Postupak : 2018/0106(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0398/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0398/2018

Rasprave :

PV 15/04/2019 - 14
CRE 15/04/2019 - 14

Glasovanja :

PV 16/04/2019 - 8.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0366

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 3636kWORD 464k
26.11.2018
PE 623.965v02-00 A8-00398/2018

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

(COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Virginie Rozière

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Miguel Viegas, Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

(*)  Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

POGREŠKE/DODACI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA O PRAVNOJ OSNOVI
 MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

(COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0218),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 16., 33., 43., 50., članak 53. stavak 1., članke 62., 91., 100., 103., 109., 114., 168., 169., 192., 207. i 325. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članak 13. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0159/2018),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 26. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018.(2),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje te Odbora za ustavna pitanja (A8-00398/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Pozivanje 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 16., 33., 43., 50., 53. stavak 1., 62., 91., 100., 103., 109., 114., 168., 169., 192., 207. i članak 325. stavak 4. i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 16., 33., 43., 50., članak 53. stavak 1., 62., 91., 100., 103., 109., 114., članak 153. stavak 1. točke (a), (b) i (e), članak 157. stavak 3., članke 168., 169., 192., 207. i članak 325. stavak 4. te Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.,

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Osobe koje rade za neku organizaciju ili su s njom u kontaktu zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. One zbog „zviždanja” imaju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda zakona i u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se zbog straha od osvete boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju.

(1)  Osobe koje rade za neku javnu ili privatnu organizaciju ili su s njom u kontaktu zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. Njihovo „zviždanje” ima ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda zakona koje škode javnom interesu i u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se zbog straha od osvete boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju. U tom se kontekstu sve više prepoznaje važnost pružanja uravnotežene i djelotvorne zaštite zviždača na europskoj i međunarodnoj razini. Stoga je cilj ove Direktive uspostaviti ozračje povjerenja za zviždače kako bi mogli prijavljivati uočene ili pretpostavljene povrede prava i prijetnje javnom interesu i unaprijediti ostvarivanje slobode izražavanja i slobode medija utvrđenih u članku 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Važno je naglasiti da su te slobode temelj istraživačkog novinarstva i načela povjerljivosti izvora informacija.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Na razini Unije prijave zviždača jedna su od važnih sastavnica provedbe prava Unije: zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i kaznenog progona povreda prava Unije.

(2)  Na razini Unije prijave i javna otkrivanja zviždača i istraživačkih novinara jedna su od važnih sastavnica provedbe prava i politika Unije: zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje često dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i kaznenog progona povreda prava Unije, čime se poboljšavaju transparentnost i odgovornost.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2a)  Svi veliki skandali, kao što su LuxLeaks ili Panamski dokumenti, koji su bili u središtu pozornosti javnosti od 2014. godine, izašli su na vidjelo zahvaljujući zviždačima.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  U određenim područjima politike povrede prava Unije mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu u smislu stvaranja znatnih rizika za dobrobit društva. Ako su u tim područjima utvrđeni nedostaci u provedbi, a zviždači se nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda, nužno je pojačati provedbu osiguravanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete i uvođenjem djelotvornih kanala za podnošenje prijava.

(3)  Povrede prava Unije mogu uzrokovati štetu javnom interesu u smislu stvaranja znatnih rizika za dobrobit društva i narušiti povjerenje građana u djelovanje Unije. Budući da se zviždači obično nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje takvih povreda i imaju dovoljno hrabrosti da prijave ili otkriju informacije radi zaštite javnog interesa, bez obzira na osobne i profesionalne rizike, nužno je pojačati provedbu prava Unije osiguravanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete i uvođenjem djelotvornih, neovisnih, povjerljivih i sigurnih kanala za podnošenje prijava.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Zaštita zviždača koja se trenutačno pruža u Europskoj uniji rascjepkana je po državama članicama i nejednako dostupna u područjima politika. Posljedice povreda prava Unije s prekograničnom dimenzijom koje su otkrili zviždači pokazuju kako nedostatna zaštita u samo jednoj državi članici negativno utječe ne samo na funkcioniranje politika EU-a u toj državi članici već se može prelijevati i u druge države članice i na cijelu Uniju.

(4)  Zaštita zviždača koja se trenutačno pruža u Europskoj uniji rascjepkana je po državama članicama i institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te je također nejednako dostupna u različitim područjima politika. Posljedice povreda prava Unije s prekograničnom dimenzijom koje su otkrili zviždači pokazuju kako nedostatna zaštita u jednoj državi članici negativno utječe ne samo na funkcioniranje politika EU-a u toj državi članici već se može prelijevati i u druge države članice i na cijelu Uniju.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4 a)  Člankom 33. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, čije su stranke Unija i njezine države članice, jasno se predviđa potreba za odgovarajućim pravnim mjerama kojima se pruža zaštita od bilo kakvog neopravdanog postupanja prema osobama koje nadležnim tijelima u dobroj vjeri i na temelju opravdanih razloga prijavljuju bilo koje činjenice u vezi s kaznenim djelima utvrđenim u skladu s tom Konvencijom.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)   Kako bi se olakšalo javno objavljivanje i uspostavila otvorena kultura prijavljivanja, uvjeti za javno objavljivanje podataka trebali bi biti u skladu s preporukom Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 o zaštiti zviždača. Ni u kojem slučaju ne bi trebalo sprječavati medije da otkrivaju prijestupe i na taj način ispunjavanju svoju demokratsku ulogu.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  U skladu s time, zajedničke minimalne standarde kojima se osigurava djelotvorna zaštita zviždača trebalo bi primjenjivati na akte i područja politika u kojima i. treba pojačati provedbu; ii. neprijavljivanje od strane zviždača ključni je čimbenik koji utječe na provedbu i iii. povrede prava Unije uzrokuju ozbiljnu štetu javnom interesu.

(5)  U skladu s time, zajedničke minimalne pravne standarde kojima se osigurava djelotvorna zaštita zviždača globalnim i sveobuhvatnim pristupom trebalo bi primjenjivati na sve europske i nacionalne akte i područja politika u kojima i. treba pojačati provedbu; ii. neprijavljivanje od strane zviždača ključni je čimbenik koji utječe na provedbu i iii. povrede prava Unije ili nacionalnog prava uzrokuju ozbiljnu štetu javnom interesu.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Trebalo bi ojačati zaštitu zviždača kako bi se potaknulo okružje koje pogoduje slobodi informiranja i medija; za to je prije svega potrebno da se novinarima i njihovim izvorima, uključujući zviždače, pruži djelotvorna zaštita od narušavanja njihove sigurnosti i mentalnog i fizičkog integriteta te da se spriječi svaki pokušaj zastrašivanja ili ugrožavanja njihove neovisnosti.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Zaštita zviždača od ključne je važnosti za jačanje provedbe prava Unije u području javne nabave. Povrh potrebe za sprječavanjem i otkrivanjem prijevare i korupcije u kontekstu provedbe proračuna EU-a, uključujući javne nabave, treba riješiti problem da nacionalna javna tijela i određena komunalna poduzeća pri nabavi robe, radova i usluga nedostatno primjenjuju pravila o javnoj nabavi. Povredama takvih pravila narušava se tržišno natjecanje, povećavaju se troškovi poslovanja, ugrožavaju interesi ulagača i dioničara i, općenito, smanjuje privlačnost ulaganja i stvaraju nejednaki uvjeti za sva poduzeća diljem Europe, što utječe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(6)  Zaštita zviždača od ključne je važnosti za jačanje provedbe prava Unije u području javne nabave. Povrh potrebe za sprječavanjem i otkrivanjem prijevare i korupcije u kontekstu provedbe proračuna EU-a, uključujući javnu nabavu, treba riješiti problem da nacionalna javna tijela i određena komunalna poduzeća pri nabavi robe, radova i usluga nedostatno primjenjuju pravila o javnoj nabavi. Povredama takvih pravila narušava se tržišno natjecanje, povećavaju se troškovi poslovanja, ugrožavaju interesi ulagača i dioničara i, općenito, smanjuje privlačnost ulaganja i stvaraju nejednaki uvjeti za sva poduzeća diljem Europe, što utječe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U većini slučajeva takvim se povredama ozbiljno narušava povjerenje građana u javne institucije, čime se ugrožava pravilno funkcioniranje demokracije. Trebalo bi poduzeti sve moguće napore u cilju zaštite osoba koje prijavljuju zlouporabu ili nepravilnosti u pogledu proračuna i institucija Unije.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Sustav zaštite osoba koje prijavljuju povrede prava Unije ne otklanja potrebu za jačanjem mehanizama nadzora svih država članica i njihovih javnih struktura, koje bi trebale biti sve sposobnije za borbu protiv poreznih prijevara i pranja novca, kao ni potrebu za sudjelovanjem u međunarodnoj suradnji u tim područjima.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Zakonodavac Unije već je potvrdio dodanu vrijednost zaštite zviždača u području financijskih usluga. Nakon financijske krize, koja je istaknula nedostatke u provedbi mjerodavnih pravila, uvedene su mjere za zaštitu zviždača u velik broj zakonodavnih instrumenata u tom području34. Konkretno, u kontekstu bonitetnog okvira koji se primjenjuje na kreditne institucije i investicijska društva u Direktivi 2013/36/EU35 predviđena je zaštita zviždača koja se proširuje i na Uredbu (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.

(7)  Zakonodavac Unije već je potvrdio dodanu vrijednost sektorske zaštite zviždača u području financijskih usluga. Nakon financijske krize, koja je istaknula ozbiljne nedostatke u provedbi mjerodavnih pravila, uvedene su mjere za zaštitu zviždača u velik broj zakonodavnih instrumenata u tom području34. Konkretno, u kontekstu bonitetnog okvira koji se primjenjuje na kreditne institucije i investicijska društva Direktivom 2013/36/EU35 predviđena je zaštita zviždača koja se proširuje i na Uredbu (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Međutim, u velikom broju istaknutih slučajeva koji uključuju europske financijske institucije dokazano je da je zaštita zviždača u takvim financijskim institucijama i dalje nezadovoljavajuća te da strahovi od odmazde i poslodavaca i vlasti i dalje sprječavaju zviždače da iznesu informacije o povredi prava.

_________________

_________________

34 Komunikacija od 8.12.2010. Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga.

34 Komunikacija od 8.12.2010. Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga.

35 Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

35 Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Važnost zaštite zviždača u pogledu sprječavanja i odvraćanja od povrede pravila Unije o sigurnosti prometa kojima se mogu ugroziti životi ljudi već je potvrđena u sektorskim instrumentima Unije o sigurnosti zrakoplovstva38 i sigurnosti pomorskog prometa39, u kojima su predviđene prilagođene mjere zaštite zviždača i posebni kanali za podnošenje prijava. Ti instrumenti uključuju i zaštitu od osvete radnika koji prijavljuju svoje iskrene pogreške (takozvana „kultura odgovornosti”). Nužno je dopuniti postojeće elemente zaštite zviždača u ta dva sektora i osigurati takvu zaštitu u cilju jačanja provedbe sigurnosnih standarda za druge načine prijevoza, posebno cestovni i željeznički prijevoz.

(9)  Važnost zaštite zviždača u pogledu sprječavanja i odvraćanja od povrede pravila Unije o sigurnosti prometa kojima se mogu ugroziti životi ljudi već je potvrđena u sektorskim instrumentima Unije o sigurnosti zrakoplovstva38 i sigurnosti pomorskog prometa39, u kojima su predviđene prilagođene mjere zaštite zviždača i posebni kanali za podnošenje prijava. Ti instrumenti uključuju i zaštitu od osvete kad je riječ o radnicima koji prijavljuju svoje iskrene pogreške (takozvana „kultura odgovornosti”). Nužno je, među ostalim, dopuniti i proširiti postojeće elemente zaštite zviždača u ta dva sektora i osigurati takvu zaštitu kako bi se odmah ojačala provedba sigurnosnih standarda za druge načine prijevoza, osobito posebni prijevoz, prijevoz unutarnjim plovnim putovima, cestovni i željeznički prijevoz.

_________________

_________________

38 Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, str. 18.).

38 Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, str. 18.).

39 Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu (SL L 329, str. 1.), Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, str. 57.).

39 Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu (SL L 329, str. 1.), Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, str. 57.).

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Prikupljanje dokaza i otkrivanje i rješavanje zločina povezanih sa zaštitom okoliša i nezakonitog postupanja protiv zaštite okoliša i dalje su izazov i treba ih pojačati kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Mjere EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem” od 18. siječnja 2018.40 Iako pravila o zaštiti zviždača trenutačno postoje samo u jednom sektorskom instrumentu o zaštiti okoliša41, uvođenje takve zaštite čini se nužnim kako bi se mogla osigurati djelotvorna provedba pravne stečevine Unije u području okoliša, čije povrede mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu s mogućim prekograničnim učincima prelijevanja. To je važno i u slučajevima kada nesigurni proizvodi mogu uzrokovati štetu za okoliš.

(10)  Prikupljanje dokaza, sprječavanje, otkrivanje i rješavanje zločina povezanih sa zaštitom okoliša i nezakonitog postupanja ili propusta, kao i potencijalnih povreda u pogledu zaštite okoliša nažalost i dalje predstavljaju izazov i treba ih ojačati kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Mjere EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem” od 18. siječnja 2018.40 Iako pravila o zaštiti zviždača trenutačno postoje samo u jednom sektorskom instrumentu o zaštiti okoliša41, uvođenje takve zaštite nužno je kako bi se mogla osigurati djelotvorna provedba pravne stečevine Unije u području okoliša, čije povrede mogu uzrokovati štetu javnom interesu s mogućim prekograničnim učincima prelijevanja. To je važno i u slučajevima kada nesigurni proizvodi mogu uzrokovati štetu za okoliš.

_________________

_________________

40 COM(2018) 10 final.

40 COM(2018) 0010.

41 Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, str. 66.).

41 Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, 28.6.2013., str. 66.).

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Slična razmatranja opravdavaju uvođenje zaštite zviždača u cilju nadopune postojećih odredaba i sprječavanja povreda prava EU-a u području prehrambenog lanca te posebno u području sigurnosti hrane i hrane za životinje te u području zdravlja i dobrobiti životinja. Različita pravila Unije koja su razvijena u tim područjima usko su međusobno povezana. U Uredbi (EZ) br. 178/200242 utvrđena su opća načela i zahtjevi na kojima se temelje sve mjere Unije i nacionalne mjere koje se odnose na hranu i hranu za životinje, s posebnim naglaskom na sigurnost hrane, kako bi se osigurao visoki stupanj zaštite ljudskog zdravlja i interesa potrošača u pogledu hrane te djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Uredbom je predviđeno, među ostalim, da subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje ne smiju sprječavati svoje zaposlenike i druge osobe da surađuju s nadležnim tijelima kada to može spriječiti, smanjiti ili ukloniti rizik koji proizlazi iz hrane. Zakonodavac Unije poduzeo je sličan pristup u području „Zakona o zdravlju životinja” s pomoću Uredbe (EU) 2016/429 kojom su utvrđena pravila za sprječavanje i kontrolu bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude43.

(11)  Slična razmatranja opravdavaju uvođenje zaštite zviždača u cilju nadopune postojećih odredaba i sprječavanja povreda prava EU-a u području prehrambenog lanca te posebno u području sigurnosti hrane i hrane za životinje te u području zdravlja, zaštite i dobrobiti životinja. Različita pravila Unije koja su razvijena u tim područjima usko su međusobno povezana. U Uredbi (EZ) br. 178/200242 utvrđena su opća načela i zahtjevi na kojima se temelje sve mjere Unije i nacionalne mjere koje se odnose na hranu i hranu za životinje, s posebnim naglaskom na sigurnost hrane, kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ljudskog zdravlja i interesa potrošača u pogledu hrane te djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Uredbom je predviđeno, među ostalim, da subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje ne smiju sprječavati svoje zaposlenike i druge osobe da surađuju s nadležnim tijelima kada to može spriječiti, smanjiti ili ukloniti rizik koji proizlazi iz hrane. Zakonodavac Unije poduzeo je sličan pristup u području „Zakona o zdravlju životinja” s pomoću Uredbe (EU) 2016/429 kojom su utvrđena pravila za sprječavanje i kontrolu bolesti životinja prenosivih na životinje ili ljude43. Direktivom Vijeća 98/58/EZ43a i Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća43b te Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/200543c i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/209943d utvrđuju se pravila u području zaštite i dobrobiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje, tijekom prijevoza, u trenutku usmrćivanja i kad se koriste u svrhe ispitivanja na životinjama.

__________________

__________________

42 Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, str. 1.).

42 Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, str. 1.).

43 SL L 84, str. 1.

43 SL L 84, str. 1.

 

43a Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8. 1998., str. 23.).

 

43b Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).

 

43c Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka i o izmjeni direktiva 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredbe (EZ) br. 1255/97 (SL L 3, 5.1.2005., str. 1.);

 

43d Uredba Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009. o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja (SL L 303, 18.11.2009., str. 1.).

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Jačanjem zaštite zviždača pridonijelo bi se i sprječavanju i suzbijanju povreda Euratomovih pravila o nuklearnoj sigurnosti, zaštiti od zračenja te odgovornom i sigurnom upravljanju potrošenim gorivom i radioaktivnim materijalom i pojačala bi se provedba postojećih odredaba revidirane Direktive o nuklearnoj sigurnosti44 koje se odnose na kulturu djelotvorne nuklearne sigurnosti i posebno, članka 8.b stavka 2. točke (a) kojim je propisano, među ostalim, da nadležno tijelo mora uspostaviti sustave upravljanja kojima se daje prednost nuklearnoj sigurnosti i promiče se, na svim razinama zaposlenika i upravljanja, mogućnost učinkovite provedbe relevantnih sigurnosnih načela i prakse i pravodobno izvješćivanje o sigurnosnim pitanjima.

(12)  Jačanjem zaštite zviždača pridonijelo bi se i sprječavanju i suzbijanju povreda Euratomovih pravila o nuklearnoj sigurnosti, zaštiti od zračenja te odgovornom i sigurnom upravljanju potrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom i pojačala bi se provedba postojećih odredaba revidirane Direktive o nuklearnoj sigurnosti44 koje se odnose na kulturu djelotvorne nuklearne sigurnosti i posebno, članka 8.b stavka 2. točke (a) kojim je propisano, među ostalim, da nadležno tijelo mora uspostaviti sustave upravljanja kojima se daje prednost nuklearnoj sigurnosti i promiče se, na svim razinama zaposlenika i upravljanja, mogućnost učinkovite provedbe relevantnih sigurnosnih načela i prakse i pravodobno izvješćivanje o sigurnosnim pitanjima.

_________________

_________________

44 Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25.7.2014., str. 42. – 52.).

44 Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25.7.2014., str. 42.).

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  U tom smislu prijave zviždača mogu biti od ključne važnosti za otkrivanje i sprječavanje, smanjenje ili uklanjanje rizika za javno zdravlje i zaštitu potrošača koji nastaju zbog povreda pravila Unije, a koji bi inače mogli ostati skriveni. Zaštita potrošača snažno je povezana sa slučajevima kada nesigurni proizvodi mogu uzrokovati znatnu štetu potrošačima. Stoga bi trebalo uvesti zaštitu zviždača u vezi s relevantnim pravilima Unije koja su donesena u skladu s člancima 114., 168. i 169. UFEU-a.

(13)  U tom smislu prijave zviždača mogu biti od ključne važnosti za otkrivanje i sprječavanje, smanjenje ili uklanjanje rizika za javno zdravlje i zaštitu potrošača koji nastaju zbog povreda pravila Unije, a koji bi inače mogli ostati skriveni. Zaštita potrošača snažno je povezana sa slučajevima kada nesigurni proizvodi mogu uzrokovati štetu potrošačima. Stoga bi trebalo uvesti zaštitu zviždača u vezi s relevantnim pravilima Unije koja su donesena u skladu s člancima 114., 168. i 169. UFEU-a.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Zaštita privatnosti i osobnih podataka drugo je područje u kojima se zviždači nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda prava Unije koje bi mogle znatno naštetiti javnom interesu. Slično se primjenjuje i na povrede Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava45, kojom se uvodi obveza prijavljivanja incidenata (uključujući onih kojima se ne ugrožavaju osobni podaci) i sigurnosni zahtjevi za subjekte koji pružaju osnovne usluge u mnogim sektorima (npr. energija, zdravlje, promet, bankarstvo itd.) i pružatelje ključnih digitalnih usluga (npr. usluge računalstva u oblaku). Prijave zviždača u tom području posebno su vrijedne za sprječavanje sigurnosnih incidenata koji bi utjecali na ključne gospodarske i društvene aktivnosti i raširene digitalne usluge. Njima se pomaže u osiguranju kontinuiteta usluga koje su od ključne važnosti za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i dobrobit društva.

(14)  Zaštita privatnosti i osobnih podataka, utvrđena u člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima i članku 8. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), drugo je područje u kojem zviždači mogu pomoći otkrivanju povreda prava Unije koje bi mogle naštetiti javnom interesu. Slično se primjenjuje i na povrede Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava45, kojom se uvode obveza prijavljivanja incidenata (uključujući onih kojima se ne ugrožavaju osobni podaci) i sigurnosni zahtjevi za subjekte koji pružaju osnovne usluge u mnogim sektorima (npr. energija, turizam, zdravlje, promet, bankarstvo, građevinarstvo itd.), pružatelje ključnih digitalnih usluga (npr. usluge računalstva u oblaku) i pružatelje osnovnih komunalnih usluga (npr. voda, električna energija, plin). Prijave zviždača u tom području posebno su vrijedne za sprječavanje sigurnosnih incidenata koji bi utjecali na ključne gospodarske i društvene aktivnosti i raširene digitalne usluge kao i za sprječavanje kršenja zakonodavstva Unije u području zaštite podataka. Njima se pomaže u osiguranju kontinuiteta usluga koje su od ključne važnosti za društvo.

_________________

_________________

45 Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.

45 Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Ključno područje u kojem treba pojačati provedbu prava Unije jest zaštita financijskih interesa Unije koja se odnosi na borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na rashode Unije, prikupljanje Unijinih prihoda i sredstava ili na Unijinu imovinu. Jačanje zaštite financijskih interesa unije obuhvaća i provedbu proračuna Unije povezanog s rashodima na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Zbog neučinkovite provedbe u području financijskih interesa Unije, uključujući zbog prijevare i korupcije na nacionalnoj razini, smanjuju se prihodi Unije i uzrokuje zlouporaba sredstava EU-a, što može narušiti javna ulaganja i rast i umanjiti povjerenje građana u djelovanje EU-a. Zaštita zviždača nužna je za olakšavanje otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja relevantne prijevare i nezakonitih aktivnosti.

(16)  Ključno područje u kojem treba ojačati provedbu prava Unije jest zaštita financijskih interesa Unije koja se odnosi na borbu protiv prijevara, korupcije, povreda zakonskih zahtjeva, zlouporabe ovlasti i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na rashode Unije, prikupljanje prihoda i sredstava Unije ili na imovinu Unije. Jačanje zaštite financijskih interesa unije obuhvaća i provedbu proračuna Unije povezanog s rashodima na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Zbog neučinkovite provedbe u području financijskih interesa Unije, među ostalim i zbog prijevare i korupcije na nacionalnoj razini, smanjuju se prihodi Unije i uzrokuje zlouporaba sredstava EU-a, što može narušiti javna ulaganja i rast i umanjiti povjerenje građana u djelovanje EU-a. Istraživački novinari također imaju ključnu ulogu u otkrivanju prijestupa povezanih sa svim tim područjima. Oni predstavljaju vrlo izloženu skupinu stručnjaka koji otkrivanje velikih nepravilnosti i korupcije nerijetko plaćaju svojim radnim mjestima, slobodom pa čak i svojim životima. Stoga bi posebne mjere zaštite istraživačkih novinara trebale biti uključene u horizontalni zakonodavni prijedlog o zaštiti zviždača. Zaštita istraživačkih novinara i zviždača nužna je za olakšavanje otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja relevantnih prijevarnih i nezakonitih aktivnosti.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Određeni akti Unije, posebno u području financijskih usluga, kao što su Uredba (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta49 i Provedbena direktiva Komisije 2015/2392, donesena na temelju te Uredbe50, već sadržavaju podrobna pravila o zaštiti zviždača. Takvo postojeće zakonodavstvo Unije, uključujući popis iz dijela II. Priloga, trebalo bi dopuniti ovom Direktivom kako bi ti instrumenti bili potpuno usklađeni s njezinim minimalnim standardima i kako bi se istodobno očuvale posebnosti koje su u njima predviđene i koje su prilagođene pojedinim sektorima. To je posebno važno kako bi se moglo utvrditi koje pravne osobe u području financijskih usluga, sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trenutačno imaju obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava.

(18)  Određeni akti Unije, posebno u području financijskih usluga, kao što su Uredba (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta49 i Provedbena direktiva Komisije 2015/2392, donesena na temelju te Uredbe50, već sadržavaju podrobna pravila o zaštiti zviždača. Takvo postojeće zakonodavstvo Unije, uključujući popis iz dijela II. Priloga, trebalo bi dopuniti ovom Direktivom kako bi ti instrumenti bili potpuno usklađeni s njezinim minimalnim standardima i kako bi se istodobno očuvale posebnosti koje su u njima predviđene i koje su prilagođene pojedinim sektorima. To je posebno važno kako bi se moglo utvrditi koje pravne osobe u području financijskih usluga, sprječavanja i borbe protiv pranja novca, ispravne provedbe Direktive 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća50a, kao i sprječavanja i borbe protiv financiranja terorizma i kibernetičkog kriminala, trenutačno imaju obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava. S obzirom na to da takvi slučajevi često uključuju veoma složene međunarodne korporativne i financijske aranžmane koji vjerojatno pripadaju različitim nadležnostima, trebalo bi usvojiti odredbe o jedinstvenoj kontaktnoj točki za zviždače.

_________________

_________________

49 SL L 173, str. 1.

49 SL L 173, str. 1.

50 Provedbena direktiva Komisije (EU) 2015/2392 оd 17. prosinca 2015. o Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijavljivanja stvarnih ili potencijalnih kršenja te Uredbe nadležnim tijelima (SL L 332, str. 126.)

50 Provedbena direktiva Komisije (EU) 2015/2392 оd 17. prosinca 2015. o Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijavljivanja stvarnih ili potencijalnih kršenja te Uredbe nadležnim tijelima (SL L 332, str. 126.)

 

50a Direktiva 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (SL L 48, 23.2.2011., str. 1.).

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18a)  Unija se temelji na nizu zajedničkih vrijednosti i načela. Ona jamči poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda utvrđenih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”). Budući da je riječ o pravima i načelima na kojima se Unija temelji, njihova je zaštita od iznimne važnosti, a osobe koje otkrivaju povrede tih prava i načela trebale bi uživati zaštitu predviđenu ovom Direktivom.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Svaki puta kada je donesen novi akt Unije za koji je relevantna zaštita zviždača i koji može pridonijeti djelotvornijoj provedbi, trebalo bi razmotriti izmjenu Priloga ovoj Direktivi kako bi on bio obuhvaćen njezinim područjem primjene.

(19)  Da bi se u obzir uzeli svi novi akti Unije za koje je relevantna zaštita zviždača i koji bi mogli imati učinak u smislu djelotvornije provedbe, trebalo bi Komisiji delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi izmjene ove Direktive ažuriranjem njezina Priloga svaki put kad se donese novi akt Unije, kako bi on bio obuhvaćen njezinim područjem primjene. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.1a Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

 

___________________

 

1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(19a)  U određenim situacijama povrede prava Unije koje se odnosi na zaštitu radnika, zapošljavanje i radne uvjete te socijalna, individualna i kolektivna prava radnika mogu biti predmetom učinkovitih pojedinačnih postupaka za osiguranje pravne zaštite. S druge strane, ako su takve povrede sustavne, njima se potkopava javni interes i stoga je potrebno osigurati zaštitu osoba koje ih prijavljuju. U određenim su područjima uočene poteškoće u provedbi zakonodavstva Unije, kao što je neprihvatljivo pribjegavanje nesigurnom zapošljavanju. Potrebna je i učinkovita provedba prava Unije, a poboljšanjem zaštite zviždača u području radnog prava poboljšala bi se primjena prava i osigurala visoka razina zaštite radnika na unutarnjem tržištu te istodobno osiguralo pošteno tržišno natjecanje među gospodarskim subjektima.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita zaposlenika koji prijavljuju povrede radnog prava Unije. U području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, člankom 11. Okvirne Direktive 98/391/EEZ već se zahtijeva od država članica da osiguraju da radnici ili njihovi predstavnici ne budu stavljeni u nepovoljni položaj zbog svojih zahtjeva ili prijedloga poslodavcima da poduzmu potrebne mjere za ublažavanje opasnosti za radnike i/ili za uklanjanje izvora opasnosti. Radnici i njihovi predstavnici mogu se obratiti nadležnim nacionalnim tijelima ako smatraju da su mjere koje je poduzeo poslodavac i sredstva koje je koristio neprimjereni za osiguranje sigurnosti i zdravlja.

(20)  Ovom bi se Direktivom trebala dopuniti zaštita zaposlenika koji prijavljuju povrede radnog prava Unije. U području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, člankom 11. Okvirne Direktive 98/391/EEZ od država članica već se zahtijeva da osiguraju da radnici ili njihovi predstavnici ne budu stavljeni u nepovoljan položaj zbog svojih zahtjeva ili prijedloga poslodavcima da poduzmu potrebne mjere za ublažavanje opasnosti za radnike i/ili za uklanjanje izvora opasnosti. Radnici i njihovi predstavnici mogu se obratiti nadležnim nacionalnim tijelima ili tijelima Unije ako smatraju da su mjere koje je poduzeo i sredstva koja je koristio poslodavac neprimjereni za osiguranje sigurnosti i zdravlja.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje zaštita nacionalne sigurnosti i ostalih klasificiranih informacija koje su, iz sigurnosnih razloga, zaštićene od neovlaštenog pristupa pravom ili zakonima Unije te propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u predmetnoj državi članici. Nadalje, odredba ove Direktive ne bi trebala utjecati na obveze koje proizlaze iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili iz Odluke Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)  

Amandman    27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)  Osobe koje prijavljuju informacije o prijetnjama ili šteti javnom interesu za koje su saznale tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom iskorištavaju svoje pravo na slobodu izražavanja. Pravo na slobodu izražavanja, propisano člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), obuhvaća medijsku slobodu i pluralizam.

(22)  Osobe koje prijavljuju informacije o prijetnjama ili šteti javnom interesu djeluju na temelju prava na slobodu izražavanja i informiranja utvrđenog u članku 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), koja obuhvaća pravo na dobivanje i širenje informacija te medijsku slobodu i pluralizam.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)  Zaštita bi se prvo trebala primjenjivati na osobe koje imaju položaj „radnika” u smislu članka 45. UFEU-a, kako ga tumači Sud EU-a52, odnosno osobe koje određeno vrijeme obavljaju usluge za drugu osobu ili prema uputama te osobe i zauzvrat primaju naknadu. Stoga bi trebalo osigurati zaštitu i radnicima koji nisu u uobičajenom radnom odnosu, uključujući radnicima koji rade s pola radnog vremena i na određeno vrijeme i osobama s ugovorom o radu ili radnim odnosom s agencijom za privremeno zapošljavanje, a to su vrste odnosa na koje je često teško primijeniti uobičajenu zaštitu od nepoštenog postupanja.

(26)  Zaštita bi se prvo trebala primjenjivati na osobe koje imaju položaj „radnika” u smislu članka 45. UFEU-a, kako ga tumači Sud EU-a52, odnosno osobe koje određeno vrijeme obavljaju usluge za drugu osobu ili prema uputama te osobe i zauzvrat primaju naknadu. U skladu sa sudskom praksom Suda pojam „radnika” trebalo bi tumačiti u širem smislu, odnosno tako da uključuje i javne i državne službenike. Stoga bi trebalo osigurati zaštitu i radnicima koji su u drugim radnim odnosima, uključujući one koji rade na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme, stažiste, plaćene i neplaćene vježbenike, kao i osobe s ugovorom o radu ili radnim odnosom s agencijom za privremeno zapošljavanje te osobe s nesigurnim ili prekograničnim zaposlenjem, a to su vrste odnosa na koje je često teško primijeniti uobičajenu zaštitu od nepoštenog postupanja. Naposljetku, zaštitu bi trebalo osigurati i osobama kojima je istekao ugovor o radu.

_________________

_________________

52 Presude od 3. srpnja 1986.,Lawrie-Blum, predmet 66/85; 14. listopada 2010., Union Syndicale Solidaires Isère, predmet C-428/09; 9. srpnja 2015., Balkaya, predmet C-229/14; 4. prosinca 2014., FNV Kunsten, predmet C-413/13; i 17. studenoga 2016., Ruhrlandklinik, predmet C-216/15.

52 Presuda Suda od 3. srpnja 1986., Lawrie-Blum protiv Savezne države Baden-Württemberg, C-66/85, ECLI:EU:C:1986:284; presuda Suda od 14. listopada 2010., Union Syndicale Solidaires Isère, C-428/09, ECLI:EU:C:2010:612; presuda Suda od 9. srpnja 2015., Balkaya, C-229/14, ECLI:EU:C:2015:455; presuda Suda od 4. prosinca 2014., FNV Kunsten Informatie en Media, C-413/13, ECLI:EU:C:2014:2411; presuda Suda od 17. studenog 2016., Betriebsrat der Ruhrlandklinik, C-216/15, ECLI:EU:C:2016:883.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27)  Zaštitu bi trebalo proširiti i na daljnje kategorije fizičkih ili pravnih osoba koje, iako nisu „radnici” u smislu članka 45. UFEU-a, mogu imati ključnu ulogu u otkrivanju povreda prava i mogle bi se naći u položaju gospodarske ranjivosti u kontekstu aktivnosti povezanih s poslom. Na primjer, u područjima kao što je sigurnost proizvoda dobavljači su mnogo bliži izvoru moguće prakse nepoštene i nezakonite proizvodnje, uvoza ili distribucije nesigurnih proizvoda; pri provedbi fondova Unije konzultanti koji pružaju usluge nalaze se u povlaštenom položaju da mogu upozoriti na povrede kojima svjedoče. Takve kategorije osoba, uključujući samozaposlene osobe koje pružaju usluge, slobodna zanimanja, ugovaratelje, podugovaratelje i dobavljače, obično doživljavaju osvetu u obliku prijevremenog raskida ili otkaza ugovora o pružanju usluga, licencije ili dozvole, gubitka klijenata, gubitka prihoda, prisile, zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća ili štete za ugled. Osvetu mogu doživjeti i dioničari i osobe u upravljačkim tijelima, na primjer u financijskom smislu ili u obliku zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu ili štete ugledu. Zaštitu bi trebalo osigurati i kandidatima za zapošljavanje ili za pružanje usluga nekoj organizaciji koji su saznali za povrede zakona tijekom postupka zapošljavanja ili u nekoj drugoj fazi pregovaranja o ugovoru i koji bi mogli doživjeti osvetu u obliku negativnih preporuka za zapošljavanje ili stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća.

(27)  Zaštitu bi trebalo proširiti i na daljnje kategorije fizičkih ili pravnih osoba koje, iako nisu „radnici” u smislu nacionalnog prava ili u skladu s člankom 45. UFEU-a, mogu imati ključnu ulogu u otkrivanju povreda prava i mogle bi se naći u položaju gospodarske ranjivosti u kontekstu aktivnosti povezanih s poslom. Na primjer, u područjima kao što je sigurnost proizvoda dobavljači su mnogo bliži izvoru moguće prakse nepoštene i nezakonite proizvodnje, uvoza ili distribucije nesigurnih proizvoda; pri provedbi fondova Unije konzultanti koji pružaju usluge nalaze se u povlaštenom položaju da mogu upozoriti na povrede kojima svjedoče. Takve kategorije osoba, uključujući samozaposlene osobe koje pružaju usluge, vanjske suradnike, ugovaratelje, podugovaratelje i dobavljače, obično su izložene osveti koja, na primjer, može biti u obliku prijevremenog raskida ili otkaza ugovora o pružanju usluga, licencije ili dozvole, gubitka klijenata, gubitka prihoda, prisile, zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća ili štete za ugled. Osvetu mogu doživjeti i dioničari i osobe u upravljačkim tijelima, na primjer u financijskom smislu ili u obliku zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu ili štete ugledu. Zaštitu bi trebalo osigurati i kandidatima za zapošljavanje ili za pružanje usluga nekoj organizaciji, koji su saznali za povrede zakona tijekom postupka zapošljavanja ili u nekoj drugoj fazi pregovaranja o ugovoru i koji bi mogli doživjeti osvetu u obliku negativnih preporuka za zapošljavanje ili stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća.

Obrazloženje

Direktivom bi se trebala poštovati činjenica da je definicija „radnika” za neke države članice nacionalno pitanje.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(27 a)  U skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i s člankom 11. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenim u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 1a, sve institucije Unije dužne su donijeti i provesti interna pravila o zaštiti zviždača.

 

_______________

 

1a SL L 56, 4.3. 1968., str. 1.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)  Djelotvorna zaštita zviždača podrazumijeva i zaštitu drugih kategorija osoba koje, iako se gospodarski ne oslanjaju na svoje aktivnosti povezane s poslom, svejedno mogu doživjeti osvetu zbog otkrivanja povreda. Osveta protiv volontera i neplaćenih vježbenika može se sastojati od toga da se njihove usluge više ne koriste ili da im se daje negativna preporuka za daljnje zapošljavanje ili se na neki drugi način ugrožava njihov ugled.

(28)  Djelotvorna zaštita zviždača podrazumijeva i zaštitu drugih kategorija osoba koje, iako se gospodarski ne oslanjaju na svoje aktivnosti povezane s poslom, svejedno mogu doživjeti osvetu zbog otkrivanja povreda ili izravnog ili neizravnog pružanja podrške zviždaču u podnošenju prijave. Osveta nad volonterima i plaćenim ili neplaćenim vježbenicima može se sastojati od toga da se njihove usluge više ne koriste ili da im se da negativna preporuka za daljnje zapošljavanje ili se na neki drugi način ugrozi njihov ugled ili mogućnost razvoja karijere.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(28a)  Isto je tako važno zajamčiti zaštitu osoba kao što su kolege koji pomažu zviždaču na radnom mjestu, među ostalim tako da ga savjetuju o daljnjim postupcima, ispravnim kanalima za podnošenje prijava, dostupnoj zaštiti ili o načinu formuliranja prijave. Te osobe mogu doći u situaciju da doznaju otkrivene informacije te također mogu biti žrtve osvete. Stoga bi trebale uživati zaštitu predviđenu ovom Direktivom. Istraživački novinari također imaju ključnu ulogu u otkrivanju povreda prava Unije i mogu biti žrtve mjera osvete, kao što su strateške parničke tužbe, primjerice zbog uvrede ili klevete. Stoga bi i oni trebali imati pravo uživati zaštitne mjere predviđene ovom Direktivom kako bi se zaštitila sloboda izražavanja barem u mjeri u kojoj se ona štiti nacionalnim pravom.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(28b)  Učinkovita zaštita zviždača trebala bi uključivati i zaštitu svakog pojedinca koji ima dokaze o takvim djelima u javnom ili privatnom sektoru, a koji nužno ne mora osobno biti svjedok tih djela.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(28c)  Djelotvorna zaštita podrazumijeva odgovarajuće osposobljavanje i dostupan informacijski centar koji će informirati zviždače o njihovim pravima, mogućnostima otkrivanja informacija i ograničenjima u području zaštite kako bi bili svjesni svojih prava i odgovornosti. To se ne bi trebalo smatrati zamjenom za pristup neovisnom pravnom savjetovanju, koje bi također trebalo biti dostupno.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)  Kako bi se osiguralo učinkovito otkrivanje i sprječavanje štete javnom interesu prijavljene informacije koje ispunjavaju uvjete za zaštitu moraju obuhvaćati ne samo nezakonite aktivnosti već i zlouporabu zakona, odnosno radnje ili propuste koji formalno nisu nezakoniti, ali su u suprotnosti sa zakonskim ciljem ili svrhom.

(29)  Kako bi se osiguralo učinkovito otkrivanje i sprječavanje štete javnom interesu, prijavljene informacije koje ispunjavaju uvjete za zaštitu moraju obuhvaćati ne samo nezakonite aktivnosti već i zlouporabu zakona, odnosno radnje ili propuste koji formalno nisu nezakoniti, ali su u suprotnosti sa zakonskim ciljem ili svrhom ili predstavljaju opasnost ili potencijalnu prijetnju javnom interesu.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)  Kako bi se osiguralo učinkovito sprječavanje povrata prava Unije zaštitu treba odobriti i osobama koje pružaju informacije o mogućim povredama, koje još nisu počinjene, ali će vjerojatno biti počinjene. Iz istih razloga opravdano je pružiti zaštitu i osobama koje ne dostavljaju pozitivne dokaze, ali upućuju na opravdane razloge za zabrinutost ili sumnju. Istodobno se zaštita ne bi trebala primjenjivati na prijavljivanje informacija koje su već u javnoj domeni ili nedokazanih glasina i priča.

