vjerodostojna politička snaga koja je sposobna organizirati sprječavanje naoružanog sukoba, provedbu mirovnih sporazuma i stabilizaciju nestabilnih situacija nakon sukoba; poziva ESVD i države članice da razviju dostatne civilne i vojne kapacitete, koji obuhvaćaju široki spektar kopnenih, zračnih, svemirskih, morskih i kibernetičkih kapaciteta, te da rade na razvoju pravno obvezujućeg instrumenta o potpuno neovisnim oružanim sustavima kako bi se zaštitili ciljevi Ugovora; ističe važnost daljnje suradnje Europske unije i NATO-a, kao što je naglašeno u Globalnoj strategiji EU-a i zajedničkoj deklaraciji EU-a i NATO-a; naglašava da bi daljnji razvoj obrambene unije trebao doprinijeti ciljevima vanjskih odnosa EU-a;

27.  naglašava da bi razvoj novih formata poput Europskog vijeća sigurnosti, što zagovara kancelarka Merkel i predsjednik Macron, te novih načina za bolju koordinaciju unutar EU-a i s međunarodnim tijelima, mogao olakšati učinkovitiji postupak donošenja odluka za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP); smatra da bi se zajedno sa stvaranjem tih struktura trebali razvijati i mehanizmi kojima se jamči njihov demokratski nadzor;

28.  podržava raspravu s EU-om o novim formatima, uključujući prijedlog koji je predsjednik Komisije Juncker iznio u svojem govoru o stanju Unije 12. rujna 2018. prema kojem bi se u posebnim područjima ZVSP-a, u kojima se trenutno prema Ugovorima zahtijeva jednoglasnost, prešlo na glasovanje kvalificiranom većinom (QMV), i to oko pitanja ljudskih prava, sankcija i civilnih misija; potiče države članice da razmotre načine na koje mogu učinkovitije djelovati u kontekstu ZVSP-a i ZSOP-a; vjeruje da bi glasovanje kvalificiranom većinom omogućilo EU-u da djeluje odlučnije, brže i učinkovitije; poziva Europsko vijeće da preuzme tu inicijativu primjenom prijelazne klauzule (članak 31. stavak 3. UEU-a); podržava Vijeće da razmotri širenje mogućnosti glasovanja kvalificiranom većinom na ostala područja ZVSP-a u okviru šire rasprave o glasovanju kvalificiranom većinom u politikama EU-a; prepoznaje da je potrebno potražiti kreativna rješenja u pogledu suradnje Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u području ZVSP-a i ZSOP-a, uzimajući u obzir načela utvrđena u Rezoluciji Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018. o okviru za budući odnos EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te državama članicama.


MIŠLJENJE MANJINE

o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) 2018/2097(INI)) – Odbor za vanjske poslove, izvjestitelj: David McAllister

Mišljenje manjine koje su podnijeli zastupnici Kluba zastupnika GUE/NGL-a Sabine Lösing i Miguel Urban Crespo

Izvješće se temelji na strahu od gubitka gospodarske i geostrateške prednosti. S jedne strane u izvješću se zalaže za suradnju i multilateralizam, a socioekonomske nejednakosti smatraju se uzrokom nestabilnost i sukoba, dok se s druge strane države članice i institucije EU-a pozivaju na upotrebu svih instrumenata, uključujući i vojne instrumente, za jačanje svog geopolitičkog utjecaja i zaštitu prvenstveno svojih gospodarskih interesa.

Protivimo se izvješću zato što se u njemu:

•  govori o mirnom i diplomatskom rješavanju sukoba, ali zagovara upotreba tvrde sile i vojske te podupire snažna obrambena industrija; pozdravljaju europske snage za intervenciju, zahtijeva povećano financiranje obrambenih kapaciteta i zalaže za raspoređivanje borbenih skupina EU-a;

•  zahtijeva ukidanje načela jednoglasnog donošenja odluka u Vijeću u pogledu ZVSP-a te promiče donošenje odluka kvalificiranom većinom i zalaže za Vijeće sigurnosti EU-a

•  ne slijedi rezolucija Europskog parlamenta o zabrani smrtonosnog autonomnog oružja

•  podupire produbljena suradnja u području obrane, stalna strukturirana suradnja (PESCO) koju financira EU te vojna mobilnost na štetu civilnih politika i projekata,

•  podupire predloženi instrument mirovne pomoći kojim će se pokriti svi troškovi vojnih operacija, uključujući raspoređivanje, opremanje i prijenos oružja izvan parlamentarnog nadzora, čime će se dodatno militarizirati pristup EU-a u sukobima;

Zahtijevamo:

-  potpuno razoružavanje (uključujući nuklearno) na razini EU-a i na globalnoj razini;

-  da se sredstva iz proračuna EU-a ne izdvajaju u vojne svrhe te strogo tumačenje članka 41. stavka 2. UEU-a kojim se zabranjuje korištenje proračuna EU-a za vojne ili obrambene operacije;


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

7

11

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Victor Boştinaru, Klaus Buchner, James Carver, Lorenzo Cesa, Georgios Epitideios, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule-Pēterse, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Wajid Khan, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Michel Reimon, Sofia Sakorafa, Anders Sellström, Alyn Smith, Jordi Solé, Dobromir Sośnierz, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, László Tőkés, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Anders Primdahl Vistisen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Doru-Claudian Frunzulică, Ana Gomes, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Patricia Lalonde, Antonio López-Istúriz White, Gilles Pargneaux, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Marietje Schaake, Eleni Theocharous, Bodil Valero, Mirja Vehkaperä


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

38

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule-Pēterse, Patricia Lalonde, Javier Nart, Jozo Radoš, Marietje Schaake, Ivo Vajgl, Mirja Vehkaperä

PPE

Michèle Alliot-Marie, Lorenzo Cesa, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Anders Sellström, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, László Tőkés

S&D

Victor Boştinaru, Eugen Freund, Doru-Claudian Frunzulică, Ana Gomes, Wajid Khan, Arne Lietz, Andrejs Mamikins, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Gilles Pargneaux, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula

7

-

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Miguel Urbán Crespo

NI

James Carver, Georgios Epitideios, Dobromir Sośnierz

11

0

ECR

Bas Belder, Marek Jurek, Charles Tannock, Eleni Theocharous, Anders Primdahl Vistisen

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Michel Reimon, Alyn Smith, Jordi Solé, Bodil Valero

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 10. prosinca 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti