Postupak : 2018/2161(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0415/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0415/2018

Rasprave :

PV 16/01/2019 - 26
CRE 16/01/2019 - 26

Glasovanja :

PV 17/01/2019 - 10.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0043

IZVJEŠĆE     
PDF 621kWORD 72k
29.11.2018
PE 627.759v02-00 A8-0415/2018

o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke

(2018/2161(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestiteljica: Barbara Kappel

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Eider Gardiazabal Rubial, Odbor za proračune

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke

(2018/2161(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2017. pod nazivom „Utječemo na budućnost”,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2018. pod nazivom „Operacije EIB-a u Europskoj uniji u 2017.: rezultati i učinak”,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2018. pod nazivom „EIB izvan Europske unije – 2017.: financiranje s globalnim učinkom”,

–  uzimajući u obzir izvješće o održivosti za 2017. Grupe EIB,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 177., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokol br. 5 o Statutu EIB-a koji mu je priložen,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

-  uzimajući u obzir Politiku EIB-a prema loše reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama (Politika u području nekooperativnih jurisdikcija), objavljenu 25. prosinca 2010. i dodatak Politici u području nekooperativnih jurisdikcija objavljen 8. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0415/2018),

A.  budući da je primarna svrha EIB-a osigurati dugoročno financiranje i stručno znanje za projekte te iskoristiti dodatna ulaganja kako bi se ostvarili ciljevi EU-a;

B.  budući da je EIB jedina banka koju posjeduju države članice EU-a i koja predstavlja njihove interese;

C.  budući da se EIB smatra financijskim ogrankom EU-a i ključnom institucijom za održavanje javnih i privatnih ulaganja u EU-u, pri čemu je više od 90 % njegovih zajmova usmjereno unutar Unije;

D.  budući da se EIB-ove aktivnosti pozajmljivanja uglavnom financiraju izdavanjem obveznica na međunarodnim tržištima kapitala;

E.  budući da EIB-ov godišnji program financiranja iznosi oko 60 milijardi EUR;

F.  budući da je 33 % obveznica koje je EIB izdao 2017. i 37 % onih koje je izdao 2016. bilo izdano u američkim dolarima;

G.  budući da su obveznice EIB-a najveće kreditne kvalitete i da tri glavne agencije za kreditni rejting EIB-u daju rejting „AAA”, između ostalog zbog toga što je on u vlasništvu država članica i zbog njegova konzervativnog upravljanja rizicima, što je dovelo do stvaranja stabilnog kreditnog portfelja sa samo 0,3 % loših kredita;

H.  budući da bi se financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima mogao povećati učinak proračuna EU-a;

I.  budući da je EIB prirodni partner EU-a pri provedbi financijskih instrumenata u bliskoj suradnji s nacionalnim, regionalnim ili multilateralnim financijskim institucijama;

J.  budući da EIB zbog svojih vanjskih aktivnosti kreditiranja ima važnu ulogu i izvan EU-a kao najveći svjetski multilateralni zajmoprimac i zajmodavac;

K.  budući da EIB nastavlja jačati europsku integraciju i da se od početka financijske krize 2008. pokazalo da je njegova uloga još važnija;

L.  budući da su prioriteti EIB-a, utvrđeni u Korporativnom operativnom planu (COP) za razdoblje 2017. – 2019., usmjereni na ciljeve strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast u područjima energetike, prometa i mobilnosti, zdravlja, razvoja ruralne infrastrukture i podrške poljoprivrednom poslovanju, malih i srednjih poduzeća (MSP) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te okoliša i inovacija;

M.  budući da bi Grupa EIB-a trebala održati jaku kreditnu sposobnost kao osnovnu prednost svojeg poslovnog modela te vrlo kvalitetan i pouzdan portfelj imovine s kvalitetnim projektima ulaganja u okviru EFSU-a i svih financijskih instrumenata u svojem portfelju;

Postignuća EIB-a u proteklih 60 godina

1.  čestita EIB-u na 60 godina uspješnog poslovanja tijekom kojih je uložio 1,1 bilijun EUR i financirao 11 800 projekata u 160 zemalja kao najveći svjetski multilateralni zajmoprimac i zajmodavac;

2.  pozdravlja činjenicu da će zajmovi Grupe EIB unutar EU-a odobreni u razdoblju 2015. – 2016. podržati ulaganja u iznosu od 544 milijardi EUR, povećati BDP za 2,3 % i otvoriti 2,25 milijuna radnih mjesta do 2020.; apelira na EIB da dodatno unaprijedi svoje aktivnosti koje doprinose dugoročnom i održivom rastu;

3.  ističe prilike koje EIB ima za oblikovanje tržišta u skladu s ciljevima politike EU-a; svjestan je EIB-ove sposobnosti da ulaže protuciklički radi rješavanja pitanja nedovoljne razvijenosti i recesije koje su nastale kao posljedica financijske krize i poteškoća u pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća i inovatore;

4.  ističe važnu ulogu koju EIB ima kao banka EU-a, jedina međunarodna financijska institucija koja je u cijelosti u vlasništvu država članica EU-a i koja se u potpunosti vodi politikama i standardima EU-a;

5.  poziva na jačanje savjetodavnih aktivnosti EIB-a te na rješavanje, u suradnji s Komisijom, državama članicama i nacionalnim službenim razvojnim financijskim institucijama, sustavnih nedostataka koji sprečavaju određene regije ili zemlje da u potpunosti iskoriste prednosti EIB-ovih financijskih aktivnosti;

6.  naglašava da će 700 000 MSP-ova imati koristi od boljeg pristupa financiranju i napominje da Odjel EIB-a za gospodarstvo i Komisijin Zajednički istraživački centar procjenjuju da su operacije EFSU-a već poduprle više od 750 000 radnih mjesta, pri čemu se očekuje da bi se taj broj trebao povećati na 1,4 milijuna do 2020., te da je Junckerov plan već utjecao na povećanje BDP-a EU-a za 0,6 %, a do 2020. bi se trebao povećati za 1,3 %;

7.  pozdravlja uspostavu inicijative EIB-a za gospodarsku otpornost koja je usmjerena na pomoć zemljama zapadnog Balkana i južnom susjedstvu EU-a pri suočavanju s izazovima nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja; poziva na povećanje financijskih sredstava za ovu inicijativu i veću uključenost EIB-a u tim regijama kako bi se pružila potpora humanitarnom djelovanju, otvaranju radnih mjesta, gospodarskom rastu i poboljšanju infrastrukture; u tom pogledu pozdravlja odobrenje prvih projekata Europskog plana za vanjska ulaganja (EEIP) u Africi te se raduje snažnijoj ulozi EIB-a;

8.  ističe činjenicu da je samo u 2017. odobren rekordni broj od 901 projekta, uključujući više od 78 milijardi EUR za inovacije, okoliš, infrastrukturu te MSP-ove;

9.  ističe aktivnosti EIB-a kao potporu gospodarskoj i socijalnoj koheziji koje su u posljednjih 10 godina obuhvaćale financiranje regija s više od 200 milijardi eura;

Opće napomene

10.  pozdravlja korake koje je EIB poduzeo kako bi bolje mjerio učinak svojih ulaganja, umjesto da samo daje podatke o količinskim obujmovima financiranja;

11.  podsjeća na činjenicu da je EIB odgovorio na krizu znatnim proširenjem svojih aktivnosti; smatra da je imao i ima pozitivnu ulogu u smanjenju nedostatka ulaganja; apelira na EIB da posveti dodatnu pozornost riziku istiskivanja privatnih ulaganja sada kada se gospodarski uvjeti normaliziraju;

12.  naglašava da su aktivnosti EIB-a bile ključne za oporavak nakon krize i za razine ulaganja, koje su i dalje neujednačene među državama članicama i regijama te među sektorima; poziva EIB da dodatno ulaže u države članice kako bi doprinio njihovu gospodarskom oporavku; ističe da poseban naglasak treba staviti na financiranje u sektorima inovacija i infrastrukture, u kojima je nedostatak ulaganja posebno velik;

13.  napominje da je gotovo trećina financijskih sredstava EIB-a denominirana u dolarima, čime se EIB izlaže potencijalnim sankcijama SAD-a; traži od EIB-a da postupno smanji svoje financiranje u dolarima;

14.  napominje da Europski revizorski sud jednom godišnje provodi reviziju EIB-a; prima na znanje raspravu o mogućnosti uvođenja nadzora nad njegovim operacijama kreditiranja od strane ESB-a; upozorava da bi to moglo znatno utjecati na prirodu i funkcioniranje EIB-a te na upravljanje EIB-om;

Inovacije i vještine

15.  uviđa da EIB daje prednost inovacijama i vještinama kako bi potaknuo rast i osigurao dugoročnu konkurentnost Europe, uz zajmove u iznosu od 13,9 milijardi EUR u 2017. namijenjene, između ostalog, za 7,4 milijuna digitalnih veza velike brzine i postavljanje 36,8 milijuna pametnih brojila;

Okoliš i održivost

16.  pozdravlja činjenicu da je EIB 2017. pozajmio 16,6 milijardi EUR za projekte kojima se podupiru njegovi ciljevi politike okoliša financiranjem projekata u području zaštite okoliša, energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti, bioraznolikosti, čistog zraka, čiste vode, gospodarenja vodom i otpadom i održivog prijevoz, te što je više od 25 % ukupnog kreditiranja u svim svojim područjima javne politike namijenio zajmovima u vezi s klimom, čime je premašio početnu namjenu za 3,2 %;

17.  naglašava da bi institucije EU-a trebale pružiti primjer kada je riječ o postizanju održivosti financiranja; priznaje status EIB-a kao najvećeg svjetskog izdavatelja zelenih obveznica te da njegove obveznice za klimatsku osviještenost ulagateljima nude transparentnu poveznicu s projektima u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti koji ostvaruju korist od dobiti EIB-ovih zelenih obveznica, što se temelji na EIB-ovom izvještajnom sustavu o klimatskim koristima projekata, uključujući pokazatelje učinka kao što su izbjegnute emisije stakleničkih plinova, razine apsolutnih emisija, ušteda potrošnje energije i instalirana dodatna proizvodnja energije;

18.  u tom pogledu pozdravlja prvo izdavanje obveznica EIB-a za osviještenost o održivosti u iznosu od 500 milijuna EUR koje će biti namijenjene projektima s velikim učinkom kojima se podupiru ciljevi održivog razvoja UN-a, uz osiguravanje povjerenja socijalno odgovornih ulagača zahvaljujući rigoroznoj transparentnosti i tržišnim standardima;

19.  pozdravlja činjenicu da je EIB ostvario svoj cilj od 25 % financiranja u području klime; no sa zabrinutošću napominje da Komisija nije dostigla cilj od 20 %;

20.  pozdravlja pokretanje inicijative „Pametno financiranje za pametne zgradeˮ, čiji je cilj ulaganja u projekte energetske učinkovitosti stambenih zgrada učiniti privlačnijima privatnim investitorima i to s pomoću inteligentnog korištenja bespovratnih sredstava EU-a kao jamstva; pozdravlja činjenicu da je EIB nedavno počeo ulagati u socijalno stanovanje;

21.  preporučuje da EIB usvoji energetsku strategiju koja je u potpunosti usklađena s ciljem Pariškog sporazuma, uzimajući u obzir istraživačke dokaze i preporuke iz izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o učinku globalnog zatopljenja od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina i povezanih globalnih kretanja emisija stakleničkih plinova u kontekstu jačanja globalnog odgovora na opasnost od klimatskih promjena, održivog razvoja te napora za iskorjenjivanje siromaštva;

22.  poziva EIB da zadrži zajmove kojima se podupiru ciljevi europske energetske politike;

23.  poziva EIB da dodatno podupire projekte povezane s klimatskim promjenama i zaštitom okoliša, s obzirom na to da je EU jedan od potpisnika Pariškog sporazuma i podsjećajući na obvezu EU-a da do 2030. smanji svoje emisije za najmanje 40 %;

24.  naglašava važnost EIB-ova financiranja u razvoju kapaciteta u području obnovljive energije i poboljšanja energetske učinkovitosti u sektorima kao što su industrija i promet;

25.  poziva EIB da surađuje s malim sudionicima na tržištu i zadrugama u zajednici radi objedinjavanja malih projekata u području obnovljivih izvora energije kako bi stekli uvjete za financiranje iz EIB-a;

Infrastruktura

26.  ističe da EIB pruža podršku sigurnoj i učinkovitoj infrastrukturi za opskrbu energijom, promet i urbana područja, što se očituje u odobravanju kredita u vrijednosti od 18 milijardi EUR za ostvarenje svog infrastrukturnog cilja i više od 22 milijardi EUR godine za kredite za urbani razvoj 2017. godine;

27.  poziva EIB da zadrži zajmove kojima se podupiru ciljevi europske energetske politike;

MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije

28.  pozdravlja snažnu potporu Grupe EIB MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije s ukupnim ulaganjem od 29,6 milijardi EUR, što je imalo pozitivan učinak na 287 000 poduzeća koja zapošljavaju 3,9 milijuna ljudi;

29.  podsjeća na to da je, prema EIB-u, dvostruko veća vjerojatnost da će velika poduzeća biti inovatori u odnosu na MSP-ove, a inovativna mlada poduzeća će u 50 % više slučajeva biti kreditno ograničena u usporedbi s drugim poduzećima; apelira na EIB da manjim zajmovima podrži manja poduzeća kako bi ona mogla imati veći učinak na širi presjek europskog gospodarstva;

30.  s obzirom na ključnu ulogu MSP-ova, smatra da bi strategija EIB-a za MSP-ove trebala uključivati jačanje njegovih administrativnih i savjetodavnih kapaciteta za pružanje informacija i tehničke podrške MSP-ovima u pogledu razvoja i podnošenja zahtjeva za financiranje;

31.  pozdravlja deset normi utvrđenih u Priručniku EIB-a za okolišna i socijalna pitanja koje služe kao preduvjet za sudjelovanje u kreditiranju EIB-a, među ostalim u područjima sprečavanja i smanjivanja onečišćenja, bioraznolikosti i ekosustava, klimatskih standarda, kulturne baštine, nesvojevoljnog preseljenja, prava i interesa ranjivih skupina, radnih standarda, zdravlja na radu i javnog zdravlja te sigurnosti i sudjelovanja dionika;

Odgovornost, transparentnost i komunikacija

32.  apelira na EIB i njegove dionike da razmotre reforme koje su potrebne kako bi se osigurala demokratizacija njegova upravljanja te povećala transparentnost i održivost njegova poslovanja;

33.  poziva EIB da pojača napore koje ulaže u komunikaciju; smatra da je ostvarivanje dijaloga s građanima EU-a neophodno kako bi se bolje objasnio cilj EIB-ovih politika; smatra da se u tom pogledu treba početi razmišljati o jačanju sposobnosti EIB-a za financiranje ne bi li se tako, među ostalim, konkretno pokazao doprinos EU-a svakodnevnom životu njegovih građana;

34.  sa zabrinutošću primjećuje daljnje povećanje općih administrativnih troškova, prvenstveno zbog povećanja troškova koji se odnose na osoblje; upozorava na rizik daljnjeg porasta omjera troškova i prihoda za kapitalnu osnovu EIB-a; traži od EIB-a da zadrži troškovnu disciplinu, održi optimalnost i učinkovitost svoje upravljačke strukture i da ne se pobrine da se ona ne pretvori u prebrojnu rukovoditeljsku strukturu;

35.  prima na znanje EIB-ova nedavna poboljšanja u pogledu transparentnosti, kao što je objava zapisnika sa sastanaka Upravnog vijeća i tablice pokazatelja za projekte koji primaju potporu iz EFSU-a i obrazloženja odluke neovisnog Odbora za ulaganja, u skladu s revidiranom Uredbom o EFSU-u; razumije da banka ne može objavljivati poslovno osjetljive informacije;

36.  podsjeća na činjenicu da se politika transparentnosti Grupe EIB-a temelji na pretpostavci o objavljivanju podataka te na tome da svi mogu pristupiti njezinim dokumentima i informacijama; poziva EIB da dodatno poveća transparentnost, na primjer objavljivanjem detaljnih zapisnika i odobravanjem pristupa informacijama i interno, Parlamentu i drugim institucijama, te javnosti, posebno u vezi sa sustavom ugovaranja i podugovaranja, rezultatima internih istraga te odabirom, praćenjem i evaluacijom aktivnosti i programa;

37.  smatra da je adekvatan nadzor ključan izazov s kojim se EIB suočava; smatra da je, s obzirom na ulogu i institucionalni ustroj banke, potrebna nadzorna struktura;

38.  prima na znanje reviziju politike i postupaka EIB-ova Pritužbenog mehanizma; podsjeća na svoje stajalište o EIB-ovu Pritužbenom mehanizmu izraženo u Rezoluciji od 3. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016.(1); apelira na EIB da ojača neovisnost i učinkovitost svojeg Ureda za pritužbeni mehanizam te da poduzme dodatne mjere kako bi smanjio birokraciju, povećao kapacitet za makroekonomsku analizu i unaprijedio rodnu zastupljenost na visokim položajima;

39.  pozdravlja činjenicu da se sada Parlamentu na zahtjev moraju staviti na raspolaganje dokumenti za mjerenje rezultata za projekte ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a;

40.  podsjeća da je potrebna visoka razina transparentnosti financijskih posrednika koje koristi EIB (posebice komercijalnih banaka, ali i mikrofinancijskih institucija i zadruga), kako bi se osiguralo da se na posredovane zajmove primjenjuju isti zahtjevi za transparentnost kao i na ostale vrste zajmova;

41.  pozdravlja Inicijativu EIB-a za gospodarsku otpornost (ERI) kao dio zajedničkog odgovora EU-a na migracijsku i izbjegličku krizu, s naglaskom na rješavanju glavnih uzroka migracija; ustraje na bliskoj koordinaciji i komplementarnosti s planom EU-a za vanjska ulaganja; napominje da će dosad pokrenutih 26 projekata ERI-ja te 2,8 milijardi EUR ulaganja moći iskoristi više od 1 500 manjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, čime će se osigurati više od 100 000 radnih mjesta;

42.  poziva EIB da poduzme sve potrebne mjere na temelju iskustva stečenog zahvaljujući EFSU-u i da ostvari maksimalne rezultate budućim programom InvestEU, posvećujući osobitu pozornost regionalnim i društvenim nejednakostima i državama članicama koje su najteže pogođene gospodarskom krizom;

43.  pozdravlja povećanje financiranja za južno susjedstvo i zapadni Balkan u okviru ERI-ja u iznosu od 6 milijardi EUR tijekom petogodišnjeg razdoblja koje počinje od listopada 2016., uz već predviđenih 7,5 milijardi EUR, te naglasak na održivu i ključnu infrastrukturu;

44.  naglašava važnost razvoja gospodarske otpornosti u zemljama domaćinima i tranzitnim zemljama podupiranjem stvaranja radnih mjesta i izgradnjom infrastrukture koja je potrebna za lokalno stanovništvo i raseljenu populaciju; pozdravlja činjenicu da izbjegličke zajednice također mogu iskoristiti mogućnosti kako bi razvile svoju samostalnost i živjele dostojanstveno; naglašava da bi ulaganja u gospodarsku otpornost trebala pridonijeti spremnosti regija na buduće vanjske šokove te većoj stabilnosti u nestabilnim zemljama;

45.  konstatira treću godišnjicu EFSU-a i potvrđuje njegova postignuća, a usto pozdravlja ulaganja u iznosu od 335 milijardi EUR mobilizirana diljem Unije otkada su suzakonodavci donijeli Uredbu o EFSU-u (Uredba (EU) 2015/2017)(2), u okviru kojih je odobreno 898 operacija u 28 država članica, od čega dvije trećine potječu iz privatnih resursa, čime se nadmašilo izvorni cilj od 315 milijardi EUR koji je utvrđen 2015.; skreće pozornost na odluku Europskog vijeća i Europskog parlamenta da produlji trajanje EFSU-a i poveća njegov kapacitet na 500 milijardi EUR do kraja 2020.;

46.  naglašava potrebu za ubrzanjem rada na izgradnji unije tržišta kapitala, čime će se EIB-u omogućiti da se uistinu usredotoči na popunjavanje praznina u slučaju tržišnih nedostataka ili da financira visokorizične projekte;

47.  ponovno ističe da prepoznaje potrebu da se osigura kontinuitet u potpori mehanizama koji su utemeljeni na potražnji, kao što je EFSU, kojima se podupiru dugoročna ulaganja u realno gospodarstvo, mobiliziraju privatna ulaganja i stvara znatan makroekonomski učinak te otvaraju radna mjesta u sektorima koji su važni za budućnost Unije izvan postojećeg VFO-a;

48.  potiče pravodobno uspostavljanje popratne inicijative za razdoblje nakon 2020. kako bi se osigurao spomenuti kontinuitet, a koja bi trebala integrirati iskustva stečena u okviru EFSU-a i zadržati ključne čimbenike uspjeha;

49.  smatra da je Grupa EIB-a ključna u uspjesima EFSU-a kao jedini sugovornik za korisnike i posrednike te kao isključivi provedbeni partner; smatra da je za svaki budući program InvestEU, kako bi se izbjeglo udvostručavanje, EIB prirodni partner EU-a za provedbu bankovnih zadaća (upravljanje novčanim sredstvima, upravljanje imovinom, procjena rizika) u vezi s provedbom financijskih instrumenata;

50.  poziva na intenzivniju suradnju Grupe EIB s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama (NPBI) i poziva EIB da nastavi jačati svoj rad s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama kako bi se zajamčilo pružanje pomoći i dodatno razvile savjetodavne aktivnosti i tehnička pomoć za poticanje geografske ravnoteže u dugoročnom razdoblju; konstatira veliku raznolikost iskustava u pogledu projekata EFSU-a; podupire i potiče daljnju razmjenu primjera dobre prakse između EIB-a i država članica kako bi se osigurala veća gospodarska učinkovitost;

Kreditiranje izvan EU-a

51.  pozdravlja važnu ulogu EIB-a u kreditiranju izvan EU-a preko aktivnosti vanjskog kreditiranja; ističe EIB-ovo učinkovito upravljanje mandatom za vanjsko kreditiranje, kako je potvrđeno neovisnom evaluacijom u lipnju 2018., u kojoj se prepoznaje njegova relevantnost i djelotvornost u osiguravanju financiranja EU-a za treće zemlje uz minimalne troškove za proračun Unije; traži da Europski revizorski sud izradi tematsko izvješće o rezultatima EIB-ova vanjskog kreditiranja i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a;

52.  smatra da bi EIB trebao zadržati vodeću ulogu u uspostavi budućih mehanizama financiranja EU-a u trećim zemljama, osiguravajući pritom da je to u interesu lokalnih poduzetnika koji žele uspostaviti lokalna poduzeća, a često mikropoduzeća i mala poduzeća, radi doprinosa prvenstveno lokalnom gospodarstvu, što je prioritet u odlukama EIB-a o davanju zajmova;