(30)  Kako bi se osiguralo učinkovito sprječavanje povrede prava Unije, zaštitu treba odobriti i osobama koje pružaju informacije o povredama koje će vrlo vjerojatno biti počinjene. Iz istih razloga opravdano je pružiti zaštitu i osobama koje ne dostavljaju pozitivne dokaze, ali upućuju na utemeljene i razumne razloge za zabrinutost ili sumnju, kao i osobama koje dopunjavaju informacije o pitanjima koja su već u javnoj domeni. Istodobno se zaštita ne bi trebala primjenjivati na prijavljivanje nedokazanih glasina i priča.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30a)  Međutim, kako bi se spriječila neopravdana šteta za ugled, potrebno je napraviti jasnu razliku i između namjernih lažnih optužbi, namijenjenih za nanošenje štete dotičnoj osobi ili subjektu, i prijavljivanja informacija za koje osoba koja podnosi prijavu ima opravdane razloge vjerovati da su istinite. Ovom Direktivom ne bi se trebali dovoditi u pitanje nacionalni zakoni koji se primjenjuju u slučaju lažnih optužbi, primjerice u slučaju klevete.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)  Osveta je izraz bliskog odnosa (uzroka i posljedice) koji mora postojati između prijave i nepovoljnog postupanja koje je osoba koja podnosi prijavu izravno ili neizravno doživjela da bi se toj osobi mogla osigurati pravna zaštita. Da bi se osobama koje podnose prijave mogla osigurati djelotvorna zaštita kao način jačanja provedbe prava Unije potrebno je utvrditi široku definiciju osvete koja će obuhvaćati svaku radnju ili propust u poslovnom okruženju koja im šteti.

(31)  Osveta je izraz bliskog odnosa (uzroka i posljedice) koji mora postojati između prijave i nepovoljnog postupanja koje su izravno ili neizravno doživjele osobe koje podnose prijavu, osobe koje razmišljaju o podnošenju prijave ili osobe koje pomažu u podnošenju prijave, da bi se tim osobama mogla osigurati pravna zaštita. Budući da su oblici osvete neograničeni, da bi se osobama koje podnose prijave, osobama koje razmišljaju o podnošenju prijave i osobama koje pomažu u podnošenju prijave mogla osigurati djelotvorna zaštita kao način jačanja provedbe prava Unije potrebno je utvrditi široku definiciju osvete koja će obuhvaćati svaku radnju ili propust u poslovnom okruženju koji im šteti.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)  Zviždači su, posebno, važni izvor za istraživačko novinarstvo. Pružanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete povećava se pravna sigurnost (mogućih) zviždača i time se potiče i olakšava i zviždanje medijima. U tom pogledu zaštita zviždača kao novinarskih izvora od ključne je važnosti za zaštitu uloge „čuvara” istraživačkog novinarstva u demokratskim društvima.

(33)  Zviždači su posebno važan izvor za istraživačko novinarstvo. Pružanjem djelotvorne zaštite zviždačima i istraživačkim novinarima od osvete i bilo kojeg oblika uznemiravanja povećava se pravna sigurnost (potencijalnih) zviždača i time se potiče i olakšava zviždanje i medijima, kad je to opravdano. U tom pogledu zaštita zviždača kao novinarskih izvora od ključne je važnosti za zaštitu uloge „čuvara” istraživačkog novinarstva u demokratskim društvima. U tom bi se kontekstu i samim istraživačkim novinarima kojima su zviždači izvori informacija trebala pružiti ista zaštita kao i zviždačima koji su im izvor informacija. Nadalje, odvjetnička društva upletena u klevete i iznude često podnose neutemeljene tužbe protiv zviždača i novinara kako bi zastrašili osobe koje podnose prijave i natjerali ih na skupu pravnu obranu. Te je prakse potrebno snažno osuditi i stoga one trebaju biti obuhvaćene ovom Direktivom.

Amandman    40

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34)  Države članice moraju utvrditi nadležna tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava. To mogu biti regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencijama za provođenje zakona, tijelima za borbu protiv korupcije i pravobranitelji. Tijela koja su imenovana nadležnim tijelima imaju nužne sposobnosti i ovlasti za procjenjivanje točnosti navoda iz izvješća i za uklanjanje prijavljenih povreda, među ostalim pokretanjem istrage, kaznenim progonom ili mjerama za povrat sredstava ili drugim popravnim mjerama, u skladu s njihovim mandatom.

(34)  Države članice moraju utvrditi tijela nadležna za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava, koja su u najvećoj mogućoj mjeri neovisna i nepristrana. To mogu biti pravosudna, regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencije za provođenje zakona, tijela za borbu protiv korupcije i pravobranitelji. Tijela koja su imenovana nadležnim tijelima trebala bi biti neovisna i imati nužne sposobnosti i ovlasti za nepristrano i objektivno procjenjivanje točnosti navoda iz prijave i za uklanjanje prijavljenih povreda, među ostalim pokretanjem ili zahtijevanjem istrage, kaznenim progonom ili mjerama za povrat sredstava ili drugim popravnim mjerama, u skladu s njihovim mandatom. Osoblje koje radi u tim tijelima mora biti specijalizirano i osposobljeno na odgovarajući način.

Amandman    41

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)  U određenim područjima prava Unije, kao što su zlouporaba tržišta53, civilno zrakoplovstvo54 ili sigurnost odobalnih naftnih ili plinskih djelatnosti55, već je predviđena uspostava internih i vanjskih kanala za podnošenje prijava. Obveze uspostave takvih kanala propisane ovom Direktivom trebale bi se u što većoj mjeri temeljiti na postojećim kanalima predviđenima posebnim aktima Unije.

(35)  U određenim područjima prava Unije, kao što su zlouporaba tržišta53, civilno zrakoplovstvo54 ili sigurnost odobalnih naftnih ili plinskih djelatnosti55, već je predviđena uspostava internih i vanjskih kanala za podnošenje prijava. Obveze uspostave takvih kanala propisane ovom Direktivom trebale bi se u što većoj mjeri temeljiti na postojećim kanalima predviđenima posebnim aktima Unije. Ako takve odredbe ne postoje i kada se pravilima utvrđenima ovom Direktivom pruža veća zaštita, trebala bi se primjenjivati ta pravila.

__________________

__________________

53 Prethodno navedeno.

53 Prethodno navedeno.

54 Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu, SL L 122, str. 18.

54 Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu, o izmjeni Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljaju izvan snage Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 1321/2007 i (EZ) br. 1330/2007 (SL L 122, 24.4.2014., str. 18).

55 Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ.

55 Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, 28.6.2013., str. 66.).

Amandman    42

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(35a)  U slučajevima korupcije na visokoj razini potrebne su dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da osobe koje inkriminiraju informacije kojima raspolažu osobe koje podnose prijave ne sprečavaju da osobe koje podnose prijave prime zaštitu.

Amandman    43

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(35b)  Osobe koje podnose prijave i koje raspolažu informacijama u vezi s korupcijom na visokoj razini trebale imati mogućnost obratiti se pravosudnom tijelu koje je neovisno od ostalih ogranaka vlade, a koje ima ovlast osobama koje podnose prijave dodijeliti učinkovitu zaštitu i riješiti otkrivene povrede.

Amandman    44

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)  Za učinkovito otkrivanje i sprječavanje povreda prava Unije od ključne je važnosti da relevantne informacije brzo stignu do osoba koje su najbliže izvoru problema, najsposobnije provoditi istragu i koje imaju ovlasti ispraviti problem, ako je moguće. Zbog toga pravni subjekti u privatnom i javnom sektoru uspostavljaju odgovarajuće interne postupke za zaprimanje prijava i za poduzimanje mjera na temelju tih prijava.

(37)  Za učinkovito otkrivanje i sprječavanje povreda prava Unije od ključne je važnosti da relevantne informacije brzo stignu do osoba koje su najbliže izvoru problema, najsposobnije provoditi istragu i koje imaju ovlasti ispraviti problem, ako je moguće. Zbog toga pravni subjekti u privatnom i javnom sektoru uspostavljaju odgovarajuće i razmjerne interne postupke, koji se vode načelima neovisnosti i nepristranosti, za zaprimanje i analizu prijava te za poduzimanje mjera na temelju tih prijava. Mjerama koje se poduzimaju u skladu s takvim internim postupcima trebalo bi predvidjeti odgovarajuća jamstva u pogledu povjerljivosti, zaštite podataka i privatnosti.

Amandman    45

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38)  U pogledu pravnih subjekata u privatnom sektoru, obveza uspostave internih kanala razmjerna je njihovoj veličini i stupnju rizičnosti njihovih aktivnosti za javni interes. To bi se trebalo primjenjivati na sva srednja i velika poduzeća neovisno o prirodi njihovih djelatnosti, na temelju njihove obveze plaćanja PDV-a. Općenito je pravilo da bi mala i mikro poduzeća, kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003., kako je izmijenjen56, trebala biti izuzeta od obveze uspostave internih kanala. Međutim, nakon odgovarajuće procjene učinka, države članice mogu u posebnim slučajevima zahtijevati od malih poduzeća da uspostave interne kanale za podnošenje prijava (npr. zbog znatnih rizika koji bi mogli nastati zbog njihovih djelatnosti).

(38)  U pogledu pravnih subjekata u privatnom sektoru, obveza uspostave internih kanala razmjerna je njihovoj veličini i stupnju rizičnosti njihovih aktivnosti za javni interes. To bi se trebalo primjenjivati na sve srednje i velike subjekte neovisno o prirodi njihovih djelatnosti, na temelju njihove obveze plaćanja PDV-a. Međutim, države članice trebale bi odstupajući od tog pravila moći iz te obveze izuzeti srednje subjekte, kako su definirani u članku 2. Priloga Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003., kako je izmijenjen56. Općenito je pravilo da bi mala i mikro poduzeća, kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003., kako je izmijenjen, trebala biti izuzeta od obveze uspostave internih kanala. Međutim, nakon odgovarajuće procjene učinka, države članice mogu u posebnim slučajevima zahtijevati od malih poduzeća da uspostave interne kanale za podnošenje prijava (npr. zbog znatnih rizika koji bi mogli nastati zbog njihovih djelatnosti).

_________________

_________________

56 Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

56 Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

Amandman    46

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)  Izuzeće malih i mikro poduzeća od obveze uspostave internih kanala za podnošenje prijava ne bi se trebalo primjenjivati na privatna poduzeća koja djeluju u području financijskih usluga. Takva poduzeća trebala bi i dalje imati obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava u skladu s postojećim obvezama utvrđenima zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama.

(39)  Izuzeće malih i mikro poduzeća od obveze uspostave internih kanala za podnošenje prijava ne bi se trebalo primjenjivati na privatna poduzeća koja djeluju, ili su blisko povezana s područjem financijskih usluga. Takva poduzeća trebala bi i dalje imati obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava u skladu s postojećim obvezama utvrđenima zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(44a)  Iako namjera ove Direktive nije da reguliranje anonimnog podnošenja prijava i anonimnog otkrivanja informacija javnosti, može doći do takvih vrsta prijava. Stoga bi trebalo primjereno postupati na temelju anonimnih prijava zaprimljenih putem internih kanala. Nadležna tijela trebala bi moći zanemariti anonimne prijave podnesene vanjskim kanalima u skladu s nacionalnim pravom. K tome, u slučajevima u kojima se otkrije identitet osoba koje podnose prijavu, te bi osobe trebale moći dobiti zaštitu predviđenu ovom Direktivom.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(44b)  Pokazalo se da je poštovanje povjerljivosti identiteta osobe koja podnosi prijavu ključan element za izbjegavanje nazadovanja i autocenzure. Zbog toga je prikladno da se dužnost povjerljivosti zadrži osim u iznimnim okolnostima u kojima je otkrivanje informacija o identitetu osobe koja podnosi prijavu nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu naknadnih istraga ili sudskih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim pravom. U slučaju povrede povjerljivosti koja se odnosi na identitet osobe koja podnosi prijavu trebalo bi osigurati odgovarajuće sankcije.

Amandman    49

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(44c)  Ključno je da se zajamči povjerljivost identiteta osobe koja podnosi prijavu i svih uključenih osoba radi neometanog postupka podnošenja prijave bez prepreka, kao i radi izbjegavanja autocenzure. Važnost zaštite osobnih podataka utvrđena je pravom Unije i nacionalnim pravom, a za te je podatke potrebna veća zaštita u slučaju podnošenja prijave.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 45.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(45)  Odabir najprikladnijih osoba ili odjela u privatnoj pravnoj osobi kao nadležnih za zaprimanje prijava i poduzimanje mjera na temelju tih prijava ovisi o strukturi subjekta, ali, u svakom slučaju, one bi trebale imati takvu ulogu da mogu osigurati nepostojanje sukoba interesa i neovisnost. U manjim subjektima to bi trebala biti dvojna uloga koju obavlja zaposlenik trgovačkog društva koji može izravno izvješćivati čelnika organizacije, kao što je direktor za usklađivanje ili direktor za ljudske potencijale, pravni službenik ili službenik za privatnost, direktor financija, glavni revizor ili član odbora.

(45)  Odabir najprikladnijih osoba ili odjela u privatnoj pravnoj osobi kao nadležnih za zaprimanje prijava i poduzimanje mjera na temelju tih prijava ovisi o strukturi subjekta, ali, u svakom slučaju, one bi trebale imati takvu ulogu da mogu osigurati nepostojanje sukoba interesa, odgovarajuće znanje i neovisnost. U manjim subjektima to bi trebala biti dvojna uloga koju obavlja zaposlenik trgovačkog društva koji može izravno izvješćivati čelnika organizacije, kao što je direktor za usklađivanje ili direktor za ljudske potencijale, pravni službenik ili službenik za privatnost, direktor financija, glavni revizor ili član odbora.

Amandman    51

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 46.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(46)  U kontekstu internog prijavljivanja, kvaliteta i transparentnost informacija o postupku nakon podnošenja prijave od ključne je važnosti za izgradnju povjerenja u učinkovitost cjelokupnog sustava zaštite zviždača i time se smanjuje vjerojatnost od daljnjih nepotrebnih prijava ili javnog otkrivanja. Osobu koja podnosi prijavu trebalo bi u razumnom roku obavijestiti o predviđenim ili poduzetim mjerama na temelju prijave (na primjer, o zaključivanju postupka zbog manjka dokaza ili na temelju neke druge osnove, o pokretanju unutarnje istrage i po mogućnosti o rezultatima te istrage i/ili mjerama poduzetima za rješavanje predmetnog problema, o upućivanju nadležnom tijelu radi provođenja daljnje istrage) ako se tim informacijama ne bi dovela u pitanje istraga ili bi mogle utjecati na prava uključenih osoba. Takav razumni rok ne bi trebao prekoračivati ukupno tri mjeseca. Ako je još uvijek u tijeku postupak utvrđivanja odgovarajućih mjera, osobu koja podnosi prijavu trebalo bi obavijestiti o tome i o svim daljnjim povratnim informacijama koje bi trebala očekivati.

(46)  U kontekstu internog prijavljivanja, kvaliteta i transparentnost informacija o postupku nakon podnošenja prijave od ključne je važnosti za izgradnju povjerenja u učinkovitost cjelokupnog sustava zaštite zviždača i time se smanjuje vjerojatnost od daljnjih nepotrebnih prijava ili javnog otkrivanja. Osobu koja podnosi prijavu trebalo bi u razumnom roku obavijestiti o predviđenim ili poduzetim mjerama na temelju prijave (na primjer, o zaključivanju postupka zbog manjka dokaza ili na temelju neke druge osnove, o pokretanju unutarnje istrage i po mogućnosti o rezultatima te istrage i/ili mjerama poduzetima za rješavanje predmetnog problema, o upućivanju nadležnom tijelu radi provođenja daljnje istrage) ako se tim informacijama ne bi dovela u pitanje istraga te ako one ne utječu na prava uključenih osoba. Takav razuman rok ne bi trebao biti dulji od ukupno četiri mjeseca. Ako je još uvijek u tijeku postupak utvrđivanja odgovarajućih mjera, osobu koja podnosi prijavu trebalo bi obavijestiti o tome i o svim daljnjim povratnim informacijama koje bi trebala očekivati. Osoba koja podnosi prijavu u svakom bi slučaju trebala biti obaviještena o napretku i ishodu istrage. Trebalo bi joj omogućiti da se s njome savjetuje i da iznese primjedbe tijekom istrage, no to ne bi trebalo biti obavezno. Njezine bi se primjedbe trebale uzeti u obzir ako ih osoba ili odjel zaduženi za poduzimanje mjera na temelju prijave smatraju relevantnima.

Amandman    52

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 47.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(47a)  Primatelji objavljenih informacija unutar radnog mjesta trebali bi uključivati, među ostalim: neposredne rukovoditelje, nadređene ili predstavnike organizacije; službenike u području ljudskih resursa, povjerenike za etiku, radnička vijeća ili ostala tijela zadužena za razrješenje sukoba na radnom mjestu, uključujući sukobe interesa; interna tijela za financijski nadzor unutar organizacije; disciplinska tijela unutar organizacije.

Amandman    53

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49)  Nepovjerenje u korisnost podnošenja prijave jedan je od glavnih odvraćajućih čimbenika za potencijalne zviždače. Time se može opravdati uvođenje jasne obveze za nadležna tijela da s dužnom pažnjom poduzimaju mjere na temelju zaprimljenih prijava i da, u razumnom roku, osobama koje podnose prijave dostave povratne informacije o predviđenim ili poduzetim mjerama na temelju prijave (na primjer, o zaključivanju postupka zbog nedostatnih dokaza ili iz drugih razloga, o pokretanju istrage i, po mogućnosti, o zaključcima istrage i/ili mjerama poduzetima za rješavanje predmetnog pitanja, o upućivanju drugom nadležnom tijelu za poduzimanje mjera) u mjeri u kojoj se takvim informacijama ne bi dovela u pitanje istraga ili prava uključenih osoba.

(49)  Uz vrlo stvaran i razuman strah od osvete, nepovjerenje u djelotvornost podnošenja prijave jedan je od glavnih odvraćajućih čimbenika za potencijalne zviždače. Time se može opravdati uvođenje jasne obveze za nadležna tijela da s dužnom pažnjom poduzimaju mjere na temelju zaprimljenih prijava i da, u razumnom roku, osobama koje podnose prijave dostave povratne informacije o predviđenim ili poduzetim mjerama na temelju prijave (na primjer, o zaključivanju postupka zbog nedostatnih dokaza ili iz drugih razloga, o pokretanju istrage i, po mogućnosti, o zaključcima istrage i/ili mjerama poduzetima za rješavanje predmetnog pitanja te o upućivanju drugom nadležnom tijelu za poduzimanje mjera) u mjeri u kojoj se takvim informacijama ne bi dovela u pitanje istraga ili prava uključenih osoba.

Amandman    54

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(50)  Trebalo bi u razumnom roku poduzeti mjere i dostaviti povratne informacije jer je potrebno brzo riješiti problem koji je predmet prijave i izbjeći nepotrebno javno otkrivanje. Taj rok ne bi trebao biti dulji od tri mjeseca, ali bi se mogao produljiti na šest mjeseci, ako je potrebno zbog posebnih okolnosti predmeta, posebno zbog prirode i složenosti predmeta prijave, zbog kojeg može biti potrebna dugotrajna istraga.

(50)  Trebalo bi u razumnom roku poduzeti mjere i dostaviti povratne informacije jer je potrebno brzo riješiti problem koji je predmet prijave i izbjeći nepotrebno javno otkrivanje. Taj rok ne bi trebao biti dulji od dva mjeseca, ali se može produljiti na četiri mjeseca, ako je potrebno zbog posebnih okolnosti predmeta, prije svega zbog prirode i složenosti predmeta prijave, zbog koje može biti potrebna dugotrajna istraga.

Amandman    55

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52)  Kako bi se omogućila učinkovita komunikacija s njihovim nadležnim zaposlenicima, nadležna tijela moraju uspostaviti i upotrebljavati posebne kanale, koji su odvojeni od njihovih uobičajenih javnih sustava za podnošenje pritužbi, koji su jednostavni za korištenje i omogućuju usmeno i pisano podnošenje prijava te podnošenje prijava elektroničkim i tradicionalnim putem.

(52)  Kako bi se omogućila učinkovita komunikacija s njihovim nadležnim zaposlenicima, nadležna tijela moraju uspostaviti i upotrebljavati posebne kanale, koji su odvojeni od njihovih uobičajenih javnih sustava za podnošenje pritužbi, koji su jednostavni za korištenje, povjerljivi i omogućuju usmeno i pisano podnošenje prijava te podnošenje prijava elektroničkim i tradicionalnim putem.

Amandman    56

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(53)  Nadležni zaposlenici nadležnih tijela, koji su stručno osposobljeni, među ostalim o primjenjivim pravilima o zaštiti podataka, bit će potrebni za rješavanje prijava i osiguravanje komunikacije s osobom koja podnosi prijavu te za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju prijave.

(53)  Nadležni zaposlenici nadležnih tijela, koji redovito pohađaju stručna osposobljavanja, među ostalim o važećim pravilima o zaštiti podataka, trebali bi biti potrebni za zaprimanje i rješavanje prijava i osiguravanje komunikacije s osobom koja podnosi prijavu, za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju prijave te za pružanje informacija i savjeta svim zainteresiranim osobama.

Amandman    57

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 54.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(54)  Osobe koje planiraju podnijeti prijavu trebale bi moći donijeti informiranu odluku o tome hoće li podnijeti prijavu, kako će podnijeti prijavu i kada će podnijeti prijavu. Nadležna tijela stoga bi trebala javno otkriti i staviti na raspolaganje informacije o dostupnim kanalima za podnošenje prijava nadležnim tijelima, o primjenjivim postupcima i o nadležnom osoblju u tim tijelima. Sve informacije o izvješćima trebale bi biti transparentne, jako razumljive i pouzdane u cilju promicanja podnošenja prijava, a ne odvraćanja od toga.

(54)  Osobe koje planiraju podnijeti prijavu trebale bi moći donijeti informiranu odluku o tome hoće li podnijeti prijavu te kako će je i kada podnijeti. U slučajevima u kojima je moguće podnošenje prijava vanjskim tijelima, nadležna bi tijela stoga trebala javno otkriti i staviti na raspolaganje informacije o dostupnim kanalima za podnošenje prijava nadležnim tijelima, o primjenjivim postupcima i o nadležnom osoblju u tim tijelima. Sve informacije o prijavama trebale bi biti transparentne, lako razumljive i pouzdane u cilju promicanja, a ne odvraćanja od podnošenja prijava.

Amandman    58

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(57)  Države članice trebale bi osigurati da se vodi primjerena evidencija o svim prijavama povreda, da je svaka prijava dostupna kod nadležnog tijela te da se informacije zaprimljene temeljem prijava mogu po potrebi iskoristiti kao dokaz pri mjerama izvršenja.

(57)  Države članice trebale bi osigurati da se vodi primjerena evidencija o svim prijavama povreda, da je svaka prijava dostupna kod nadležnog tijela, da se informacije zaprimljene temeljem prijava mogu po potrebi iskoristiti kao dokaz pri mjerama izvršenja uz zaštitu identiteta i privatnosti osobe koja podnosi prijavu kad god je to moguće, te da je, kad je to relevantno, svaka prijava dostupna tijelima drugih država članica ili Unije, poštujući pritom, kada je to moguće, povjerljivost osobe koja podnosi prijavu. Odgovornost je i tijela koja prenose i tijela koja zaprimaju prijave da zajamče potpunu zaštitu identiteta osobe koja podnosi prijavu, kao i da zajamče njezinu privatnost kad je to moguće.

Amandman    59

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 58.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(58)  Zaštita osobnih podataka osobe koja podnosi prijavu i prijavljene osobe ključna je za izbjegavanje nepoštenog postupanja ili štete za ugled koji su posljedica otkrivanja osobnih podataka, prije svega podataka kojima se otkriva identitet prijavljene osobe. Stoga, u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka, dalje u tekstu „GDPR”), nadležna tijela trebala bi uspostaviti odgovarajuće postupke za zaštitu podataka koji su posebno usmjereni na zaštitu osobe koja podnosi prijavu, prijavljene osobe i svake treće osobe koja se spominje u izvješću i koji bi trebali uključivati sigurni sustav u okviru nadležnog tijela s ograničenim pravima pristupa koja se dodjeljuju samo ovlaštenom osoblju.

(58)  Zaštita osobnih podataka osobe koja podnosi prijavu i prijavljene osobe, kao i povjerljivost informacija, ključni su za izbjegavanje nepoštenog postupanja, svih oblika uznemiravanja i zastrašivanja ili štete za ugled koji su posljedica otkrivanja osobnih podataka, prije svega podataka kojima se otkriva identitet prijavljene osobe. Stoga, u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka, dalje u tekstu „GDPR”), nadležna tijela trebala bi uspostaviti odgovarajuće postupke za zaštitu podataka koji su posebno usmjereni na zaštitu osobe koja podnosi prijavu, prijavljene osobe i svake treće osobe koja se spominje u prijavi i koji bi trebali uključivati siguran sustav u okviru nadležnog tijela s ograničenim pravima pristupa koja se dodjeljuju samo ovlaštenom osoblju.

Amandman    60

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 60.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(60)  Da bi mogla dobiti zaštitu, osoba koja podnosi prijavu trebala bi opravdano vjerovati, s obzirom na okolnosti i dostupne informacije u trenutku podnošenja prijave, da je njezina prijava istinita. To opravdano vjerovanje trebalo bi pretpostaviti, osim i dok se ne dokaže drugačije. To je bitna zaštitna mjera protiv zlonamjernih i neozbiljnih prijava ili protiv zloupotrebljavanja prijava kojom se osigurava da se osobama koje namjerno i svjesno prijavljuju netočne informacije neće pružiti zaštita. Njome se istodobno osigurava da osoba koja greškom podnese netočnu prijavu neće izgubiti zaštitu. U tom smislu, osobe koje podnose prijavu trebale bi imati pravo na zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako su imale opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije obuhvaćene njezinim područjem primjene.

(60)  Osobe koje podnose prijavu trebale bi uživati zaštitu predviđenu ovom Direktivom bez obzira na to koriste li se internim ili vanjskim kanalima za prijavu, ili oboma, bez posebnih uvjeta i redoslijeda prioriteta. Osobe koje podnose prijavu koje koriste svoje pravo na otkrivanje informacija javnosti trebale bi uživati jednaku zaštitu u skladu s ovom Direktivom. Ta bi se zaštita trebala primjenjivati tijekom čitava trajanja postupka podnošenja prijave, ali i nakon njegova završetka, osim ako se može dokazati da ne postoji rizik od osvete. Da bi mogla dobiti zaštitu, osoba koja podnosi prijavu trebala bi postupati u dobroj vjeri u smislu da opravdano vjeruje, s obzirom na okolnosti i dostupne informacije u trenutku podnošenja prijave, da je njezina prijava istinita. To opravdano vjerovanje trebalo bi pretpostaviti, osim i dok se ne dokaže drugačije. To je bitna zaštitna mjera protiv zlonamjernih i neozbiljnih prijava te protiv zloupotrebljavanja prijava, kojom se osigurava da se osobama koje namjerno i svjesno prijavljuju netočne informacije neće pružiti zaštita te da mogu za to odgovarati u skladu s nacionalnim pravom država članica. Njome se istodobno osigurava da osoba koja greškom podnese netočnu prijavu ne izgubi zaštitu. U tom smislu, osobe koje podnose prijavu trebale bi imati pravo na zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako su imale opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije obuhvaćene njezinim područjem primjene.

Amandman    61

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 61.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(61)  Zahtjev o postupnoj uporabi kanala za podnošenje prijava nužan je, kao opće pravilo, kako bi se osiguralo prosljeđivanje informacija osobama koje mogu pridonijeti ranom i učinkovitom uklanjanju rizika za javni interes i sprječavanju neopravdane štete ugledu zbog javnog otkrivanja. Istodobno su nužne i neke iznimke od njegove primjene kako bi se osobi koja podnosi prijavu omogućilo da odabere najprikladniji kanal ovisno o posebnim okolnostima slučaja. Nadalje, nužno je zaštiti javno otkrivanje uzimajući u obzir demokratska načela kao što su transparentnost i odgovornost te temeljna prava kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija i istodobno uspostaviti ravnotežu između interesa poslodavaca da upravljaju svojim organizacijama i da zaštite svoje interese s interesima javnosti kako bi se zaštitili od štete, u skladu s kriterijima razvijenima u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava.

(61)  Nužno je osigurati da su svi interni i vanjski kanali za podnošenje prijava otvoreni za osobu koja podnosi prijavu te da ta osoba može odabrati najprimjereniji kanal ovisno o pojedinačnim okolnostima slučaja, kako bi se zajamčilo prosljeđivanje informacija osobama ili subjektima koji mogu pridonijeti ranom i učinkovitom uklanjanju rizika za javni interes. Nadalje, nužno je zaštiti javno otkrivanje uzimajući u obzir demokratska načela kao što su transparentnost i odgovornost te temeljna prava kao što su sloboda izražavanja, sloboda medija i pravo na informacije te istodobno uspostaviti ravnotežu između legitimnih interesa poslodavaca da upravljaju svojim organizacijama i da zaštite svoje interese i interesa javnosti koje treba zaštiti, u skladu s kriterijima razvijenima u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava57.

__________________

__________________

57 Jedan od kriterija na temelju kojih se utvrđuje utječe li osveta protiv zviždača koji javno objavljuju informacije na slobodu izražavanja na način koji nije nužan u demokratskom društvu jest jesu li osobe koje su otkrile informacije imale na raspolaganju druge kanale za otkrivanje; vidjeti, na primjer, predmet Guja protiv Moldove br. 14277/04, ECHR 2008.;

57 Jedan od kriterija na temelju kojih se utvrđuje utječe li osveta nad zviždačima koji javno objavljuju informacije na slobodu izražavanja na način koji nije nužan u demokratskom društvu jest jesu li osobe koje su otkrile informacije imale na raspolaganju druge kanale za otkrivanje; vidjeti, na primjer, predmet Guja protiv Moldove br. 14277/04, ECHR 2008.;

Amandman    62

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 62.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(62)  U pravilu bi osobe koje podnose prijave prvo trebale upotrijebiti interne kanale koje imaju na raspolaganju i podnijeti prijavu poslodavcu. Međutim, ako interni kanali ne postoje (u slučaju subjekata koji nemaju obvezu uspostaviti takve kanale u skladu s ovom Direktivom ili primjenjivim nacionalnim pravom) ili ako njihova uporaba nije obvezna (što bi mogao biti slučaj u pogledu osoba koje nisu u radnom odnosu) ili ako su se upotrijebili ali nisu ispravno funkcionirali (na primjer prijava nije riješena s dužnom pažnjom ili u razumnom roku ili nije poduzeta nikakva mjera za uklanjanje povrede zakona unatoč pozitivnom rezultatu istrage).

(62)  U pravilu bi osobe koje podnose prijave prvo trebale upotrijebiti interne ili vanjske kanale koje imaju na raspolaganju i podnijeti prijavu poslodavcu ili nadležnom tijelu. Nadalje, zaštita se odobrava i u slučajevima kada je pravom Unije dopušteno da osoba koja podnosi prijavu prijavu podnese izravno tijelima, uredima ili agencijama Unije, na primjer u kontekstu prijevare povezane s proračunom Unije, sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili u području financijskih usluga.

Amandman    63

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 63.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(63)  U drugim slučajevima nije se moglo opravdano očekivati da će interni kanali pravilno funkcionirati, na primjer, kada osobe koje podnose prijave imaju valjane razloge vjerovati da će doživjeti osvetu zbog prijave; da neće biti zaštićen njihov identitet; da je glavni nositelj odgovornosti u poslovnom okruženju uključen u povredu; da bi povreda mogla biti skrivena; da bi dokazi mogli biti skriveni ili uništeni; da bi mogla biti ugrožena djelotvornost istražnih mjera nadležnih tijela ili da je potrebno hitno djelovanje (na primjer zbog neposrednog rizika od znatne ili posebne opasnosti za život, zdravlje i sigurnost osoba ili okoliša). U svim tim slučajevima pruža se zaštita osobama koje podnose vanjske prijave nadležnim tijelima i, prema potrebi, tijelima, uredima ili agencijama Unije. Nadalje, zaštita se odobrava i u slučajevima kada je zakonodavstvom Unije dopušteno osobi koja podnosi prijavu da prijavu podnese izravno nacionalnim nadležnim tijelima ili tijelima, uredima ili agencijama Unije, na primjer u kontekstu prijevare protiv proračuna Unije, sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili u području financijskih usluga.

Briše se.

Amandman    64

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 64.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(64)  Osobama koje javno otkrivaju informacije trebalo bi također pružiti zaštitu u slučajevima ako povreda nije riješena (na primjer, nije pravilno ocijenjena ili nije provedena istraga ili nije poduzeta korektivna mjera) unatoč tome što je prijavljena na unutarnjoj i/ili vanjskoj razini u skladu s postupnom uporabom dostupnih kanala; ili u slučajevima kada osobe koje podnose prijave imaju valjane razloge vjerovati da postoji dogovor između počinitelja povrede i nadležnog tijela i razumno je očekivati da bi dokazi mogli biti skriveni ili uništeni ili da bi mogla biti ugrožena djelotvornost istražnih mjera nadležnih tijela; ili u slučajevima neposredne ili očite opasnosti za javni interes ili kada postoji rizik od nepopravljive štete, uključujući, među ostalim, štete za fizičku cjelovitost.

(64)  Osobama koje javno otkrivaju informacije trebalo bi također pružiti zaštitu u slučajevima ako povreda nije riješena (na primjer, nije pravilno ocijenjena ili nije provedena istraga ili nije poduzeta korektivna mjera) unatoč tome što je prijavljena na unutarnjoj ili vanjskoj razini, ili na objema razinama; ili u slučajevima kada osobe koje podnose prijave imaju razumnu osnovu vjerovati da postoji dogovor između počinitelja povrede i nadležnog tijela ili da su relevantna vanjska tijela izravno ili neizravno sudjelovala u navodnoj povredi i razumno je očekivati da bi dokazi mogli biti skriveni ili uništeni ili da bi mogla biti ugrožena djelotvornost istražnih mjera nadležnih tijela; ili u slučajevima neposredne ili očite opasnosti ili štete za javni interes ili kada postoji rizik od nepopravljive štete, uključujući, među ostalim, štetu za fizičku cjelovitost, ili kada je riječ o hitnoj situaciji.

Amandman    65

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 64.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(64a)  Zaštitom zviždača doprinosi se sprečavanju i saniranju povreda javnog interesa. Iako je važno uspostaviti dosljedan i pouzdan sustav za prijavljivanje povreda u skladu s ovom Direktivom, sustav bi se u biti trebao temeljiti na relevantnosti i korisnosti informacija koje se prijavljuju predmetnoj organizaciji, nadležnim tijelima ili javnosti. Stoga je neophodno zajamčiti da se zaštita koja se pruža u skladu s ovom Direktivom dodijeli svakoj osobi koja podnosi prijavu ili javno otkriva informacije kako je utvrđeno ovom Direktivom te da joj se dodjela te zaštite ne može odbiti na temelju nijednog argumenta.

Amandman    66

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 65.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(65)  Osobe koje podnose prijave trebale bi biti zaštićene od svih oblika osvete, izravne ili neizravne, od strane njihova poslodavca ili klijenta/primatelja usluge ili od osoba koje za njih rade ili djeluju u njihovo ime, uključujući od kolega i rukovoditelja u istoj organizaciji ili u drugim organizacijama s kojima je osoba koja podnosi prijavu u kontaktu tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom, ako prijavljena osoba preporučuje ili odobrava osvetu. Zaštitu od mjera osvete, kao što je odbijanje pružanja usluga, stavljanje na crnu listu ili bojkotiranje poduzeća, trebalo bi osigurati ne samo protiv osobe koja podnosi prijavu već i protiv pravnog subjekta kojeg ona zastupa. Neizravne mjere osvete uključuju i mjere koje se poduzimaju protiv srodnika osobe koja podnosi prijavu koji su isto u poslovnom odnosu s poslodavcem osobe koja podnosi prijavu ili s klijentom/primateljem usluge ili protiv predstavnika radnika koji su pomogli osobi koja podnosi prijavu.

(65)  Osobe koje podnose prijave trebale bi biti zaštićene od svih oblika osvete, izravne ili neizravne, od strane njihova poslodavca ili klijenta/primatelja usluge ili od osoba koje za njih rade ili djeluju u njihovo ime, uključujući od kolega i rukovoditelja u istoj organizaciji ili u drugim organizacijama s kojima je osoba koja podnosi prijavu u kontaktu tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom, ako prijavljena osoba preporučuje ili odobrava osvetu. Zaštitu od mjera osvete, kao što je odbijanje pružanja usluga, stavljanje na crnu listu ili bojkotiranje poduzeća, trebalo bi osigurati ne samo protiv osobe koja podnosi prijavu već i protiv pravnog subjekta kojeg ona zastupa. Neizravne mjere osvete uključuju i mjere koje se poduzimaju protiv facilitatora ili srodnika osobe koja podnosi prijavu koji su isto u poslovnom odnosu s poslodavcem osobe koja podnosi prijavu ili s klijentom/primateljem usluge ili protiv predstavnika radnika koji su pomogli osobi koja podnosi prijavu.

Amandman    67

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 66.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(66)  Nesuzbijanje i nekažnjavanje osvete ima odvraćajući učinak na potencijalne zviždače. Jasna zabrana osvete u zakonu ima važan odvraćajući učinak koji je dodatno pojačan odredbama o osobnoj odgovornosti i kaznama za počinitelje osvete.

(66)  Nesuzbijanje i nekažnjavanje osvete ima odvraćajući učinak na potencijalne zviždače. Jasna zabrana osvete u zakonu ima važan odvraćajući učinak i mora biti pojačana odredbama o osobnoj odgovornosti i kaznama za počinitelje osvete i osobe na rukovodećim položajima koje olakšavaju ili zanemaruju takvu osvetu;

Amandman    68

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 67.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(67)  Potencijalni zviždači koji nisu sigurni kako podnijeti prijavu ili hoće li na kraju biti zaštićeni mogu odustati od podnošenja prijave. Države članice trebale bi osigurati pružanje relevantnih informacija općoj javnosti na jednostavan i lako dostupan način. Trebali bi biti dostupni pojedinačni, nepristrani i povjerljivi besplatni savjeti o tome, primjerice, jesu li predmetne informacije obuhvaćene primjenjivim pravilima o zaštiti zviždača, kojim se kanalom za podnošenje prijave najbolje koristiti i koji su drugi postupci dostupni ako informacije nisu obuhvaćene primjenjivim pravilima („označavanje”). Davanjem pristupa takvim savjetima osigurava se podnošenje prijava odgovarajućim kanalima, na odgovoran način te pravodobno otkrivanje povreda i prijestupa te čak i njihovo sprječavanje.

(67)  Potencijalni zviždači koji nisu sigurni kako podnijeti prijavu ili hoće li na kraju biti zaštićeni mogu odustati od podnošenja prijave. Države članice trebale bi osigurati pružanje relevantnih informacija općoj javnosti na lako razumljiv i lako dostupan način. Trebali bi biti dostupni pojedinačni, nepristrani i povjerljivi besplatni savjeti o tome, primjerice, jesu li predmetne informacije obuhvaćene primjenjivim pravilima o zaštiti zviždača, kojim se kanalom za podnošenje prijave najbolje koristiti i koji su drugi postupci dostupni ako informacije nisu obuhvaćene primjenjivim pravilima („označavanje”). Davanjem pristupa takvim savjetima, osobito putem nadležnih tijela, osigurava se podnošenje prijava odgovarajućim kanalima, na odgovoran način te pravodobno otkrivanje povreda i prijestupa te čak i njihovo sprječavanje.

Amandman    69

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 67.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(67a)  U državama članicama u kojima se pruža široka zaštita podnositelja prijava, postoje razni prateći i potporni mehanizmi za osobe koje podnose prijavu. Na temelju postojećih najboljih praksi i različitih okolnosti u državama članicama, trebalo bi omogućiti da individualne savjete i točne informacije pruža jedno neovisno i jasno utvrđeno tijelo ili informacijski centar koji je uspostavila država članica, uz uvjet da su joj podnesena dovoljna jamstva. Ti savjeti ili informacije trebali bi se pružiti svakoj osobi koja to zatraži. Savjeti ili informacije mogli bi se odnositi na pitanja kao što su mjere zaštite, primjerenost kanala za prijavu ili područje primjene Direktive.

Amandman    70

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 69.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(69)  Ne bi se trebalo biti moguće ugovorom odreći prava i obveza utvrđenih ovom Direktivom. Pravne ili ugovorne obveze osoba, kao što su klauzule o odanosti ili ugovori o tajnosti/povjerljivosti, ne smiju se koristiti kao osnova za sprječavanje radnika u podnošenju prijava, uskraćivanje zaštite ili kažnjavanje. Ova Direktiva, istodobno, ne bi trebala utjecati na zaštitu pravnih i drugih profesionalnih povlastica propisanih nacionalnim pravom.

(69)  Ne bi trebalo biti moguće ugovorom odreći se prava i obveza utvrđenih ovom Direktivom. Pravne ili ugovorne obveze osoba, kao što su klauzule o odanosti ili ugovori o tajnosti/povjerljivosti, ne smiju se koristiti kao osnova za sprječavanje radnika u podnošenju prijava, uskraćivanje zaštite ili kažnjavanje. Ova Direktiva, istodobno, ne bi trebala utjecati na zaštitu pravnih i drugih profesionalnih povlastica, kao što su liječnička ili odvjetnička tajna, kako je propisano nacionalnim pravom, ni na zaštitu povjerljivosti potrebne za zaštitu nacionalne sigurnosti ako je to propisano nacionalnim pravom.

Amandman    71

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 70.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(70)  Mjere osvete mogle bi se opravdavati na nekoj drugoj osnovi, a ne na temelju podnošenja prijave i osobama koje podnose prijave može biti vrlo teško dokazati povezanost između prijave i osvete, dok počinitelji osvete mogu imati veće ovlasti i sredstva za evidentiranje poduzetih mjera i obrazloženja. Stoga, kada osoba koja podnosi prijavu dokaže prima facie da je podnijela prijavu ili otkrila informacije u skladu s ovom Direktivom i pretrpjela štetu, teret dokazivanja trebao bi se premjestiti na osobu koja je poduzela štetno djelovanje i koja potom treba dokazati da njezino djelovanje nije ni na koji način bilo povezano s prijavom ili otkrivanjem.

(70)  Mjere osvete mogle bi se opravdavati na nekoj drugoj osnovi, a ne na temelju podnošenja prijave ili javnim otkrivanjem i osobama koje podnose prijave može biti vrlo teško dokazati povezanost između prijave i osvete, dok počinitelji osvete mogu imati veće ovlasti i sredstva za evidentiranje poduzetih mjera i obrazloženja. Stoga, kada osoba koja podnosi prijavu dokaže prima facie da je podnijela prijavu ili otkrila informacije u skladu s ovom Direktivom i pretrpjela štetu, teret dokazivanja trebao bi se premjestiti na osobu koja je poduzela štetno djelovanje i koja potom treba dokazati da njezino djelovanje nije ni na koji način bilo povezano s prijavom ili otkrivanjem.

Amandman    72

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 71.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(71)  Povrh izričite zabrane osvete predviđene zakonom, pristup pravnim lijekovima od ključne je važnosti za osobe koje podnose prijave i trpe osvetu. Odgovarajući pravni lijek u svakom predmetu utvrdit će se prema vrsti pretrpljene osvete. On može biti u obliku vraćanja na radno mjesto (na primjer, u slučaju otkaza, premještaja ili nazadovanja, ili uskraćivanja osposobljavanja ili napredovanja) ili u obliku obnove ukinute dozvole, licencije ili ugovora; naknade za stvarne i buduće financijske gubitke (za izgubljene prethodne plaće, ali i za budući gubitak prihoda, troškove povezane s promjenom zanimanja); naknade za drugu gospodarsku štetu kao što su pravni troškovi i troškovi liječenja i za nematerijalnu štetu (bol i patnja).

(71)  Povrh izričite zabrane osvete predviđene zakonom, pristup pravnim lijekovima i nadoknadi štete od ključne je važnosti za osobe koje podnose prijave i trpe osvetu. Odgovarajući pravni lijek u svakom predmetu utvrdit će se prema vrsti pretrpljene osvete, a pretrpljena šteta trebala bi se u potpunosti nadoknaditi. On može biti u obliku vraćanja na radno mjesto (na primjer, u slučaju otkaza, premještaja ili nazadovanja, ili uskraćivanja osposobljavanja ili napredovanja) ili u obliku obnove ukinute dozvole, licencije ili ugovora; naknade za stvarne i buduće financijske gubitke (za izgubljene prethodne plaće, ali i za budući gubitak prihoda, troškove povezane s promjenom zanimanja); naknade za drugu gospodarsku štetu kao što su pravni troškovi, troškovi liječenja i troškovi psihološke terapije, kao i za nematerijalnu štetu (bol i patnja).

Amandman    73

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 72.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(72)  Vrste pravnih sredstava mogu se razlikovati među pravnim sustavima, ali njima bi se trebao osigurati što učinkovitiji pravni lijek. Pravnim lijekovima ne bi se trebali obeshrabrivati budući zviždači. Na primjer, dopuštanje naknade kao alternativne mogućnosti vraćanju na posao u slučaju otkaza moglo bi uzrokovati sustavnu praksu posebno kod većih organizacija, što bi imalo odvraćajući učinak na buduće zviždače.

(72)  Vrste pravnih sredstava mogu se razlikovati među pravnim sustavima, ali njima bi se trebala osigurati nadoknada pretrpljene štete.

Amandman    74

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 73.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(73)  Osobama koje podnose prijave od posebne su važnosti privremeni pravni lijekovi do okončanja sudskih postupaka koji mogu biti dugotrajni. Privremeni pravni lijek može biti posebno nužan za sprječavanje prijetnji, pokušaja osvete ili trajnog osvećivanja, kao što je uznemiravanje na radnom mjestu, ili za sprječavanje vrsta osvete kao što je otkaz koje može biti teško poništiti nakon isteka dugotrajnog razdoblja i koje mogu financijski uništiti osobu – mogućnost koja može ozbiljno obeshrabriti potencijalne zviždače.

(73)  Osobama koje podnose prijave od posebne su važnosti privremeni pravni lijekovi do okončanja sudskih postupaka koji mogu biti dugotrajni. Privremeni pravni lijek može biti posebno nužan za sprječavanje prijetnji, pokušaja osvete ili trajnog osvećivanja, kao što je uznemiravanje izvan radnog mjesta i na radnom mjestu, ili za sprječavanje vrsta osvete kao što je verbalno zlostavljanje ili fizičko nasilje ili otkaz, koje može biti teško poništiti nakon isteka dugotrajnog razdoblja i koje mogu financijski uništiti osobu – mogućnost koja može ozbiljno obeshrabriti potencijalne zviždače.

Amandman    75

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 74.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(74)  Mjere poduzete protiv osoba koje podnose prijave izvan radnog mjesta u obliku postupaka, primjerice, povezanih s klevetom, povredom autorskih prava, poslovnim tajnama, povjerljivošću i zaštitom osobnih podataka, mogu imati znatan odvraćajući učinak na zviždanje. Direktivom (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća58 izuzimaju se osobe koje podnose prijave od mjera pravne zaštite u okviru građanskog postupka te od postupaka i pravnih lijekova koje su njime predviđene u slučaju nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne radi otkrivanja nepravilnosti, prijestupa ili nezakonitih aktivnosti, pod uvjetom da je tuženik djelovao u svrhu zaštite općeg javnog interesa. Osobe koje podnose prijave trebale bi se za potrebe svoje obrane i u drugim postupcima moći osloniti na to da su podnijele prijavu ili otkrile informacije u skladu s ovom Direktivom. U takvim slučajevima osoba koja pokreće postupak trebala bi snositi teret dokazivanja namjere osobe koja podnosi prijavu da prekrši zakon.

(74)  Mjere poduzete protiv osoba koje podnose prijave izvan radnog mjesta u obliku postupaka, primjerice, povezanih s klevetom, povredom autorskih prava, poslovnim tajnama, povjerljivošću i zaštitom osobnih podataka, mogu imati znatan odvraćajući učinak na zviždanje. Direktivom (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća58 izuzimaju se osobe koje podnose prijave od mjera pravne zaštite u okviru građanskog postupka te od postupaka i pravnih lijekova koje su njime predviđene u slučaju nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne radi otkrivanja nepravilnosti, prijestupa ili nezakonitih aktivnosti, pod uvjetom da je tuženik djelovao u svrhu zaštite općeg javnog interesa. Ovom se Direktivom stoga ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe Direktive (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća te bi se ta dva akta trebala smatrati komplementarnima. Stoga bi se zaštita, postupci i uvjeti predviđeni u ovoj Direktivi trebali primjenjivati na slučajeve obuhvaćene njezinim materijalnim područjem primjene, čak i ako bi se prijavljene informacije mogle smatrati poslovnom tajnom. U ostalim slučajevima trebala bi se primjenjivati Direktiva (EU) 2016/943. Osobe koje podnose prijave trebale bi se za potrebe svoje obrane i u drugim postupcima moći osloniti na to da su podnijele prijavu ili otkrile informacije u skladu s ovom Direktivom. U takvim slučajevima osoba koja pokreće postupak trebala bi snositi teret dokazivanja namjere osobe koja podnosi prijavu da prekrši zakon.

_________________

_________________

58 Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

58 Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

Amandman    76

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 75.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(75)  Povezani sudski troškovi mogu činiti znatne troškove za osobe koje podnose prijave kada osporavaju mjere osvete koje su poduzete protiv njih u sudskim postupcima. Iako na kraju postupka mogu dobiti povrat tih troškova, možda ih neće moći platiti unaprijed, posebno ako su nezaposlene ili na crnoj listi. Pomoć u kaznenim postupcima, posebno u skladu s odredbama Direktive (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća59 i općenito pomoć osobama koje su u teškom financijskom položaju može u nekim slučajevima biti od ključne važnosti za učinkovito ostvarenje njihovih prava na zaštitu.

(75)  Povezani sudski troškovi mogu činiti znatne troškove za osobe koje podnose prijave kada osporavaju mjere osvete koje su poduzete protiv njih u sudskim postupcima. Iako na kraju postupka mogu dobiti povrat tih troškova, možda ih neće moći platiti unaprijed, posebno ako su nezaposlene ili na crnoj listi. Pomoć u kaznenim postupcima, posebno u skladu s odredbama Direktive (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća59 i općenito je pomoć osobama koje su u teškom financijskom položaju od ključne važnosti za učinkovito ostvarenje njihovih prava na zaštitu. Zviždači bi trebali moći zatražiti i naknadu za svako pretrpljeno uznemiravanje ili gubitak svojih trenutačnih ili budućih sredstava za život ako je šteta nanesena zbog osvete.

_________________

_________________

59 Direktiva (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (SL L 297 4.11.2016., str. 1).

59 Direktiva (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (SL L 297 4.11.2016., str. 1).

Amandman    77

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 76.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(76)  Prava prijavljenih osoba trebala bi biti zaštićena kako bi se izbjegla šteta za ugled ili druge negativne posljedice. Nadalje, prava prijavljenih osoba na obranu i pristup pravnim lijekovima trebalo bi potpuno poštovati u bilo kojoj fazi postupka nakon prijave u skladu s člancima 47. i 48. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi osigurati da prijavljena osoba ima pravo na obranu, uključujući pravo na pristup dokumentaciji, pravo na saslušanje i pravo da zatraži djelotvoran pravni lijek protiv odluke koja se na nju odnosi u skladu s primjenjivim postupcima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu u kontekstu istraga ili naknadnih pravosudnih postupaka.

(76)  Prava prijavljenih osoba trebala bi biti zaštićena kako bi se izbjegla šteta za ugled ili druge negativne posljedice. Nadalje, prava prijavljenih osoba na obranu i pristup pravnim lijekovima trebalo bi potpuno poštovati u bilo kojoj fazi postupka nakon prijave u skladu s člancima 47. i 48. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi zaštititi identitet prijavljene osobe i zajamčiti joj pravo na obranu, uključujući pravo na pristup dokumentaciji, pravo na saslušanje i pravo da zatraži djelotvoran pravni lijek protiv odluke koja se na nju odnosi u skladu s primjenjivim postupcima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu u kontekstu istraga ili naknadnih pravosudnih postupaka. U tu svrhu trebale bi se poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se podigla razina osviještenosti pojedinaca i civilnog društva o tim pravima.

Amandman    78

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 77.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(77)  Osoba koja je izravno ili neizravno doživjela predrasude zbog prijavljivanja ili otkrivanja netočnih ili zavaravajućih informacija trebala bi zadržati zaštitu i sve pravne lijekove koje su joj dostupne u skladu s pravilima iz općeg prava. Ako su netočna ili zavaravajuća prijava ili otkrivanje izvršeni namjerno i svjesno, prijavljene osobe trebale bi imati pravo na naknadu u skladu s nacionalnim pravom.

(77)  Osoba koja je izravno ili neizravno doživjela predrasude zbog prijavljivanja ili otkrivanja netočnih ili zavaravajućih informacija trebala bi zadržati zaštitu i sve pravne lijekove koje su joj dostupne u skladu s pravilima iz općeg prava. Ako su netočna ili zavaravajuća prijava ili otkrivanje izvršeni namjerno i svjesno, zviždači ne bi trebali imati pravo na zaštitu, a prijavljene osobe trebale bi imati pravo na nadoknadu u skladu s nacionalnim pravom.

Amandman    79

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 78.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(78)  Kazne su nužne za osiguranje djelotvornosti pravila o zaštiti zviždača. Kaznama protiv osoba koje poduzimaju osvetu ili druge štetne mjere protiv osoba koje podnose prijave može se osigurati odvraćanje od poduzimanja takvih mjera. Nužne su kazne protiv osoba za koje je dokazano da su svjesno podnijele netočne informacije kako bi se suzbilo daljnje zlonamjerno prijavljivanje i očuvala vjerodostojnost sustava. Razmjernošću takvih kazni trebalo bi osigurati da one nemaju odvraćajući učinak na potencijalne zviždače.

(78)  Kazne su nužne za osiguranje djelotvornosti pravila o zaštiti zviždača. Kaznama protiv osoba koje poduzimaju osvetu ili druge štetne mjere protiv osoba koje podnose prijave može se osigurati odvraćanje od poduzimanja takvih mjera. Nužne su i kazne protiv osoba za koje je dokazano da su svjesno podnijele netočne informacije kako bi se suzbilo daljnje zlonamjerno prijavljivanje i očuvala vjerodostojnost sustava. Ako države članice predviđaju kazne u slučajevima kao što je kleveta ili širenje lažnih informacija, te bi se kazne mogle primjenjivati i na osobe za koje se dokaže da su svjesno podnijele netočne informacije. Razmjernošću takvih kazni trebalo bi osigurati da one nemaju odvraćajući učinak na potencijalne zviždače.

Amandman    80

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 80.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(80)  Ovom Direktivom uvode se minimalni standardi i države članice trebale bi imati ovlasti uvođenja ili zadržavanja povoljnijih odredaba za osobu koja podnosi prijavu ako te odredbe ne utječu na mjere zaštite prijavljenih osoba.

(80)  Ovom Direktivom uvode se minimalni standardi i države članice trebale bi imati ovlasti i treba ih se potaknuti da uvedu ili zadrže povoljnije odredbe za osobu koja podnosi prijavu. Prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo ni u kojem slučaju ne predstavlja osnovu za smanjivanje opće razine zaštite koja je već osigurana osobama koje podnose prijave u okviru nacionalnog prava u područjima na koja se ona odnosi.

Amandman    81

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 82.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(82)  Materijalno područje primjene ove Direktive temelji se na utvrđivanju područja u kojima se na temelju trenutačno dostupnih dokaza čini da je opravdano i nužno uvesti zaštitu zviždača. Takvo materijalno područje primjene može se proširiti na druga područja ili akte Unije, ako se to pokaže nužnim kao sredstvo za jačanje njihove provedbe u svjetlu dokaza koji bi u budućnosti mogli izaći na vidjelo ili na temelju ocjenjivanja primjene ove Direktive.

(82)  Materijalno područje primjene ove Direktive temelji se na utvrđivanju područja u kojima se na temelju trenutačno dostupnih dokaza čini da je opravdano i nužno uvesti zaštitu zviždača. Takvo materijalno područje primjene može se proširiti na druga područja ili akte Unije, ako se to pokaže nužnim kao sredstvo za jačanje njihove provedbe u svjetlu dokaza koje bi Komisija i dalje trebala prikupljati i koji bi u budućnosti mogli izaći na vidjelo ili na temelju ocjenjivanja primjene ove Direktive.

Amandman    82

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 84.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(84)  Države članice ne mogu same i nekoordiniranim djelovanjem u dostatnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive, odnosno jačanje provedbe uvođenjem djelotvorne zaštite zviždača u određenim područjima politika i aktima u kojima se kršenjem prava Unije može uzrokovati ozbiljna šteta javnom interesu, već se taj cilj može bolje postići djelovanjem Unije kojim se osiguravaju minimalni standardi usklađivanja u području zaštite zviždača. Nadalje, samo djelovanjem Unije može se osigurati dosljednost i usklađenost njezinih postojećih sektorskih pravila o zaštiti zviždača. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

(84)  Države članice ne mogu same i nekoordiniranim djelovanjem u dostatnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive, odnosno jačanje provedbe uvođenjem djelotvorne zaštite zviždača u određenim područjima politika i aktima u kojima se kršenjem prava Unije može uzrokovati šteta javnom interesu, već se taj cilj može bolje postići djelovanjem Unije kojim se osiguravaju minimalni standardi usklađivanja u području zaštite zviždača. Nadalje, samo djelovanjem Unije može se osigurati dosljednost i usklađenost njezinih postojećih sektorskih pravila o zaštiti zviždača. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

Amandman    83

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 85.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(85)  Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i priznaju načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s time, ova Direktiva mora se provoditi u skladu s tim pravima i načelima. Ovom Direktivom posebno se nastoji osigurati potpuno poštovanje slobode izražavanja i informiranja, prava na zaštitu osobnih podataka, slobode poduzetništva, prava na visok stupanj zaštite potrošača, prava na djelotvoran pravni lijek i prava na obranu.

(85)  Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a naročito njezinim člankom 11. U skladu s time, ova Direktiva mora se provoditi u skladu s tim pravima i načelima jamčenjem punog poštovanja, među ostalim, slobode izražavanja i informiranja, prava na zaštitu osobnih podataka, slobode poduzetništva, prava na visok stupanj zaštite potrošača, prava na pravedne radne uvjete, prava na visoki stupanj zaštite ljudskog zdravlja, prava na visoki stupanj zaštite okoliša, prava na dobro upravljanje, prava na djelotvoran pravni lijek i prava na obranu. Posebnu bi pozornost trebalo obratiti i na Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a naročito njezin članak 10.

Amandman    84

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 85.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(85a)  Ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje sloboda država članica da uvedu ista ili slična pravila za povrede nacionalnog prava, čime bi se osigurao usklađen i sveobuhvatan okvir za zaštitu osoba koje prijavljuju povrede.

Amandman    85

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 85.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(85b)   Trebalo bi posvetiti posebnu pozornost Rezoluciji Europskog parlamenta od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a te Rezoluciji Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu.

Amandman    86

Prijedlog direktive

Članak -1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak -1.

 

Svrha

 

Svrha je ove Direktive pojačati zaštitu osoba koje prijavljuju povrede prava Unije i ojačati provedbu prava i politika Unije kako bi se zaštitio javni interes, utvrđivanjem zajedničkih minimalnih standarda za zaštitu osoba koje podnose prijave o nezakonitim aktivnostima ili o zlouporabi zakona u područjima utvrđenima člankom 1.

Amandman    87

Prijedlog direktive

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 1.

Članak 1.

Glavno područje primjene

Materijalno područje primjene

1.  U cilju jačanja provedbe prava i politika Unije u određenim područjima, ovom Direktivom utvrđuju se zajednički minimalni standardi za zaštitu osoba koje podnose prijave o sljedećim nezakonitim aktivnostima ili o zlouporabi zakona:

1.  Ovom Direktivom utvrđuju se zajednički minimalni standardi za zaštitu osoba koje podnose prijave o sljedećim nezakonitim aktivnostima ili o zlouporabi zakona:

(a)  o povredama koje su obuhvaćene područjem primjene akata Unije utvrđenih u Prilogu (dio I. i dio II.) u pogledu sljedećih područja:

(a)  o povredama akata Unije koji među ostalim uključuju akte navedene u Prilogu (dio I. i dio II.) i akte kojima se oni provode, a koji se odnose na sljedeća područja:

i.  javna nabava;

i.  javnu nabavu;

ii.  financijskih usluga, sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma;1

ii.  financijske usluge, izbjegavanje plaćanja poreza, utaju poreza i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma; 1

iii.  sigurnost proizvoda;

iii.  sigurnost proizvoda;

iv.  sigurnost prometa;

iv.  sigurnost proizvoda;

v.  zaštita okoliša,

v.  zaštitu okoliša;

vi.  nuklearna sigurnost;

vi.  nuklearnu sigurnost;

vii.  sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja;

vii.  sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja;

viii.  javno zdravlje;

viii.  javno zdravlje;

ix.  zaštita potrošača;

ix.  zaštitu potrošača;

x.  zaštita privatnosti i osobnih podataka i sigurnost mrežnih i informacijskih sustava.

x.  zaštitu privatnosti i osobnih podataka i sigurnost mrežnih i informacijskih sustava; i

 

x.a  zapošljavanje, radne uvjete, prava radnika i načelo jednakih mogućnosti za muškarce i žene na radnom mjestu i jednakog postupanja prema njima.

(b)  o povredama članaka 101., 102., 106., 107. i 108. UFEU-a i povredama obuhvaćenima područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 i Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/1589;

(b)  o povredama članaka 101., 102., 106., 107. i 108. UFEU-a i povredama obuhvaćenima područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 i Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/1589;

(c)  o povredama koje utječu na financijske interese Unije kako su definirani člankom 325. UFEU-a i kako je dalje navedeno, posebno, u Direktivi (EU) 2017/1371 i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013;

(c)  o povredama koje utječu na financijske interese Unije kako su definirani člankom 325. UFEU-a i kako je dalje navedeno, posebno, u Direktivi (EU) 2017/1371 i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013;

(d)  o povredama koje se odnose na unutarnje tržište, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. UFEU-a, u pogledu radnji kojima se krše pravila o porezu na dobit ili programa čija je svrha ostvariti poreznu prednost koja je u suprotnosti sa svrhom primjenjivog prava o porezu na dobit.

(d)  o povredama koje se odnose na unutarnje tržište, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. UFEU-a, u pogledu radnji kojima se krše pravila o porezu na dobit ili programa čija je svrha ostvariti poreznu prednost koja je u suprotnosti sa svrhom primjenjivog prava o porezu na dobit.

2.  Ako su u sektorskim aktima Unije iz Dijela II. Priloga navedena posebna pravila o prijavljivanju povreda, primjenjuju se ta pravila. Odredbe ove Direktive primjenjuju se na sva pitanja koja se odnose na zaštitu osoba koje podnose prijave koja nije uređena u tim posebnim sektorskim aktima Unije.

2.  Ako su u sektorskim aktima Unije iz Dijela II. Priloga navedena posebna pravila o prijavljivanju povreda, primjenjuju se ta pravila. Odredbe ove Direktive primjenjuju se na sva pitanja koja se odnose na zaštitu osoba koje podnose prijave koja nije uređena u tim posebnim sektorskim aktima Unije.

________________

______________

1 isključiva nadležnost odbora ECON i LIBE

1 isključiva nadležnost odbora ECON i LIBE

Amandman    88

Prijedlog direktive

Članak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 2.

Članak 2.

Osobno područje primjene

Osobno područje primjene

1.  Ova Direktiva primjenjuje se na osobe koje podnose prijave, a koje su zaposlene u privatnom ili javnom sektoru i stekle su informacije o povredama u poslovnom okruženju uključujući, barem, sljedeće osobe:

1.  Ova Direktiva primjenjuje se na osobe koje podnose prijave i na facilitatore, koji djeluju u dobroj vjeri, a koji su zaposleni u privatnom ili javnom sektoru i koji su stekli informacije o povredama u poslovnom okruženju uključujući, barem, sljedeće osobe:

(a)  osobe koje imaju položaj radnika u smislu članka 45. UFEU-a;

(a)  osobe koje imaju položaj radnika u smislu nacionalnog prava i nacionalne prakse ili u smislu članka 45. UFEU-a, uključujući javne službenike;

(b)  osobe koje imaju položaj samozaposlenih osoba u smislu članka 49. UFEU-a;

(b)  osobe koje imaju položaj samozaposlenih osoba u smislu članka 49. UFEU-a;

(c)  dioničare i osobe koje su članovi upravljačkog tijela poduzeća, uključujući članove koji ne upravljaju svakodnevnim radom te volontere i neplaćene vježbenike;

(c)  dioničare i osobe koje su članovi upravljačkog tijela poduzeća, uključujući članove koji ne upravljaju svakodnevnim radom te volontere i plaćene ili neplaćene vježbenike;

(d)  osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača.

(d)  osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja, pružatelja usluga i dobavljača.

2.  Ova Direktiva primjenjuje se i na osobe koje podnose prijave, a čiji radni odnos tek treba početi u slučajevima kada je ta osoba saznala za povredu tijekom postupka zapošljavanja ili tijekom pregovora prije sklapanja ugovora.

2.  Ova Direktiva primjenjuje se i na osobe koje podnose prijave, djelujući u dobroj vjeri, a čiji radni odnos tek treba početi u slučajevima kada je ta osoba saznala za povredu tijekom postupka zapošljavanja ili tijekom pregovora prije sklapanja ugovora te na osobe koje podnose prijave, a koje više nisu u radnom odnosu.

 

 

Amandman    89

Prijedlog direktive

Članak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Članak 3.

Definicije

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)  „povrede” znači stvarne ili moguće nezakonite aktivnosti ili zlouporaba zakona povezani s aktima Unije i područjima obuhvaćenima područjem primjene iz članka 1. i Priloga;

(1)  „povrede” znači stvarne ili moguće nezakonite aktivnosti ili zlouporaba zakona povezani s aktima Unije i područjima obuhvaćenima područjem primjene iz članka 1. i Priloga;

(2)  „nezakonite aktivnosti” znači radnje ili propusti koji su protivni pravu Unije;

(2)  „nezakonite aktivnosti” znači radnje ili propusti koji su protivni pravu Unije;

(3)  „zlouporaba zakona” znači radnje ili propusti obuhvaćeni područjem primjene prava Unije koji se ne čine nezakonitima u formalnom smislu, ali su protivni cilju ili svrsi koji se nastoje ostvariti primjenjivim pravilima;

(3)  „zlouporaba zakona” znači radnje ili propusti obuhvaćeni područjem primjene prava Unije koji se ne čine nezakonitima u formalnom smislu, ali su protivni cilju ili svrsi koji se nastoje ostvariti primjenjivim pravilima;

(4)  „informacije o povredama” znači dokazi o stvarnim povredama i opravdane sumnje u moguće povrede koje još nisu počinjene;

(4)  „informacije o povredama” znači dokazi o stvarnim povredama i opravdane sumnje u moguće povrede koje još nisu počinjene;

(5)  „prijava” znači pružanje informacija o povredi koja se dogodila ili će se vjerojatno dogoditi u organizaciji u kojoj osoba koja podnosi prijavu radi ili je radila ili u drugoj organizaciji s kojom je bila u kontaktu tijekom obavljanja posla;

(5)  „prijava” znači pružanje informacija o povredi koja se dogodila ili će se vjerojatno dogoditi u organizaciji u kojoj osoba koja podnosi prijavu radi ili je radila ili u drugoj organizaciji s kojom je bila u kontaktu tijekom obavljanja posla;

(6)  „interno prijavljivanje” znači pružanje informacija o povredama unutar javne ili privatne pravne osobe;

(6)  „interno prijavljivanje” znači pružanje informacija o povredama unutar javne ili privatne pravne osobe;

(7)  „vanjsko prijavljivanje” znači pružanje informacija o povredama nadležnim tijelima;

(7)  „vanjsko prijavljivanje” znači pružanje informacija o povredama nadležnim tijelima;

(8)  „otkrivanje” znači stavljanje informacija o povredama stečenih u radnom okruženju na raspolaganje javnosti;

(8)  „otkrivanje” znači stavljanje informacija o povredama stečenih u radnom okruženju na raspolaganje javnosti;

(9)  „osoba koja podnosi prijavu” znači svaka fizička ili pravna osoba koja prijavljuje ili otkriva informacije o povredama stečene tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom;

(9)  „osoba koja podnosi prijavu” znači svaka fizička ili pravna osoba koja prijavljuje ili otkriva informacije o povredama stečene tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom;

 

(9a)  „facilitator” znači fizička osoba koja asistira ili pomaže osobi koja podnosi prijavu u postupku prijavljivanja u radnom okruženju;

(10)  „radno okruženje” znači trenutačne ili prethodne profesionalne aktivnosti u javnom ili privatnom sektoru u okviru kojih, neovisno o njihovoj prirodi, osobe mogu saznati informacije o povredama i u okviru kojih te osobe mogu doživjeti osvetu ako prijave takve povrede.

(10)  „radno okruženje” znači trenutačne ili prethodne profesionalne aktivnosti u javnom ili privatnom sektoru u okviru kojih, neovisno o njihovoj prirodi, osobe mogu saznati informacije o povredama i u okviru kojih te osobe mogu doživjeti osvetu ako prijave takve povrede;

(11)  „prijavljena osoba” znači fizička ili pravna osoba koja je u prijavi ili objavi navedena kao osoba koja je počinila povredu ili koja je povezana s povredom;

(11)  „prijavljena osoba” znači fizička ili pravna osoba koja je u prijavi ili objavi navedena kao osoba koja je počinila povredu ili koja je povezana s povredom;

(12)  „osveta” znači prijetnja ili stvarna radnja ili propust potaknuti internom ili vanjskom prijavom koji nastaju u radnom okruženju i uzrokuju, ili bi mogli uzrokovati, neopravdanu štetu osobi koja podnosi prijavu;

(12)  „osveta” znači prijetnja ili stvarna, bilo izravna bilo neizravna, radnja ili propust potaknuti internom ili vanjskom prijavom ili javnim otkrivanjem informacija koji nastaju u radnom okruženju i prouzročuju, ili bi mogli prouzročiti, neopravdanu štetu osobi koja podnosi prijavu;

(13)  „poduzeta mjera” znači svaka mjera koju je primatelj prijave poduzeo na internoj ili vanjskoj razini radi procjene točnosti navoda iz prijave i, prema potrebi, radi uklanjanja prijavljene povrede, uključujući mjere kao što su unutarnje istrage, kazneni progon, mjere za povrat sredstava i zaključivanje;

(13)  „poduzeta mjera” znači svaka mjera koju je primatelj prijave poduzeo na internoj ili vanjskoj razini radi procjene točnosti navoda iz prijave i, prema potrebi, radi uklanjanja prijavljene povrede, uključujući mjere kao što su unutarnje istrage, kazneni progon, mjere za povrat sredstava i zaključivanje;

(14)  „nadležno tijelo” znači svako nacionalno tijelo koje ima ovlasti zaprimati prijave u skladu s poglavljem III. i koje je imenovano za obavljanje dužnosti iz ove Direktive, posebno u pogledu poduzimanja daljnjih mjera na temelju prijava.

(14)  „nadležno tijelo” znači svako nacionalno tijelo koje ima ovlasti zaprimati prijave u skladu s poglavljem III. i koje je imenovano za obavljanje dužnosti iz ove Direktive, posebno u pogledu poduzimanja daljnjih mjera na temelju prijava;

 

(14a)  „dobra vjera” znači razumno uvjerenje osobe koja podnosi prijavu, u svjetlu okolnosti i informacija koje su toj osobi dostupne u trenutku podnošenja prijave, da su prijavljene informacije točne i obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

Amandman    90

Prijedlog direktive

Članak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 4.

Članak 4.

Obveza uspostave internih kanala i postupaka za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava

Obveza uspostave internih kanala i postupaka za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava

1.  Države članice osiguravaju da pravne osobe u privatnom i javnom sektoru uspostave interne kanale i postupke za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava, prema potrebi nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima.

1.  Države članice u skladu s nacionalnim praksama osiguravaju da zaposlenici i druge pravne osobe u privatnom i javnom sektoru uspostave interne kanale i postupke za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava nakon savjetovanja i u dogovoru sa socijalnim partnerima.

2.  Takvim kanalima i postupcima omogućuje se podnošenje prijava zaposlenicima pravne osobe. Njima se i drugim osobama koje su u kontaktu s tom pravnom osobom zbog poslovnih djelatnosti omogućuje podnošenje prijava, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. točkama (b), (c) i (d), ali u odnosu na te kategorije osoba nije obvezna uporaba internih kanala.

2.  Takvim kanalima i postupcima omogućuje se podnošenje prijava zaposlenicima pravne osobe. Njima se i drugim osobama koje su u kontaktu s tom pravnom osobom zbog poslovnih djelatnosti omogućuje podnošenje prijava, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. točkama (b), (c) i (d). Pravna osoba jasno definira te kanale za podnošenje prijava te su ti kanali lako dostupni i unutar i izvan dotične pravne osobe.

3.  Pravne osobe u privatnom sektoru iz stavka 1. uključuju sljedeće:

3.  Pravne osobe u privatnom sektoru iz stavka 1. uključuju sljedeće:

(a)  privatne pravne osobe s 50 ili više zaposlenika;

(a)  privatne pravne osobe s 50 ili više zaposlenika;

(b)  privatne pravne osobe s godišnjim prometom ili godišnjom bilancom od ukupno 10 milijuna EUR ili više;

(b)  privatne pravne osobe s godišnjim prometom ili godišnjom bilancom od ukupno 10 milijuna EUR ili više;

(c)  privatne pravne osobe bilo koje veličine koje djeluju u području financijskih usluga ili su ranjive na pranje novca ili financiranje terorizma, kako je uređeno aktima Unije iz Priloga.

(c)  privatne pravne osobe bilo koje veličine koje djeluju u području financijskih usluga ili su ranjive na pranje novca ili financiranje terorizma, kako je uređeno aktima Unije iz Priloga.

 

3a.  Odstupajući od stavka 3. točaka (a) i (b), države članice mogu iz pravnih osoba u privatnom sektoru koje su navedene u stavku 1. isključiti sljedeće pravne osobe:

 

(a)  privatne pravne osobe s manje od 250 zaposlenika;

 

(b)  privatne pravne osobe s godišnjim prometom manjim od 50 milijuna EUR i/ili godišnjom bilancom koja ukupno ne prelazi 43 milijuna EUR;

4.  Nakon odgovarajuće procjene učinka uzimajući u obzir prirodu aktivnosti pravnih osoba i posljedičnu razinu rizika, države članice mogu zahtijevati od malih privatnih pravnih osoba, kako su definirane u Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003.62, osim onih iz stavka 3. točke (c), da uspostave interne kanale i postupke za podnošenje prijava.

4.  Nakon odgovarajuće procjene učinka uzimajući u obzir prirodu aktivnosti pravnih osoba i posljedičnu razinu rizika, posebno za okoliš i ljudsko zdravlje, države članice mogu zahtijevati od malih privatnih pravnih osoba, kako su definirane u Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003.62, osim onih iz stavka 3. točke (c), da uspostave interne kanale i postupke za podnošenje prijava.

5.  Svaka odluka koju država članica donese u skladu sa stavkom 4. dostavlja se Komisiji zajedno s obrazloženjem i kriterijima korištenima u procjeni rizika. Komisija o toj odluci obavješćuje druge države članice.

5.  Svaka odluka koju država članica donese u skladu sa stavkom 4. dostavlja se Komisiji zajedno s obrazloženjem i kriterijima korištenima u procjeni rizika. Komisija o toj odluci obavješćuje druge države članice.

6.  Pravne osobe u javnom sektoru iz stavka 1. uključuju sljedeće:

6.  Pravne osobe u javnom sektoru iz stavka 1. uključuju sljedeće:

(a)  državnu upravu;

(a)  državnu upravu;

(b)  regionalnu upravu i odjele;

(b)  regionalnu upravu i odjele;

(c)  općine s više od 10 000 stanovnika;

(c)  općine s više od 10 000 stanovnika;

(d)  druge subjekte na koje se primjenjuje javno pravo.

(d)  druge subjekte na koje se primjenjuje javno pravo.

_________________

_______________

62 Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća, SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

62 Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća, SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

Obrazloženje

Detaljne odredbe o internim kanalima za podnošenje prijava trebale bi ostati u nacionalnoj nadležnosti za države članice koje imaju stroge odredbe u svojem nacionalnom zakonodavstvu.

Amandman    91

Prijedlog direktive

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 5.

Članak 5.

Postupci za interno prijavljivanje i poduzimanje mjera na temelju prijava

Postupci za interno prijavljivanje i poduzimanje mjera na temelju prijava

1.  Postupci za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava iz članka 4. uključuju sljedeće:

1.  Postupci za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava iz članka 4. mogu uključivati sljedeće:

(a)  kanale za zaprimanje prijava koji su oblikovani, uspostavljeni i djeluju na način kojim se osigurava tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu i onemogućuje pristup neovlaštenom osoblju;

(a)  kanale za zaprimanje prijava koji su oblikovani, uspostavljeni i djeluju na način kojim se štiti tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu, facilitatora i prijavljene osobe i onemogućuje pristup neovlaštenom osoblju;

 

(aa)  povjerljivu potvrdu o primitku prijave upućenu osobi koja je podnijela prijavu u roku od najviše sedam dana nakon što je prijava zaprimljena;

(b)  imenovanje osobe ili odjela koji su nadležni za poduzimanje mjera na temelju prijava;

(b)  imenovanje nepristrane osobe ili neovisnog odjela koji su nadležni za poduzimanje mjera na temelju prijava;

(c)  nadležnu osobu ili odjel koji s dužnom pažnjom poduzimaju mjere na temelju prijava;

(c)  nadležnu osobu ili odjel koji s dužnom pažnjom poduzimaju mjere na temelju prijava i, po potrebi, poduzimanje odgovarajućih i pravovremenih mjera;

 

(ca)  poduzimanje daljnjih mjera, s dužnom pažnjom, na temelju anonimno podnesenih prijava;

(d)  razumni okvir, koji ne prekoračuje tri mjeseca od podnošenja prijave, za dostavljanje povratnih informacija osobi koja je podnijela prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave;

(d)  razumni rok, koji ne prekoračuje dva mjeseca od potvrđivanja primitka prijave, za dostavljanje povratnih informacija osobi koja je podnijela prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave; taj se rok može produljiti na četiri mjeseca, ako je to potrebno zbog posebnih okolnosti predmeta, posebno u slučajevima kada zbog prirode i složenosti predmeta prijave može biti potrebna dugotrajna istraga;

 

(da)  mogućnost da se s osobom koja podnosi prijavu savjetuje i da ona tijekom istrage iznese primjedbe te da se ti komentari uzmu u obzir ako osoba ili odjel iz točke (b) to smatraju relevantnim; i

(e)  jasne i lako dostupne informacije o postupcima i informacije o tome kako i pod kojim uvjetima se prijave mogu podnositi vanjskim nadležnim tijelima u skladu s člankom 13. stavkom 2. i, prema potrebi, tijelima, uredima ili agencijama Unije.

(e)  jasne i lako dostupne informacije o postupcima i informacije o tome kako i pod kojim uvjetima se prijave mogu podnositi vanjskim nadležnim tijelima u skladu s člankom 13. stavkom 2. i, prema potrebi, tijelima, uredima ili agencijama Unije.

2.  Kanalima predviđenima u stavku 1. točki (a) omogućuju se svi načini prijavljivanja navedeni u nastavku:

2.  Kanalima predviđenima u stavku 1. točki (a) omogućuju se svi načini prijavljivanja navedeni u nastavku:

(a)  pisane prijave u elektroničkom ili papirnatom obliku i/ili usmene prijave telefonom, za koje se može i ne mora izraditi zvučni zapis;

(a)  pisane prijave u elektroničkom ili papirnatom obliku i/ili usmene prijave telefonom ili drugim sustavima glasovnih poruka, za koje se može izraditi zvučni zapis uz prethodni pristanak osobe koja podnosi prijavu, ali i ne mora;

(b)  fizički sastanci s osobom ili odjelom koji su nadležni za zaprimanje prijava.

(b)  fizički sastanci s osobom ili odjelom koji su nadležni za zaprimanje prijava.

Kanalima za podnošenje prijava može interno upravljati osoba ili odjel koji su imenovani u tu svrhu ili treća osoba, pod uvjetom da se poštuju mjere zaštite i zahtjevi iz stavka 1. točke (a).

 

3.  Osoba ili odjel iz stavka 1. točke (b) može biti ista osoba koja je nadležna za zaprimanje prijava. Mogu se imenovati dodatne „osobe od povjerenja” od kojih osobe koje podnose prijave i osobe koje ispituju te prijave mogu tražiti povjerljive savjete.

3.  Osoba ili odjel iz stavka 1. točke (b) može biti ista osoba koja je nadležna za zaprimanje prijava, uz uvjet da se poštuju zaštitne mjere u vezi s povjerljivošću i nepristranošću iz stavka 1. točaka (a) i (b). Mogu se imenovati dodatne „osobe od povjerenja” od kojih osobe koje podnose prijave i osobe koje ispituju te prijave mogu tražiti povjerljive savjete.

 

3a.  Postupcima za podnošenje prijave i poduzimanje mjera na temelju prijava navedenima u stavku 4. jamči se da osoba koja podnosi prijavu ili svaka osoba koja razmatra podnošenje prijave ima pravo biti u pratnji predstavnika radnika u svim fazama postupka, među ostalim i tijekom fizičkih sastanaka, kako je predviđeno ovim člankom.

Amandman    92

Prijedlog direktive

Članak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 6.

Članak 6.