53.  smatra da bi EIB trebao zadržati svoje dosadašnje vanjskopolitičke aktivnosti, između ostalog kroz instrumente kao što su mandati za pozajmljivanje trećim zemljama; pozdravlja EIB-ovo upravljanje Investicijskim instrumentom za zemlje AKP-a koji uglavnom pruža projekte kojima se promiče razvoj privatnog sektora; u tom pogledu naglašava da je ključno da se središnja uloga EIB-a, kao bilateralnog financijskog ogranka EU-a, čvrsto odražava u arhitekturi financiranja nakon 2020. za financiranje izvan Unije;

54.  smatra da se aktivnosti EIB-a moraju provoditi potpuno u skladu s ostalim politikama i aktivnostima Europske unije, u skladu s člankom 7. UFEU-a i Poveljom o temeljnim pravima;

55.  ističe važnost godišnjeg izvješćivanja EIB-a o svojim operacijama izvan Unije u pogledu usklađenosti s načelom koherentnosti politike kao vodećim načelom vanjskog djelovanja Unije, Programa UN-a za 2030. za održivi razvoj i Pariškog klimatskog sporazuma;

56.  podsjeća EIB da mora djelovati u skladu sa svojim razvojnim mandatom u okviru mandata za vanjsko kreditiranje kako bi se osiguralo da ulaganja u zemlje u razvoju donose prihode lokalnim poreznim tijelima;

57.  prima na znanje činjenicu da pola svih EIB-ovih zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje (ELM) odlazi lokalnim financijskim posrednicima u cilju poticanja mikrokredita i traži od EIB-a da dostavi potpunije i sustavnije informacije u pogledu kreditiranja od strane njegovih financijskih posrednika;

58.  podsjeća da aktivnosti EIB-a moraju odražavati unutarnje i vanjske politike Unije; naglašava da bi se njegovim uvjetima kreditiranja trebalo olakšati postizanje predmetnih ciljeva politike, osobito razvoj rubnih regija Unije, promicanjem rasta i zapošljavanja; traži od EIB-a da prije prihvaćanja projekata znatno intenzivira mehanizme za pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja tijelima lokalne i regionalne vlasti kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje, posebno onima s najnižom stopom prihvaćenih projekata;

59.  poziva EIB da poduzme značajna ulaganja u ekološku tranziciju u zemljama istočnog susjedstva;

60.  poziva EIB da pojača svoje napore u pružanju financijskih sredstava za diversifikaciju svih ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju i kružno gospodarstvo u cijelom svijetu, što zahtijeva djelovanje koje nadilazi nacionalne granice i obuhvaća razne regije, vladine jedinice i manja poduzeća, te poziva da se zaustavi financiranje projekata koji predstavljaju ozbiljan rizik za okoliš i prirodne resurse;

61.  ističe važnost EIB-ovih aktivnosti financiranja u istočnom susjedstvu; traži od EIB-a da daje više zajmova zemljama istočnog susjedstva i time pruži potporu ulaganjima u zemljama koje provode sporazume o pridruživanju s EU-om;

Porezna usklađenost

62.  pozdravlja Okvir za borbu protiv pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koji je EIB donio u siječnju 2018., a kojim se utvrđuju ključna načela koja uređuju AML-CFT i povezane aspekte integriteta u aktivnostima Grupe EIB-a;

63.  pozdravlja napredak EIB-a u usvajanju najviših standarda u cilju sprječavanja poreznih prijevara, utaja poreza, pranja novca i financiranja terorizma, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja, koji je ostvaren zahvaljujući potpunoj primjeni politika i standarda EU-a, što pokazuje primjer EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe; u tom pogledu poziva EIB da prekine suradnju s posrednicima, zemljama i jurisdikcijama koji su na tom popisu; naglašava da je apsolutno nužno da EIB stalno pažljivo prati razvoj događaja te da prilagođava svoje aktivnosti promjenjivim okolnostima u vezi s tim praksama;

64.  potiče EIB da nastavi s pojačanom dubinskom analizom za svaku operaciju s utvrđenim višim faktorima rizika, kao što su veza s nekooperativnim jurisdikcijama, pokazatelji poreznih rizika i operacije sa složenim strukturama s više jurisdikcija, bez obzira na postojanje veza s nekooperativnim jurisdikcijama;

65.  naglašava važnost osiguranja visoke kvalitete informacija o krajnjim korisnicima i učinkovitog sprečavanja transakcija koje uključuju financijske posrednike kao što su komercijalne banke i investicijska društva s negativnim presedanima u pogledu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca;

66.  pozdravlja činjenicu da EIB uzima u obzir porezni učinak u zemljama u kojima su izvršena ulaganja i način na koji se tim ulaganjima doprinosi gospodarskom razvoju, otvaranju radnih mjesta i smanjenju nejednakosti;

67.  poziva EIB da pojača napore koje ulaže u komunikaciju; smatra da je ključno da surađuje s građanima EU-a kako bi bolje objasnio ciljeve svojih politika i na konkretan način predstavio doprinos EU-a svakodnevnom životu njegovih građana;

68.  očekuje da će EIB svoju unutarnju politiku prilagoditi novo donesenom pravnom okruženju kako bi se, osim borbe protiv utaje poreza, također poduzele mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza, kako je opisano u Komunikaciji Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (COM(2018)1756);

69.  potiče EIB-ovu suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i nacionalnim tijelima u cilju sprečavanja prijevara i pranja novca;

Brexit

70.  poziva pregovarače Brexita da postignu dogovor o postupnom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz portfelja EIB-a osnovanog sudjelovanjem Ujedinjene Kraljevine, o povratu uplaćenog kapitala Ujedinjene Kraljevine te da se nastave zaštitni mehanizmi za EIB i njegovu imovinu u Ujedinjenoj Kraljevini; naglašava da povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ne smije utjecati na EIB-ov rejting AAA;

71.  poziva na pravedno rješenje za britanske zaposlenike EIB-a;

72.  pozdravlja razvoj regionalnih platformi za ulaganja u cilju rješavanja tržišnih nedostataka i potreba specifičnih za pojedine države;

73.  ponavlja da je potrebno smanjiti neravnomjernu zemljopisnu raspodjelu EIB-ovih financiranja s obzirom na to da je 2017. godine 70 % sredstava dodijeljeno u šest država članica, iako je jedan od EIB-ovih ciljeva gospodarska i socijalna kohezija u Uniji; umjesto toga poziva na dinamičnu, poštenu i transparentnu zemljopisnu raspodjelu projekata i ulaganja među državama članicama s posebnim naglaskom na slabije razvijene regije;

°

°  °

74.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0198.