Obveza uspostave vanjskih kanala za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava

Obveza uspostave vanjskih kanala za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava

1.  Države članice imenuju nadležna tijela za zaprimanje i rješavanje prijava.

1.  Države članice imenuju nadležna tijela za zaprimanje i rješavanje prijava.

2.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela:

2.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela:

(a)  uspostave neovisne i autonomne vanjske kanale za podnošenje prijava koji su sigurni i kojima se osigurava povjerljivost za primanje i rješavanje informacija koje je dostavila osoba koja podnosi prijavu;

(a)  uspostave neovisne i autonomne vanjske kanale za podnošenje prijava koji su sigurni i kojima se osigurava povjerljivost za primanje i rješavanje informacija koje je dostavila osoba koja podnosi prijavu;

(b)  u razumnom roku, koji ne smije biti dulji od tri mjeseca ili šest mjeseci u opravdanim slučajevima, dostave osobi koja podnosi prijavu povratne informacije o poduzetim mjerama na temelju prijave;

Briše se.

(c)  prosljeđuju informacije iz prijava nadležnim tijelima, uredima ili agencijama Unije, prema potrebi, radi provođenja daljnje istrage, ako je tako predviđeno nacionalnim pravom ili pravom Unije.

(c)  prosljeđuju informacije iz prijava nadležnim tijelima, uredima ili agencijama Unije, prema potrebi, radi provođenja daljnje istrage, ako je tako predviđeno nacionalnim pravom ili pravom Unije.

3.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela na temelju prijava poduzimaju nužne mjere i da, u mjeri u kojoj je to primjereno, provode istrage o predmetu prijava. Nadležna tijela priopćuju osobi koja podnosi prijavu konačni rezultat istraga.

3.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela na temelju prijava poduzimaju nužne mjere i da, u mjeri u kojoj je to primjereno, provode istrage o predmetu prijava te imaju pravo po potrebi poduzimati odgovarajuće korektivne mjere. Nadležna tijela priopćuju osobi koja podnosi prijavu konačni rezultat istraga.

4.  Države članice osiguravaju da svako tijelo koje zaprimi prijavu, ali ju nije nadležno riješiti, proslijedi tu prijavu nadležnom tijelu i obavijesti osobu koja podnosi prijavu.

4.  Države članice osiguravaju da svako tijelo koje zaprimi prijavu, ali je nije nadležno riješiti, proslijedi tu prijavu nadležnom tijelu u razumnom roku, na siguran način i uz posvećivanje dužne pažnje relevantnom pravu i propisima o zaštiti podataka i povjerljivosti. Osoba koja je podnijela prijavu bez odgode se obavješćuje o tom prosljeđivanju.

Amandman    93

Prijedlog direktive

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.

Članak 7.

Oblikovanje vanjskih kanala za podnošenje prijava

Oblikovanje vanjskih kanala za podnošenje prijava

1.  Posebni vanjski kanali za podnošenje prijava smatraju se neovisnima i autonomnima ako ispunjavaju sljedeće kriterije:

1.  Posebni vanjski kanali za podnošenje prijava smatraju se neovisnima i autonomnima ako ispunjavaju sljedeće kriterije:

(a)  odvojeni su od općih komunikacijskih kanala nadležnog tijela, među ostalim i od onih kojima nadležno tijelo komunicira interno ili s trećim stranama u svojem uobičajenom poslovanju;

(a)  odvojeni su od općih komunikacijskih kanala nadležnog tijela, među ostalim i od onih kojima nadležno tijelo komunicira interno ili s trećim stranama u svojem uobičajenom poslovanju;

b)  oblikovani su, uspostavljeni i funkcioniraju tako da se jamči potpunost, cjelovitost i povjerljivost informacija te sprječava pristup neovlaštenim članovima osoblja nadležnog tijela;

b)  oblikovani su, uspostavljeni i funkcioniraju tako da se jamči potpunost, cjelovitost i povjerljivost informacija, uključujući identitet osobe koja podnosi prijavu i prijavljene osobe, te sprječava pristup neovlaštenim članovima osoblja nadležnog tijela;

c)  omogućuju pohranjivanje informacija u trajnom obliku u skladu s člankom 11. kako bi se omogućile daljnje istrage.

c)  omogućuju pohranjivanje informacija u trajnom obliku u skladu s člankom 11. kako bi se omogućile daljnje istrage.

2.  Posebnim kanalima za podnošenje prijava omogućuje se prijavljivanje barem na sljedeće načine:

2.  Posebnim kanalima za podnošenje prijava omogućuje se prijavljivanje barem na sljedeće načine:

(a)  pisanom prijavu u elektroničkom ili papirnatom obliku;

(a)  pisanom prijavom u elektroničkom ili papirnatom obliku;

(b)  usmenom telefonskom prijavom, koja se snima ili ne;

(b)  usmenom telefonskom prijavom, koja se snima ili ne;

(c)  fizičkim sastankom s nadležnim osobljem nadležnog tijela.

c)  fizičkim sastankom s nadležnim osobljem nadležnog tijela uz prisutnost predstavnika radnika ako to zatraži osoba koja podnosi prijavu.

3.  Nadležna tijela osiguravaju da se prijava zaprimljena na neki drugi način osim posebnim kanalima za podnošenje prijava iz stavaka 1. i 2. žurno i bez izmjene proslijedi nadležnom osoblju nadležnog tijela uporabom posebnih komunikacijskih kanala.

3.  Nadležna tijela osiguravaju da se prijava zaprimljena na neki drugi način osim posebnim kanalima za podnošenje prijava iz stavaka 1. i 2. žurno i bez izmjene proslijedi nadležnom osoblju nadležnog tijela uporabom posebnih komunikacijskih kanala.

4.  Države članice uspostavljaju postupke kojima će osigurati da, u slučaju da je prijava izvorno naslovljena na osobu koja nije imenovana nadležnom osobom za zaprimanje prijava, ta osoba ne otkrije informacije koje bi mogle otkriti identitet osobe koja je podnijela prijavu ili prijavljene osobe.

4.  Države članice uspostavljaju postupke kojima će osigurati da, u slučaju da je prijava izvorno naslovljena na osobu koja nije imenovana nadležnom osobom za zaprimanje prijava, ta osoba ne otkrije informacije koje bi mogle otkriti identitet osobe koja je podnijela prijavu ili prijavljene osobe.

Amandman    94

Prijedlog direktive

Članak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 8.

Članak 8.

Nadležno osoblje

Nadležno osoblje

1.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju nadležno osoblje za rješavanje prijava. Nadležno osoblje sudjeluje u posebnom osposobljavanju za rješavanje prijava.

1.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju odgovarajući broj nadležnog osoblja za rješavanje prijava. Nadležno osoblje sudjeluje u posebnom osposobljavanju za rješavanje prijava i poštuje zahtjeve u pogledu povjerljivosti utvrđene ovom Direktivom.

2.  Nadležno osoblje obavlja sljedeće zadaće:

2.  Nadležno osoblje obavlja sljedeće zadaće:

(a)  pruža svim zainteresiranim osobama informacije o postupcima podnošenja prijava;

(a)  pruža svim zainteresiranim osobama informacije o postupcima podnošenja prijava;

(b)  zaprima prijave i poduzima mjere na temelju prijava;

(b)  zaprima prijave i poduzima mjere na temelju prijava; utvrđuje pripada li prijava području primjene ove Direktive;

(c)  održava kontakt s osobom koja podnosi prijavu kako bi ju obavijestilo o napretku i ishodu istrage.

(c)  održava kontakt s osobom koja podnosi prijavu kako bi je obavijestilo o napretku i ishodu istrage.

Amandman    95

Prijedlog direktive

Članak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.

Članak 9.

Postupci koji se primjenjuju na vanjsko prijavljivanje

Postupci koji se primjenjuju na vanjsko prijavljivanje

1.  Postupcima koji se primjenjuju na vanjsko prijavljivanje propisano je sljedeće:

1.  Postupcima koji se primjenjuju na vanjsko prijavljivanje propisano je sljedeće:

(a)  način na koji nadležno tijelo može od osobe koja podnosi prijavu zatražiti pojašnjenje informacija iz prijave ili dostavljanje dodatnih informacija koje su na raspolaganju osobi koja podnosi prijavu;

(a)  način na koji nadležno tijelo može od osobe koja podnosi prijavu zatražiti pojašnjenje informacija iz prijave ili dostavljanje dodatnih informacija koje su na raspolaganju osobi koja podnosi prijavu;

 

(aa)  povjerljiva potvrda o primitku prijave upućena osobi koja je podnijela prijavu u roku od najviše sedam dana nakon što je prijava zaprimljena;

(b)  razumni rok, koji nije dulji od tri mjeseca ili šest mjeseci u propisno opravdanim slučajevima, za davanje povratnih informacija osobi koja podnosi prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave te vrsta i sadržaj povratnih informacija;

(b)  razumni rok, koji nije dulji od dva mjeseca računajući od dana potvrđivanja primitka prijave, za poduzimanje daljnjih mjera na temelju prijave uz dužnu pažnju, uključujući po potrebi poduzimanje odgovarajućih radnji i provođenje istrage predmeta prijave, i za davanje povratnih informacija osobi koja podnosi prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave te vrsta i sadržaj povratnih informacija; u propisno opravdanim slučajevima taj se rok može produljiti na četiri mjeseca;

 

(ba)  daljnje mjere u vezi s anonimnim podnošenjem prijava u skladu sa za to predviđenim odredbama u okviru nacionalnog prava;

(c)  sustav povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, uključujući podrobni opis okolnosti u kojima se mogu otkriti povjerljivi podaci o osobi koja je podnijela prijavu.

(c)  sustav povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, uključujući podrobni opis okolnosti u kojima se mogu otkriti povjerljivi podaci o osobi koja je podnijela prijavu i o prijavljenoj osobi.

 

(ca)  mogućnost da se s osobom koja podnosi prijavu savjetuje i da ona tijekom istrage iznese primjedbe te da se ti komentari uzmu u obzir ako to nadležno tijelo smatra relevantnim.

2.  Podrobni opis iz stavka 1. točke (c) uključuje iznimne slučajeve u kojima povjerljivost podataka možda neće biti zajamčena, uključujući slučajeve u kojima je otkrivanje podataka nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili naknadnih sudskih postupaka, ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim propisima.

2.  Podrobni opis iz stavka 1. točke (c) uključuje iznimne slučajeve u kojima povjerljivost podataka možda neće biti zajamčena, uključujući slučajeve u kojima je otkrivanje podataka nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili naknadnih sudskih postupaka, ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim propisima.

3.  Podrobni opis iz stavka 1. točke (c) mora biti napisan jasnim i razumljivim jezikom i mora biti lako dostupan osobama koje podnose prijave.

3.  Podrobni opis iz stavka 1. točke (c) mora biti napisan jasnim i razumljivim jezikom i mora biti lako dostupan osobama koje podnose prijave.

Amandman    96

Prijedlog direktive

Članak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 10.

Članak 10.

Informacije o primitku prijava i mjerama poduzetima na temelju prijava

Informacije o primitku prijava i mjerama poduzetima na temelju prijava

Države članice osiguravaju da nadležna tijela objavljuju na svojim web-mjestima u posebnom, lako prepoznatljivom i lako dostupnom odjeljku barem sljedeće informacije:

Države članice osiguravaju da nadležna tijela objavljuju na svojim web-mjestima u posebnom, lako prepoznatljivom i lako dostupnom odjeljku barem sljedeće informacije:

(a)  uvjete pod kojima osoba koja podnosi prijavu može ostvariti zaštitu u skladu s ovom Direktivom;

(a)  uvjete pod kojima osoba koja podnosi prijavu može ostvariti zaštitu u skladu s ovom Direktivom;

(b)  komunikacijske kanale za zaprimanje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava:

(b)  komunikacijske kanale za zaprimanje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava:

i.  telefonske brojeve, uz obavijest o tome snimaju li se razgovori pri uporabi tih telefonskih linija;

i.  telefonske brojeve, uz obavijest o tome snimaju li se razgovori pri uporabi tih telefonskih linija;

ii.  posebne elektroničke i poštanske adrese za kontaktiranje s nadležnim osobljem, koje su sigurne i kojima se jamči povjerljivost;

ii.  posebne elektroničke i poštanske adrese za kontaktiranje s nadležnim osobljem, koje su sigurne i kojima se jamči povjerljivost;

(c)  postupke koji se primjenjuju na prijavljivanje povreda iz članka 9.;

(c)  postupke koji se primjenjuju na prijavljivanje povreda iz članka 9.;

(d)  sustav zaštite povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, a posebno informacije povezane s obradom osobnih podataka u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679, člankom 13. Direktive (EU) 2016/680 i člankom 11. Uredbe (EZ) 45/2001, prema potrebi.

(d)  sustav zaštite povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave, a posebno informacije povezane s obradom osobnih podataka u skladu s člancima 5. i 13. Uredbe (EU) 2016/679, člankom 13. Direktive (EU) 2016/680 i člankom 11. Uredbe (EZ) 45/2001, prema potrebi.

(e)  prirodu mjera koje treba poduzeti na temelju prijava;

(e)  prirodu mjera koje treba poduzeti na temelju prijava;

(f)  dostupne pravne lijekove i postupke protiv osvete i mogućnosti za zaprimanje povjerljivih savjeta za osobe koje razmišljaju o podnošenju prijave;

(f)  dostupne pravne lijekove i postupke protiv osvete i mogućnosti za zaprimanje povjerljivih savjeta za osobe koje razmišljaju o podnošenju prijave;

(g)  izjavu kojom se jasno objašnjava da se za osobe koje informacije stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu u skladu s ovom Direktivom ne smatra da krše ikakvo ograničenje povezano s otkrivanjem informacija koje je nametnuto ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te da ni na koji način ne snose odgovornost u vezi s takvim otkrivanjem.

(g)  izjavu kojom se jasno objašnjava da se za osobe koje informacije stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima u skladu s ovom Direktivom ne smatra da krše ikakvo ograničenje povezano s otkrivanjem informacija koje je nametnuto ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te da ni na koji način ne snose odgovornost u vezi s takvim otkrivanjem.

 

(ga)   godišnje izvješće o primljenim upozorenjima i njihovoj obradi, uz poštovanje povjerljivosti istraga u tijeku;

 

(gb)  podatke za kontakt jedinstvenog neovisnog upravnog tijela, kako je predviđeno u članku 14.a.

Amandman    97

Prijedlog direktive

Članak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.

Članak 11.

Vođenje evidencije o zaprimljenim prijavama

Vođenje evidencije o zaprimljenim prijavama

1.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela vode evidenciju o svakoj zaprimljenoj prijavi.

1.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela vode evidenciju o svakoj zaprimljenoj prijavi, u skladu sa zahtjevima u pogledu povjerljivosti iz ove Direktive. Prijave se čuvaju samo onoliko dugo koliko je to nužno i razmjerno s obzirom na postupak podnošenja prijave te se brišu odmah po zaključenju tog postupka. Osobni podaci iz tih prijava obrađuju se u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka.

2.  Nadležna tijela odmah po primitku pisanih prijava potvrđuju njihov primitak na poštansku ili elektroničku adresu koju je navela osoba koja podnosi prijavu, osim ako je osoba koja podnosi prijavu izričito navela drukčije ili ako nadležno tijelo opravdano vjeruje da bi potvrda primitka pisane prijave ugrozila zaštitu identiteta osobe koja podnosi prijavu.

2.  Nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe odmah po primitku pisanih prijava potvrđuju njihov primitak na poštansku ili elektroničku adresu koju je navela osoba koja podnosi prijavu, osim ako je osoba koja podnosi prijavu izričito navela drukčije ili ako nadležno tijelo opravdano vjeruje da bi potvrda primitka pisane prijave ugrozila zaštitu identiteta osobe koja podnosi prijavu.

3.  Ako se prijava podnosi telefonom, nadležno tijelo ima pravo evidentirati usmenu prijavu, uz suglasnost osobe koja podnosi prijavu, na jedan od sljedećih načina:

3.  Ako se prijava podnosi telefonom, nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe evidentiraju usmenu prijavu, uz suglasnost osobe koja podnosi prijavu, uz uvjet da se poštuju zahtjevi u pogledu povjerljivosti iz ove Direktive, na jedan od sljedećih načina:

(a)  zvučnim zapisom razgovora u trajnom i dostupnom obliku;

(a)  zvučnim zapisom razgovora u trajnom i dostupnom obliku;

(b)  potpunim i točnim prijepisom razgovora koji izrađuje nadležno osoblje nadležnog tijela.

(b)  potpunim i točnim prijepisom razgovora koji izrađuje nadležno osoblje nadležnog tijela.

Nadležno tijelo nudi osobi koja podnosi prijavu mogućnost da provjeri i ispravi prijepis poziva te da ga ovjeri potpisom.

Nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe nude osobi koja podnosi prijavu mogućnost da provjeri i ispravi prijepis poziva te da ga ovjeri potpisom.

4.  Ako se za podnošenje prijave upotrebljava telefonska linija na kojoj nije moguće napraviti zvučni zapis, nadležno tijelo ima pravo evidentirati usmenu prijavu u obliku točnog zapisnika razgovora koji sastavlja nadležno osoblje. Nadležno tijelo nudi osobi koja podnosi prijavu mogućnost da provjeri i ispravi zapisnik poziva te da ga ovjeri potpisom.

4.  Ako se za podnošenje prijave upotrebljava telefonska linija na kojoj nije moguće napraviti zvučni zapis, nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe evidentiraju usmenu prijavu u obliku točnog zapisnika razgovora koji sastavlja nadležno osoblje. Nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe nude osobi koja podnosi prijavu mogućnost da provjeri i ispravi prijepis poziva te da ga ovjeri potpisom.

5.  Ako osoba zatraži sastanak s nadležnim osobljem nadležnog tijela za podnošenje prijave u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c), nadležna tijela osiguravaju, uz suglasnost osobe koja podnosi prijavu, vođenje potpunog i točnog zapisnika sa sastanka u trajnom i dostupnom obliku. Nadležno tijelo ima pravo evidentirati zapisnik sa sastanka na sljedeće načine:

5.  Ako osoba zatraži sastanak s nadležnim osobljem nadležnih tijela ili privatnih i javnih pravnih osoba za podnošenje prijave u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c), nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe osiguravaju, uz suglasnost osobe koja podnosi prijavu, vođenje potpunog i točnog zapisnika sa sastanka u trajnom i dostupnom obliku. Nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe evidentiraju zapisnik sa sastanka na sljedeće načine:

(a)  zvučnim zapisom razgovora u trajnom i dostupnom obliku;

(a)  zvučnim zapisom razgovora u trajnom i dostupnom obliku;

(b)  u obliku točnog zapisnika sa sastanka koji sastavlja nadležno osoblje nadležnog tijela.

(b)  u obliku točnog zapisnika sa sastanka koji sastavlja nadležno osoblje nadležnog tijela te privatnih i javnih pravnih osoba.

Nadležno tijelo nudi osobi koja podnosi prijavu mogućnost da provjeri i ispravi zapisnik sa sastanka te da ga ovjeri potpisom.

Nadležna tijela te privatne i javne pravne osobe nude osobi koja podnosi prijavu mogućnost da provjeri i ispravi prijepis sastanka te da ga ovjeri potpisom.

 

5a.  Ako nastupe okolnosti otkrivanja podataka iz članka 9. stavka 1. točke (c), nadležna tijela o tome obavješćuju osobu koja podnosi prijavu te joj šalju pisano obrazloženje u kojem objašnjavaju razloge otkrivanja dotičnih povjerljivih podataka. Osobi koja podnosi prijavu nudi se mogućnost provjere i ispravka obrazloženja i davanja suglasnosti s nastupanjem razloga za otkrivanje podataka.

 

Amandman    98

Prijedlog direktive

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 13.

Članak 13.

Uvjeti za zaštitu osoba koje podnose prijave

Uvjeti za zaštitu osoba koje podnose prijave

1.  Osoba koja podnosi prijavu ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako u trenutku podnošenja prijave ima opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije točne i da su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

1.  Osoba koja podnosi prijavu internim ili vanjskim kanalima, ili na oba načina, ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako u trenutku podnošenja prijave ima opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije točne i da su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

2.  Osoba koja podnosi vanjsku prijavu ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

 

(a)  on ili ona prvo su podnijeli internu prijavu, ali u razumnom roku iz članka 5. nisu poduzete odgovarajuće mjere na temelju prijave;

 

(b)  interni kanali za podnošenje prijava nisu dostupni osobi koja podnosi prijavu ili se nije moglo razumno očekivati da će osoba koja podnosi prijavu biti svjesna da su takvi kanali dostupni;

 

(c)  osoba koja podnosi prijavu nije se morala koristiti internim kanalima za podnošenje prijava, u skladu s člankom 4. stavkom 2.;

 

(d)  zbog predmeta prijave od nje ili njega nije se moglo razumno očekivati da će se koristiti internim kanalima za podnošenje prijave;

 

(e)  on ili ona imali su opravdane razloge vjerovati da bi se uporabom internih kanala za podnošenje prijave ugrozila djelotvornost istražnih mjera nadležnih tijela;

 

(f)   u skladu s pravom Unije, on ili ona imali su pravo podnijeti prijavu izravno nadležnim tijelima uporabom vanjskih kanala za podnošenje prijava.

 

3.  Osoba koja podnosi prijavu nadležnim tijelima, uredima ili agencijama Unije o povredama koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive ispunjava uvjete za zaštitu propisane ovom Direktivom pod istim uvjetima kao i osoba koja je podnijela vanjsku prijavu u skladu s uvjetima iz stavka 2.

3.  Osoba koja podnosi prijavu nadležnim tijelima, uredima ili agencijama Unije o povredama koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive ispunjava uvjete za zaštitu propisane ovom Direktivom pod istim uvjetima kao i osoba koja je podnijela prijavu u skladu s uvjetima iz stavka 1.

4.  Osoba koja javno otkriva informacije o povredama obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom u sljedećim slučajevima:

4.  Osoba koja javno otkriva informacije o povredama obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom u sljedećim slučajevima:

(a)  on ili ona prvo su podnijeli internu i/ili vanjsku prijavu u skladu s poglavljima II i III. i stavkom 2. ovog članka, ali u roku iz članka 6. stavka 2. točke (b) i članka 9. stavka 1. točke (b) nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu ili

(a)  on ili ona prvo su podnijeli internu i/ili vanjsku prijavu u skladu s poglavljima II i III. i stavkom 2. ovog članka, ali u roku iz članka 6. stavka 2. točke (b) i članka 9. stavka 1. točke (b) nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu ili

(b)   od njega ili nje nije se moglo razumno očekivati da će se koristiti internim i/ili vanjskim kanalima za podnošenje prijava zbog neposredne ili očite opasnosti za javni interes ili zbog posebnih okolnosti slučaja, ili ako postoji rizik od nepopravljive štete.

(b)   on ili ona imaju opravdane razloge vjerovati da se od njega ili nje ne može razumno očekivati da se koristi internim i/ili vanjskim kanalima za podnošenje prijava zbog, primjerice, neposredne ili očite opasnosti ili štete za javni interes ili zbog posebnih okolnosti slučaja, primjerice u slučajevima kada osobe koje podnose prijave imaju razumnu osnovu vjerovati da postoji dogovor između počinitelja povrede i nadležnog tijela ili da su relevantna vanjska tijela izravno ili neizravno sudjelovala u navodnoj povredi i razumno je očekivati da bi dokazi mogli biti skriveni ili uništeni ili ako postoji hitna situacija ili rizik od nepopravljive štete;

 

4a.  Autor anonimne prijave čiji se identitet otkrije u kasnijoj fazi uživa zaštitu koja se pruža u okviru ove Direktive pod istim uvjetima kao i osobe koje su podnijele prijavu čiji je identitet bio poznat u trenutku podnošenja prijave ili otkrivanja informacija javnosti.

Amandman    99

Prijedlog direktive

Članak 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 14.

Članak 14.

Zabrana osvete protiv osoba koje podnose prijave

Zabrana osvete nad osobama koje podnose prijave

Države članice poduzimaju nužne mjere za zabranu bilo kojeg oblika osvete, izravne ili neizravne, protiv osoba koje podnose prijave i koje ispunjavaju uvjete iz članka 13., uključujući posebno u obliku sljedećeg:

Države članice poduzimaju nužne mjere za zabranu bilo kojeg oblika osvete, izravne ili neizravne, počinjene nad osobama koje podnose prijave i koje ispunjavaju uvjete iz članka 13., nad osobama koje namjeravaju podnijeti prijavu ili nad facilitatorima, uključujući posebno sljedeće oblike osvete:

(a)  privremenog udaljavanja, otpuštanja, razrješenja ili jednakovrijednih mjera;

(a)  privremeno udaljavanje, otpuštanje, razrješenje ili jednakovrijedne mjere;

(b)  nazadovanja ili uskraćivanja mogućnosti za napredovanje;

(b)  nazadovanje ili uskraćivanje mogućnosti za napredovanje;

(c)  prijenosa dužnosti, promjene mjesta rada, smanjenja plaće, promjene radnog vremena;

(c)  prijenos dužnosti, promjenu mjesta rada, smanjenje plaće, promjenu radnog vremena;

(d)  uskraćivanja mogućnosti za osposobljavanje;

(d)  uskraćivanje mogućnosti za osposobljavanje;

(e)  negativne ocjene rada ili preporuke za zapošljavanje;

(e)  negativnu ocjenu rada ili preporuku za zapošljavanje;

(f)  nametanja ili određivanja stegovne kazne, prijekora ili druge kazne, uključujući financijske;

(f)  nametanje ili određivanje stegovne kazne, prijekora ili druge kazne, uključujući financijske kazne;

(g)  prisile, zastrašivanja, uznemiravanja ili izoliranja na radnom mjestu;

(g)  prisilu, zastrašivanje, uznemiravanje ili izoliranje;

(h)  diskriminacije, stavljanja u nepovoljni položaj ili nepoštenog postupanja;

(h)  diskriminaciju, stavljanje u nepovoljni položaj ili nepošteno postupanje;

(i)  nepretvaranja ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor na neodređeno vrijeme;

(i)  nepretvaranje ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor na neodređeno vrijeme;

(j)  neproduljenja ugovora o radu na određeno vrijeme ili njegova prijevremenog raskida;

(j)  neproduljenje ugovora o radu na određeno vrijeme ili njegov prijevremeni raskid;

(k)  štete, uključujući štete za ugled osobe, ili financijskog gubitka, uključujući gubitka poslovanja i gubitka prihoda;

(k)  štetu, uključujući štetu za ugled osobe, osobito u društvenim medijima, ili financijski gubitak, uključujući gubitak poslovanja i gubitak prihoda;

(l)  stavljanja na crnu listu na temelju neformalnog ili formalnog sektorskog sporazuma ili sporazuma koji se primjenjuje na cijelu industriju, što znači da osoba u budućnosti neće moći naći posao u tom sektoru ili industriji;

(l)  stavljanje na crnu listu na temelju neformalnog ili formalnog sektorskog sporazuma ili sporazuma koji se primjenjuje na cijelu industriju, što znači da osoba u budućnosti neće moći naći posao u tom sektoru ili industriji;

(m)  prijevremenog raskida ugovora o nabavi robe ili usluga ili njegova poništavanja;

(m)  prijevremeni raskid ugovora o nabavi robe ili usluga zbog podnošenja prijave u okviru ove Direktive;

(n)  poništavanja licencije ili dozvole.

(n)  poništavanje licencije ili dozvole;

 

(na)  obvezna psihijatrijska ili liječnička upućivanja;

 

(nb)  obustavu ili ukidanje sigurnosnog odobrenja.

Amandman    100

Prijedlog direktive

Članak 14.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 14.a

 

Potpora osobama koje podnose prijave koju pruža nezavisna treća strana

 

1.  Države članice osiguravaju da se osobi koja podnosi prijavu ili namjerava podnijeti prijavu ili javno otkriti informacije pruži potpora u tom postupku. U sklopu te potpore jamči se tajnost identiteta osoba navedenih u ovom stavku, a ta potpora prije svega može podrazumijevati:

 

(a)  besplatan, nepristran i povjerljiv savjet, ponajprije o primjeni ove Direktive, kanalima za prijavu, zaštiti koja se dodjeljuje osobi koja podnosi prijavu i o pravima prijavljene osobe;

 

(b)  pravni savjet u slučaju sudskog spora, u skladu s člankom 15. stavkom 8.;

 

(c)  psihološku potporu u skladu s člankom 15. točkom 8.

 

2.  Potporu može pružati informacijski centar ili jedno neovisno i jasno utvrđeno upravno tijelo.

Amandman    101

Prijedlog direktive

Članak 14.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 14.b

 

Dužnost čuvanja tajnosti identiteta osoba koje podnose prijave

 

1. Identitet osobe koja podnosi prijavu ne smije se otkrivati bez izričite suglasnosti te osobe. Taj zahtjev u pogledu povjerljivosti primjenjuje se i na podatke koji se mogu koristiti za identifikaciju osobe koja podnosi prijavu.

 

2. Osoba koja dozna podatke iz stavka 1. ovoga članka dužna je štititi takve podatke.

 

3. Prijavljena osoba ne smije ni u kojem slučaju dobiti informacije o identitetu osobe koja podnosi prijavu.

 

4. Okolnosti u kojima se povjerljivi podaci osobe koja podnosi prijavu mogu otkriti ograničene su na slučajeve u kojima je otkrivanje podataka nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili naknadnih sudskih postupaka, ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim propisima.

 

5. U slučajevima predviđenima stavkom 3., osoba određena za primanje prijava i poduzimanje mjera na temelju njih obavezna je obavijestiti osobu koja je podnijela prijavu prije nego što otkrije njezine povjerljive podatke.

 

6. Interni i vanjski kanali za podnošenje prijava oblikovani su, uspostavljeni i djeluju na način kojim se osigurava tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu i onemogućuje pristup neovlaštenom osoblju. 

Amandman    102

Prijedlog direktive

Članak 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 15.

Članak 15.

Mjere za zaštitu osoba koje podnose prijave od osvete

Mjere kojima se osobe koje podnose prijave i facilitatori štite od osvete

1.  Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi osigurale zaštitu od osvete osoba koje podnose prijave koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. Takve mjere uključuju, posebno, one iz stavaka od 2. do 8.

1.  Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi osigurale zaštitu od osvete osoba koje podnose prijave koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. Takve mjere uključuju, posebno, one iz stavaka od 2. do 8.

2.   Sveobuhvatne i neovisne informacije i savjeti o postupcima i pravnim lijekovima koji su dostupni za zaštitu od osvete moraju biti besplatno i jednostavno dostupne javnosti.

2.   Sveobuhvatne i neovisne informacije i savjeti o postupcima i pravnim lijekovima koji su dostupni za zaštitu od osvete moraju biti besplatno i jednostavno dostupne javnosti.

3.  Osobe koje podnose prijave imaju pristup učinkovitoj pomoći nadležnih tijela pred bilo kojim relevantnim tijelom koje sudjeluje u njihovoj zaštiti od osvete uključujući, ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, potvrdu činjenice da ispunjavaju uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom.

3.  Osobe koje podnose prijave i facilitatori imaju pristup učinkovitoj pomoći nadležnih tijela pred bilo kojim relevantnim tijelom koje sudjeluje u njihovoj zaštiti od osvete uključujući, ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, potvrdu činjenice da ispunjavaju uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom.

4.  Smatra se da osobe koje podnose vanjske prijave nadležnim tijelima ili javno otkrivaju informacije u skladu s ovom Direktivom ne krše nikakvo ograničenje u vezi s otkrivanje informacija koje je predviđeno ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te ni na koji način nisu odgovorne za takvo otkrivanje.

4.  Smatra se da osobe koje podnose vanjske prijave nadležnim tijelima ili javno otkrivaju informacije u skladu s ovom Direktivom ne krše nikakvo ograničenje u vezi s otkrivanje informacija koje je predviđeno ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te ni na koji način nisu odgovorne za takvo otkrivanje.

5.  U sudskim postupcima pokrenutima zbog štete koju je pretrpjela osoba koja podnosi prijavu te pod uvjetom da je ta osoba iznijela opravdane razloge da je šteta nanesena kao osveta zbog prijave ili otkrivanja, osoba koja je poduzela mjeru osvete mora dokazati da šteta nije bila posljedica prijave već da se isključivo temeljila na opravdanim razlozima.

5.  U sudskim postupcima pokrenutima zbog štete koju je pretrpjela osoba koja podnosi prijavu te pod uvjetom da je ta osoba iznijela opravdane razloge da je šteta nanesena kao osveta zbog prijave ili otkrivanja, osoba koja je poduzela mjeru osvete mora dokazati da šteta nije bila posljedica prijave ili javnog otkrivanja već da se isključivo temeljila na opravdanim razlozima.

6.  Osobe koje podnose prijave imaju, prema potrebi, pristup korektivnim mjerama protiv osvete, uključujući privremenu pomoć do okončanja sudskog postupka, u skladu s nacionalnim okvirom.

6.  Osobe koje podnose prijave i facilitatori imaju, prema potrebi, pristup korektivnim mjerama protiv osvete, uključujući privremenu pomoć do okončanja sudskog postupka, u skladu s nacionalnim okvirom.

7.   Osobe koje podnose prijavu imaju pravo, povrh izuzeća od mjera, postupaka ili pravnih lijekova koji su predviđeni u Direktivi (EU) 2016/943, tražiti odbacivanje tužbe u sudskim postupcima, uključujući postupcima zbog klevete, povrede autorskog prava, povrede tajnosti ili zahtjeva za naknadu na temelju privatnog, javnog ili kolektivnog radnog prava, na temelju toga da su podnijele prijavu ili otkrile informacije u skladu s ovom Direktivom.

7.   Osobe koje podnose prijavu imaju pravo, povrh izuzeća od mjera, postupaka ili pravnih lijekova koji su predviđeni u Direktivi (EU) 2016/943, tražiti odbacivanje tužbe u sudskim postupcima, uključujući postupcima zbog klevete, povrede autorskog prava, povrede tajnosti ili zahtjeva za naknadu na temelju privatnog, javnog ili kolektivnog radnog prava, na temelju toga da su podnijele prijavu ili otkrile informacije u skladu s ovom Direktivom. Države članice također poduzimaju potrebne mjere kako bi takvo pravo na traženje odbacivanja tužbe proširile na pojedinačne članove organizacija civilnog društva ako su povezani s podnošenjem prijave.

8.  Povrh pružanja pravne pomoći osobama koje podnose prijave u kaznenim i prekograničnim građanskim postupcima u skladu s Direktivom (EU) 2016/1919 i Direktivom 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća63, i u skladu s nacionalnim pravom, države članice mogu u okviru sudskih postupaka predvidjeti dodatne mjere pravne ili financijske pomoći i potpore osobama koje podnose prijave.

8.  Povrh pružanja pravne pomoći osobama koje podnose prijave u kaznenim i prekograničnim građanskim postupcima u skladu s Direktivom (EU) 2016/1919 i Direktivom 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća63, i u skladu s nacionalnim pravom, države članice mogu u okviru sudskih postupaka predvidjeti dodatne mjere pravne ili financijske pomoći i potpore , uključujući psihološku pomoć, osobama koje podnose prijave.

________________

________________

63 Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24.5.2008., str. 3.).

63 Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24.5.2008., str. 3.).

Amandman    103

Prijedlog direktive

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 15.a

 

Korektivne mjere

 

Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi osigurale pravni lijek i nadoknadu pretrpljene štete osoba koje podnose prijave i koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. Te korektivne mjere mogu biti sljedeće:

 

a) reintegracija

 

b) obnova ukinute dozvole, licencije ili ugovora;

 

c) naknada za stvarne ili buduće financijske gubitke;

 

d) naknada za drugu gospodarsku ili nematerijalnu štetu.

Amandman    104

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ako identitet prijavljene osobe nije poznat javnosti, nadležna tijela osiguravaju zaštitu njezina identiteta tijekom trajanja istrage.

2.  Nadležna tijela osiguravaju zaštitu identiteta prijavljene osobe tijekom trajanja istrage, ali nikako nakon početka kaznenog postupka.

Amandman    105

Prijedlog direktive

Članak 16.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 16.a

 

Prava uključenih osoba

 

Države članice jamče da nalazi ili prijave koje proizlaze iz procjene ili istrage, ili koje su rezultat prijava ili javnog otkrivanja u okviru ove Direktive, neopravdano ne štete pojedincima, bilo izravno ili neizravno. U cijelosti se poštuje i pravo na pošteno saslušanje ili suđenje.

Amandman    106

Prijedlog direktive

Članak 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 17.

Članak 17.

Kazne

Kazne

1.  Države članice predviđaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za fizičke ili pravne osobe koje:

1.  Države članice predviđaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za fizičke ili pravne osobe koje:

(a)  sprječavaju ili pokušavaju spriječiti prijavljivanje;

(a)  sprječavaju ili pokušavaju spriječiti prijavljivanje;

(b)  poduzimaju mjere osvete protiv osoba koje podnose prijave;

b)  poduzimaju mjere osvete protiv osoba koje podnose prijave ili facilitatora;

(c)  pokreću zlonamjerne postupke protiv osoba koje podnose prijave;

(c)  pokreću zlonamjerne postupke protiv osoba koje podnose prijave;

(d)  krše dužnost čuvanja tajnosti identiteta osoba koje podnose prijave.

d)  krše dužnost čuvanja tajnosti identiteta osoba koje podnose prijave i predmetnih osoba.

2.  Države članice predviđaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za osobe koje podnose zlonamjerne prijave ili otkrivaju informacije ili ih zloupotrebljavaju, uključujući mjere plaćanja naknade osobama koje su pretrpjele štetu zbog zlonamjernih prijava ili otkrivanja ili zbog zlouporabe prijava ili otkrivanja.

2.  Države članice osiguravaju da su kazne za osobe koje svjesno podnose zlonamjerne prijave ili otkrivaju informacije za koje se uspostavilo da su lažne djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće te da su uvedene mjere plaćanja naknade osobama koje su pretrpjele štetu zbog takvih lažnih prijava ili otkrivanja.

Amandman    107

Prijedlog direktive

Članak 17.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 17.a

 

Nema odstupanja od prava i pravnih lijekova

 

Ne smije doći do odstupanja ili ograničavanja prava i pravnih lijekova iz ove Direktive bilo kojim sporazumom, politikom, oblikom ili uvjetom zapošljavanja, uključujući arbitražne postupke prije spora. Svaki pokušaj odstupanja ili ograničavanja tih prava i pravnih lijekova smatra se ništavnim i neprovedivim i može podlijegati kaznama ili sankcijama.

Amandman    108

Prijedlog direktive

Članak 17.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 17.b

 

Obveza suradnje

 

1. Tijela država članica koja su svjesna povreda prava Unije, kako su obuhvaćena ovom Direktivom, bez odlaganja obavještavaju sva druga relevantna tijela država članica i/ili urede i agencije EU-a te odano, djelotvorno i brzo surađuju s njima.

 

2. Tijela država članica koje tijela drugih država članica obavijeste o potencijalnim povredama prava Unije, kako su obuhvaćena ovom Direktivom, trebaju dati konkretan odgovor o poduzetim mjerama u vezi s navedenom obavijesti, kao i službenu potvrdu o primitku i kontaktnoj točki za daljnju suradnju.

 

3. Tijela država članica čuvaju povjerljivost primljenih informacija, posebno onih koje su povezane s identitetom i ostalim osobnim informacijama osoba koje podnose prijavu.

 

4. Tijela država članica pružaju povjerljiv pristup informacijama koje su primila od osoba koje podnose prijavu i pravovremeno olakšavaju podnošenje zahtjeva za dodatnim informacijama.

 

5. Tijela država članica pravovremeno dijele sve relevantne informacije s nadležnim tijelima drugih država članica koje se odnose na povrede prava Unije ili nacionalnog prava u međunarodnim slučajevima.

Amandman    109

Prijedlog direktive

Članak 18. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Obrada svih osobnih podataka u skladu s ovom Direktivom, uključujući razmjenu ili prenošenje osobnih podataka nadležnim tijelima, obavlja se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/679, Nadležna tijela na razini Unije obavljaju sve razmjene ili prijenos informacija u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001. Osobni podaci koji nisu relevantni za rješavanje određenog predmeta bez odlaganja se brišu.

Obrada svih osobnih podataka u skladu s ovom Direktivom, uključujući razmjenu ili prenošenje osobnih podataka nadležnim tijelima, obavlja se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom (EU) 2016/679, Nadležna tijela na razini Unije obavljaju sve razmjene ili prijenos informacija u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001. Osobni podaci koji nisu relevantni za rješavanje određenog predmeta ne prikupljaju se ili, ako se slučajno prikupe, bez odlaganja se brišu.

Amandman    110

Prijedlog direktive

Članak 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 19.

Članak 19.

Povoljniji tretman

Povoljniji tretman i klauzula o nesmanjivanju postignute zaštite

Države članice mogu uvesti ili zadržati odredbe koje su povoljnije za prava osoba koje podnose prijave od onih utvrđenih u ovoj Direktivi, ne dovodeći u pitanje članak 16. i članak 17. stavak 2.

1.  Države članice mogu uvesti ili zadržati odredbe koje su povoljnije za prava osoba koje podnose prijave od onih utvrđenih u ovoj Direktivi, ne dovodeći u pitanje članak 16. i članak 17. stavak 2.

 

1a.  Prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo ne predstavlja osnovu za smanjivanje opće razine zaštite koja je već osigurana osobama koje podnose prijave u okviru nacionalnog prava u područjima na koja se ona odnosi.

Amandman    111

Prijedlog direktive

Članak 19.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 19.a

 

Poštovanje autonomije socijalnih partnera

 

Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje autonomija socijalnih partnera i njihovo pravo zaključivanja kolektivnih ugovora u skladu s nacionalnim pravom, tradicijama i praksama, pri čemu se poštuju odredbe Ugovora.

Obrazloženje

Važno je poštovati modele nacionalnih tržišta rada u pogledu autonomije socijalnih partnera.

Amandman    112

Prijedlog direktive

Članak 20. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  Prilikom prenošenja ove Direktive, države članice mogu razmotriti uspostavu neovisnog tijela za zaštitu zviždača.

Amandman    113

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije o provedbi i primjeni ove Direktive. Komisija na temelju dostavljenih informacija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi i primjeni ove Direktive do 15. svibnja 2023.

1.  Države članice dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije o provedbi i primjeni ove Direktive. Komisija na temelju dostavljenih informacija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi i primjeni ove Direktive do 15. svibnja 2023. To izvješće uključuje i prvu procjenu prikladnosti proširenja područja primjene ove Direktive na druga područja ili akte Unije.

Amandman    114

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 2. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca)  broj mjera osvete protiv osoba koje podnose prijave.

Amandman    115

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Uzimajući u obzir svoje izvješće podneseno u skladu sa stavkom 1. i statističke podatke država članica dostavljene u skladu sa stavkom 2., Komisija do 15. svibnja 2027. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o procjeni učinka nacionalnih propisa kojim se prenosi ova Direktiva. U izvješću se ocjenjuje način primjene ove Direktive i razmatra potreba za dodatnim mjerama uključujući, prema potrebi, za izmjenama u cilju proširenja područja primjene ove Direktive na druga područja ili akte Unije.

3.  Uzimajući u obzir svoje izvješće podneseno u skladu sa stavkom 1. i statističke podatke država članica dostavljene u skladu sa stavkom 2., Komisija do 15. svibnja 2025. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o procjeni učinka nacionalnih propisa kojim se prenosi ova Direktiva. U izvješću se ocjenjuju način primjene ove Direktive i mogući učinak na temeljna prava poput prava na privatnost, prava na pretpostavku nedužnosti i prava na pravedno suđenje, te se razmatra potreba za dodatnim mjerama uključujući, prema potrebi, za izmjenama u cilju proširenja područja primjene ove Direktive na druga područja ili akte Unije.

Amandman    116

Prijedlog direktive

Članak 21. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.  Takva se izvješća objavljuju i lako su dostupna javnosti.

Amandman    117

Prijedlog direktive

Članak 21.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 21.a

 

Ažuriranje Priloga

 

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21.b radi ažuriranja Priloga ovoj Direktivi kad god se novi pravni akt Unije primjenjuje u okviru materijalnog područja primjene utvrđenog u članku 1. stavku 1. točki (a) ili članku 1. stavku 2.

Amandman    118

Prijedlog direktive

Članak 21.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 21.b

 

Izvršavanje delegiranja ovlasti

 

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

 

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 21.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od ... [SL: molimo umetnuti datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija sastavlja izvješće u pogledu delegiranja ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

 

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 21.a. Odlukom o opozivu prestaje vrijediti delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

 

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

 

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

 

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 21.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Amandman    119

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – dio B – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

B  Članak 1. točka (a) podtočka ii. – financijske usluge, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma:

B  Članak 1. točka (a) podtočka ii. – financijske usluge, izbjegavanje plaćanja poreza, utaju poreza i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma;

 

_________________

 

1a isključiva nadležnost odbora ECON i LIBE

Amandman    120

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka Ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Ba.   Članak 1. točka (a) podtočka ii. točka (b) – socijalni standardi, zdravlje i sigurnost na radu

 

1.   Socijalni standardi Europske unije, uređeni osobito:

 

i.   Direktivom Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti (SL L 6, 10.1.1979., str. 24.);

 

ii.   Direktivom Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.);

 

iii.   Direktivom Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (SL L 206, 29.7.1991., str. 19.);

 

iv.   Direktivom Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, 20.8.1994., str. 12.);

 

v.   Direktivom Vijeća 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje (SL L 225, 12.8.1998., str. 16.);

 

vi.   Direktivom Vijeća 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25.7.1998., str. 46.);

 

vii.   Direktivom Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.);

 

viii.   Direktivom Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

 

ix.   Direktivom Vijeća 2000/79/EZ od 27. studenoga 2000. o Europskom sporazumu o organizaciji radnog vremena mobilnog osoblja u civilnom zrakoplovstvu, koji su sklopili Udruga europskih zračnih prijevoznika (AEA), Udruženje europskih radnika u prometu (ETF), Europska udruga osoblja pilotskih kabina (ECA), Udruga europskih regionalnih zračnih prijevoznika (ERA) i Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IACA) (SL L 302, 1.12.2000., str. 57.);

 

x.   Direktivom Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L 82, 22.3.2001., str. 16.);

 

xi.   Direktivom 2002/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o organizaciji radnog vremena osoba koje obavljaju mobilne djelatnosti cestovnog prijevoza (SL L 080, 23.3.2002., str. 35. – 39.) i Uredbom (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.);

 

xii.   Direktivom 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.);

 

xiii.   Direktivom 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.);

 

xiv.   Direktivom 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL L 299, 18.11.2003., str. 9.);

 

xv.   Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006, str. 23.);

 

xvi.   Direktivom 2008/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca (SL L 283, 28.10.2008., str. 36.);

 

xvii.   Direktivom 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.);

 

(xviii)   Direktivom 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (SL L 128, 30.4.2014., str. 8.);

 

xix.   Direktivom 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.);

 

xx.   Direktivom 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30.4.2014., str. 1.);

 

xxi.   Uredbom (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o indeksu troškova rada (SL L 69, 13.3.2003., str. 1.);

 

xxii.   Uredbom (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).;

 

(xxiii)   Uredbom (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.);

 

xxiv.  Uredbom (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.);

 

xxv.   Uredbom (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.);

 

xxvi.   Uredbom (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (SL L 141, 5.6.2015., str. 19.).

 

2.   Standardi u pogledu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, uređeni osobito:

 

i.   svim pojedinačnim direktivama u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ;

 

ii.  Direktivom Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima (SL L 113, 30.4.1992., str. 19.);

 

iii.   Direktivom 2001/95/EZ od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.);

 

iv.   Direktivom 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.);

 

v.   Direktivom 2006/15/EZ od 7. veljače 2006. o utvrđivanju drugog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ i o izmjeni direktiva 91/322/EEZ i 2000/39/EZ (SL L 38, 9.2.2006., str. 36.);

 

vi.   Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.);

 

vii.   Direktivom 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu (druga pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 260, 3.10.2009., str. 5.);

 

viii.   Direktivom 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16.12.2009., str. 28.);

 

ix.   Uredbom (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31.12.2008., str. 70.).

Amandman    121

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

E  Članak 1. točka (a) podtočka v. – zaštita okoliša:

E  Članak 1. točka (a) podtočka v. – zaštita okoliša, održivi razvoj, gospodarenje otpadom, onečišćenje mora i zraka te onečišćenje bukom, zaštita i gospodarenje vodama i tlima, zaštita prirode i biološke raznolikosti te borba protiv klimatskih promjena:

Amandman    122

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1.   Odredbe o odgovornosti prema okolišu, uključujući:

(Napomena: Ovaj naslov treba umetnuti prije Priloga I, Dijela I., točke E, podtočke (i))

Amandman    123

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.  Uredba (EU) 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.);

Briše se.

Amandman    124

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka iv.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.  Direktiva 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o izmjeni Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija za kršenja (SL L 280, 27.10.2009, str. 52.);

Briše se.

Amandman    125

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka v.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

v.  Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015, str. 55.);

Briše se.

Amandman    126

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka vi.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vi.  Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10.12.2013., str.1);

Briše se.

Amandman    127

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka vii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

xvii.  Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (SL L 201, 27.7.2012., str. 60.);

Briše se.

Amandman    128

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka viii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

viii.  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.);

Briše se.

Amandman    129

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – podtočka ix.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ix.  Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.).

Briše se.

Amandman    130

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.    Odredbe o pristupu informacijama o okolišu:

 

i.  Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.);

 

ii.  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.);

 

iii.  Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.);

 

iv.  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.);

 

v.  Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003., str. 17.).

 

(NB: ovaj stavak trebalo bi umetnuti nakon točke E. podtočke ii.)

Amandman    131

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1b.   Odredbe o odgovornosti i o okolišu, osobito:

 

i.  Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.);

 

ii.  Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.);

 

iii.  Direktiva 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u svrhu poboljšanja i proširenja sustava Zajednice za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (SL L 140, 5.6.2009., str. 63.), i sve s njom povezane uredbe;

 

iv.  Uredba (EU) br. 421/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice s ciljem provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene globalne tržišno utemeljene mjere na emisije iz međunarodnog zrakoplovstva do 2020. (SL L 129, 30.4.2014., str. 1.);

 

v.  Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.);

 

vi.  Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.);

 

vii.  Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.);

 

viii.  Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.);

 

ix.  Direktiva 2012/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

Amandman    132

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1c.   Odredbe o održivom razvoju i gospodarenju otpadom, osobito:

 

i.  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.);

 

ii.  Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.);

 

iii.  Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.);

 

iv.  Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.);

 

v.  Direktiva (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (SL L 115, 6.5.2015., str. 11.);

 

vi.  Direktiva 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.);

 

vii.  Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.);

 

viii.  Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.);

 

ix.  Direktiva 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000., str. 34.);

 

x.  Direktiva 2005/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o homologaciji tipa motornih vozila s obzirom na mogućnost njihove ponovne uporabe, recikliranja i oporabe i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 310, 25.11.2005., str. 10.);

 

xi.  Direktiva Vijeća 96/59/EZ od 16. rujna 1996. o odlaganju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila (PCB/PCT) (SL l 243, 24.9.1996., str. 31.);

 

xii.  Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.);

 

xiii.  Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.);

 

xiv.  Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.);

 

xv.  Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10.12.2013., str.1);

 

xvi.  Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (SL L 201, 27.7.2012., str. 60.);

 

xvii.  Uredba Vijeća (Euratom) br. 1493/93 od 8. lipnja 1993. o pošiljkama radioaktivnih tvari između država članica (SL L 148, 19.6.1993., str. 1.).

Amandman    133

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1d.   Odredbe o onečišćenju mora i zraka te onečišćenju bukom, osobito;

 

i.  Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.);

 

ii.  Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku (SL L 23, 26.1.2005., str. 3.);

 

iii.  Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.);

 

iv.  Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.);

 

v.  Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari (SL L 309, 27.11.2001., str. 22.);

 

vi.  Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL L 365, 31.12.1994., str. 24.);

 

vii.  Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31.10.2009., str. 36.);

 

viii.  Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.);

 

ix.  Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (SL L 188, 18.7.2009., str. 1.);

 

x.  Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.);

 

xi.  Uredba (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile u okviru integriranog pristupa Zajednice smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila (SL L 140, 5.6.2009., str. 1.);

 

xii.  Direktiva 1999/94/EZ o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000., str 16.);

 

xiii.  Uredba (EU) br. 510/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz osobnih i lakih gospodarskih vozila (SL L 145, 31.5.2011., str. 1);

 

xiv.  Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 161, 14.6.2006., str. 12.);

 

xv.  Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15.5.2009., str. 12.);

 

xvi.  Uredba (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ (SL L 252, 16.9.2016., str.  3.);

 

xvii.  Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.);

 

(xviii)  Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.);

 

xix.  Direktiva 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi uključivanja zrakoplovnih aktivnosti u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (SL L 8, 13.1.2009., str. 3.);

 

xx.  Uredba (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (Okvirna uredba) (SL L 96, 31.3.2004., str. 1.);

 

xxi.  Direktiva 2006/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o izmjeni Direktive 1999/62/EZ o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila (SL L 157, 9.6.2006., str. 8.);

 

xxii.  Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o izmjeni Direktive o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova (SL L 324, 29.11.2002., str. 53.);

 

(xxiii)  Uredba (EU) br. 546/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 718/1999 o politici Zajednice u odnosu na kapacitet flote s ciljem promicanja prijevoza unutarnjim plovnim putovima (SL L 163, 29.5.2014., str. 15.);

 

xxiv.  Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 88.);

 

xxv.  Direktiva 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o izmjeni Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija za kršenja (SL L 280, 27.10.2009, str. 52.);

 

xxvi.  Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015, str. 55.);

 

(xxvii)  Uredba (EZ) br. 782/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o zabrani organokositrenih spojeva na brodovima (SL L 115, 9.5.2003., str. 1.);

 

(xxviii)  Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.);

 

xxix.  Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (SL L 162, 3.7.2000., str. 1.);

 

xxx.  Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).

Amandman    134

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.e (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1e.   Odredbe o zaštiti i gospodarenjem vodama, osobito:

 

i.  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.);

 

ii.  Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.);

 

iii.  Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.);

 

iv.  Direktiva Vijeća 91/271/EEZ. od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.);

 

v.  Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.);

 

vi.  Direktiva Komisije 2003/40/EZ od 16. svibnja 2003. o određivanju popisa, dopuštenih količina i zahtjeva za deklariranje sastojaka prirodnih mineralnih voda i uvjeta za korištenje zraka obogaćenog ozonom u obradi prirodnih mineralnih voda i izvorskih voda (SL L 126, 22.5.2003., str. 34.);

 

vii.  Uredba Komisije (EU) br. 115/2010 od 9. veljače 2010. o utvrđivanju uvjeta za korištenje aktivnog aluminijevog oksida za uklanjanje fluorida iz prirodnih mineralnih voda i izvorskih voda (SL L 37, 10.2.2010., str. 13.);

 

viii.  Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.);

 

ix.  Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.);

 

x.  Uredba (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima (SL L 104, 8.4.2004., str. 1.);

 

xi.  Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.);

 

xii.  Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.);

 

xiii.  Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.);

 

xiv.  Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).

Amandman    135

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.f (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1f.   Odredbe o zaštiti prirode i biološke raznolikosti:

 

i.  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.);

 

ii.  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.);

 

iii.  Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.);

 

iv.  Uredba Vijeća (EZ) br. 1936/2001 od 27. rujna 2001. o utvrđivanju mjera nadzora ribolova određenih stokova vrlo migratornih riba (SL L 263, 3.10.2001., str. 1.);

 

v.  Uredba Vijeća (EZ) br. 708/2007 od 11. lipnja 2007. o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi (SL L 168, 28.6.2007., str. 1.);

 

vi.  Direktiva Vijeća 83/129/EEZ od 28. ožujka 1983. o uvozu koža nekih mladunaca tuljana i proizvoda od njih u države članice (SL L 91, 9.4.1983., str. 30.);

 

vii.  Uredba (EZ) br. 1007/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o trgovini proizvodima od tuljana (SL L 286, 31.10.2009., str. 36.);

 

viii.  Uredba Vijeća (EZ) br. 734/2008 od 15. srpnja 2008. o zaštiti osjetljivih morskih ekosustava na otvorenome moru od štetnih utjecaja alata za pridneni ribolov (SL L 201, 30.7.2008., str. 8.);

 

ix.  Uredba Vijeća (EZ) br. 812/2004 od 26. travnja 2004. o utvrđivanju mjera koje se odnose na slučajni ulov kitova i dupina pri ribolovu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 88/98 (SL L 150, 30.4.2004., str. 12.);

 

x.  Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.);

 

xi.  Uredba Komisije (EZ) br. 865/2006 od 4. svibnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 166, 19.6.2006., str. 1.);

 

xii.  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 792/2012 od 23. kolovoza 2012. o utvrđivanju pravila za oblikovanje dozvola, potvrda i drugih dokumenata predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima te izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006 (SL L 242, 7.9.2012., str. 13.);

 

xiii.  Uredba (EZ) br. 1523/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o zabrani stavljanja na tržište te uvoza u Zajednicu i izvoza iz Zajednice krzna pasa i mačaka te proizvoda koji sadrže takvo krzno (SL L 343, 27.12.2007., str. 1.);

 

xiv.  Direktiva Vijeća 1999/22/EZ od 29. ožujka 1999. o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima (SL L 94, 9.4.1999., str. 24.);

 

xv.  Uredba (EU) 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.);

 

xvi.  Uredba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (SL L 347, 30.12.2005., str. 1.);

 

xvii.  Uredba Komisije (EU) br. 1307/2014 od 8. prosinca 2014. o definiranju kriterija i geografskih razmjera visoko bioraznolikih travnjaka za potrebe članka 7.b stavka 3. točke (c) Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i članka 17. stavka 3. točke (c) Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 351, 9.12.2014., str. 3.).

Amandman    136

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.g (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1g.   Odredbe o kemijskim tvarima, osobito:

 

i.  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.);

Amandman    137

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka E – stavak 1.h (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1h.   Odredbe o ekološkim proizvodima, osobito:

 

i.  Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

Amandman    138

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka F – stavak 1. – podtočka i.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

 

i.a Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25.7.2014., str. 42. – 52.);

Amandman    139

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka G – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

G  Članak 1. točka (a) podtočka vii. – sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja:

G  Članak 1. točka (a) podtočka vii. – sigurnost hrane i hrane za životinje:

Amandman    140

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka G – podtočka 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.  Ostali zakonodavni akti relevantni za sigurnost hrane i hrane za životinje, osobito:

 

i.   Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.);

 

ii.  Direktiva 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama (SL L 125, 21.5.2009., str. 75.);COM(2018)0218

 

iii.  Uredba (EZ) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ (SL L 268, 18.10.2003., str. 24.);

 

iv.  Uredba (EZ) br. 1946/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama (SL L 287, 5.11.2003., str. 1.);

 

v.   Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.);

 

vi.  Uredba (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (SL L 304, 21.11.2003., str. 1.);

 

vii.  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.);

 

viii.  Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.);

 

ix.  Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.);

 

x.  Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.);

 

xi.  Uredba Vijeća (Euratom) 2016/52 od 15. siječnja 2016. o utvrđivanju najviših dopuštenih razina radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog slučaja radiološke opasnosti i o stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) br. 3954/87 i uredaba Komisije (Euratom) br. 944/89 i (Euratom) br. 770/90 (SL L 13, 20.1.2016., str. 2.);

 

xii.  Uredba Vijeća (Euratom) 2016/52 od 15. siječnja 2016. o utvrđivanju najviših dopuštenih razina radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog slučaja radiološke opasnosti i o stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) br. 3954/87 i uredaba Komisije (Euratom) br. 944/89 i (Euratom) br. 770/90 (SL L 13, 20.1.2016., str. 2.);

 

xiii.  Uredba Vijeća (Euratom) 2016/52 od 15. siječnja 2016. o utvrđivanju najviših dopuštenih razina radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog slučaja radiološke opasnosti i o stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) br. 3954/87 i uredaba Komisije (Euratom) br. 944/89 i (Euratom) br. 770/90 (SL L 13, 20.1.2016., str. 2.);

 

xiv.  Odluka Vijeća 2002/628/EZ od 25. lipnja 2002. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti (SL L 201, 31.7.2002., str. 48.);

 

xv.  Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.);

 

xvi.  Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 152, 16.6.2009., str. 11.);

 

xvii.  Direktiva Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage direktiva 85/358/EEZ i 86/469/EEZ i odluka 89/187/EEZ i 91/664/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 10.);

 

xviii.  Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama i o stavljanju izvan snage direktiva 81/602/EEZ, 88/146/EEZ i 88/299/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 3.);

 

xix.  Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004., str. 55.);

 

xx.  Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (SL L 139, 30.4.2004., str. 206.);

 

xxi.  Direktiva Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (SL L 18, 23.1.2003., str. 11.);

 

xxii.  Uredba Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu (SL L 338, 22.12.2005., str. 1.);

 

xxiii.  Uredba (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o kontroli salmonele i drugih određenih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (SL L 325, 12.12.2003., str. 1.);

 

xxiv.  Direktiva 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, o izmjeni Odluke Vijeća 90/424/EEZ i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/117/EEZ (SL L 325, 12.12.2003., str. 31.);

 

xxv.  Uredba (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (SL L 354, 31.12.2008., str. 1.);

 

xxvi.  Uredba (EZ) br. 1332/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim enzimima i o izmjeni Direktive Vijeća 83/417/EEZ, Uredbe Vijeća (EZ) 1493/1999, Direktive 2000/13/EZ, Direktive Vijeća 2001/112/EZ i Uredbe (EZ) br. 258/97 (SL L 354, 31.12.2008., str. 7.);

 

xxvii.  Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.);

 

xxviii.  Uredba (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o aromama i nekim sastojcima hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani, te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredbi (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 te Direktive 2000/13/EZ (SL L 354, 31.12.2008., str. 34.);

 

xxix.  Uredba (EZ) br. 2065/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća od 10. studenoga 2003. o aromama dima koje se uporabljuju ili su namijenjene za uporabu u ili na hrani (SL L 309, 26.11.2003., str. 1.);

 

xxx.  Direktiva 2009/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o usklađivanju zakonodavstva država članica o ekstrakcijskim otapalima koja se koriste u proizvodnji hrane i sastojaka hrane (SL L 141, 6.6.2009., str. 3.);

 

xxxi.  Uredba Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (SL L 37, 13.2.1993., str. 1.);

 

xxxii.  Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.);

 

xxxiii. Direktiva 1999/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljače 1999. o usklađivanju zakonodavstava država članica o hrani i sastojcima hrane podvrgnutim ionizirajućem zračenju (SL L 66, 13.3.1999., str. 16.);

 

xxxiv.  Uredba (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (SL L 338, 13.11.2004., str. 4.);

 

xxxv.  Direktiva Vijeća 82/711/EEZ od 18. listopada 1982. o utvrđivanju osnovnih pravila potrebnih za ispitivanje migracije sastojaka plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom (SL L 297, 23.10.1982., str. 26.);

 

xxxvi.  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.);

 

xxxvii. Uredba (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013., str. 35.);

 

xxxviii.   Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30 svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.);

 

xxxix.   Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.);

 

xxxx. Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 22.);

 

xxxxi. Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.);

 

xxxxii. Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.);

 

xxxxiii. Direktiva Vijeća 90/167/EEZ od 26. ožujka 1990. o utvrđivanju uvjeta kojima se uređuje priprema, stavljanje na tržište i korištenje ljekovite hrane za životinje u Zajednici (SL L 92, 7.4.1990., str. 42.);

 

xxxxiv. Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.);

 

xxxxv. Direktiva 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL L 140, 30.5.2002., str. 10.);

 

xxxxvi. Uredba (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 1.9.2009., str. 1.);

 

xxxxii. Direktiva Komisije 2008/38/EZ od 5. ožujka 2008. o utvrđivanju popisa predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene (SL L 62, 6.3.2008., str. 9.);

 

xxxxiii. Uredba (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu higijene hrane za životinje (SL L 35, 8.2.2005., str. 1.).

Amandman    141

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – stavak 4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Zaštita dobrobiti životinja kako je uređena sljedećim:

Ga.  Članak 1. točka (a) podtočka vii. točka (a) Zaštita životinja te zaštita zdravlje i dobrobit životinja.

 

Odredbe i standardi o zaštiti, zdravlju i dobrobiti životinja, koje su posebno uređene:

Amandman    142

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka Ga – podtočke iv. - xxv. (nove)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

iv.  Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.);

 

v.  Direktivom Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (SL L 224, 18.8.1990., str. 29.);

 

vi.  Direktivom Vijeća 91/496/EEZ od 15. srpnja 1991. o utvrđivanju načela o organizaciji veterinarskih pregleda životinja koje se unose u Zajednicu iz trećih zemalja i o izmjeni direktiva 89/662/EEZ, 90/425/EEZ i 90/675/EEZ (SL L 268, 24.9.1991., str. 56.);

 

vii.  Direktivom Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (SL L 395, 30.12.1989., str. 13.);

 

viii.  Uredbom (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.);

 

ix.  Uredbom (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) ( SL L 171, 29.6.2016., str. 66.);

 

x.  Direktivom Vijeća 2008/73/EZ od 15. srpnja 2008. o pojednostavljenju postupaka navođenja i objavljivanja podataka u područjima veterine i zootehnike i o izmjeni direktiva 64/432/EEZ, 77/504/EEZ, 88/407/EEZ, 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 89/556/EEZ, 90/426/EEZ, 90/427/EEZ, 90/428/EEZ, 90/429/EEZ, 90/539/EEZ, 91/68/EEZ, 91/496/EEZ, 92/35/EEZ, 92/65/EEZ, 92/66/EEZ, 92/119/EEZ, 94/28/EZ, 2000/75/EZ, Odluke 2000/258/EZ i direktiva 2001/89/EZ, 2002/60/EZ i 2005/94/EZ (SL L 219, 14.8.2008., str. 40.);

 

xi.  Uredbom Vijeća (EZ) br. 1255/97 od 25. lipnja 1997. o kriterijima Zajednice za odmorišta te izmjeni plana puta koji se navodi u Prilogu Direktivi 91/628/EEZ (SL L 174, 2.7.1997., str. 1.);

 

xii.  Direktivom Vijeća 96/93/EZ od 17. prosinca 1996. o izdavanju certifikata za životinje i proizvode životinjskog podrijetla (SL L 13, 16.1.1997., str. 28.);

 

xiii.  Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.);

 

xiv.  Odlukom Komisije 2006/968/EZ od 15. prosinca 2006. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 21/2004 u pogledu smjernica i postupaka za elektroničko označivanje životinja iz porodice ovaca i koza (SL L 401, 30.12.2006., str. 41.);

 

xv.  Odlukom Vijeća 1999/879/EZ od 17. prosinca 1999. o stavljanju na tržište i primjeni goveđeg somatotropina (BST) i o stavljanju izvan snage Odluke 90/218/EEZ (SL L 331, 23.12.1999., str. 71.);

 

xvi.  Direktivom Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica (SL L 203, 3.8.1999., str. 53.);

 

xvii.  Direktivom Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (SL L 182, 12.7.2007., str. 19.);

 

xiii.  Direktivom Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7.);

 

xix.  Direktivom Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.);

 

xx.  Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3254/91 od 4. studenoga 1991. o zabrani uporabe stupica na području Zajednice i unošenja na područje Zajednice krzna i proizvoda dobivenih od određenih divljih životinjskih vrsta koje potječu iz zemalja u kojima ih love stupicama ili metodama zamki koje ne odgovaraju međunarodnim humanim standardima hvatanja stupicom (SL L 308, 9.11.1991., str. 1.);

 

xxi.  Direktivom 2013/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o izmjeni Direktive Vijeća 92/65/EEZ s obzirom na uvjete zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina unutar Zajednice i uvoz u Uniju pasa, mačaka i vretica (SL L 178, 28.6.2013., str. 107.);

 

xxii.  Uredbom (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013., str. 1.);

 

xxiii.  Direktivom Vijeća 2009/156/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje premještanje i uvoz kopitara iz trećih zemalja (SL L 192, 23.7.2010., str. 1.);

 

xxiv.  Direktivom Vijeća 92/35/EEZ od 29. travnja 1992. o utvrđivanju pravila kontrole i mjera suzbijanja konjske kuge (SL L 157, 10.6.1992., str. 19.).

Amandman    143

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

H  Članak 1.. točka (a) podtočka viii. – javno zdravstvo:

H  Članak 1. točka (a) podtočka viii. – javno zdravlje i zdravstvena sigurnost:

Amandman    144

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 1. – podtočka i.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

i.a  Direktivom Komisije (EU) 2016/1214 od 25. srpnja 2016. o izmjeni Direktive 2005/62/EZ u pogledu standarda i specifikacija u odnosu na sustav kvalitete krvnih ustanova (SL L 199, 26.7.2016., str. 14.);

Amandman    145

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 1. – podtočka i.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

i.b  Direktivom Komisije 2005/61/EZ od 30. rujna 2005. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zahtjeve sljedivosti i obavješćivanje o ozbiljnim štetnim reakcijama i događajima (SL L 256, 1.10.2005., str. 32.);

Amandman    146

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 1. – podtočka i.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

i.c   Direktivom Komisije 2004/33/EZ od 22. ožujka 2004. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na određene tehničke zahtjeve za krv i krvne sastojke (SL L 91, 30.3.2004., str. 25.);

Amandman    147

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 1. – podtočka i.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

i.d   Direktivom Komisije 2005/62/EZ od 30. rujna 2005. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa standardima i specifikacijama Zajednice u odnosu na sustav kvalitete krvnih ustanova (SL L 256, 1.10.2005., str. 41.);

Amandman    148

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 1. – podtočka iii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

iii.a  Direktivom 2010/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa namijenjenih transplantaciji (SL L 207, 6.8.2010., str. 14.).

Amandman    149

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Proizvodnja, predstavljanje i prodaja duhanskih i srodnih proizvoda uređeni Direktivom 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1).

5.  Proizvodnja, predstavljanje i prodaja duhanskih i srodnih proizvoda uređeni Direktivom 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1) i oglašavanje i sponzorstvo duhanskih proizvoda uređenih Direktivom 2003/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o oglašavanju i sponzorstvu duhanskih proizvoda (SL L 152, 20.6.2003., str. 16.).

Amandman    150

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5a.  Borba protiv štetnih učinaka alkohola i prioriteti utvrđeni europskom strategijom za potporu državama članicama pri smanjenju štetnih posljedica uživanja alkohola.

Amandman    151

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka H – podtočka 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5b.  Ostali zakonodavni akti koji se odnose na javno zdravlje, osobito:

 

i. Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.);

 

ii. Uredba (EZ) br.  1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.).

Amandman    152

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio I. – točka Ja (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Ja.  Članak 1. (a) (xa) - zapošljavanje, radne uvjete, prava radnika i načelo jednakih mogućnosti za muškarce i žene na radnom mjestu i jednakog postupanja prema njima.

 

1.  Zakonodavstvo Europske unije u području zapošljavanja, osobito kako je uređeno:

 

i.  Direktivom Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.);

 

ii.  Direktivom Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (SL L 206, 29.7.1991., str. 19-21).

 

iii.  Direktivom Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, 20.8.1994., str. 12.);

 

iv.  Direktivom Vijeća 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje (SL L 225, 12.8.1998., str. 16.);

 

v.  Direktivom Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.);

 

vi.  Direktivom Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L 82, 22.3.2001., str. 16.);

 

vii.  Direktivom 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici – Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o zastupanju radnika (SL L 80, 23.3.2002., str. 29. – 34.);

 

viii.  Direktivom 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL L 299, 18.11.2003., str. 9);

 

ix.  Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006, str. 23.);

 

x.  Direktivom 2008/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca (SL L 283, 28.10.2008., str. 36.);

 

xi.  Direktivom 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5.12.2008., str. 9–14.);

 

xii.  Direktivom 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika (SL L 122, 16.5.2009, str. 28.–44.);

 

xiii.  Direktivom 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.);

 

xiv.  Direktivom 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014, str. 11.);

 

xv.  Uredbom (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o indeksu troškova rada (SL L 69, 13.3.2003., str. 1.);

 

xvi.  Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (SL L 141, 5.6.2015., str. 19.);

 

2.  Radni uvjeti, osobito kako su uređeni:

 

i.  svim pojedinačnim direktivama u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ;

 

ii.  Direktivom 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu (druga pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 260, 3.10.2009., str. 5.);

 

iii.  Direktivom 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16.12.2009., str. 28.);

 

iv.  Uredbom (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31.12.2008., str. 70.).

Amandman    153

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio II. – dio A – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

A  Članak 1. točka (a) podtočka ii. – financijske usluge, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma:

A  Članak 1. točka (a) podtočka ii. – financijske usluge, izbjegavanje plaćanja poreza, utaja poreza, sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma:

Amandman    154

Prijedlog direktive

Prilog I. – dio II. – poddio Ca (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

C a  zaštita financijskih interesa Unije:

 

i.  Uredba (EU, EURATOM) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih dužnosnika Europske unije.

(1)

SL C 405, 9.11.2018., str. 1.

(2)

Još nije objavljeno u Službenom listu.


OBRAZLOŽENJE

Zaštita zviždača: ključno sredstvo za obranu javnog interesa

U Europi je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do znatnih promjena u pogledu zaštite zviždača. S obzirom na brojne studije i povratne informacije, danas se da nesumnjivo zaključiti da zviždači imaju pozitivnu ulogu u sprečavanju i ispravljanju štete za javni interes. Potencijal etičkog upozoravanja daleko je od maksimalnog iskorištavanja s obzirom na to da brojne osobe koje utvrde povrede javnog interesa u profesionalnom kontekstu to i dalje ne prijavljuju sustavno. Razlozi za to su višestruki i idu od manjka osviještenosti o mogućnostima prijavljivanja do straha od osvete u slučaju otkrivanja informacija. To ima štetne posljedice za društvo u cjelini jer i dalje dolazi do raznih povreda javnog interesa, neovisno o tome radi li se o okolišu, borbi protiv utaje poreza, korupciji ili pak javnom zdravlju, a time se umanjuje i pravo građana na informiranje.

U državama članicama evolucija zakonodavstva o zaštiti zviždača često je popraćena skandalima ili velikim neuspjehom. Ipak, preporuke koje je Vijeće Europe donijelo 2014. označile su značajan korak u uspostavi niza normi koje su države članice pozvane prenijeti u svoje nacionalno pravo.

Predmetni se prijedlog djelomično temelji na tim normama kao i sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja. Izvjestiteljica je u potpunosti zadovoljna izborom Komisije da podnese svoj prijedlog direktive u kontekstu ovih preporuka, uzimajući pritom u obzir rezoluciju koju je Europski parlament donio 24. listopada 2017.

Područje primjene: osiguranje učinkovitosti predloženog instrumenta

Izvjestiteljica smatra da je izbor širokog i horizontalnog područja primjene pozitivan jer će omogućiti obuhvaćanje mnogih sektora, od zaštite financijskih interesa Unije do nuklearne sigurnosti te zaštite okoliša, javnog zdravlja i borbe protiv utaje poreza. Zviždačem će se smatrati osoba koja prijavi ili otkrije povredu akta Unije koja se odnosi na te sektore, kao što je određeno u prilogu prijedlogu. Međutim, postoji rizik da djelovanja koja se ne bi smatrala povredom u smislu Direktive ne bi bila obuhvaćena njezinim područjem primjene. Stoga se izvjestiteljica zalaže za to da budu obuhvaćeni svi prijestupi u okviru tih sektora. Smatra da će se zaštita javnog interesa, koji je temelj ovog prijedloga, na taj način najbolje uzeti u obzir.

Budući da se Europska unija temelji na nizu zajedničkih vrijednosti i načela kojima se jamči poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, izvjestiteljica smatra potrebnim ta temeljna prava uključiti u područje primjene prijedloga.

Dužnosnici i ostali službenici Europske unije mogu u okviru svog rada imati na raspolaganju informacije koje bi mogli prijaviti kako je to predviđeno ovim prijedlogom direktive te postati žrtvama osvete. Stoga je važno pružiti im istu zaštitu kao i ostalim zaposlenicima. Važno je zajamčiti zaštitu i onima koji pomažu autoru upozorenja u njegovu djelovanju, uključujući i istražne novinare.

Kanali za podnošenje prijava: djelovanje u interesu zviždača

Izvjestiteljica smatra da se uspostavom kanala za podnošenje prijava predviđenih tekstom koji se razmatra pružaju dostatna jamstva u pogledu pouzdanosti i neovisnosti. Međutim, moglo bi ih se poboljšati uvođenjem obavijesti o primitku prijave. Nadalje, čini se da su rokovi obrade koje je predložila Komisija predugi i da bi se njima moglo u pitanje dovesti izvršeno upozorenje pa izvjestiteljica predlaže njihovo skraćivanje. Također smatra da bi predstavnici sindikata trebali u potpunosti biti uključeni u oblikovanje internih kanala te da bi im trebalo biti omogućeno da pruže savjete i smjernice onima koji to žele. Predstavnici radnika izravno su prisutni na terenu te su stoga i osobe koje potencijalnim zviždačima na najbolji način mogu ponuditi pomoć u njihovu pothvatu, informirati ih o internim kanalima za podnošenje prijava te njihovim pravima i obvezama. Zato je važno u okviru ove Direktive dodijeliti im tu ulogu.

Nadalje, od ključne je važnosti zajamčiti visoku razinu povjerljivosti identiteta osobe koja daje upozorenje. Naime, osobe koje uoče nepravilnosti u konačnici često odustanu od svog nauma te su podložne samocenzuri kao posljedici straha da će njihov identitet biti otkriven. Pokazalo se da je poštovanje ovog pravila pozitivno utjecalo na broj zaprimljenih upozorenja. Stoga bi trebalo pojačati odredbe ovog prijedloga u vezi s osiguravanjem strogog načela povjerljivosti od kojeg se ne smije odstupati osim u iznimnim i ograničenim slučajevima.

Usmjerenost na učinkovitost uzbunjivanja i pravo na informiranje

Prijedlog se oslanja na relativno strogo određivanje slijeda pri primjeni kanala za podnošenje prijava uz određenu dozu odstupanja. Općenito gledano potencijalni bi se zviždač prvo trebao obratiti svom poslodavcu, sačekati da se prijava obradi, što može potrajati do tri mjeseca, te se potom u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora obratiti vanjskom nadležnom tijelu i eventualno sačekati dodatnih šest mjeseci. Na taj način ne samo da se u velikoj mjeri samo upozorenje dovodi u pitanje nego postoji rizik od toga da se zviždač izravno nađe u nepovoljnom položaju u odnosu na poslodavca. Osim toga, pri tom je pristupu odgovornost na plećima zviždača da odabere prikladan kanal za podnošenje prijave u slučaju da se ne prati slijed predviđen ovim tekstom. U kontekstu već neuravnoteženog odnosa moći, na taj bi se način autor upozorenja mogao naći u rizičnom položaju. Naposljetku, tim se pristupom u dovoljnoj mjeri ne uzima u obzir pravo građana na informiranje u slučaju povrede javnog interesa. Zbog toga izvjestiteljica predlaže da se revidira hijerarhija kanala uvođenjem više fleksibilnosti kako bi se izbor najprikladnijeg prepustio autoru upozorenja.

Iako je posve pozitivno da se u okviru prijedloga pruža zaštita osobama koje imaju opravdan razlog vjerovati da su proslijeđene informacije u trenutku prijave bile istinite, izvjestiteljica smatra da bi tu odredbu trebalo dodatno pojasniti kako bi se isključila mogućnost odbijanja prijava iz razloga povezanih s namjerama zviždača. U tekstu prijedloga prije svega bi se trebalo osvrnuti na relevantnost objavljenih informacija za javni interes, a tek onda na motive njihova otkrivanja.

Jamčenje učinkovite i potpune zaštite zviždača

Prijedlog direktive sadrži popis s opisom zabranjenih oblika osvete. Taj se popis ni u kom slučaju ne može smatrati sveobuhvatnim jer su korišteni načini osvete ograničeni samo maštom počinitelja. Stoga je primjereno istaknuti da se tu radi samo o primjerima.

Izvjestiteljica želi naglasiti da su neki od oblika dodijeljene zaštite posebno relevantni. Prebacivanje tereta dokazivanja jedna je od tih mjera, a formulacija donesena prijedlogom direktive ojačana je kako bi se omogućio puni potencijal te odredbe.

Već je bilo, a i bit će i dalje slučajeva anonimnog upozoravanja. Zbog toga izvjestiteljica želi uključiti odredbu kojom bi se osoba koja je željela ostati anonimna, a čiji je identitet otkriven, zaštitila u okviru teksta ovog prijedloga.

U državama članicama u uporabi su razni mehanizmi pružanja podrške autorima upozorenja ili otkrivanja informacija. Na taj način javna tijela, sindikati ili pak organizacije civilnog društva mogu davati povjerljive savjete o mehanizmima etičkog upozoravanja. Smatra da su ti sustavi nužni kako bi se zviždačima pomoglo u njihovu naumu i stoga predlaže da se direktivom omogući njihova uspostava u različitim državama članicama, vodeći računa o nacionalnim kontekstima. Izvjestiteljica također želi da se zviždačima uz pravnu i financijsku potporu zajamči i psihološka pomoć.

Jamčenje dostatne pravne sigurnosti za slobodu govora

Neki elementi ovog prijedloga mogli bi obeshrabriti one koji žele izdati upozorenje. To je posebno slučaj kada je riječ o stupnju težine povrede koji se teško može samostalno procijeniti i zbog čega se zviždači mogu predomisliti u pogledu podnošenja prijave. U skladu s tim bi trebalo zajamčiti zaštitu neovisno o karakteru otkrivenih informacija, u slučaju kada one predstavljaju štetu za javni interes.

Isto tako, Prijedlogom direktive predlažu se sankcije kako bi se odvratilo od zlonamjernih prijava i zlouporabe prijava. Ta se odredba čini suvišnom s obzirom na to da su u nacionalnim pravima već prisutne odredbe kojima se sankcioniraju slučajevi klevete ili narušavanja ugleda. Predviđanjem dodatnih sankcija tekst prijedloga poprimio bi odvraćajući karakter, između ostaloga i u pogledu legitimnih upozorenja. Izvjestiteljica stoga predlaže da se taj dio teksta izostavi.