(2)

  SL L 169, 1.7.2015., str. 1.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (6.11.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke

(2018/2161(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Eider Gardiazabal Rubial

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  inzistira na činjenici da pojačanu gospodarsku ulogu Grupe Europske investicijske banke (EIB), njezin povećani investicijski kapacitet i upotrebu proračuna EU-a kao jamstva za operacije Grupe EIB-a mora pratiti veća transparentnost i odgovornost; podsjeća na to da se ista načela odgovornosti i transparentnosti moraju primjenjivati na tijela EU-a koja se ne financiraju iz proračuna EU-a, kako je 2018. ponovno istaknuo Europski revizorski sud;

2.  poziva na hitno jačanje nadležnosti Parlamenta u pogledu strateškog usmjerenja i politika EIB-a kako bi se osigurao prijeko potreban demokratski nadzor nad ulaganjima;

3.  pozdravlja doprinos Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u prevladavanju tržišnih nedostataka uklanjanjem propusta na tržištu i pokretanjem privatnih ulaganja;

4.  napominje da je provedba potpore MSP-ovima u okviru EFSU-a bila djelotvorna u osiguranju brzog pristupa financijskim sredstvima za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; naglašava da je važno korisnicima pružiti jasnije informacije o načinima pristupa financijskim sredstvima kako bi se ojačala EIB-ova potpora MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

5.  poziva EIB da nastavi jačati suradnju s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama kako bi se osiguralo informiranje te daljnji razvoj savjetodavnih aktivnosti i tehničke pomoći za dugoročnu uravnoteženu zemljopisnu raspodjelu EFSU-a; poziva lokalne urede EIB-a da u cilju promicanja EFSU-a svoje informacijske aktivnosti prošire na lokalne partnere; naglašava da je važno postići bolju zemljopisnu i sektorsku raspodjelu EIB-ovih aktivnosti kreditiranja, a da se pritom ne dovede u pitanje visoka kvaliteta projekata;

6.  u kontekstu nacionalnih razvojnih banaka i institucija naglašava da je, s jedne strane, važno ponovno razmotri njihove odnose s EIB-om, Europskom bankom za obnovu i razvoj i razvojnim bankama kako bi se osigurala usklađenost između njihovih mandata i, s druge strane, ojačati njihovu suradnju s Komisijom, EIB-om te nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima kako bi se stvorilo više sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i financijskih instrumenata i zajmova EIB-a, smanjila administrativna opterećenja, pojednostavili postupci, povećali administrativni kapaciteti, potaknuo teritorijalni razvoj i kohezija te poboljšala vidljivost europskih strukturnih i investicijskih fondova i financiranja EIB-a;

7.  poziva EIB da ulaganja usmjeri na veći broj prekograničnih projekata, posebno s obzirom na nove prioritete revidirane Uredbe o EFSU-u; naglašava da se smatra da projekti koji povezuju dvije ili više država članica imaju snažnu dodanu vrijednost, no nailaze na probleme u nalaženju financiranja te bi stoga EIB na njih trebao usmjeriti svoje aktivnosti kreditiranja;

8.  ustraje u tome da bi EIB trebao imati ključnu ulogu u poticanju ulaganja koja su najdjelotvornija u pogledu otvaranja novih radnih mjesta; nadalje, očekuje od EIB-a da osigura detaljne informacije o takvim ulaganjima i da se usredotoči na radna mjesta visoke razine kvalitete i održivosti;

9.  ponavlja da su aktivnosti EIB-a nužne za rješavanje jaza između investicija iz javnog i privatnog sektora, koji se u Europi produbljuje još od gospodarske i financijske krize; stoga podsjeća EIB da ima mogućnost djelovati u suprotnom smjeru i ponovno pokrenuti takva ulaganja;

10.  pozdravlja razvoj regionalnih platformi za ulaganja u cilju rješavanja tržišnih nedostataka i potreba specifičnih za pojedine države;

11.  ponavlja da je potrebno smanjiti neravnomjernu zemljopisnu raspodjelu EIB-ovih financiranja s obzirom na to da je 2017. godine 70 % sredstava dodijeljeno u šest država članica, iako je jedan od EIB-ovih ciljeva gospodarska i socijalna kohezija u Uniji; umjesto toga poziva na dinamičnu, poštenu i transparentnu zemljopisnu raspodjelu projekata i ulaganja među državama članicama s posebnim naglaskom na slabije razvijene regije;

12.  očekuje da će EIB svoju unutarnju politiku prilagoditi novo donesenom pravnom okruženju kako bi se, osim borbe protiv utaje poreza, također poduzele mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza, kako je opisano u Komunikaciji Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (COM(2018)1756);

13.  ističe da bi, neovisno o konačnom sporazumu između Ujedinjene Kraljevine i Unije, EIB-ovi dioničari trebali zajamčiti da EIB može održati postojeći kapacitet ulaganja i razinu kreditiranja;

14.  pozdravlja činjenicu da je EIB ostvario svoj cilj od 25 % financiranja u području klime; no sa zabrinutošću napominje da Komisija nije dostigla cilj od 20 %;

15.  poziva EIB da pojača svoje napore u pružanju financijskih sredstava za diversifikaciju svih ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju i kružno gospodarstvo u cijelom svijetu, što zahtijeva djelovanje koje nadilazi nacionalne granice i obuhvaća razne regije, vladine jedinice i manja poduzeća, te poziva da se zaustavi financiranje projekata koji predstavljaju ozbiljan rizik za okoliš i prirodne resurse;