Smatra da je tekst ovog Prijedloga prvi korak, no ističe da se proširenjem njegova područja primjene postavljaju važna pitanja. Stoga smatra da je nužno što prije provesti procjenu i, eventualno, reviziju tog teksta u cilju poboljšanja horizontalnosti te pojednostavnjenja njegova razumijevanja od strane građana.


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA O PRAVNOJ OSNOVI

Pavel Svoboda

Predsjednik

Odbor za pravna pitanja

BRUXELLES

Predmet:  Mišljenje o pravnoj osnovi Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018) 0218 – C8‑0159/2018 – 2018/0106(COD))

Poštovani g. predsjedniče,

u skladu s člankom 39. stavkom 5. Poslovnika Odbor za pravna pitanja je 24. rujna 2018. po službenoj dužnosti odlučio dati mišljenje o prikladnosti dodatne pravne osnove uvedene amandmanima koji su podneseni na razmatranje u Odboru, kojima bi se odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije dodale izvornoj pravnoj osnovi Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije („Prijedlog”).

Prijedlog Komisije temelji se na nekoliko sektorskih pravnih osnova. Pravna osnova izražena je na sljedeći način:

„uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 16., 33., 43., 50., 53. stavak 1., 62., 91., 100., 103., 109., 114., 168., 169., 192., 207. i članak 325. stavak 4. i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.”.

Podneseno je pet amandmana u kojima se predlaže dodavanje članka 19. stavka 2., članka 77. stavka 2., članaka 78. i 79., članka 83. stavka 1., članaka 153., 154., 157. i 352. UFEU-a. U pogledu članka 153., dvama se amandmanima predlaže dodavanje cijelog članka, dok se jednim amandmanom predlaže da se dodaju samo točke (a), (b) i (e) stavka 1. tog članka, a drugim da se dodaju samo točke (a) i ( b) stavka 1. članka 153.

Predložene izmjene pravne osnove popraćene su odgovarajućim izmjenama područja primjene predložene direktive. Stoga se s materijalnoga stajališta mora dati konačna procjena u pogledu toga je li potrebno dodati ikakvu dodatnu pravnu osnovu Prijedlogu na temelju toga jesu li usvojeni amandmani kojima se mijenja područje primjene te u svjetlu cilja i sadržaja donesenog prijedloga. U postojećem mišljenju o pravnoj osnovi veći naglasak je stavljen na postupovnu kompatibilnost pravnih osnova čije se dodavanje predlaže te na njihovu kompatibilnost s odabranom mjerom, tj. direktivom.

I. – Kontekst

Europski parlament je u svojoj Rezoluciji od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji djeluju u javnom interesu i u svojem Izvješću od 20. siječnja 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a(1) pozvao Komisiju da predstavi horizontalni zakonodavni prijedlog kojim će se zajamčiti visok stupanj zaštite zviždača u EU-u, u javnom i privatnom sektoru te u nacionalnim institucijama i u institucijama EU-a.

Pravila o zviždačima trenutačno postoje u nekim područjima prava Unije, točnije u Pravilniku o osoblju i određenim propisima koji se odnose na pranje novca i financijska tržišta.

Ovaj Prijedlog direktive slijedi sektorski pristup jer se njime propisuju pravila o zviždačima koja se primjenjuju na povrede prava Unije na područjima utvrđenim u području primjene i Prilogu u kojem su izravno navedeni relevantni zakonodavni akti Unije ili se na njih upućuje.

II. – Relevantni članci Ugovora

Članak 19. UFEU-a glasi:

Članak 19.

1. Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Ugovorâ, Vijeće može u okviru nadležnosti koje su Ugovorima dodijeljene Uniji, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajuće radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

2. Odstupajući od stavka 1., Europski parlament i Vijeće odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom mogu usvojiti temeljna načela za poticajne mjere Unije, isključujući svako usklađivanje zakona i propisa država članica, da bi poduprli djelovanje država članica u ostvarivanju ciljeva iz stavka 1.

Članak 77. UFEU-a glasi:

Članak 77.

1. Unija razvija politiku čiji je cilj:

(a) osigurati da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica bez obzira na njihovo državljanstvo ne provjeravaju;

(b) obavljati kontrolu osoba i učinkovit nadzor prijelaza vanjskih granica;

(c) postupno uvoditi integrirani sustav upravljanja vanjskim granicama.

2. Za potrebe stavka 1., Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere koje se odnose na:

(a) zajedničku politiku za vize i druge dozvole za kratkotrajni boravak;

(b) kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice;

(c) uvjete pod kojima državljani trećih zemalja mogu slobodno putovati unutar Unije tijekom kraćeg razdoblja;

(d) sve mjere koje su potrebne za postupnu uspostavu integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama;

(e) ukidanje svake kontrole osoba pri prijelazu unutarnjih granica, bez obzira na njihovo državljanstvo.

3. Ako se pokaže da je potrebno djelovanje Unije kako bi se olakšalo ostvarivanje prava iz članka 20. stavka 2. točke (a) te ako Ugovorima nisu predviđene potrebne ovlasti, Vijeće, odlučujući u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom može usvojiti odredbe o putovnicama, osobnim iskaznicama, boravišnim dozvolama ili bilo kojim drugim sličnim ispravama. Vijeće odlučuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

4. Ovaj članak ne utječe na nadležnost država članica u pogledu zemljopisnog razgraničenja njihovih granica u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 78. UFEU-a glasi:

Članak 78.

1. Unija razvija zajedničku politiku azila, supsidijarne zaštite i privremene zaštite čiji je cilj svakom državljaninu treće zemlje kojem je potrebna međunarodna zaštita ponuditi odgovarajući status i osigurati poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja imigranta (non-refoulement). Ta politika mora biti u skladu sa Ženevskom konvencijom od 28. srpnja 1951. i Protokolom od 31. siječnja 1967. o statusu izbjeglica te s drugim odgovarajućim ugovorima.

2. Za potrebe stavka 1., Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere za zajednički europski sustav azila koji obuhvaća:

(a) jedinstveni status azila za državljane trećih zemalja koji je na snazi u čitavoj Uniji;

(b) jedinstven status supsidijarne zaštite za državljane trećih zemalja kojima je, bez dobivanja europskog azila, potrebna međunarodna zaštita;

(c) zajednički sustav privremene zaštite za raseljene osobe u slučaju masovnog priljeva;

(d) zajedničke postupke priznavanja i oduzimanja jedinstvenog statusa azila ili supsidijarne zaštite;

(e) kriterije i mehanizme kojima se određuje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidijarnu zaštitu;

(f) standarde uvjeta za prihvat podnositelja zahtjeva za azil ili supsidijarnu zaštitu;

(g) partnerstvo i suradnju s trećim zemljama u svrhu upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil odnosno supsidijarnu ili privremenu zaštitu.

3. U slučaju da se jedna ili više država članica nađe u kriznoj situaciji zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja, Vijeće, na prijedlog Komisije, može usvojiti privremene mjere u korist dotične države članice ili dotičnih država članica. Vijeće odlučuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

Članak 79. UFEU-a glasi:

Članak 79.

1. Unija razvija zajedničku politiku useljavanja čiji je cilj u svim fazama osigurati učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, pravedno postupanje prema državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama te sprečavanje nezakonitog useljavanja i trgovanja ljudima i jačanje mjera za njihovo suzbijanje.

2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom usvajaju mjere u sljedećim područjima:

(a) uvjeti za ulazak i boravak te standardi država članica koji se odnose na postupak izdavanja viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola, uključujući one koje se izdaju radi spajanja obitelji;

(b) u području utvrđivanja prava državljana trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici, uključujući i uvjete koji uređuju slobodu kretanja i boravka u drugim državama članicama;

(c) nezakonito useljavanje i neovlašteni boravak, uključujući udaljavanje i repatrijaciju osoba koje neovlašteno borave;

(d) suzbijanje trgovanja ljudima, posebice trgovanja ženama i djecom.

3. Unija može s trećim zemljama sklapati sporazume o ponovnom prihvatu državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju, ili koji više ne ispunjavaju, uvjete za ulazak, prisutnost ili boravak na državnom području jedne od država članica, u njihovu državu izvora ili podrijetla.

4. Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi mjere kojima se potiče i podupire djelovanje država članica s ciljem promicanja integracije državljana trećih zemalja koji zakonito borave na njihovom državnom području, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

5. Ovaj članak ne utječe na pravo država članica da odrede opseg prihvata državljana trećih zemalja koji na njihovo državno područje dolaze iz trećih zemalja radi potrage za poslom, neovisno o tomu radi li se o zaposlenim ili samozaposlenim osobama.

Članak 83. UFEU-a glasi:

Članak 83.

1. Europski parlament i Vijeće mogu direktivama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrditi minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija u području osobito teškog kriminaliteta s prekograničnim elementima koji proizlaze iz prirode ili učinka takvih kaznenih djela ili iz posebne potrebe njihova zajedničkog suzbijanja.

Ta su područja kriminaliteta sljedeća: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina oružjem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaćanja, računalni kriminal i organizirani kriminal.

S obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijeće može usvojiti odluku kojom se utvrđuju ostala područja kriminaliteta koja ispunjavaju kriterije definirane u ovom stavku. Vijeće odlučuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

2. Ako se pokaže da je za osiguranje učinkovite provedbe politike Unije u području koje podliježe mjerama usklađivanja nužno usklađivanje kaznenih zakona i drugih propisa država članica, direktivama se mogu utvrditi minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija u dotičnom području. Te se direktive donose istim redovnim ili posebnim zakonodavnim postupkom koji se primjenjivao za donošenje dotičnih mjera za usklađivanje, ne dovodeći u pitanje članak 76.

3. Ako član Vijeća smatra da bi nacrt direktive iz stavka 1. ili stavka 2. mogao utjecati na temeljne aspekte njegova kaznenopravnog sustava, može zatražiti da se nacrt te direktive uputi Europskom Vijeću. U tom se slučaju redovni zakonodavni postupak suspendira. Nakon rasprave i u slučaju konsenzusa, Europsko vijeće u roku od četiri mjeseca od te suspenzije vraća nacrt Vijeću koje prekida suspenziju redovnog zakonodavnog postupka.

U istom roku, u slučaju neslaganja i ako najmanje devet država članica želi uspostaviti pojačanu suradnju na temelju nacrta dotične direktive, one u skladu s tim izvješćuju Europski parlament, Vijeće i Komisiju. U tom se slučaju smatra da je ovlaštenje za nastavak pojačane suradnje iz članaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji i članka 329. stavka 1. ovog Ugovora dodijeljeno i primjenjuju se odredbe o pojačanoj suradnji.

Članak 153. UFEU-a glasi:

Članak 153.

1. Radi postizanja ciljeva iz članka 151., Unija podupire i dopunjuje aktivnosti država članica u sljedećim područjima:

(a) poboljšavanju posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika;

(b) radnim uvjetima;

(c) socijalnoj sigurnosti i socijalnoj zaštiti radnika;

(d) zaštiti radnika po prestanku njihova ugovora o radu;

(e) obavješćivanju radnika i savjetovanju s njima;

(f) zastupanju i kolektivnoj obrani interesa radnika i poslodavaca, uključujući suodlučivanje, pridržavajući se stavka 5.;

(g) uvjetima zapošljavanja za državljane trećih zemalja koji zakonito borave na području Unije;

(h) integriranju osoba isključenih s tržišta rada, ne dovodeći u pitanje članak 166.;

i. jednakosti muškaraca i žena u pogledu mogućnosti na tržištu rada i postupanja na radnom mjestu;

(j) borbi protiv društvene isključenosti;

(k) modernizaciji sustava socijalne zaštite, ne dovodeći u pitanje točku (c).

2. U tu svrhu Europski parlament i Vijeće mogu:

(a) usvojiti mjere koje su namijenjene poticanju suradnje među državama članicama putem inicijativa čiji je cilj poboljšanje znanja, razvijanje razmjene podataka i najboljih praksi, promicanje inovativnih pristupa i vrednovanje iskustava, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i propisa država članica;

(b) poštujući uvjete i tehnička pravila koja postoje u pojedinim državama članicama u područjima iz stavka 1. točki (a) do (i) posredstvom direktiva usvojiti minimalne uvjete koji se postupno primjenjuju. Takve direktive neće sadržavati upravna, financijska ili pravna ograničenja kojima bi se otežavalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

Europski parlament i Vijeće odlučuju u skladu redovnim zakonodavnim postupkom nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija.

U područjima iz stavka 1. točkama (c), (d), (f) i (g) Vijeće odlučuje jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i navedenim odborima.

Vijeće može jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom odlučiti da se na stavak 1. točke (d), (f) i (g) primjenjuje redovni zakonodavni postupak.

3. Država članica može povjeriti socijalnim partnerima na njihov zajednički zahtjev provedbu direktiva donesenih na temelju stavka 2. ili, kada je to potrebno, provedbu odluke Vijeća usvojene u skladu s člankom 155.

U tom je slučaju dužna osigurati da socijalni partneri, najkasnije do dana do kojeg direktiva ili odluka mora biti prenesena ili provedena dogovorno donesu potrebne mjere, pri čemu dotična država članica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi mogla u svako doba jamčiti postignuće ciljeva određenih tom direktivom ili tom odlukom.

4. Odredbe donesene temeljem ovog članka:

ne utječu na pravo država članica da utvrde temeljna načela svojih sustava socijalne sigurnosti i ne smiju značajnije utjecati na financijsku ravnotežu tog sustava,

ne sprečavaju ni jednu državu članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere koje su u skladu s Ugovorima.

5. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na plaću, pravo na udruživanje, pravo na štrajk ili na pravo uvođenja mjera isključenja s rada.

Članak 154. UFEU-a glasi:

Članak 154.

1. Komisija ima zadaću promicati savjetovanje među socijalnim partnerima na razini Unije te poduzimati odgovarajuće mjere za olakšavanje njihova dijaloga pri čemu partnerima osigurava ravnomjernu potporu.

2. U tu svrhu, prije podnošenja prijedloga u području socijalne politike, Komisija se savjetuje sa socijalnim partnerima o mogućem smjeru djelovanja Unije.

3. Ako nakon takva savjetovanja Komisija smatra da je djelovanje Unije preporučljivo, savjetuje se sa socijalnim partnerima o sadržaju predviđenog prijedloga. Socijalni partneri dostavljaju Komisiji svoje mišljenje ili, ako je primjereno, preporuku.

4. Socijalni partneri mogu tijekom savjetovanja iz stavaka 2. i 3. obavijestiti Komisiju o želji da pokrenu proces predviđen člankom 155. Taj proces ne smije trajati dulje od devet mjeseci, osim ako ga socijalni partneri i Komisija zajednički odluče produljiti.

Članak 157. UFEU-a glasi:

Članak 157.

1. Svaka država članica osigurava primjenu načela o jednakim plaćama muškaraca i žena za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.

2. Za potrebe ovog članka „plaća“ je redovita osnovna ili minimalna plaća ili nadnica te svako drugo primanje, bilo u gotovini ili u naravi, koju radnik prima neposredno ili posredno od svojeg poslodavca, a u vezi sa zaposlenjem.

Jednakost plaće bez diskriminacije na temelju spola znači:

(a) da se plaća za jednak rad plaćen po učinku obračunava na temelju jednake mjerne jedinice;

(b) da je plaća za rad plaćen po vremenskoj jedinici jednaka za jednak posao.

3. Odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, Europski parlament i Vijeće donose mjere za osiguranje primjene načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući načelo jednake plaće za jednaki rad ili za rad jednake vrijednosti.

4. Radi osiguranja u praksi potpune jednakosti između muškaraca i žena u radnom okruženju, načelo jednakog postupanja ne sprečava nijednu državu članicu da provodi ili donese mjere koje osiguravaju posebne prednosti kako bi se nedovoljno zastupljenom spolu olakšalo bavljenje stručnom djelatnošću ili spriječio odnosno nadoknadio nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.

Članak 352. UFEU-a glasi:

Članak 352.

1. Ako se u okviru politika utvrđenih Ugovorima pokaže da je potrebno djelovanje Unije za postizanje jednog od ciljeva određenih Ugovorima, a Ugovorima nisu predviđene potrebne ovlasti, Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta usvaja odgovarajuće mjere. Kad Vijeće u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom usvaja dotične posebne mjere, ono također odlučuje jednoglasno na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

2. Primjenom postupka za praćenje poštovanja načela supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, Komisija upozorava nacionalne parlamente na prijedloge koji se temelje na ovom članku.

3. Mjere koje se temelje na ovom članku ne uključuju usklađivanje zakona ili drugih propisa država članica u slučaju kada se Ugovorima isključuje takvo usklađivanje.

4. Ovaj članak ne može biti temeljem za ostvarivanje ciljeva koji se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i bilo kojim aktom donesenim na temelju ovog članka moraju se poštovati ograničenja određena u drugom stavku članka 40. Ugovora o Europskoj uniji.

III. – Opće načelo odabira pravne osnove

Ustaljena je sudska praksa Suda Europske unije da „odabir pravne osnove za mjere Zajednice mora počivati na objektivnim čimbenicima podložnima sudskom preispitivanju, koji posebno uključuju cilj i sadržaj mjere”(2). Odabir neodgovarajuće pravne osnove može stoga biti opravdanje za poništenje akta o kojemu je riječ.

U ovom se slučaju stoga mora utvrditi ima li Prijedlog:

1.  višestruku svrhu ili nekoliko komponenata, pri čemu je jednu od njih moguće odrediti kao glavnu ili prevladavajuću svrhu ili komponentu, dok su druge sporedne; ili

2.  istodobno ima nekoliko svrha ili komponenti koje su nerazdvojivo povezane, a da ni jedna od njih nije sekundarna ni neizravna u odnosu na druge.

Prema sudskoj praksi Suda, u prvom se slučaju akt mora temeljiti na jednoj pravnoj osnovi, odnosno onoj koju zahtijeva glavna ili prevladavajuća svrha ili komponenta, a u drugom će se slučaju akt morati temeljiti na više odgovarajućih pravnih osnova.(3)

Nadalje, slijedom utvrđene sudske prakse Suda, kombinacija nekoliko pravnih osnova je moguća, ako nijedna od njih nije sekundarna ni neizravna u odnosu na druge, ali samo ako te osnove ne podrazumijevaju nespojive postupke odlučivanja.(4) U tom se smislu moraju procijeniti pravne osnove čije se dodavanje predlaže, odnosno potrebno je procijeniti omogućuju li se njima redovni zakonodavni postupak ili su na drugi način spojive s pravnom osnovom koju predlaže Komisija.

Cilj i sadržaj Prijedloga

Budući da je Komisija izradila pravnu osnovu svojega Prijedloga, svaka navedena odredba odgovara relevantnim dijelovima u području primjene i u Prilogu Prijedlogu. U mjeri u kojoj su određena druga područja dodana području primjene i shodno tome Prilogu, bilo bi prikladno uskladiti pravnu osnovu dodavanjem odgovarajućih članaka Ugovora o funkcioniranju Europske unije pravnoj osnovi direktive.

Analiza i utvrđivanje odgovarajuće pravne osnove

Članak 19. stavak 2. UFEU-a, zakonodavci EU-a, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, „mogu usvojiti temeljna načela za poticajne mjere Unije” da bi poduprli djelovanje država članica u području borbe protiv diskriminacije.

Međutim, te mjere ne mogu podrazumijevati „usklađivanje zakona i propisa država članica”. U tom pogledu trebalo bi istaknuti da se člankom 19. Prijedloga predviđa minimalno usklađivanje: „Države članice mogu uvesti ili zadržati odredbe koje su povoljnije za prava osoba koje podnose prijave od onih utvrđenih u ovoj Direktivi”. Stoga se ne preporučuje dodavanje članka 19. stavka 2. UFEU-a kao pravne osnove.

U skladu s člankom 77. stavkom 2. UFEU-a, zakonodavci EU-a mogu usvojiti „mjere” u redovnom zakonodavnom postupku u području graničnih kontrola koje se odnose na vize i dozvole za kratkotrajni boravak; kontrole na vanjskim granicama; slobodu putovanja državljana trećih zemalja; integrirani sustav upravljanja vanjskim granicama; i uklanjanje kontrola na unutarnjim granicama.

Ta se nova pravna osnova s postupovnog stajališta čini spojivom s Prijedlogom.

Stavak 1. članka 78. UFEU-a općenito se odnosi na zajedničku politiku azila. Stavak 3. odnosi se na donošenje privremenih mjera u kriznim situacijama i njime se predviđa samo savjetovanje s Europskim parlamentom.

Stavak 2. tog članka dopušta usvajanje „mjera” u redovnom zakonodavnom postupku za zajednički europski sustav azila u posebnim područjima kao što su jedinstveni status azila i supsidijarna zaštita; privremena zaštita za raseljene osobe; zajednički postupci za međunarodnu zaštitu; standardi uvjeta za prihvat; i partnerstvo i suradnja s trećim zemljama.

Stoga nije potrebno dodati članak 78. stavak 1. UFEU-a kao pravnu osnovu, dok članak 78. stavak 3. UFEU nije prikladna pravna osnova za prijedlog. Dodavanje članka 78. stavka 2. s postupovnog stajališta čini se spojivom s Prijedlogom.

Članak 79. UFEU-a odnosi na zajedničku politiku useljavanja. Važno je naglasiti da stavci 1. i 5. nisu pravne osnove. Stavkom 3. predviđa se sklapanje sporazuma o ponovnom prihvatu pa taj stavak stoga ne može biti pravna osnova za predloženu direktivu. Stavak 4. odnosi se na integraciju državljana trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama, ali isključuje bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

Stavkom 2. dopušta se usvajanje „mjera” u redovnom zakonodavnom postupku, kao što su uvjeti za ulazak i boravak; prava državljana trećih zemalja koji zakonito borave na području Unije; nezakonito useljavanje i neovlašteni boravak; i suzbijanje trgovanja ljudima.

Stoga se s postupovnog stajališta čini mogućim samo dodavanje članka 79. stavka 2.

Iako se člankom 83. stavkom 1. UFEU-a predviđa redovni zakonodavni postupak, njegov stavak 3. sadržava odredbu o „mehanizmu obustave”, prema kojoj jedna država članica može vratiti spis Europskom vijeću. U tom se slučaju redovni zakonodavni postupak suspendira.

Iz tog razloga kombinacija te odredbe s ostalim pravnim osnovama Prijedloga nije moguća.

Potrebno je istaknuti da će se sve mjere na temelju članaka 77., 78., 79. i 83. UFEU-a primjenjivati samo na Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu ako te države članice tako odluče u skladu s Protokolom br. 21, te da se, u skladu s Protokolom br. 22, takve mjere neće odnositi na Dansku. Dodavanje ovih članaka pravnoj osnovi ne bi utjecalo na zakonodavni postupak u Parlamentu, ali može dovesti do razdvajanja Prijedloga za potrebe postupka u Vijeću jer bi broj država članica na koji se primjenjuju različiti dijelovi direktive bio različit.

Članak 153. UFEU-a dodan je amandmanima 66, 67, 68 i 69. Amandmanima 67 i 69 dodaju se samo dijelovi toga članka, odnosno točke (a), (b) i (e). U tom se članku navode područja socijalne politike u kojima se djelovanjem EU-a „podupire i dopunjuje djelatnost država članica”.

Postupak za neke kategorije s ovog popisa nije spojiv s Prijedlogom jer se njime zahtijeva jednoglasnost. Preostala područja obuhvaćena amandmanima, u kojima se redovni zakonodavni postupak primjenjuje bez zahtjeva u pogledu jednoglasnosti, jesu članak 153. stavak 1. točke (a), (b), (e) UFEU-a.

Članak 154. UFEU-a ne predstavlja pravnu osnovu za donošenje akta Europskog parlamenta. U njemu su sadržana postupovna pravila koja su izričito primjenjiva na Komisiju. Stoga njegovo dodavanje ne treba uzeti u razmatranje.

U pogledu članka 157. UFEU-a o načelu o jednakim plaćama, stavkom 3. predviđeno je usvajanje „mjera” u redovnom zakonodavnom postupku kojima će se „za osiguranje primjene načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući načelo jednake plaće za jednaki rad ili za rad jednake vrijednosti.”.

Stoga se čini da je članak 157. stavak 3. UFEU-a postupovno spojiv s Prijedlogom.

Naposljetku, člankom 352. UFEU-a omogućuje se Uniji, osobito Vijeću, da poduzme mjere ako se „u okviru politika utvrđenih Ugovorima pokaže da je potrebno djelovanje Unije za postizanje jednog od ciljeva određenih Ugovorima”, a Ugovorima nisu predviđene potrebne ovlasti.

U Prijedlog se spaja nekoliko sektorskih zakonskih osnova za izradu onoga što se može činiti kao horizontalni instrument, ali je zapravo skup sektorskih mjera. Članak 352. UFEU-a može se primjenjivati samo u slučajevima u kojima Ugovorima nisu predviđene potrebne ovlasti. S obzirom na to da već postoji niz mjera u pravu Unije kojima se utvrđuju pravila o zviždačima, ne može se reći da je to ovdje slučaj. Stoga je primjena članka 352. UFEU-a, po definiciji, nespojiva s pristupom koji je usvojen u Prijedlogu Komisije.

Nadalje, odluka o uvrštavanju članka 352. UFEU-a postupovno je nespojiva s ostalim pravnim osnovama jer zahtijeva jednoglasnost u Vijeću i suglasnost Parlamenta. Stoga članak 352. UFEU-a nije odgovarajuća pravna osnova za Prijedlog.

Zaključak i preporuka

Sljedećim odredbama UFEU-a predviđa se redovni zakonodavni postupak na način koji je spojiv s postojećom pravnom osnovom koju je predložila Komisija: odredbama članka 77. stavka 2., 78 stavka 2., 79. stavka 2., 153. stavka 1. točaka (a), (b) i (e) i članka 157. stavka 3. UFEU-a.

U pogledu članaka 77., 78. i 79., potrebno je istaknuti da, premda dodavanje tih članaka ne bi bio nespojivo s postupkom u Parlamentu, njihovo uvrštavanje u pravnu osnovu može dovesti do potencijalnoga razdvajanja Prijedloga za potrebe postupka u Vijeću.

Članak 83. stavak 1. i članak 352. UFEU-a nisu spojivi s primjenjivim redovnim zakonodavnim postupkom i ne bi trebali biti dodani kao nove pravne osnove. Osim toga, članak 352. UFEU-a, koji se može primjenjivati samo u slučajevima u kojima Ugovorima nisu predviđene potrebne ovlasti , po definiciji je nespojiv s pristupom koji je usvojen u Prijedlogu Komisije.

Članak 154. UFEU-a odnosi se na pravila koja se primjenjuju na Komisiju i ne predviđa pravnu osnovu za donošenje akta Europskog parlamenta i Vijeća. Stoga se ne može dodati pravnoj osnovi.

Naposljetku, ne preporučuje se dodavanje članka 19. stavka 2. UFEU-a, budući da u skladu s tom odredbom nije dopušteno usklađivanje.

Konačni odabir pravnih osnova koje su utvrđene kao moguće dopune pravne osnove koju je predložila Komisija ipak bi trebao ovisiti o usvajanju relevantnih amandmana kojima se uvode posebna područja politike u područje primjene predložene direktive.

Na sjednici od 22. listopada 2018. godine Odbor za pravne poslove jednoglasno(5) je, s 18 glasova za, odlučio preporučiti vodećem Odboru da uzme u obzir prethodno navedene zaključke pri procjeni izmjena područja primjene direktive.

S poštovanjem,

Pavel Svoboda

(1)

2016/2224(INI) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0402+0+DOC+XML+V0//HR i (2016/2055(INI) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A8-2017-0004+0+DOC+XML+V0//HR.

(2)

Predmet C-45/86, Komisija protiv Vijeća (opće carinske povlastice) [1987.] ECR 1439, st. 5. Predmet C-440/05 Komisija protiv Vijeća [2007] E.C.R. I-9097; Predmet C-411/06 Komisija protiv Parlamenta i Vijeća [2009.] ECR I-7585.

(3)

Vidi prethodno spomenuti predmet C-411/06, stavke 46. i 47.

(4)

  Presude od 6. studenog 2008., Komisija protiv Vijeća, C‑115/07, EU:C:2008:605, stavak 37.; i od 3. rujna 2009., Parlament protiv Vijeća, C‑-166/07, C-166/07, EU:C:2009:499, stavci 68 i 69.

(5)

Na konačnom glasovanju nazočni su bili: Pavel Svoboda (predsjednik), Mady Delvaux (potpredsjednik) Axel Voss (izvjestitelj za mišljenje), Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie‑Christine Boutonnet, Geoffroy Didier, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Heidi Hautala, Mary Honeyball, Sylvia‑Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, Evelyn Regner, Tiemo Wölken, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka, Olle Ludvigsson (umjesto Enrica Gasbarra u skladu s člankom 200. stavkom 2.).


MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (27.9.2018)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

(COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Miguel Viegas

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Autor nacrta mišljenja odbora ECON u potpunosti pozdravlja ovaj prijedlog Komisije o zaštiti zviždača u cijeloj Europskoj uniji, koji je Parlament već odavno zatražio, među ostalim u izvješću odbora PANA i u prethodnom izvješću o vlastitoj inicijativi odbora JURI, u kojima je odbor ECON dao svoj doprinos.

Prijedlog se temelji i na mjerama za zaštitu zviždača koje je odbor ECON uveo u prethodnom zakonodavstvu, kao što su Direktiva o sprečavanju pranja novca (AMLD4 – 5) i Uredba o zlouporabi tržišta (MAR).

Autor nacrta mišljenja odbora ECON u ovim amandmanima planira:

•  poboljšati definiciju (članak 3.)

•  proširiti područje primjene prava radnika (članak 1.)

•  zajamčiti materijalnu potporu (članak 15.)

•  Brisati uvodnu izjavu 21.

•  uvesti ideju da zviždač ne može zamijeniti državne usluge nadzora u smislu operativne sposobnosti

•  uvesti jasni mehanizam za dodjelu statusa zviždača u svrhu pravne sigurnosti

•  uvesti mogućnost anonimnosti

•  olakšati uporabu vanjskih kanala zaobilaženjem uporabe internih kanala

AMANDMANI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Osobe koje rade za neku organizaciju ili su s njom u kontaktu zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. One zbog „zviždanja” imaju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda zakona i u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se zbog straha od osvete boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju.

(1)  Osobe koje rade za neku organizaciju ili su s njom u kontaktu zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. Cilj ove Direktive jest uspostava ozračja povjerenja za zviždače kako bi mogli prijavljivati uočena ili pretpostavljena kršenja prava, prijestupe i prijetnje javnom interesu. One zbog „zviždanja” imaju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda zakona i u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju zbog straha od osvete ili zbog straha od pravnih posljedica ili zato jer ne vjeruju da je to prijavljivanje korisno.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Na razini Unije prijave zviždača jedna su od važnih sastavnica provedbe prava Unije: zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i kaznenog progona povreda prava Unije.

(2)  Na razini Unije prijave zviždača jedna su od važnih sastavnica provedbe prava Unije: zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje često dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i kaznenog progona povreda prava Unije.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  U određenim područjima politike povrede prava Unije mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu u smislu stvaranja znatnih rizika za dobrobit društva. Ako su u tim područjima utvrđeni nedostaci u provedbi, a zviždači se nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda, nužno je pojačati provedbu osiguravanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete i uvođenjem djelotvornih kanala za podnošenje prijava.

(3)  Povrede prava Unije mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu u smislu stvaranja znatnih rizika za dobrobit društva. Ako su utvrđeni nedostaci u provedbi, a zviždači se nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda, nužno je pojačati provedbu osiguravanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete kako bi se zajamčilo postojanje djelotvornih kanala za podnošenje prijava.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  U skladu s time, zajedničke minimalne standarde kojima se osigurava djelotvorna zaštita zviždača trebalo bi primjenjivati na akte i područja politika u kojima: i) postoji potreba za jačanjem provedbe; neprijavljivanje od strane zviždača ključni je čimbenik koji utječe na provedbu i iii. povrede prava Unije uzrokuju ozbiljnu štetu javnom interesu.

(5)  U skladu s time, zajedničke minimalne standarde kojima se osigurava djelotvorna zaštita zviždača trebalo bi primjenjivati samo na akte, područja politika i države članice u kojima postoji dokaz da postoji potreba za jačanjem provedbe; neprijavljivanje od strane zviždača ključni je čimbenik koji utječe na provedbu i iii. povrede prava Unije uzrokuju ozbiljnu štetu javnom interesu.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Zaštita zviždača od ključne je važnosti za jačanje provedbe prava Unije u području javne nabave. Povrh potrebe za sprječavanjem i otkrivanjem prijevare i korupcije u kontekstu provedbe proračuna EU-a, uključujući javne nabave, treba riješiti problem da nacionalna javna tijela i određena komunalna poduzeća pri nabavi robe, radova i usluga nedostatno primjenjuju pravila o javnoj nabavi. Povredama takvih pravila narušava se tržišno natjecanje, povećavaju se troškovi poslovanja, ugrožavaju interesi ulagača i dioničara i, općenito, smanjuje privlačnost ulaganja i stvaraju nejednaki uvjeti za sva poduzeća diljem Europe, što utječe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(6)  Zaštita zviždača od ključne je važnosti za jačanje provedbe prava Unije u području javne nabave. Povrh potrebe za sprječavanjem i otkrivanjem prijevare i korupcije u kontekstu provedbe proračuna EU-a, uključujući javne nabave, treba riješiti problem da nacionalna javna tijela i određena komunalna poduzeća pri nabavi robe, radova i usluga nedostatno primjenjuju pravila o javnoj nabavi. Povredama takvih pravila narušava se tržišno natjecanje, povećavaju se troškovi poslovanja, ugrožavaju interesi ulagača i dioničara i, općenito, smanjuje privlačnost ulaganja i stvaraju nejednaki uvjeti za sva poduzeća diljem Europe, što utječe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Pozornost treba posvetiti i zaštiti onih koji prijavljuju zlouporabu ili nepravilnosti u pogledu proračuna EU-a i institucija EU-a.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Sustav zaštite osoba koje podnose prijave o kršenju prava Unije ne zamjenjuje potrebu za jačanjem mehanizama nadzora svake države članice i njihovih javnih struktura, koji moraju biti sve sposobniji boriti se protiv poreznih prijevara i pranja novca, kao ni potrebu za sudjelovanjem u međunarodnoj suradnji u tim područjima.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Zakonodavac Unije već je potvrdio dodanu vrijednost zaštite zviždača u području financijskih usluga. Nakon financijske krize, koja je istaknula nedostatke u provedbi mjerodavnih pravila, uvedene su mjere za zaštitu zviždača u velik broj zakonodavnih instrumenata u tom području34. Konkretno, u kontekstu bonitetnog okvira koji se primjenjuje na kreditne institucije i investicijska društva u Direktivi 2013/36/EU predviđena je zaštita zviždača koja se proširuje i na Uredbu (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.

(7)  Zakonodavac Unije već je potvrdio dodanu vrijednost sektorske zaštite zviždača u području financijskih usluga. Nakon financijske krize, koja je istaknula nedostatke u provedbi mjerodavnih pravila, uvedene su mjere za zaštitu zviždača u velik broj zakonodavnih instrumenata u tom području. Konkretno, u kontekstu bonitetnog okvira koji se primjenjuje na kreditne institucije i investicijska društva u Direktivi 2013/36/EU predviđena je zaštita zviždača koja se proširuje i na Uredbu (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. Međutim, u velikom broju istaknutih slučajeva koji uključuju europske financijske institucije dokazano je da je zaštita zviždača koja bi obuhvatila sve financijske institucije i dalje nezadovoljavajuća te da strahovi od odmazde i poslodavaca i tijela i dalje sprječavaju zviždače od iznošenja informacija o povredi prava.

_________________

_________________

Komunikacija od 8.12.2010. Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga.

Komunikacija od 8.12.2010. Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga.

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.);

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.);

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Važnost zaštite zviždača u pogledu sprječavanja i odvraćanja od povrede pravila Unije o sigurnosti prometa kojima se mogu ugroziti životi ljudi već je potvrđena u sektorskim instrumentima Unije o sigurnosti zrakoplovstva38 i sigurnosti pomorskog prometa39, u kojima su predviđene prilagođene mjere zaštite zviždača i posebni kanali za podnošenje prijava. Ti instrumenti uključuju i zaštitu od osvete radnika koji prijavljuju svoje iskrene pogreške (takozvana „kultura odgovornosti”). Nužno je dopuniti postojeće elemente zaštite zviždača u ta dva sektora i osigurati takvu zaštitu u cilju jačanja provedbe sigurnosnih standarda za druge načine prijevoza, posebno cestovni i željeznički prijevoz.

(9)  Važnost zaštite zviždača u pogledu sprječavanja i odvraćanja od povrede pravila Unije o sigurnosti prometa kojima se mogu ugroziti životi ljudi već je potvrđena u sektorskim instrumentima Unije o sigurnosti zrakoplovstva38 i sigurnosti pomorskog prometa39, u kojima su predviđene prilagođene mjere zaštite zviždača i posebni kanali za podnošenje prijava. Ti instrumenti uključuju i zaštitu od osvete radnika koji prijavljuju svoje iskrene pogreške (takozvana „kultura odgovornosti”). Nužno je dopuniti postojeće elemente zaštite zviždača u ta dva sektora i osigurati takvu zaštitu u cilju hitnog jačanja provedbe sigurnosnih standarda za druge načine prijevoza, posebno cestovni i željeznički prijevoz.

_________________

_________________

Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, str. 18.).

Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, str. 18.).

Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu (SL L 329, str. 1.), Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, str. 57.).

Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu (SL L 329, str. 1.), Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, str. 57.).

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Prikupljanje dokaza i otkrivanje i rješavanje zločina povezanih sa zaštitom okoliša i nezakonitog postupanja protiv zaštite okoliša i dalje su izazov i treba ih pojačati kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Mjere EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem” od 18. siječnja 201840. Iako pravila o zaštiti zviždača trenutačno postoje samo u jednom sektorskom instrumentu o zaštiti okoliša41, uvođenje takve zaštite čini se nužnim kako bi se mogla osigurati djelotvorna provedba pravne stečevine Unije u području okoliša, čije povrede mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu s mogućim prekograničnim učincima prelijevanja. To je važno i u slučajevima kada nesigurni proizvodi mogu uzrokovati štetu za okoliš.

(10)  Prikupljanje dokaza i otkrivanje i rješavanje zločina povezanih sa zaštitom okoliša i nezakonitog postupanja protiv zaštite okoliša nažalost i dalje su izazov i treba ih pojačati kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Mjere EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem” od 18. siječnja 201840. Iako pravila o zaštiti zviždača trenutačno postoje samo u jednom sektorskom instrumentu o zaštiti okoliša, uvođenje takve zaštite čini se nužnim kako bi se mogla osigurati djelotvorna provedba pravne stečevine Unije u području okoliša, čije povrede mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu s mogućim prekograničnim učincima prelijevanja. To je važno i u slučajevima kada nesigurni proizvodi mogu uzrokovati štetu za okoliš.

_________________

_________________

40 COM(2018) 10 final.

40 COM(2018) 10 final.

Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, str. 66.).

Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 178, str. 66.).

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Zaštita privatnosti i osobnih podataka drugo je područje u kojima se zviždači nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda prava Unije koje bi mogle znatno naštetiti javnom interesu. Slično se primjenjuje i na povrede Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, kojom se uvodi obveza prijavljivanja incidenata (uključujući onih kojima se ne ugrožavaju osobni podaci) i sigurnosni zahtjevi za subjekte koji pružaju osnovne usluge u mnogim sektorima (npr. energija, zdravlje, promet, bankarstvo itd.) i pružatelje ključnih digitalnih usluga (npr. usluge računalstva u oblaku). Prijave zviždača u tom području posebno su vrijedne za sprječavanje sigurnosnih incidenata koji bi utjecali na ključne gospodarske i društvene aktivnosti i raširene digitalne usluge. Njima se pomaže u osiguranju kontinuiteta usluga koje su od ključne važnosti za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i dobrobit društva.

(14)  Zaštita privatnosti i osobnih podataka drugo je područje u kojima se zviždači nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda prava Unije koje bi mogle znatno naštetiti javnom interesu. Slično se primjenjuje i na povrede Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, kojom se uvodi obveza prijavljivanja incidenata (uključujući onih kojima se ne ugrožavaju osobni podaci) i sigurnosni zahtjevi za subjekte koji pružaju osnovne usluge u mnogim sektorima (npr. energija, zdravlje, promet, bankarstvo itd.) i pružatelje ključnih digitalnih usluga (npr. usluge računalstva u oblaku). Prijave zviždača u tom području posebno su vrijedne radi sprječavanja sigurnosnih incidenata koji bi utjecali na ključne gospodarske i društvene aktivnosti i raširene digitalne usluge. Njima se pomaže u osiguranju kontinuiteta usluga koje su od ključne važnosti za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i dobrobit društva.

_________________

_________________

Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.

Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Određeni akti Unije, posebno u području financijskih usluga, kao što su Uredba (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Provedbena direktiva Komisije 2015/2392, donesena na temelju te Uredbe, već sadržavaju podrobna pravila o zaštiti zviždača. Takvo postojeće zakonodavstvo Unije, uključujući popis iz dijela II. Priloga, trebalo bi dopuniti ovom Direktivom kako bi ti instrumenti bili potpuno usklađeni s njezinim minimalnim standardima i kako bi se istodobno očuvale posebnosti koje su u njima predviđene i koje su prilagođene pojedinim sektorima. To je posebno važno kako bi se moglo utvrditi koje pravne osobe u području financijskih usluga, sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trenutačno imaju obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava.

(18)  Određeni akti Unije, posebno u području financijskih usluga, kao što su Uredba (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Provedbena direktiva Komisije 2015/2392, donesena na temelju te Uredbe, već sadržavaju podrobna pravila o zaštiti zviždača. Takvo postojeće zakonodavstvo Unije, uključujući popis iz dijela II. Priloga, trebalo bi dopuniti ovom Direktivom kako bi ti instrumenti bili potpuno usklađeni s njezinim minimalnim standardima i kako bi se istodobno očuvale posebnosti koje su u njima predviđene i koje su prilagođene pojedinim sektorima. To je posebno važno kako bi se moglo utvrditi koje pravne osobe u području financijskih usluga, sprječavanja pranja novca, ispravne provedbe Direktive 2011/7/EU o zakašnjelim plaćanjima, financiranja terorizma i kibernetičkog kriminala trenutačno imaju obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava. S obzirom na to da takvi slučajevi često uključuju veoma složene međunarodne korporativne i financijske strukture koje vjerojatno pripadaju različitim nadležnostima, trebalo bi usvojiti odredbe za jedinstvenu kontaktnu točku za zviždače.

_________________

_________________

49 SL L 173, str. 1.

49 SL L 173, str. 1.

Provedbena direktiva Komisije (EU) 2015/2392 оd 17. prosinca 2015. o Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijavljivanja stvarnih ili potencijalnih kršenja te Uredbe nadležnim tijelima (SL L 332, str. 126.)

Provedbena direktiva Komisije (EU) 2015/2392 оd 17. prosinca 2015. o Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijavljivanja stvarnih ili potencijalnih kršenja te Uredbe nadležnim tijelima (SL L 332, str. 126.)

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Svaki puta kada je donesen novi akt Unije za koji je relevantna zaštita zviždača i koji može pridonijeti djelotvornijoj provedbi, trebalo bi razmotriti izmjenu Priloga ovoj Direktivi kako bi on bio obuhvaćen njezinim područjem primjene.

(19)  Svaki puta kada je donesen novi akt Unije za koji je relevantna zaštita zviždača i koji može pridonijeti djelotvornijoj provedbi, trebalo bi izmijeniti Prilog ovoj Direktivi kako bi on bio obuhvaćen njezinim područjem primjene.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita zaposlenika koji prijavljuju povrede radnog prava Unije. U području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, člankom 11. Okvirne Direktive 98/391/EEZ već se zahtijeva od država članica da osiguraju da radnici ili njihovi predstavnici ne budu stavljeni u nepovoljni položaj zbog svojih zahtjeva ili prijedloga poslodavcima da poduzmu potrebne mjere za ublažavanje opasnosti za radnike i/ili za uklanjanje izvora opasnosti. Radnici i njihovi predstavnici mogu se obratiti nadležnim nacionalnim tijelima ako smatraju da su mjere koje je poduzeo poslodavac i sredstva koje je koristio neprimjereni za osiguranje sigurnosti i zdravlja.

(20)  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita zaposlenika koji prijavljuju povrede radnog prava Unije. U području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, člankom 11. Okvirne Direktive 98/391/EEZ već se zahtijeva od država članica da osiguraju da radnici ili njihovi predstavnici ne budu stavljeni u nepovoljni položaj zbog svojih zahtjeva ili prijedloga poslodavcima da poduzmu potrebne mjere za ublažavanje opasnosti za radnike i/ili za uklanjanje izvora opasnosti. Radnici i njihovi predstavnici mogu se obratiti nadležnim nacionalnim tijelima ili tijelima Europske unije ako smatraju da su mjere koje je poduzeo poslodavac i sredstva koje je koristio neprimjereni za osiguranje sigurnosti i zdravlja.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje zaštita nacionalne sigurnosti i ostalih klasificiranih informacija koje su, iz sigurnosnih razloga, zaštićene od neovlaštenog pristupa pravom ili zakonima Unije te propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u predmetnoj državi članici. osobito, odredba ove Direktive ne bi trebala utjecati na obveze koje proizlaze iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili iz Odluke Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(21)  Ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje zaštita nacionalne sigurnosti i ostalih klasificiranih informacija koje su, iz sigurnosnih razloga, zaštićene od neovlaštenog pristupa pravom ili zakonima Unije te propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u predmetnoj državi članici. Nadalje, odredba ove Direktive ne bi trebala utjecati na obveze koje proizlaze iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili iz Odluke Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)  Zaštita bi se prvo trebala primjenjivati na osobe koje imaju položaj „radnika” u smislu članka 45. UFEU-a, kako ga tumači Sud EU-a52, odnosno osobe koje određeno vrijeme obavljaju usluge za drugu osobu ili prema uputama te osobe i zauzvrat primaju naknadu. Stoga bi trebalo osigurati zaštitu i radnicima koji nisu u uobičajenom radnom odnosu, uključujući radnicima koji rade s pola radnog vremena i na određeno vrijeme i osobama s ugovorom o radu ili radnim odnosom s agencijom za privremeno zapošljavanje, a to su vrste odnosa na koje je često teško primijeniti uobičajenu zaštitu od nepoštenog postupanja.

(26)  Zaštita bi se prvo trebala primjenjivati na osobe koje imaju položaj „radnika” u smislu članka 45. UFEU-a, kako ga tumači Sud EU-a, odnosno osobe koje određeno vrijeme obavljaju usluge za drugu osobu ili prema uputama te osobe i zauzvrat primaju naknadu. Stoga bi trebalo osigurati zaštitu i radnicima koji nisu u uobičajenom radnom odnosu, uključujući radnicima koji rade s pola radnog vremena i na određeno vrijeme i osobama s ugovorom o radu ili radnim odnosom s agencijom za privremeno zapošljavanje, a to su vrste odnosa na koje je često teško primijeniti uobičajenu zaštitu od nepoštenog postupanja. Uzimajući u obzir izvješće organizacije Transparency International objavljeno u ljeto 2018. u kojemu se ističe potreba za zaštitom zviždača i u institucijama EU-a, zaštita bi se trebala proširiti i na osoblje EU-a.

_________________

_________________

52 Presude od 3. srpnja 1986.,Lawrie-Blum, predmet 66/85; 14. listopada 2010., Union Syndicale Solidaires Isère, predmet C-428/09; 9. srpnja 2015., Balkaya, predmet C-229/14; prosinca 2014., FNV Kunsten, predmet C-413/13; i 17. studenoga 2016., Ruhrlandklinik, predmet C-216/15.

52 Presude od 3. srpnja 1986.,Lawrie-Blum, predmet 66/85; 14. listopada 2010., Union Syndicale Solidaires Isère, predmet C-428/09; 9. srpnja 2015., Balkaya, predmet C-229/14; prosinca 2014., FNV Kunsten, predmet C-413/13; i 17. studenoga 2016., Ruhrlandklinik, predmet C-216/15.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)  Djelotvorna zaštita zviždača podrazumijeva i zaštitu drugih kategorija osoba koje, iako se gospodarski ne oslanjaju na svoje aktivnosti povezane s poslom, svejedno mogu doživjeti osvetu zbog otkrivanja povreda. Osveta protiv volontera i neplaćenih vježbenika može se sastojati od toga da se njihove usluge više ne koriste ili da im se daje negativna preporuka za daljnje zapošljavanje ili se na neki drugi način ugrožava njihov ugled.

(28)  Djelotvorna zaštita zviždača podrazumijeva i zaštitu drugih kategorija osoba koje, iako se gospodarski ne oslanjaju na svoje aktivnosti povezane s poslom, svejedno mogu doživjeti osvetu zbog otkrivanja povreda. Osveta protiv volontera i neplaćenih vježbenika može se sastojati od toga da se njihove usluge više ne koriste ili da im se daje negativna preporuka za daljnje zapošljavanje ili se na neki drugi način ugrožava njihov ugled ili mogućnost razvoja karijere.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30 a)  Trebalo bi osigurati zaštitu osoba koje rade u institucijama koje se nalaze u Uniji, ali i osoba koje rade u europskim institucijama koje se nalaze izvan područja Unije. Zaštita bi se također trebala primjenjivati na dužnosnike, ostale službenike i pripravnike u institucijama, agencijama i tijelima Unije.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34)  Države članice moraju utvrditi nadležna tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava. To mogu biti regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencijama za provođenje zakona, tijelima za borbu protiv korupcije i pravobranitelji. Tijela koja su imenovana nadležnim tijelima imaju nužne sposobnosti i ovlasti za procjenjivanje točnosti navoda iz izvješća i za uklanjanje prijavljenih povreda, među ostalim pokretanjem istrage, kaznenim progonom ili mjerama za povrat sredstava ili drugim popravnim mjerama, u skladu s njihovim mandatom.

(34)  Države članice moraju utvrditi nadležna tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava, kako bi osigurale ispravnu provedbu i osigurale potpunu, odanu i brzu suradnju između nadležnih tijela samih država članica i relevantnih tijela u drugim državama članicama. To mogu biti regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencijama za provođenje zakona, tijelima za borbu protiv korupcije i pravobranitelji. Tijela koja su imenovana nadležnim tijelima imaju, uz nužne sposobnosti i ovlasti, odgovarajuće kvalificirano osoblje za procjenjivanje točnosti navoda iz izvješća i za uklanjanje prijavljenih povreda, među ostalim pokretanjem istrage, kaznenim progonom ili mjerama za povrat sredstava ili drugim popravnim mjerama, u skladu s njihovim mandatom.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)  Za učinkovito otkrivanje i sprječavanje povreda prava Unije od ključne je važnosti da relevantne informacije brzo stignu do osoba koje su najbliže izvoru problema, najsposobnije provoditi istragu i koje imaju ovlasti ispraviti problem, ako je moguće. Zbog toga pravni subjekti u privatnom i javnom sektoru uspostavljaju odgovarajuće interne postupke za zaprimanje prijava i za poduzimanje mjera na temelju tih prijava.

(37)  Za učinkovito otkrivanje i sprječavanje povreda prava Unije od ključne je važnosti da relevantne informacije brzo stignu do osoba koje su najbliže izvoru problema, najsposobnije provoditi istragu i koje imaju ovlasti ispraviti problem, ako je moguće. Zbog toga pravni subjekti u privatnom i javnom sektoru uspostavljaju odgovarajuće interne postupke za zaprimanje i analizu prijava te za poduzimanje mjera na temelju tih prijava.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)  Izuzeće malih i mikro poduzeća od obveze uspostave internih kanala za podnošenje prijava ne bi se trebalo primjenjivati na privatna poduzeća koja djeluju u području financijskih usluga. Takva poduzeća trebala bi i dalje imati obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava u skladu s postojećim obvezama utvrđenima zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama.

(39)  Izuzeće malih i mikro poduzeća od obveze uspostave internih kanala za podnošenje prijava ne bi se trebalo primjenjivati na privatna poduzeća koja djeluju, ili su blisko povezana s područjem financijskih usluga. Takva poduzeća trebala bi i dalje imati obvezu uspostaviti interne kanale za podnošenje prijava u skladu s postojećim obvezama utvrđenima zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(57)  Države članice trebale bi osigurati da se vodi primjerena evidencija o svim prijavama povreda, da je svaka prijava dostupna kod nadležnog tijela te da se informacije zaprimljene temeljem prijava mogu po potrebi iskoristiti kao dokaz pri mjerama izvršenja.

(57)  Države članice trebale bi osigurati da se vodi primjerena evidencija o svim prijavama povreda, da je svaka prijava dostupna kod nadležnog tijela te da se informacije zaprimljene temeljem prijava mogu po potrebi iskoristiti kao dokaz pri mjerama izvršenja i prema potrebi učiniti dostupnima ostalim državama članicama ili tijelima Europske unije. Odgovornost je i tijela koja prenose i tijela koja primaju da zajamče potpunu zaštitu zviždača i osiguraju potpunu, odanu i brzu suradnju.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 62.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(62)  U pravilu bi osobe koje podnose prijave prvo trebale upotrijebiti interne kanale koje imaju na raspolaganju i podnijeti prijavu poslodavcu. Međutim, ako interni kanali ne postoje (u slučaju subjekata koji nemaju obvezu uspostaviti takve kanale u skladu s ovom Direktivom ili primjenjivim nacionalnim pravom) ili ako njihova uporaba nije obvezna (što bi mogao biti slučaj u pogledu osoba koje nisu u radnom odnosu) ili ako su se upotrijebili ali nisu ispravno funkcionirali (na primjer prijava nije riješena s dužnom pažnjom ili u razumnom roku ili nije poduzeta nikakva mjera za uklanjanje povrede zakona unatoč pozitivnom rezultatu istrage).

(62)  Osobe koje podnose prijave prvo bi trebale upotrijebiti interne kanale koje imaju na raspolaganju i podnijeti prijavu poslodavcu. Međutim, ako interni kanali ne postoje (u slučaju subjekata koji nemaju obvezu uspostaviti takve kanale u skladu s ovom Direktivom ili primjenjivim nacionalnim pravom) ili ako njihova uporaba nije obvezna (što bi mogao biti slučaj u pogledu osoba koje nisu u radnom odnosu) ili ako su se upotrijebili ali nisu ispravno funkcionirali (na primjer prijava nije riješena s dužnom pažnjom ili u razumnom roku ili nije poduzeta nikakva mjera za uklanjanje povrede zakona unatoč pozitivnom rezultatu istrage).

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 80.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(80)  Opće uredbe o zaštiti podataka, članku 20. Direktive (EU) 2016/680 i članku XX. Uredbe (EU) br. 2018/XX kojom se stavlja izvan snage Uredba br. 45/2001 i Odluka br. 1247/2002/EZ. Ovom Direktivom uvode se minimalni standardi i države članice trebale bi imati ovlasti uvođenja ili zadržavanja povoljnijih odredaba za osobu koja podnosi prijavu ako te odredbe ne utječu na mjere zaštite prijavljenih osoba.

(80)  Ovom Direktivom uvode se minimalni standardi i države članice trebale bi imati ovlasti i treba ih se potaknuti na uvođenje ili zadržavanje povoljnijih odredaba za osobu koja podnosi prijavu ako te odredbe ne utječu na mjere zaštite prijavljenih osoba.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 84.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(84)  Države članice ne mogu same i nekoordiniranim djelovanjem u dostatnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive, odnosno jačanje provedbe uvođenjem djelotvorne zaštite zviždača u određenim područjima politika i aktima u kojima se kršenjem prava Unije može uzrokovati ozbiljna šteta javnom interesu, već se taj cilj može bolje postići djelovanjem Unije kojim se osiguravaju minimalni standardi usklađivanja u području zaštite zviždača. Nadalje, samo djelovanjem Unije može se osigurati dosljednost i usklađenost njezinih postojećih sektorskih pravila o zaštiti zviždača. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

(84)  Države članice ne mogu same i nekoordiniranim djelovanjem u dostatnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive, odnosno jačanje provedbe uvođenjem djelotvorne zaštite zviždača u određenim područjima politika i aktima u kojima se kršenjem prava Unije može uzrokovati ozbiljna šteta javnom interesu, već se taj cilj može bolje postići djelovanjem Unije kojim se osiguravaju minimalni standardi usklađivanja u području zaštite zviždača. Nadalje, samo djelovanjem Unije može se osigurati dosljednost i usklađenost njezinih postojećih sektorskih pravila o zaštiti zviždača. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  U cilju jačanja provedbe prava i politika Unije u određenim područjima, ovom Direktivom utvrđuju se zajednički minimalni standardi za zaštitu osoba koje podnose prijave o sljedećim nezakonitim aktivnostima ili o zlouporabi zakona:

1.  U cilju jačanja provedbe prava i politika Unije u određenim područjima, ovom Direktivom utvrđuju se zajednički minimalni standardi za zaštitu osoba koje podnose prijave o nezakonitim aktivnostima, zlouporabi zakona ili prijetnjama javnom interesu uključujući:

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka a – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

a)  o povredama koje su obuhvaćene područjem primjene akata Unije utvrđenih u Prilogu (dio I. i dio II.) u pogledu sljedećih područja:

a)  o povredama koje su u okviru primjene akata Unije, na sljedećim područjima:

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)  financijske usluge, sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma;

(ii)  financijske usluge, sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, pranja novca i financiranje terorizma, kibernetički terorizam i kibernetički kriminal, korupcija i organizirani kriminal;

Amandman    28

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

b)  o povredama članaka 101., 102., 106., 107. i 108. UFEU-a i povredama obuhvaćenima područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 i Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/1589;

b)  u području tržišnog natjecanja, prije svega o povredama članaka 101., 102., 106., 107. i 108. UFEU-a i povredama obuhvaćenima područjem primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 i Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/1589;

Amandman    29

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

d)  o povredama koje se odnose na unutarnje tržište, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. UFEU-a, u pogledu radnji kojima se krše pravila o porezu na dobit ili programa čija je svrha ostvariti poreznu prednost koja je u suprotnosti sa svrhom primjenjivog prava o porezu na dobit.

d)  o povredama koje se odnose na unutarnje tržište, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. UFEU-a, pogotovo u pogledu radnji kojima se krše pravila o porezu na dobit ili programa čija je svrha ostvariti poreznu prednost koja je u suprotnosti sa svrhom primjenjivog prava o porezu na dobit.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ako su u sektorskim aktima Unije iz Dijela II. Priloga navedena posebna pravila o prijavljivanju povreda, primjenjuju se ta pravila. Odredbe ove Direktive primjenjuju se na sva pitanja koja se odnose na zaštitu osoba koje podnose prijave koja nije uređena u tim posebnim sektorskim aktima Unije.

2.  Ako su u sektorskim aktima Unije iz Dijela II. Priloga navedena stroža pravila zaštite u pogledu prijavljivanja povreda, primjenjuju se ta pravila. Odredbe ove Direktive primjenjuju se na sva pitanja koja se odnose na zaštitu osoba koje podnose prijave koja nije uređena u tim posebnim sektorskim aktima Unije.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ova Direktiva primjenjuje se na osobe koje podnose prijave, a koje su zaposlene u privatnom ili javnom sektoru i stekle su informacije o povredama u poslovnom okruženju uključujući, barem, sljedeće osobe:

1.  Ova Direktiva primjenjuje se na osobe koje podnose prijave i njihove pomagače u privatnom ili javnom sektoru koji su stekli informacije o povredama uključujući, barem, sljedeće osobe:

Amandman    32

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

a)  osobe koje imaju položaj radnika u smislu članka 45. UFEU-a;

a)  osobe koje imaju položaj radnika u smislu članka 45. UFEU-a, kao i radnike koji rade pola radnog vremena i one koji rade na određeno vrijeme kao i osobe u statusu javnih službenika;

Amandman    33

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

d)  osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača.

d)  osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja, pružatelja usluga i dobavljača.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

da)  osobe koje olakšavaju prijavljivanje kao što su posrednici ili novinari.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ova Direktiva primjenjuje se i na osobe koje podnose prijave, a čiji radni odnos tek treba početi u slučajevima kada je ta osoba saznala za povredu tijekom postupka zapošljavanja ili tijekom pregovora prije sklapanja ugovora.

2.  Ova Direktiva primjenjuje se i na osobe koje podnose prijave, a čiji radni odnos tek treba početi u slučajevima kada je ta osoba saznala za povredu tijekom postupka zapošljavanja ili tijekom pregovora prije sklapanja ugovora i na prekinute radne odnose.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Ne dovodeći u pitanje članke 22.a, 22.b i 22.c Uredbe br. 31 (EEZ), br. 11 (EZAE), ova Direktiva također se primjenjuje na dužnosnike i druge službenike Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju koji prijavljuju informacije o bilo kojim povredama iz članka 1.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  „povrede” znači stvarne ili moguće nezakonite aktivnosti ili zlouporaba zakona povezani s aktima Unije i područjima obuhvaćenima područjem primjene iz članka 1. i Priloga;

(1)  „povrede” znači stvarne ili moguće nezakonite aktivnosti, propusti ili zlouporaba zakona povezani s aktima Unije, u područjima obuhvaćenima područjem primjene iz članka 1.;

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  „zlouporaba zakona” znači radnje ili propusti obuhvaćeni područjem primjene prava Unije koji se ne čine nezakonitima u formalnom smislu, ali su protivni cilju ili svrsi koji se nastoje ostvariti primjenjivim pravilima;

(3)  „zlouporaba zakona” znači radnje ili propusti obuhvaćeni područjem primjene prava Unije koji se ne čine nezakonitima u formalnom smislu, ali su protivni cilju ili svrsi koji se nastoje ostvariti primjenjivim pravilima ili predstavljaju opasnost javnom interesu;

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  „informacije o povredama” znači dokazi o stvarnim povredama i opravdane sumnje u moguće povrede koje još nisu počinjene;

(4)  „informacije o povredama” znači dokazi o stvarnim povredama i sumnje u moguće povrede koje još nisu počinjene;

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  „prijava” znači pružanje informacija o povredi koja se dogodila ili će se vjerojatno dogoditi u organizaciji u kojoj osoba koja podnosi prijavu radi ili je radila ili u drugoj organizaciji s kojom je bila u kontaktu tijekom obavljanja posla;

(5)  „prijava” znači pružanje informacija o povredi koja se dogodila ili će se vjerojatno dogoditi u slučajevima ozbiljne i neposredne opasnosti ili postojanja rizika od nepopravljive štete;

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  „otkrivanje” znači stavljanje informacija o povredama stečenih u radnom okruženju na raspolaganje javnosti;

(8)  „otkrivanje” znači stavljanje informacija o povredama na raspolaganje javnosti;

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  „osoba koja podnosi prijavu” znači svaka fizička ili pravna osoba koja prijavljuje ili otkriva informacije o povredama stečene tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom;

(9)  „osoba koja podnosi prijavu” znači svaka fizička ili pravna osoba koja prijavljuje ili otkriva stečene informacije o povredama ili koja je u opasnosti od osvete; to uključuje i pojedince koji nisu u tradicionalnom odnosu zaposlenik - poslodavac, kao što su konzultanti, ugovorni radnici, stažisti, pripravnici, volonteri, zaposleni studenti, privremeni radnici i bivši zaposlenici;

Amandman    43

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  „osveta” znači prijetnja ili stvarna radnja ili propust potaknuti internom ili vanjskom prijavom koji nastaju u radnom okruženju i uzrokuju, ili bi mogli uzrokovati, neopravdanu štetu osobi koja podnosi prijavu;

(12)  „osveta” znači prijetnja ili stvarna radnja ili propust potaknuti internom, vanjskom prijavom ili otkrivanjem i koji uzrokuje, ili bi mogao uzrokovati, neopravdanu štetu osobi koja podnosi prijavu, osobi za koju se pretpostavlja da podnosi prijavu ili njezinim članovima obitelji, srodnicima i osobama koje olakšavaju podnošenje prijava;

Amandman    44

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  „poduzeta mjera” znači svaka mjera koju je primatelj prijave poduzeo na internoj ili vanjskoj razini radi procjene točnosti navoda iz prijave i, prema potrebi, radi uklanjanja prijavljene povrede, uključujući mjere kao što su unutarnje istrage, kazneni progon, mjere za povrat sredstava i zaključivanje;

(13)  „poduzeta mjera” znači svaka mjera koju je primatelj prijave poduzeo na internoj ili vanjskoj razini radi procjene točnosti navoda iz prijave i, prema potrebi, radi uklanjanja prijavljene povrede, uključujući mjere kao što su unutarnje istrage, kazneni progon, mjere za povrat sredstava i zaključivanje, kao i svaka druga odgovarajuća korektivna mjera ili mjera ublažavanja;

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  „nadležno tijelo” znači svako nacionalno tijelo koje ima ovlasti zaprimati prijave u skladu s poglavljem III. i koje je imenovano za obavljanje dužnosti iz ove Direktive, posebno u pogledu poduzimanja daljnjih mjera na temelju prijava.

(14)  „nadležno tijelo” znači svako pravno odgovorno tijelo Unije ili države članice koje ima ovlasti zaprimati prijave u skladu s poglavljem III. i koje je imenovano za obavljanje dužnosti iz ove Direktive, posebno u pogledu poduzimanja daljnjih mjera na temelju prijava.

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice osiguravaju da pravne osobe u privatnom i javnom sektoru uspostave interne kanale i postupke za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava, prema potrebi nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima.

1.  Države članice osiguravaju da pravne osobe u privatnom i javnom sektoru uspostave interne kanale i postupke za podnošenje prijava i poduzimanje mjera na temelju prijava, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Takvim kanalima i postupcima omogućuje se podnošenje prijava zaposlenicima pravne osobe. Njima se i drugim osobama koje su u kontaktu s tom pravnom osobom zbog poslovnih djelatnosti moglo omogućiti podnošenje prijava, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. točkama (b), (c) i (d), ali u odnosu na te kategorije osoba nije obvezna uporaba internih kanala.

2.  Takvim kanalima i postupcima omogućuje se podnošenje prijava zaposlenicima pravne osobe. Njima se i drugim osobama koje su u kontaktu s tom pravnom osobom zbog poslovnih djelatnosti omogućuje podnošenje prijava, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. točkama (b), (c) i (d), ali u odnosu na te kategorije osoba nije obvezna uporaba internih kanala.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

privatne pravne osobe s godišnjim prometom ili godišnjom bilancom od ukupno 10 milijuna EUR ili više;

privatne pravne osobe ili skupine s godišnjim prometom ili godišnjom bilancom od ukupno 10 milijuna EUR ili više;

Amandman    49

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

c)  privatne pravne osobe bilo koje veličine koje djeluju u području financijskih usluga ili su ranjive na pranje novca ili financiranje terorizma, kako je uređeno aktima Unije iz Priloga.

c)  privatne pravne osobe bilo koje veličine koje djeluju u području financijskih usluga ili su ranjive na pranje novca, financiranje terorizma ili kibernetički kriminal, kako je uređeno aktima Unije iz Priloga.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 6. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

d a)  institucije, agencije i tijela Europske unije;

Amandman    51

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

a)  kanale za zaprimanje prijava koji su oblikovani, uspostavljeni i djeluju na način kojim se osigurava tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu i onemogućuje pristup neovlaštenom osoblju;

a)  kanale za zaprimanje prijava koji su oblikovani, uspostavljeni i djeluju na način kojim se osigurava potvrda primitka prijave, kojom se osigurava tajnost ili anonimnost identiteta osobe koja podnosi prijavu i onemogućuje pristup neovlaštenom osoblju;

Amandman    52

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

d)  razumni okvir, koji ne prekoračuje tri mjeseca od podnošenja prijave, za dostavljanje povratnih informacija osobi koja je podnijela prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave;

d)  razumni okvir, koji ne prekoračuje tri mjeseca od podnošenja prijave, za dostavljanje bitnih povratnih informacija osobi koja je podnijela prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave;

Amandman    53

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. − točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  pisane prijave u elektroničkom ili papirnatom obliku i/ili usmene prijave telefonom, za koje se može i ne mora izraditi zvučni zapis;

(a)  pisane prijave u elektroničkom ili papirnatom obliku i/ili usmene prijave telefonom, za koje se može i ne mora izraditi zvučni zapis; u slučaju snimanja telefonskog razgovora, potreban je prethodni pristanak osobe koja podnosi prijavu;

Amandman    54

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  fizički sastanci s osobom ili odjelom koji su nadležni za zaprimanje prijava.

(b)  fizički sastanci s osobom ili odjelom koji su nadležni za zaprimanje prijava, uz prisutnost sindikalnog predstavnika ili pravnog zastupnika osobe koja podnosi prijavu ako ta osoba to zatraži;

Amandman    55

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

a)  uspostave neovisne i autonomne vanjske kanale za podnošenje prijava koji su sigurni i kojima se osigurava povjerljivost za primanje i rješavanje informacija koje je dostavila osoba koja podnosi prijavu;

a)  uspostave neovisne i autonomne vanjske kanale za podnošenje prijava koji su sigurni i kojima se osigurava povjerljivost za primanje i rješavanje informacija koje je dostavila osoba koja podnosi prijavu, omoguće anonimno podnošenje prijava i štite anonimnost zviždača i njegovih osobnih podataka;

Amandman    56

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(a a)  promoviraju besplatno i neovisno savjetovanje i pravnu potporu osobama koje podnose prijavu i posrednicima.

Amandman    57

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

b)  u razumnom roku, koji ne smije biti dulji od tri mjeseca ili šest mjeseci u opravdanim slučajevima, dostave osobi koja podnosi prijavu povratne informacije o poduzetim mjerama na temelju prijave;

b)  Potvrditi prijem izvješća u razumnom roku, koji ne smije biti dulji od tri mjeseca ili šest mjeseci u opravdanim slučajevima, dostave osobi koja podnosi prijavu povratne informacije o poduzetim mjerama na temelju prijave;

Amandman    58

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

c)  prosljeđuju informacije iz prijava nadležnim tijelima, uredima ili agencijama Unije, prema potrebi, radi provođenja daljnje istrage, ako je tako predviđeno nacionalnim pravom ili pravom Unije.

c)  prosljeđuju informacije iz prijava nadležnim tijelima, uredima ili agencijama Unije ili druge države članice, prema potrebi, radi provođenja daljnje istrage.

Amandman    59

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

c a)  u potpunosti, odano i brzo surađuju s drugim državama članicama i tijelima EU-a.

Amandman    60

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela na temelju prijava poduzimaju nužne mjere i da, u mjeri u kojoj je to primjereno, provode istrage o predmetu prijava. Nadležna tijela priopćuju osobi koja podnosi prijavu konačni rezultat istraga.

3.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela na temelju prijava poduzimaju nužne mjere i da, u mjeri u kojoj je to primjereno, provode istrage o predmetu prijava. Nadležna tijela priopćuju osobi koja podnosi prijavu i svim drugim relevantnim državama članicama i nadležnim tijelima EU-a, uredima i agencijama konačni rezultat istraga.

Amandman    61

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Države članice osiguravaju da svako tijelo koje zaprimi prijavu, ali ju nije nadležno riješiti, proslijedi tu prijavu nadležnom tijelu i obavijesti osobu koja podnosi prijavu.

4.  Države članice osiguravaju da svako tijelo koje zaprimi prijavu, ali ju nije nadležno riješiti, proslijedi tu prijavu nadležnom tijelu i obavijesti osobu koja podnosi prijavu. Države članice osiguravaju da nadležna tijela koja zaprimaju prijave, ali nisu nadležna za njihovo rješavanje, imaju jasne postupke za sigurno rukovanje otkrivenim informacijama u pogledu povjerljivosti i anonimnosti.

Amandman    62

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

c a)  njima se jamči besplatno i neovisno savjetovanje i pravna potpora osobama koje podnose prijavu i posrednicima.

Amandman    63

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

c)  fizičkim sastankom s nadležnim osobljem nadležnog tijela.

c)  fizičkim sastankom s nadležnim osobljem nadležnog tijela, zajedno sa, ako to osoba koja podnosi prijavu zatraži, sindikalnim predstavnikom ili njegovim/njezinim pravnim zastupnikom, i poštujući povjerljivost i anonimnost.

Amandman    64

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju nadležno osoblje za rješavanje prijava. Nadležno osoblje sudjeluje u posebnom osposobljavanju za rješavanje prijava.

1.  Države članice osiguravaju da nadležna tijela imaju odgovarajući broj nadležnog osoblja za rješavanje prijava. Nadležno osoblje sudjeluje u posebnom osposobljavanju za rješavanje prijava.

Amandman    65

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

c)  održava kontakt s osobom koja podnosi prijavu kako bi ju obavijestilo o napretku i ishodu istrage.

c)  održava povjerljivi kontakt s osobom koja podnosi prijavu kako bi ju obavijestilo o napretku i ishodu istrage.

Amandman    66

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

b)  razumni rok, koji nije dulji od tri mjeseca ili šest mjeseci u propisno opravdanim slučajevima, za davanje povratnih informacija osobi koja podnosi prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave te vrsta i sadržaj povratnih informacija;

b)  razumni rok, koji nije dulji od tri mjeseca ili šest mjeseci u propisno opravdanim slučajevima, za davanje bitnih povratnih informacija osobi koja podnosi prijavu o mjerama poduzetima na temelju prijave te vrsta i sadržaj povratnih informacija;

Amandman    67

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 1. – točka ga (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

g a)  kontaktne podatke organizacija civilnog društva u kojima se besplatno može dobiti pravni savjet.

Amandman    68

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Osoba koja podnosi prijavu ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako u trenutku podnošenja prijave ima opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije točne i da su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive.

1.  Osoba koja podnosi prijavu ispunjava uvjete za zaštitu te joj se dodjeljuje status osobe koja podnosi prijavu u skladu s ovom Direktivom ako u trenutku podnošenja prijave ima opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije točne i da su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive bez obzira koji je kanal za podnošenje prijava odabran. Zaštita se proteže na one koji u dobroj vjeri greškom otkriju netočne informacije te je zaštita osoba koje podnose prijavu na snazi dok se ocjenjuje točnost objave.

Amandman    69

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1 a.  Osoba koja je anonimno otkrila informacije obuhvaćene područjem primjene ove Direktive i čiji je identitet otkriven ima pravo na zaštitu u skladu s ovom Direktivom.

Amandman    70

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1 b.  Države članice utvrđuju jasne kriterije za dodjeljivanje prava i zaštite, predviđenih ovom Direktivom, osobama koje podnose prijave od trenutka podnošenja prijave.

Amandman    71

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Osoba koja podnosi vanjsku prijavu ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

Briše se.

a)  on ili ona prvo su podnijeli internu prijavu, ali u razumnom roku iz članka 5. nisu poduzete odgovarajuće mjere na temelju prijave;

 

b)  interni kanali za podnošenje prijava nisu dostupni osobi koja podnosi prijavu ili se nije moglo razumno očekivati da će osoba koja podnosi prijavu biti svjesna da su takvi kanali dostupni;

 

c)  osoba koja podnosi prijavu nije se morala koristiti internim kanalima za podnošenje prijava, u skladu s člankom 4. stavkom 2.;

 

d)  zbog predmeta prijave od nje ili njega nije se moglo razumno očekivati da će se koristiti internim kanalima za podnošenje prijave;

 

e)  on ili ona imali su opravdane razloge vjerovati da bi se uporabom internih kanala za podnošenje prijave ugrozila djelotvornost istražnih mjera nadležnih tijela;

 

f)  u skladu s pravom Unije, on ili ona imali su pravo podnijeti prijavu izravno nadležnim tijelima uporabom vanjskih kanala za podnošenje prijava.

 

Amandman    72

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Osoba koja javno otkriva informacije o povredama obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive ispunjava uvjete za zaštitu u skladu s ovom Direktivom u sljedećim slučajevima:

Briše se.

a) on ili ona prvo su podnijeli internu i/ili vanjsku prijavu u skladu s poglavljima II i III. i stavkom 2. ovog članka, ali u roku iz članka 6. stavka 2. točke (b) i članka 9. stavka 1. točke (b) nisu poduzete odgovarajuće mjere kao odgovor na prijavu ili ili

 

b) od njega ili nje nije se moglo razumno očekivati da će se koristiti internim i/ili vanjskim kanalima za podnošenje prijava zbog neposredne ili očite opasnosti za javni interes ili zbog posebnih okolnosti slučaja, ili ako postoji rizik od nepopravljive štete.

 

Amandman    73

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

g)  prisile, zastrašivanja, uznemiravanja ili izoliranja na radnom mjestu;

g)  prisile, zastrašivanja, uznemiravanja ili izoliranja na radnom mjestu;

Amandman    74

Prijedlog direktive

Članak 14.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 14.a

 

Potpora osobama koje podnose prijave koju pruža nezavisna treća strana

 

1. Države članice mogu zajamčiti da se osobi koja podnosi prijavu ili namjerava podnijeti prijavu ili javno otkriti informacije pruži potpora u njezinu djelovanju. Ta se potpora pruža poštujući povjerljivost identiteta osoba navedenih u ovom stavku te prije svega može podrazumijevati:

 

(a) nepristran, povjerljiv i besplatan savjet, prije svega o području primjene ove Direktive, kanalima upozoravanja te zaštiti koja se dodjeljuje autoru upozorenja, kao i o njegovim pravima;

 

(b) pravni savjet u slučaju sudskog spora;

 

(c) psihološku pomoć;

 

2. Tu potporu mogu pružiti neovisno upravno tijelo, sindikati ili ostale organizacije koje predstavljaju radnike ili kvalificirani subjekt kojeg imenuje država članica, pod uvjetom da ispunjava sljedeće kriterije:

 

(a) ako je zakonito osnovan u skladu s pravom države članice;

 

(b) ako ima opravdani interes osigurati usklađenost s odredbama ove Direktive; i

 

(c) ako je neprofitnog karaktera.

Amandman    75

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8.  Povrh pružanja pravne pomoći osobama koje podnose prijave u kaznenim i prekograničnim građanskim postupcima u skladu s Direktivom (EU) 2016/1919 i Direktivom 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, i u skladu s nacionalnim pravom, države članice mogu u okviru sudskih postupaka predvidjeti dodatne mjere pravne ili financijske pomoći i potpore osobama koje podnose prijave.

8.  Povrh pružanja pravne pomoći osobama koje podnose prijave u kaznenim i prekograničnim građanskim postupcima u skladu s Direktivom (EU) 2016/1919 i Direktivom 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća63, i u skladu s nacionalnim pravom, države članice mogu u okviru sudskih postupaka predvidjeti dodatne mjere pravne ili financijske pomoći i potpore osobama koje podnose prijave, kao i financijsku potporu u slučajevima privremenog gubitka prihoda.

__________________

__________________

Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24.5.2008., str. 3.).

Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24.5.2008., str. 3.).

Amandman    76

Prijedlog direktive

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 15.a

 

Obveza o očuvanju povjerljivosti identiteta osobe koja podnosi prijavu

 

1. Identitet osobe ili osoba koje podnose prijavu ne smije se otkrivati bez njihova izričitog dopuštenja. Ta obveza o očuvanju povjerljivosti uključuje i podatke koji se mogu koristiti za identifikaciju osobe koja podnosi prijavu.

 

2. Osoba koja posjeduje ili dobije informacije iz stavka 1. ima obvezu ne objaviti te informacije.

 

3. Okolnosti u kojima se, odstupajući od stavka 2., informacije o identitetu osobe koja podnosi prijavu mogu otkriti ograničavaju se na iznimne slučajeve u kojima je otkrivanje tih informacija nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili naknadnih sudskih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu su u svakom slučaju zajamčene odgovarajuće mjere zaštite u skladu s tim propisima. U takvim se slučajevima moraju poduzeti odgovarajući i djelotvorni koraci kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit osoba koje podnose prijavu.

 

4. U slučajevima o kojima se govori u stavku 3., osoba koja je ovlaštena primiti prijavu pravovremeno obavještava osobu koja podnosi prijavu prije otkrivanja njegovog ili njezinog identiteta i savjetuje se s njima o drugim mogućim alternativnim djelovanjima.

 

5. Kanali za zaprimanje internih i vanjskih prijava uspostavljeni su na način kojim se osigurava tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu i onemogućava pristup neovlaštenih osoba tim informacijama. Čuvaju se informacije o tome koji su članovi osoblja pristupili povjerljivim informacijama, uključujući vrijeme i datume takvog pristupa.

Amandman    77

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

d)  krše dužnost čuvanja tajnosti identiteta osoba koje podnose prijave.

d)  krše dužnost čuvanja tajnosti ili anonimnosti identiteta osoba koje podnose prijave.

Amandman    78

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

d a)  po završetku slučaja ponavljaju prekršaj koji je prijavila osoba koja podnosi prijavu.

Amandman    79

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice predviđaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za osobe koje podnose zlonamjerne prijave ili otkrivaju informacije ili ih zloupotrebljavaju, uključujući mjere plaćanja naknade osobama koje su pretrpjele štetu zbog zlonamjernih prijava ili otkrivanja ili zbog zlouporabe prijava ili otkrivanja.

2.  Države članice predviđaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne za osobe koje podnose zlonamjerne prijave ili otkrivaju informacije ili ih zloupotrebljavaju.

Amandman    80

Prijedlog direktive

Članak 17.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 17.a

 

Obveza suradnje

 

1. Tijela država članica koja su svjesna povreda prava Unije, kako su obuhvaćena ovom Direktivom, obvezna su brzo obavijestiti sva druga relevantna tijela država članica i/ili urede i agencije EU-a te surađivati s njima odano, djelotvorno i brzo.

 

2. Tijela država članica koje tijela drugih država članica obavijeste o potencijalnim povredama prava Unije, kako su obuhvaćena ovom Direktivom, trebaju dati konkretan odgovor o poduzetim mjerama u vezi s navedenom obavijesti, kao i službenu obavijest o primitku i kontaktnoj točki za daljnju suradnju.

 

3. Tijela država članica obvezna su čuvati povjerljivost primljenih informacija, posebno onih koje su povezane s identitetom i ostalim osobnim informacijama osoba koje podnose prijavu.