16.  pozdravlja pokretanje inicijative „Pametno financiranje za pametne zgradeˮ, čiji je cilj ulaganja u projekte energetske učinkovitosti stambenih zgrada učiniti privlačnijima privatnim investitorima i to s pomoću inteligentnog korištenja bespovratnih sredstava EU-a kao jamstva; pozdravlja činjenicu da je EIB nedavno počeo ulagati u socijalno stanovanje;

17.  međutim, napominje da se prema Izvješću radne skupine na visokoj razini za ulaganje u socijalnu infrastrukturu u Europi samo 4 % odobrenih sredstava EFSU-a koristi za podupiranje projekata socijalne infrastrukture u Uniji;

18.  ističe važnost ex ante i ex post evaluacija konkretnog postignutog ekonomskog, socijalnog i ekološkog učinka te općeg makroekonomskoga učinka, uz istovremeno dostavljanje potpunih informacija Europskom parlamentu;

19.  pozdravlja činjenicu da se sada Parlamentu na zahtjev moraju staviti na raspolaganje dokumenti za mjerenje rezultata za projekte ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a;

20.  potiče EIB da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi sve raspoložive instrumente i njihov učinak na terenu kako bi se suzbili temeljni razlozi migracija;

21.  ustraje u činjenici da bi standardi za financijske posrednike trebali biti ambiciozniji te da EIB mora nadzirati svoju suradnju s institucijama koje pokazuju negativne rezultate u pogledu transparentnosti, prijevara, korupcije te ekoloških i socijalnih učinaka;

22.  potiče EIB-ovu suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i nacionalnim tijelima u cilju sprečavanja prijevara i pranja novca;

23.  zahtijeva veći nadzor i objavljivanje podataka o posredovanim aktivnostima komercijalnih banaka i sličnih financijskih institucija;

24.  ističe važnost EIB-ovi aktivnosti financiranja u istočnom susjedstvu; traži od EIB-a da izdaje više zajmova zemljama istočnog susjedstva i time pruži potporu ulaganjima u zemlje koje provode sporazume o pridruživanju s EU-om;

25.  još jednom poziva Grupu EIB-a da u skoroj budućnosti usvoji svoju revidiranu politiku o zviždačima i da aktualnu reviziju svojeg mehanizma za pritužbe iskoristi kao priliku da poveća svoju legitimnost, dostupnost, predvidivost, pravičnost i transparentnost.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

5.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Karine Gloanec Maurin, Alain Lamassoure, Janusz Lewandowski, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Marco Valli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Michael Detjen, Stefan Gehrold

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

24

+

ALDE

Jean Arthuis, Gérard Deprez

PPE

Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Stefan Gehrold, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Alain Lamassoure, Janusz Lewandowski, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Inese Vaidere

S&D

Michael Detjen, Eider Gardiazabal Rubial, Karine Gloanec Maurin, John Howarth, Vladimír Maňka, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

VERTS/ALE

Indrek Tarand

4

-

ECR

Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk

ENF

André Elissen

NI

Eleftherios Synadinos

2

0

EFDD

Marco Valli

ENF

Marco Zanni

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (15.10.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke

(2018/2161(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Sander Loones

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava i pozdravlja važnost koju Europska investicijska banka (EIB) pridaje operacijama izvan EU-a u svojoj ukupnoj aktivnosti davanja zajmova; ističe da bi se novim kreditiranjem izvan EU-a trebalo i dalje održavati prilično ravnomjerno razgraničenje između potpore za društvenu i gospodarsku infrastrukturu i potpore za razvoj lokalnog privatnog i javnog sektora; podsjeća na to da je 10 % ukupne aktivnosti davanja zajmova EIB-a namijenjeno operacijama izvan Unije; iz tog razloga ističe važnost godišnjeg izvješćivanja EIB-a o svojim operacijama izvan Unije u pogledu usklađenosti s načelom koherentnosti politike, vodećim načelom vanjskog djelovanja Unije, Programa UN-a za 2030. za održivi razvoj i Pariškog klimatskog sporazuma;

2.  pozdravlja aktivnosti izvješćivanja EIB-a kako bi se osigurala veća razina transparentnosti, no zahtijeva veći pristup informacijama o njegovim aktivnostima, posebno onima koje se odnose na sustav ugovaranja i podugovaranja te pristup financijskim podacima koji se odnose na projekte koje financira EIB; poziva EIB da poveća sudjelovanje civilnog društva i dionika;

3.  podsjeća da aktivnosti EIB-a moraju odražavati unutarnje i vanjske politike Unije; naglašava da bi se njegovim uvjetima kreditiranja trebalo olakšati postizanje tih ciljeva, osobito razvoj rubnih regija Unije, promicanjem rasta i zapošljavanja; traži od EIB-a da prije prihvaćanja projekata znatno intenzivira mehanizme za pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja tijelima lokalne i regionalne vlasti kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje, posebno onima s najnižom stopom prihvaćenih projekata;

4.  poziva EIB na to da u svojem kreditiranju izvan EU-a posebnu pozornost i dalje pridaje razvoju privatnog sektora, kao glavnog pokretača smanjenja siromaštva, te financiranju i kreditnim linijama namijenjenima institucijama za mikrofinanciranje; u tom pogledu također poziva EIB da poboljša učinkovit pristup financiranju za MSP-ove i da se za posredničke banke koje isplaćuju sredstva EIB-a uspostave proaktivniji zahtjevi u pogledu politika za MSP-ove i mikropoduzeća; prima na znanje činjenicu da pola svih EIB-ovih zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje (ELM) odlazi lokalnim financijskim posrednicima u cilju poticanja mikrokredita i traži od EIB-a da dostavi potpunije i sustavnije informacije u pogledu kreditiranja od strane njegovih financijskih posrednika; poziva na strateški doprinos EIB-a rješavanju glavnih uzroka migracija proširenjem EIB-ovog mandata za vanjsko kreditiranje (ELM);