 

4. Tijela država članica obvezna su pružiti povjerljiv pristup informacijama koje su primila od osoba koje podnose prijavu i pravovremeno omogućiti zahtjeve za dodatnim informacijama.

 

5. Tijela država članica obvezna su dijeliti sve relevantne informacije s nadležnim tijelima drugih država članica koje se odnose na povrede prava Unije ili nacionalnog prava u međunarodnim slučajevima te to pravovremeno činiti.

Amandman    81

Prijedlog direktive

Članak 17.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 17. točka (b)

 

Nema odstupanja od prava i pravnih lijekova

 

Ne smije doći do odstupanja ili ograničavanja prava i pravnih lijekova iz ove Direktive bilo kojim sporazumom, politikom, oblikom ili uvjetom zapošljavanja, uključujući arbitražne postupke prije spora. Svaki pokušaj odstupanja ili ograničavanja tih prava i pravnih lijekova smatra se ništavnim i neprovedivim.

Amandman    82

Prijedlog direktive

Članak 20. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Prilikom prenošenja ove Direktive, države članice mogu razmotriti uspostavu neovisnog tijela za zaštitu zviždača.

Amandman    83

Prijedlog direktive

Članak 22.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 22.a

 

Ažuriranje priloga

 

U slučaju kada je novi pravni akt EU-a obuhvaćen materijalnim područjem primjene utvrđenim člankom 1. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 1. stavkom 2., Komisija ažurira Priloge u skladu s tim putem delegiranog akta. 

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Zaštita osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

Referentni dokumenti

COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

28.5.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

28.5.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Miguel Viegas

31.5.2018

Razmatranje u odboru

29.8.2018

24.9.2018

 

 

Datum usvajanja

24.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

15

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pervenche Berès, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Barbara Kappel, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Marisa Matias, Gabriel Mato, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Martin Schirdewan, Pedro Silva Pereira, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Steven Woolfe, Marco Zanni, Esther de Lange

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Doru-Claudian Frunzulică, Ramón Jáuregui Atondo, Rina Ronja Kari, Jeppe Kofod, Marcus Pretzell, Michel Reimon, Romana Tomc, Lieve Wierinck, Roberts Zīle, Sophia in ‘t Veld

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edouard Martin, Julia Pitera, Virginie Rozière, Sabine Verheyen, Anna Záborská

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

ECR

Pirkko Ruohonen-Lerner

EFDD

Bernard Monot, Marco Valli

GUE/NGL

Rina Ronja Kari, Marisa Matias, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

PPE

Anne Sander, Tom Vandenkendelaere

S&D

Pervenche Berès, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Doru-Claudian Frunzulică, Roberto Gualtieri, Ramón Jáuregui Atondo, Jeppe Kofod, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Virginie Rozière, Pedro Silva Pereira

Verts/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Michel Reimon, Ernest Urtasun

15

-

ECR

Sander Loones

ENF

Barbara Kappel, Marcus Pretzell

NI

Steven Woolfe

PPE

Markus Ferber, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Werner Langen, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Julia Pitera, Romana Tomc, Sabine Verheyen, Anna Záborská

7

0

ALDE

Lieve Wierinck, Sophia in 't Veld

ECR

Bernd Lucke, Stanisław Ożóg, Roberts Zīle

ENF

Marco Zanni

PPE

Esther de Lange

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (8.11.2018)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

(COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Maite Pagazaurtundúa Ruiz

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

AMANDMANI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Pozivanje 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 16., 33., 43., 50., 53. stavak 1., 62., 91., 100., 103., 109., 114., 168., 169., 192., 207. i članak 325. stavak 4. i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9., 10., 11., 12., 15., 16., 33., 43., 50., 53. stavak 1., 62., 91., 100., 103., 109., 114., 168., 169., 192., 207., 325. stavak 4. i 352. i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.,

Amandman    2

Prijedlog direktive

Pozivanje 6.a (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

Amandman    3

Prijedlog direktive

Pozivanje 6.b (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a,

Amandman    4

Prijedlog direktive

Pozivanje 6.c (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu,

Amandman    5

Prijedlog direktive

Pozivanje 6.d (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Osobe koje rade za neku organizaciju ili su s njom u kontaktu zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. One zbog „zviždanja” imaju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda zakona i u zaštiti dobrobiti društva. Međutim, potencijalni zviždači često se zbog straha od osvete boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju.

(1)  Osobe koje rade ili su radile za neku organizaciju ili su s njom bile u kontaktu ili još uvijek jesu često prve saznaju za prijetnje, kriminalne ili nezakonite aktivnosti ili štetu javnom interesu koji nastaju u tom kontekstu. One zbog „zviždanja” imaju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju povreda zakona i u zaštiti dobrobiti društva, kao i u zaštiti temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i informiranja. Zviždači imaju ključnu ulogu u otkrivanju prijestupa ili neetičnog i nepoštenog ponašanja prema javnom interesu. Često im je teško procijeniti zakonitost činjenica, ali prema Europskom sudu za ljudska prava pravna procjena nije zadaća zviždača, sve dok djeluju u dobroj vjeri i dok su činjenice točne. Međutim, potencijalni zviždači često se boje prijaviti ono što ih zabrinjava ili na što sumnjaju zbog straha od osvete u slučaju da otkriju nepravilnosti, loše upravljanje, zlouporabu sredstava, nepravilnosti u postupanju ili moguću korupciju u vezi s aktivnostima javnih ili privatnih tijela unutar Unije; oni nisu uistinu zaštićeni i ne osjećaju se zaštićenima;

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Na razini Unije prijave zviždača jedna su od važnih sastavnica provedbe prava Unije: zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i kaznenog progona povreda prava Unije.

(2)  Na razini Unije prijave zviždača i istraživački novinari jedna su od važnih sastavnica provedbe prava Unije: zahvaljujući njima nacionalni sustavi i sustavi Unije za provedbu dobivaju informacije koje dovode do učinkovitog otkrivanja, istrage i kaznenog progona povreda prava Unije.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  U određenim područjima politike povrede prava Unije mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu u smislu stvaranja znatnih rizika za dobrobit društva. Ako su u tim područjima utvrđeni nedostaci u provedbi, a zviždači se nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda, nužno je pojačati provedbu osiguravanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete i uvođenjem djelotvornih kanala za podnošenje prijava.

(3)  Povrede prava Unije mogu uzrokovati ozbiljnu štetu javnom interesu i uživanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nužno je osigurati djelotvornu zaštitu zviždača od osvete i uvesti djelotvorne kanale za podnošenje prijava, kojima se jamči zaštita identiteta.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Zaštita zviždača koja se trenutačno pruža u Europskoj uniji rascjepkana je po državama članicama i nejednako dostupna u područjima politika. Posljedice povreda prava Unije s prekograničnom dimenzijom koje su otkrili zviždači pokazuju kako nedostatna zaštita u samo jednoj državi članici negativno utječe ne samo na funkcioniranje politika EU-a u toj državi članici već se može prelijevati i u druge države članice i na cijelu Uniju.

(4)  Zaštita zviždača koja se trenutačno pruža u Europskoj uniji rascjepkana je po državama članicama i nejednako dostupna u područjima politika. Zviždače se štiti ako otkriju povrede prava, prijestupe ili nepravilnosti u javnom interesu. Nedostatna zaštita u samo jednoj državi članici negativno utječe ne samo na funkcioniranje politika EU-a u toj državi članici već se može prelijevati i u druge države članice i na cijelu Uniju.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  U skladu s time, zajedničke minimalne standarde kojima se osigurava djelotvorna zaštita zviždača trebalo bi primjenjivati na akte i područja politika u kojima i. treba pojačati provedbu; ii. neprijavljivanje od strane zviždača ključni je čimbenik koji utječe na provedbu i iii. povrede prava Unije uzrokuju ozbiljnu štetu javnom interesu.

(5)  U skladu s time, zajedničke pravne standarde kojima se osigurava djelotvorna zaštita zviždača, uz opći i sveobuhvatan pristup, trebalo bi primjenjivati na sve nacionalne akte i područja politika te akte i područja politike na razini Unije u kojima i. treba pojačati provedbu, ii. neprijavljivanje od strane zviždača ključni je čimbenik koji utječe na provedbu i iii. povrede prava Unije ili nacionalnog prava uzrokuju štetu javnom interesu.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Važnost zaštite zviždača u pogledu sprječavanja i odvraćanja od povrede pravila Unije o sigurnosti prometa kojima se mogu ugroziti životi ljudi već je potvrđena u sektorskim instrumentima Unije o sigurnosti zrakoplovstva38 i sigurnosti pomorskog prometa39, u kojima su predviđene prilagođene mjere zaštite zviždača i posebni kanali za podnošenje prijava. Ti instrumenti uključuju i zaštitu od osvete radnika koji prijavljuju svoje iskrene pogreške (takozvana „kultura odgovornosti”). Nužno je dopuniti postojeće elemente zaštite zviždača u ta dva sektora i osigurati takvu zaštitu u cilju jačanja provedbe sigurnosnih standarda za druge načine prijevoza, posebno cestovni i željeznički prijevoz.

(9)  Važnost zaštite zviždača u pogledu sprječavanja i odvraćanja od povrede pravila Unije o sigurnosti prometa kojima se mogu ugroziti životi ljudi već je potvrđena u sektorskim instrumentima Unije o sigurnosti zrakoplovstva38 i sigurnosti pomorskog prometa39, u kojima su predviđene prilagođene mjere zaštite zviždača i posebni kanali za podnošenje prijava. Ti instrumenti uključuju i zaštitu od osvete radnika koji prijavljuju svoje iskrene pogreške (takozvana „kultura odgovornosti”). Nužno je, između ostalog, dopuniti postojeće elemente zaštite zviždača u ta dva sektora i osigurati takvu zaštitu u cilju jačanja provedbe sigurnosnih standarda za druge načine prijevoza, posebno cestovni i željeznički prijevoz.

_________________

_________________

38 Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, str. 18.).

38 Uredba (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, str. 18.).

39 Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu (SL L 329, str. 1.), Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, str. 57.).

39 Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu (SL L 329, str. 1.), Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, str. 57.).

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Zaštita privatnosti i osobnih podataka drugo je područje u kojima se zviždači nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda prava Unije koje bi mogle znatno naštetiti javnom interesu. Slično se primjenjuje i na povrede Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava45, kojom se uvodi obveza prijavljivanja incidenata (uključujući onih kojima se ne ugrožavaju osobni podaci) i sigurnosni zahtjevi za subjekte koji pružaju osnovne usluge u mnogim sektorima (npr. energija, zdravlje, promet, bankarstvo itd.) i pružatelje ključnih digitalnih usluga (npr. usluge računalstva u oblaku). Prijave zviždača u tom području posebno su vrijedne za sprječavanje sigurnosnih incidenata koji bi utjecali na ključne gospodarske i društvene aktivnosti i raširene digitalne usluge. Njima se pomaže u osiguranju kontinuiteta usluga koje su od ključne važnosti za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i dobrobit društva.

(14)  Zaštita privatnosti i osobnih podataka, utvrđena u člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima i članku 8. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), drugo je područje u kojima se zviždači nalaze u povlaštenom položaju za otkrivanje povreda prava Unije koje bi mogle naštetiti javnom interesu. Slično se primjenjuje i na povrede Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava45, kojom se uvodi obveza prijavljivanja incidenata (među ostalim i onih kojima se ne ugrožavaju osobni podaci) i sigurnosni zahtjevi za subjekte koji pružaju osnovne usluge u mnogim sektorima (npr. energija, zdravlje, promet, bankarstvo itd.) i pružatelje ključnih digitalnih usluga. Prijave zviždača u tom području posebno su vrijedne za sprječavanje sigurnosnih incidenata koji bi utjecali na ključne gospodarske i društvene aktivnosti i raširene digitalne usluge kao i za sprječavanje kršenja zakonodavstva Unije u području zaštite podataka. Njima se pomaže u osiguranju kontinuiteta usluga koje su od ključne važnosti za društvo.

__________________

__________________

45 Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.

45 Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Ključno područje u kojem treba pojačati provedbu prava Unije jest zaštita financijskih interesa Unije koja se odnosi na borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na rashode Unije, prikupljanje Unijinih prihoda i sredstava ili na Unijinu imovinu. Jačanje zaštite financijskih interesa unije obuhvaća i provedbu proračuna Unije povezanog s rashodima na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Zbog neučinkovite provedbe u području financijskih interesa Unije, uključujući zbog prijevare i korupcije na nacionalnoj razini, smanjuju se prihodi Unije i uzrokuje zlouporaba sredstava EU-a, što može narušiti javna ulaganja i rast i umanjiti povjerenje građana u djelovanje EU-a. Zaštita zviždača nužna je za olakšavanje otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja relevantne prijevare i nezakonitih aktivnosti.

(16)  Ključno područje u kojem treba pojačati provedbu prava Unije jest zaštita financijskih interesa Unije koja se odnosi na borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na rashode Unije, prikupljanje Unijinih prihoda i sredstava ili na Unijinu imovinu. Jačanje zaštite financijskih interesa unije obuhvaća i provedbu proračuna Unije povezanog s rashodima na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Zbog neučinkovite provedbe u području financijskih interesa Unije, uključujući zbog prijevare i korupcije na nacionalnoj razini, smanjuju se prihodi Unije i uzrokuje zlouporaba sredstava EU-a, što može narušiti javna ulaganja i rast i umanjiti povjerenje građana u djelovanje EU-a.

Istraživački novinari također imaju ključnu ulogu u otkrivanju prijestupa povezanih sa svim tim područjima; oni predstavljaju vrlo izloženu skupinu stručnjaka koji otkrivanje velikih nepravilnosti i korupcije nerijetko plaćaju svojim radnim mjestima, slobodom pa čak i svojim životima; stoga bi posebne mjere zaštite istraživačkih novinara trebale biti uključene u horizontalni zakonodavni prijedlog o zaštiti zviždača. Zaštita istraživačkih novinara i zviždača nužna je za olakšavanje otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja relevantne prijevare i nezakonitih aktivnosti.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18.a)  Zviždači koji prijavljuju nepravilnosti i kršenja radnog i socijalnog prava ključni su za osiguranje sigurnih i pravednih radnih mjesta. U okviru ove Uredbe puna zaštita jamči se osobama koje rade ili su radile za organizaciju za koju su prijavile da je prekršila pravila odnosno osobama koje su bile u kontaktu s tom organizacijom.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Svaki puta kada je donesen novi akt Unije za koji je relevantna zaštita zviždača i koji može pridonijeti djelotvornijoj provedbi, trebalo bi razmotriti izmjenu Priloga ovoj Direktivi kako bi on bio obuhvaćen njezinim područjem primjene.

(19)  Svaki puta kada je donesen novi akt Unije za koji je relevantna zaštita zviždača i koji može pridonijeti djelotvornijoj provedbi, trebalo bi ga dodati Prilogu ovoj Direktivi kako bi on bio obuhvaćen njezinim područjem primjene.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita zaposlenika koji prijavljuju povrede radnog prava Unije. U području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, člankom 11. Okvirne Direktive 98/391/EEZ već se zahtijeva od država članica da osiguraju da radnici ili njihovi predstavnici ne budu stavljeni u nepovoljni položaj zbog svojih zahtjeva ili prijedloga poslodavcima da poduzmu potrebne mjere za ublažavanje opasnosti za radnike i/ili za uklanjanje izvora opasnosti. Radnici i njihovi predstavnici mogu se obratiti nadležnim nacionalnim tijelima ako smatraju da su mjere koje je poduzeo poslodavac i sredstva koje je koristio neprimjereni za osiguranje sigurnosti i zdravlja.

(20)  Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita zaposlenika koji prijavljuju nepravilnosti, prijestupe ili povrede prava Unije ili nacionalnog prava. U području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, člankom 11. Okvirne Direktive 98/391/EEZ već se zahtijeva od država članica da osiguraju da radnici ili njihovi predstavnici ne budu stavljeni u nepovoljni položaj zbog svojih zahtjeva ili prijedloga poslodavcima da poduzmu potrebne mjere za ublažavanje opasnosti za radnike i/ili za uklanjanje izvora opasnosti. Radnici i njihovi predstavnici mogu se obratiti nadležnim nacionalnim tijelima ako smatraju da su mjere koje je poduzeo poslodavac i sredstva koje je koristio neprimjereni za osiguranje sigurnosti i zdravlja.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje zaštita nacionalne sigurnosti i ostalih klasificiranih informacija koje su, iz sigurnosnih razloga, zaštićene od neovlaštenog pristupa pravom ili zakonima Unije te propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u predmetnoj državi članici. Nadalje, odredba ove Direktive ne bi trebala utjecati na obveze koje proizlaze iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili iz Odluke Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(21)  Ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje zaštita nacionalne sigurnosti i ostalih klasificiranih informacija koje su, iz sigurnosnih razloga, zaštićene od neovlaštenog pristupa pravom ili zakonima Unije te propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u predmetnoj državi članici. Ograničenja u pogledu uporabe informacija povezanih s nacionalnom sigurnošću trebala bi biti limitirana i jasno definirana. Nadalje, odredba ove Direktive ne bi trebala utjecati na obveze koje proizlaze iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili iz Odluke Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)  Osobe koje prijavljuju informacije o prijetnjama ili šteti javnom interesu za koje su saznale tijekom obavljanja aktivnosti povezanih s poslom iskorištavaju svoje pravo na slobodu izražavanja. Pravo na slobodu izražavanja, propisano člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), obuhvaća medijsku slobodu i pluralizam.

(22)  Osobe koje prijavljuju informacije o prijetnjama ili šteti javnom interesu iskorištavaju svoje pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja, koja je ključna u demokratskom društvu i propisana člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), obuhvaća medijsku slobodu i pluralizam.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)  U skladu s time, ova Direktiva temelji se na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja i na načelima koja je na temelju toga razvilo Vijeće Europe u svojoj Preporuci o zaštiti zviždača iz 2014.51.

(23)  U skladu s time, ova Direktiva temelji se na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja, a osobito na njegovoj presudi od 12. veljače 2008. u predmetu Guja/Moldova, i na načelima koja je na temelju toga razvilo Vijeće Europe u svojoj Preporuci o zaštiti zviždača iz 2014.51.

__________________

__________________

51 CM/Rec(2014)7.

51 CM/Rec(2014)7.

 

 

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)  Osobama je potrebna posebna pravna zaštita ako su za informacije koje prijavljuju saznale obavljajući aktivnosti povezane s poslom i stoga su u opasnosti od osvete povezane s poslom (npr. povreda dužnosti povjerljivosti ili odanosti). Zaštita im se mora pružiti zbog njihove gospodarske ranjivosti u odnosu na osobu o kojoj ovisi njihovo zaposlenje. Kada ne postoji takva neravnoteža moći povezana s poslom (na primjer u slučaju običnih podnositelja pritužbe ili građana), nema potrebe za zaštitom od osvete.

(24)  Osobama je potrebna posebna pravna zaštita ako su za informacije koje prijavljuju saznale obavljajući aktivnosti povezane s poslom i stoga su u opasnosti od osvete povezane s poslom. Zaštita im se mora pružiti zbog njihove ranjivosti u odnosu na osobu o kojoj ovisi njihovo zaposlenje. Nikakav oblik radnog odnosa ne bi smio ograničavati nečije pravo na slobodu izražavanja.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)  Kako bi se mogla osigurati učinkovita provedba prava Unije, zaštitu treba odobriti najširem mogućem rasponu kategorija osoba koje, neovisno o tome jesu li građani EU-a ili državljani trećih zemalja, zbog aktivnosti povezanih s poslom (neovisno o prirodi tih aktivnosti i jesu li plaćene ili ne) imaju povlašteni pristup informacijama o povredama koje bi u javnom interesu trebalo prijaviti i koje bi u slučaju prijave tih informacija mogle doživjeti osvetu. Države članice trebale bi osigurati da se potreba za zaštitom utvrđuje uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, a ne samo prirodu odnosa, kako bi se mogao obuhvatiti čitavi raspon osoba koje su u širokom smislu povezane s organizacijom u kojoj je došlo do povrede.

(25)  Kako bi se mogla osigurati učinkovita provedba prava Unije, zaštitu treba odobriti najširem mogućem rasponu kategorija osoba koje, neovisno o tome jesu li građani EU-a ili državljani trećih zemalja, zbog svojih aktivnosti (neovisno o prirodi tih aktivnosti i jesu li plaćene ili ne) imaju povlašteni pristup informacijama o povredama koje bi u javnom interesu trebalo prijaviti i koje bi u slučaju prijave tih informacija mogle doživjeti osvetu. Države članice trebale bi osigurati da se potreba za zaštitom utvrđuje uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, a ne samo prirodu odnosa, kako bi se mogao obuhvatiti čitavi raspon osoba koje su u širokom smislu povezane s organizacijom u kojoj je došlo do povrede.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)  Zaštita bi se prvo trebala primjenjivati na osobe koje imaju položaj „radnika” u smislu članka 45. UFEU-a, kako ga tumači Sud EU-a52, odnosno osobe koje određeno vrijeme obavljaju usluge za drugu osobu ili prema uputama te osobe i zauzvrat primaju naknadu. Stoga bi trebalo osigurati zaštitu i radnicima koji nisu u uobičajenom radnom odnosu, uključujući radnicima koji rade s pola radnog vremena i na određeno vrijeme i osobama s ugovorom o radu ili radnim odnosom s agencijom za privremeno zapošljavanje, a to su vrste odnosa na koje je često teško primijeniti uobičajenu zaštitu od nepoštenog postupanja.

(26)  Zaštita bi se prvo trebala primjenjivati na osobe koje imaju položaj „radnika” u smislu članka 45. UFEU-a, kako ga tumači Sud EU-a52, odnosno osobe koje određeno vrijeme obavljaju usluge za drugu osobu ili prema uputama te osobe i zauzvrat primaju naknadu, uključujući javne i državne službenike. Stoga bi trebalo osigurati zaštitu i radnicima koji nisu u uobičajenom radnom odnosu, uključujući radnicima koji rade s pola radnog vremena i na određeno vrijeme i osobama s ugovorom o radu ili radnim odnosom s agencijom za privremeno zapošljavanje, a to su vrste odnosa na koje je često teško primijeniti uobičajenu zaštitu od nepoštenog postupanja. Na kraju, zaštitu bi trebalo osigurati i osobama kojima je istekao ugovor o radu te plaćenim i neplaćenim vježbenicima.

__________________

__________________

52 Presude od 3. srpnja 1986.,Lawrie-Blum, predmet 66/85; 14. listopada 2010., Union Syndicale Solidaires Isère, predmet C-428/09; 9. srpnja 2015., Balkaya, predmet C-229/14; prosinca 2014., FNV Kunsten, predmet C-413/13; i 17. studenoga 2016., Ruhrlandklinik, predmet C-216/15.

52 Presude od 3. srpnja 1986.,Lawrie-Blum, predmet 66/85; 14. listopada 2010., Union Syndicale Solidaires Isère, predmet C-428/09; 9. srpnja 2015., Balkaya, predmet C-229/14; prosinca 2014., FNV Kunsten, predmet C-413/13; i 17. studenoga 2016., Ruhrlandklinik, predmet C-216/15.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27)  Zaštitu bi trebalo proširiti i na daljnje kategorije fizičkih ili pravnih osoba koje, iako nisu „radnici” u smislu članka 45. UFEU-a, mogu imati ključnu ulogu u otkrivanju povreda prava i mogle bi se naći u položaju gospodarske ranjivosti u kontekstu aktivnosti povezanih s poslom. Na primjer, u područjima kao što je sigurnost proizvoda dobavljači su mnogo bliži izvoru moguće prakse nepoštene i nezakonite proizvodnje, uvoza ili distribucije nesigurnih proizvoda; pri provedbi fondova Unije konzultanti koji pružaju usluge nalaze se u povlaštenom položaju da mogu upozoriti na povrede kojima svjedoče. Takve kategorije osoba, uključujući samozaposlene osobe koje pružaju usluge, slobodna zanimanja, ugovaratelje, podugovaratelje i dobavljače, obično doživljavaju osvetu u obliku prijevremenog raskida ili otkaza ugovora o pružanju usluga, licencije ili dozvole, gubitka klijenata, gubitka prihoda, prisile, zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća ili štete za ugled. Osvetu mogu doživjeti i dioničari i osobe u upravljačkim tijelima, na primjer u financijskom smislu ili u obliku zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu ili štete ugledu. Zaštitu bi trebalo osigurati i kandidatima za zapošljavanje ili za pružanje usluga nekoj organizaciji koji su saznali za povrede zakona tijekom postupka zapošljavanja ili u nekoj drugoj fazi pregovaranja o ugovoru i koji bi mogli doživjeti osvetu u obliku negativnih preporuka za zapošljavanje ili stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća.

(27)  Zaštitu bi trebalo proširiti i na osobe koje olakšavaju prijavljivanje i na istraživačke novinare koji dobiju i objave informacije o povredama, kao i daljnje kategorije fizičkih ili pravnih osoba koje, iako nisu „radnici” u smislu članka 45. UFEU-a, mogu imati ključnu ulogu u otkrivanju povreda prava i mogle bi se naći u položaju gospodarske ili druge ranjivosti u kontekstu aktivnosti povezanih s poslom. Na primjer, u područjima kao što je sigurnost proizvoda dobavljači su mnogo bliži izvoru moguće prakse nepoštene i nezakonite proizvodnje, uvoza ili distribucije nesigurnih proizvoda; pri provedbi fondova Unije konzultanti koji pružaju usluge nalaze se u povlaštenom položaju da mogu upozoriti na povrede kojima svjedoče. Takve kategorije osoba, uključujući samozaposlene osobe koje pružaju usluge, slobodna zanimanja, ugovaratelje, podugovaratelje i dobavljače, obično doživljavaju osvetu u obliku prijevremenog raskida ili otkaza ugovora o pružanju usluga, licencije ili dozvole, gubitka klijenata, gubitka prihoda, prisile, zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća ili štete za ugled. Osvetu mogu doživjeti i dioničari i osobe u upravljačkim tijelima, na primjer u financijskom smislu ili u obliku zastrašivanja ili uznemiravanja, stavljanja na crnu listu ili štete ugledu. Zaštitu bi trebalo osigurati i kandidatima za zapošljavanje ili za pružanje usluga nekoj organizaciji koji su saznali za povrede zakona tijekom postupka zapošljavanja ili u nekoj drugoj fazi pregovaranja o ugovoru i koji bi mogli doživjeti osvetu u obliku negativnih preporuka za zapošljavanje ili stavljanja na crnu listu/bojkotiranja poduzeća.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(27.a)  Zaštita bi se trebala proširiti i na osobe koje olakšavaju prijavljivanje, posrednike i istraživačke novinare te organizacije civilnog društva koji svojim aktivnostima jamče djelotvorno otkrivanje potencijalne povrede ili povrede koja se dogodila.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)  Djelotvorna zaštita zviždača podrazumijeva i zaštitu drugih kategorija osoba koje, iako se gospodarski ne oslanjaju na svoje aktivnosti povezane s poslom, svejedno mogu doživjeti osvetu zbog otkrivanja povreda. Osveta protiv volontera i neplaćenih vježbenika može se sastojati od toga da se njihove usluge više ne koriste ili da im se daje negativna preporuka za daljnje zapošljavanje ili se na neki drugi način ugrožava njihov ugled.

(28)  Djelotvorna zaštita zviždača podrazumijeva i zaštitu drugih kategorija osoba koje, iako se gospodarski ne oslanjaju na svoje aktivnosti povezane s poslom, svejedno mogu doživjeti osvetu zbog otkrivanja povreda ili podržavanja zviždača koji podnose prijave. Osveta protiv volontera i neplaćenih vježbenika može se sastojati od toga da se njihove usluge više ne koriste ili da im se daje negativna preporuka za daljnje zapošljavanje ili se na neki drugi način ugrožava njihov ugled. Osveta protiv istražitelja ili izvjestitelja mogla bi se sastojati od strateških parničnih tužbi, na primjer u pogledu uvrede ili klevete.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(28.a)  Trebalo bi osigurati i zaštitu svih osoba koje rade u institucijama, tijelima i agencijama Unije, kao i osoba koje rade u europskim tijelima koja se nalaze izvan područja Unije. Institucije, agencije i tijela Europske unije trebaju donijeti i provesti interna pravila o zaštiti zviždača u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Uredbe br. 31 (EEZ), 11 (EZAE) („Pravilnik o osoblju”).

Amandman    27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(28.b)  Djelotvorna zaštita podrazumijeva odgovarajuće osposobljavanje i ured za resurse koji će informirati zviždače o njihovim pravima, mogućnostima otkrivanja informacija i ograničenjima kako bi oni bili svjesni svojih prava i odgovornosti. To se ne bi trebalo smatrati zamjenom za pristup neovisnom pravnom savjetovanju, koje bi također trebalo biti dostupno.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)  Kako bi se osiguralo učinkovito sprječavanje povrata prava Unije zaštitu treba odobriti i osobama koje pružaju informacije o mogućim povredama, koje još nisu počinjene, ali će vjerojatno biti počinjene. Iz istih razloga opravdano je pružiti zaštitu i osobama koje ne dostavljaju pozitivne dokaze, ali upućuju na opravdane razloge za zabrinutost ili sumnju. Istodobno se zaštita ne bi trebala primjenjivati na prijavljivanje informacija koje su već u javnoj domeni ili nedokazanih glasina i priča.

(30)  Kako bi se osiguralo učinkovito sprječavanje nepravilnosti, prijestupa ili povreda prava Unije i nacionalnog prava, zaštitu treba odobriti i osobama koje pružaju informacije o mogućim povredama, koje još nisu počinjene, ali će vjerojatno biti počinjene. Iz istih razloga opravdano je pružiti zaštitu i osobama koje ne dostavljaju pozitivne dokaze, ali upućuju na opravdane razloge za zabrinutost ili sumnju. Istodobno se zaštita ne bi trebala primjenjivati na prijavljivanje nedokazanih glasina i priča. Trebalo bi osigurati zaštitu pojedinaca koji rade u institucijama koje se nalaze u Uniji, ali i pojedinaca koji rade u europskim institucijama koje se nalaze izvan područja Unije. Zaštita bi se također trebala primjenjivati na dužnosnike, ostale službenike i pripravnike u institucijama, agencijama i tijelima Unije.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)  Osveta je izraz bliskog odnosa (uzroka i posljedice) koji mora postojati između prijave i nepovoljnog postupanja koje je osoba koja podnosi prijavu izravno ili neizravno doživjela da bi se toj osobi mogla osigurati pravna zaštita. Da bi se osobama koje podnose prijave mogla osigurati djelotvorna zaštita kao način jačanja provedbe prava Unije potrebno je utvrditi široku definiciju osvete koja će obuhvaćati svaku radnju ili propust u poslovnom okruženju koja im šteti.

(31)  Osveta je izraz bliskog odnosa (uzroka i posljedice) koji mora postojati između prijave i nepovoljnog postupanja koje je osoba koja podnosi prijavu izravno ili neizravno doživjela da bi se toj osobi mogla osigurati pravna zaštita. Da bi se osobama koje podnose prijave mogla osigurati djelotvorna zaštita kao način jačanja provedbe prava Unije, potrebno je utvrditi široku definiciju osvete koja će obuhvaćati svaku radnju ili propust koji im štete.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(32.a)  Potencijalni zviždači trebali bi se moći oslanjati na kanal za podnošenje prijave po svom izboru, bio on interni ili vanjski, ili odlučiti otkriti informacije javnosti, na primjer putem medija, pod uvjetom da su povjerljivost i anonimnost njihova objavljivanja u potpunosti osigurani, da je osigurana zaštita podataka te da novinari, blogeri ili mediji općenito nikad nisu primorani otkriti identitet svojih izvora. Zviždače bi trebalo zaštititi bez obzira na njihov izbor kanala za podnošenje prijava.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)  Zviždači su, posebno, važni izvor za istraživačko novinarstvo. Pružanjem djelotvorne zaštite zviždača od osvete povećava se pravna sigurnost (mogućih) zviždača i time se potiče i olakšava i zviždanje medijima. U tom pogledu zaštita zviždača kao novinarskih izvora od ključne je važnosti za zaštitu uloge „čuvara” istraživačkog novinarstva u demokratskim društvima.

(33)  Zviždači su, posebno, važan izvor za istraživačko novinarstvo. Pružanjem djelotvorne zaštite zviždačima i istraživačkim novinarima od osvete i bilo kojeg oblika uznemiravanja povećava se pravna sigurnost (mogućih) zviždača i time se potiče i olakšava i zviždanje medijima. U tom pogledu zaštita zviždača kao novinarskih izvora od ključne je važnosti za zaštitu uloge „čuvara” istraživačkog novinarstva u demokratskim društvima.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34)  Države članice moraju utvrditi nadležna tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava. To mogu biti regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencijama za provođenje zakona, tijelima za borbu protiv korupcije i pravobranitelji. Tijela koja su imenovana nadležnim tijelima imaju nužne sposobnosti i ovlasti za procjenjivanje točnosti navoda iz izvješća i za uklanjanje prijavljenih povreda, među ostalim pokretanjem istrage, kaznenim progonom ili mjerama za povrat sredstava ili drugim popravnim mjerama, u skladu s njihovim mandatom.

(34)  Države članice moraju utvrditi nadležna tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava, koja također moraju jamčiti najvišu razinu neovisnosti i nepristranosti. To mogu biti regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencijama za provođenje zakona, tijelima za borbu protiv korupcije i pravobranitelji. Tijela koja su imenovana nadležnim tijelima imaju nužne sposobnosti i ovlasti za procjenjivanje točnosti navoda iz izvješća i za uklanjanje prijavljenih povreda, među ostalim pokretanjem istrage, kaznenim progonom ili mjerama za povrat sredstava ili drugim popravnim mjerama, u skladu s njihovim mandatom. Osoblje tih tijela specijalizirano je i prošlo je odgovarajuće osposobljavanje i edukaciju u vezi s europskim i nacionalnim zakonodavstvom u području zaštite podataka. Istovremeno bi trebalo uspostaviti neovisan savjetodavni odjel za upućivanja u Uredu Europskog ombudsmana s ciljem usklađivanja s državama članicama te savjetovanja o posebnim mjerama za zaštitu zviždača i istraživačkih novinara.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(39.a)  Osobama koje podnose prijavu trebalo bi omogućiti da same odaberu najprikladniji kanal za podnošenje prijave i objavu informacija, bio on interni ili vanjski, bez stroge hijerarhije među njima.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(40)  Trebalo bi biti jasno da bi, u slučaju privatnih pravnih subjekata koji ne predviđaju interne kanale za podnošenje prijava, osobe koje podnose prijavu trebale moći podnijeti prijavu izravno vanjskim nadležnim tijelima i dobiti zaštitu od osvete predviđenu ovom Direktivom.

(40)  Osobe koje podnose prijavu trebale bi moći podnijeti prijavu nadležnim tijelima i dobiti zaštitu od osvete predviđenu ovom Direktivom.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)  Pod uvjetom da se osigura tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu, svaka pojedina privatna ili javna pravna osoba može sama definirati vrstu kanala za podnošenje prijava koju će uspostaviti, na primjer osobno podnošenje prijave, podnošenje prijave poštom, fizičke pretince za prijave, telefonsku liniju ili internetsku platformu za prijave (intranet ili internet). Međutim, kanali za podnošenje prijava ne bi trebali biti ograničeni na one alate, kao što je osobno podnošenje prijava ili podnošenje prijava u pretince za prijave, kojima se ne može jamčiti tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu.

(42)  Pod uvjetom da se osigura anonimnost ili tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu, svaka pojedina privatna ili javna pravna osoba može sama definirati vrstu kanala za podnošenje prijava koju će uspostaviti, na primjer osobno podnošenje prijave, podnošenje prijave poštom, fizičke pretince za prijave, telefonsku liniju ili internetsku platformu za prijave (intranet ili internet). Međutim, kanali za podnošenje prijava ne bi trebali biti ograničeni na one alate, kao što je osobno podnošenje prijava ili podnošenje prijava u pretince za prijave, kojima se ne može jamčiti ni anonimnost ni tajnost identiteta osobe koja podnosi prijavu. Trebalo bi uzeti u obzir anonimno podnošenje prijava i osigurati zaštitu anonimnih zviždača, u slučajevima kada je takva zaštita potrebna.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43)  Treće osobe mogu također biti ovlaštene zaprimati prijave u ime privatnih i javnih subjekata ako nude odgovarajuća jamstva u pogledu neovisnosti, povjerljivosti, zaštite podataka i tajnosti. To mogu biti pružatelji usluga vanjske platforme za podnošenje prijava, vanjski savjetnici ili revizori ili sindikalni predstavnici.

(43)  Nakon provjere koja se provodi na pojedinačnoj osnovi, treće osobe mogu također biti ovlaštene zaprimati prijave u ime privatnih i javnih subjekata ako nude odgovarajuća jamstva u pogledu neovisnosti, anonimnosti, povjerljivosti, zaštite podataka i tajnosti. To mogu biti pružatelji usluga vanjske platforme za podnošenje prijava, vanjski savjetnici ili revizori ili sindikalni predstavnici.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(44)  Internim postupcima za podnošenje prijava trebalo bi se privatnim pravnim osobama omogućiti da zaprimaju i u tajnosti istražuju prijave zaposlenika subjekta ili njegovih podružnica ili povezanih društava (grupa) ali, u mjeri u kojoj je to moguće, i prijave zastupnika grupe i dobavljača i svih ostalih osoba koje tijekom poslovanja sa subjektom i grupom saznaju za informacije.

(44)  Internim postupcima za podnošenje prijava trebalo bi se privatnim pravnim osobama omogućiti da zaprimaju i u tajnosti te, prema potrebi, uz poštovanje anonimnosti istražuju prijave zaposlenika subjekta ili njegovih podružnica ili povezanih društava (grupa) ali, u mjeri u kojoj je to moguće, i prijave zastupnika grupe i dobavljača i svih ostalih osoba koje tijekom poslovanja sa subjektom i grupom saznaju za informacije.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 45.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(45)  Odabir najprikladnijih osoba ili odjela u privatnoj pravnoj osobi kao nadležnih za zaprimanje prijava i poduzimanje mjera na temelju tih prijava ovisi o strukturi subjekta, ali, u svakom slučaju, one bi trebale imati takvu ulogu da mogu osigurati nepostojanje sukoba interesa i neovisnost. U manjim subjektima to bi trebala biti dvojna uloga koju obavlja zaposlenik trgovačkog društva koji može izravno izvješćivati čelnika organizacije, kao što je direktor za usklađivanje ili direktor za ljudske potencijale, pravni službenik ili službenik za privatnost, direktor financija, glavni revizor ili član odbora.

(45)  Odabir najprikladnijih osoba ili odjela u privatnoj pravnoj osobi kao nadležnih za zaprimanje prijava i poduzimanje mjera na temelju tih prijava ovisi o strukturi subjekta, ali, u svakom slučaju, one bi trebale imati takvu ulogu da mogu osigurati nepostojanje sukoba interesa, odgovarajuće znanje i neovisnost. U manjim subjektima to bi trebala biti dvojna uloga koju obavlja zaposlenik trgovačkog društva koji može izravno izvješćivati čelnika organizacije, kao što je direktor za usklađivanje ili direktor za ljudske potencijale, pravni službenik ili službenik za privatnost, direktor financija, glavni revizor ili član odbora.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47)  Osobe koje razmatraju mogućnost podnošenja prijava o povredama prava Unije trebale bi moći donijeti informiranu odluku o tome hoće li podnijeti prijavu, kako će podnijeti prijavu i kada će podnijeti prijavu. Javni i privatni subjekti koji imaju interne postupke za podnošenje prijava pružaju informacije o tim postupcima te o postupcima podnošenja prijava vanjskim mjerodavnim nadležnim tijelima. Te informacije moraju biti lako razumljive i dostupne ne samo zaposlenicima već, među ostalim, u mjeri u kojoj je to moguće, i drugim osobama, koje tijekom obavljanja svojih aktivnosti povezanih s poslom uspostave kontakt sa subjektom, kao što su pružatelji usluga, distributeri, dobavljači i poslovni partneri. Na primjer, takve informacije mogu se objaviti na vidljivom mjestu kojem mogu pristupiti sve te osobe i na web-mjestu subjekta te se mogu uključiti u tečajeve osposobljavanja o etici i integritetu.

(47)  Osobe koje razmatraju mogućnost podnošenja prijava o povredama prava Unije trebale bi moći donijeti informiranu odluku o tome hoće li podnijeti prijavu, kako će podnijeti prijavu i kada će podnijeti prijavu. Javni i privatni subjekti koji imaju interne postupke za podnošenje prijava pružaju informacije o tim postupcima te o postupcima podnošenja prijava vanjskim mjerodavnim nadležnim tijelima. Trebali bi pružati i informacije o pravima koja se jamče zviždačima, posebno o njihovu pravu na otkrivanje informacija koje je zajamčeno ovom Direktivom i o mogućnosti da se u tom smislu obrate organizacijama civilnog društva koje sudjeluju u zaštiti zviždača, osobito organizacijama koje pružaju strateško i pravno savjetovanje zviždačima. Te informacije moraju biti lako razumljive i dostupne ne samo zaposlenicima već, m