5.  poziva EIB da poveća izvore financiranja sklapanjem partnerstva s drugim financijskim institucijama, spajanjem vlastitih zajmova i bespovratnih sredstava trećih strana te dodatnim razvojem svojih izvora financiranja, tehničkih savjeta i pomoći u cilju privlačenja dodatnog financiranja; poziva EIB da snažnije zajamči poštovanje ciljeva politike u području okoliša i socijalne politike Unije, uključujući projekte koji se sufinanciraju ili doprinose investicijskim fondovima i fondovima privatnog kapitala;

6.  poziva EIB da uskladi svoje aktivnosti s najnovijim preporukama UNCTAD-a i da podupre jačanje novih vlastitih industrijskih politika zemalja u razvoju tako da pridonosi stvaranju alata za investicijske politike te da se usredotoči na različite sektore, gospodarske aktivnosti i mehanizme radi maksimalnog povećanja doprinosa ulaganja u razvoj industrijskih kapaciteta;

7.  pozdravlja uspostavu inicijative EIB-a za gospodarsku otpornost koja je usmjerena na pomaganje zemljama zapadnog Balkana i južnom susjedstvu EU-a u suočavanju s izazovima nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja; poziva na povećanje financijskih sredstava za ovu inicijativu i veću uključenost EIB-a u tim regijama kako bi se pružila potpora humanitarnom djelovanju, otvaranju radnih mjesta, gospodarskom rastu i poboljšanju infrastrukture; u tom pogledu pozdravlja odobrenje prvih projekata Europskog plana za vanjska ulaganja (EEIP) u Africi te se raduje snažnijoj ulozi EIB-a;

8.  poziva EIB da poduzme značajna ulaganja u ekološku tranziciju u zemljama istočnog susjedstva;

9.  pozdravlja plan EIB-a za uspostavu Obveznice za klimatsku osviještenost i potiče ga da preuzme ključnu ulogu u održivom financiranju unutar i izvan Europe; poziva EIB da u svojim aktivnostima kreditiranja prednost daje postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. daljnjim poticanjem ulaganja u socijalne, zelene i održive projekte;

10.  smatra da bi EIB trebao nastaviti jačati svoju ulogu u postizanju održivog razvoja u skladu s ciljevima održivog razvoja te da bi se zajmovi u okviru njegove klimatske strategije trebali usmjeriti uglavnom na sektore čistog prometa i čiste energije s obzirom da ti sektori imaju znatan potencijal za inovacije; poziva EIB da postupno ukine svoju potporu fosilnim gorivima i projektima koji potiču krčenje šuma i gubitak bioraznolikosti te da veću pozornost usmjeri na utjecaj svojih aktivnosti na ljudska prava i radna prava;

11.  poziva EIB da zajamči da se od poduzeća koja sudjeluju u projektima koje EIB sufinancira zahtijeva da se pridržavaju načela jednakih plaća i transparentnosti plaća te načela rodne ravnopravnosti, kako je utvrđeno u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(1); traži isto tako da se u odlukama EIB-a o financiranju projekata u obzir uzmu mjere koje su poduzeća koja se natječu donijela u području socijalne odgovornosti poduzeća;

12.  podsjeća EIB da mora djelovati u skladu sa svojim razvojnim mandatom u okviru mandata za vanjsko kreditiranje kako bi se osiguralo da ulaganja u zemlje u razvoju donose prihode lokalnim poreznim tijelima;

13.  imajući u vidu da se u javnim i privatnim sektorima bilježi manjak projekata te da se neke države članice više ne mogu zaduživati, traži od EIB-a da s ciljem ublažavanja manjka ulaganja u EU-u razmotri mogućnost da se jednokratni nacionalni doprinosi projektima koje financira EIB, bilo da je riječ o intervenciji države članice ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, smatraju jednokratnim mjerama u smislu članaka 3. i 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(2).

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Yannick Jadot, France Jamet, Elsi Katainen, Jude Kirton-Darling, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Anne-Marie Mineur, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, William (The Earl of) Dartmouth, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sander Loones, Fernando Ruas, Paul Rübig, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Czesław Hoc, Stanisław Ożóg, Jozo Radoš, Anders Sellström

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Elsi Katainen, Jozo Radoš

ECR

Czesław Hoc, Sander Loones, Stanisław Ożóg, Jan Zahradil

EFDD

Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth

GUE/NGL

Eleonora Forenza, Helmut Scholz

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Fernando Ruas, Paul Rübig, Tokia Saïfi, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Anders Sellström, Adam Szejnfeld

S&D

Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Yannick Jadot

2

-

ENF

France Jamet

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

1

0

ENF

Danilo Oscar Lancini

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL L 204, 26.7.2006., str. 23.

(2)

SL L 209, 2.8.1997., str. 1.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

9

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

David Coburn, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Stefan Gehrold, Sven Giegold, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Barbara Kappel, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Ivana Maletić, Marisa Matias, Costas Mavrides, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Peter Simon, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ashley Fox, Jeppe Kofod, Paloma López Bermejo, Michel Reimon, Joachim Starbatty, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pilar Ayuso, Elmar Brok, Helga Stevens


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

24

+

ALDE

Thierry Cornillet

ECR

Ashley Fox, Bernd Lucke, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Joachim Starbatty, Helga Stevens

ENF

Barbara Kappel

PPE

Pilar Ayuso, Elmar Brok, Markus Ferber, Stefan Gehrold, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Tom Vandenkendelaere

9

-

EFDD

David Coburn

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Marisa Matias, Dimitrios Papadimoulis, Miguel Viegas

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Michel Reimon, Ernest Urtasun

9

0

ALDE

Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

EFDD

Marco Valli

S&D

Jeppe Kofod, Costas Mavrides, Alfred Sant, Peter Simon

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 8. siječanja 2019.Pravna napomena