Postupak : 2018/2094(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0427/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0427/2018

Rasprave :

PV 11/02/2019 - 20
CRE 11/02/2019 - 20

Glasovanja :

PV 13/02/2019 - 8.16
CRE 13/02/2019 - 8.16
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0098

IZVJEŠĆE     
PDF 278kWORD 100k
5.12.2018
PE 625.528v02-00 A8-0427/2018

o stanju rasprave o budućnosti Europe

(2018/2094(INI))

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelj: Ramón Jáuregui Atondo

Izvjestiteljica za mišljenje (*):Ivana Maletić, Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stanju rasprave o budućnosti Europe

(2018/2094(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor iz Lisabona o izmjeni Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, potpisan 13. prosinca 2007.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju te njezin dodatni protokol i njezinu revidiranu verziju,

–  uzimajući u obzir članak 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir neformalni sastanak 27 čelnika država ili vlada EU-a od 29. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju i Plan 27 država članica iz Bratislave od 16. rujna 2016. godine,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije razvijanjem potencijala sadržanog u Ugovoru iz Lisabona(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona(6),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. i pet naknadnih dokumenata za razmatranje (COM(2017)2025, COM(2017)0206, COM(2017)0240, COM(2017)0291, COM(2017)0315, COM(2017)0358),

–  uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju od 25. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir obavijest Ujedinjene Kraljevine od 29. ožujka 2017. o svojoj namjeri izlaska iz Europske unije,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe i šire od 6. srpnja 2017.(7),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Odbora regija o Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe – Razmatranja i scenariji za EU27 do 2025. od 12. svibnja 2017.(8),

–  uzimajući u obzir različite doprinose nacionalnih parlamenata o Bijelog knjizi i dokumentima za razmatranje Komisije o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera o stanju Europske unije 2018. održan 12. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera o stanju Europske unije 2017. održan 13. rujna 2017. i njegov plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju od 24. listopada 2017. (COM(2017)0650),

–  uzimajući u obzir govor na sveučilištu Sorbonne francuskog predsjednika Emmanuela Macrona od 26. rujna 2017. pod nazivom „Inicijativa za Europu: Suverena, ujedinjena demokratska Europa”,

–  uzimajući u obzir neformalni sastanak na vrhu čelnika država i vlada EU-a u Tallinu od 29. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir Program čelnika koji je donesen na sastanku Europskog vijeća od 19. i 20. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava Vijeća, Parlamenta i Komisije od 17. studenog 2017.,

–  uzimajući u obzir plan Komisije za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije (EMU) od 6. prosinca 2017. (COM(2017)0821) te osobito prijedlog za uspostavu Europskog monetarnog fonda (EMF) (COM(2017)0827), prijedlog za uvođenje sadržaja Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u pravni okvir Unije (COM(2017)0824) i komunikaciju o europskom ministru gospodarstva i financija (COM(2017)0823),

–  uzimajući u obzir sastanak Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2017. te sastanak čelnika i sastanke na vrhu država europodručja koji su se održavali u njegovu okviru,

–  uzimajući u obzir pismo 26 nacionalnih parlamenata iz 20 država članica od 20. prosinca 2017. o transparentnosti donošenja odluka u Vijeću,

–  uzimajući u obzir izjavu od 10. siječnja 2018. donesenu na sastanku na vrhu južnih zemalja Europske unije (Cipar, Francuska, Grčka, Malta, Portugal i Španjolska) naslovljenu „Poticanje razvoja EU-a u 2018.”, izjavu o budućnosti Europe koju su 26. siječnja 2018. dale zemlje Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) te zajedničku izjavu europskih ministara financija iz Finske, Danske, Estonije, Irske, Latvije, Litve, Nizozemske i Švedske od 6. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. veljače 2018. naslovljenu „Europa koja ostvaruje rezultate: institucionalne mogućnosti za učinkovitije funkcioniranje Europske unije” (COM(2018)0095),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2018/234 od 14. veljače 2018. o poticanju europskog karaktera i učinkovite provedbe izbora 2019. za Europski parlament(9),

–  uzimajući u obzir neformalni sastanak 27 čelnika država ili vlada EU-a od 23. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u EU-u u 2016. godini(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o provedbi odredbi Ugovora o nacionalnim parlamentima(11),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije za Uredbu Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. od 2. svibnja 2018. (COM(2018)0322),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije za Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije od 2. svibnja 2018. (COM(2018)0325),

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održan 17. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće Europskog ombudsmana u strateškoj istrazi OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća od 16. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Meseberga od 19. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir sastanak Europskog vijeća od 28. – 29. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018. naslovljeno „Promišljanje o Europi: glas regionalnih i lokalnih vlasti za obnovu povjerenja u Europsku uniju”,

–  uzimajući u obzir rasprave o budućnosti Europe s čelnicima država ili vlada u prostorima Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0427/2018),

A.  budući da je od povijesne Schumanove deklaracije od 9. svibnja 1950. Europska unija primjer nadnacionalne integracije bez premca koja je svojim je građanima omogućila dugotrajan mir, blagostanje i dobrobit; budući da su zajednička sigurnost, poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava te dobrobit njezinih naroda u središtu njezinih težnji i djelovanja;

B.  budući da su slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi, jedinstvena valuta, program Erasmus, regionalne, poljoprivredne i kohezijske politike te Obzor 2020. tek neka od temeljnih postignuća Unije koja doprinose dobrobiti europskih građana; budući da Unija treba raspolagati odgovarajućim ovlastima i sredstvima za suočavanje s izazovima 21. stoljeća;

C.  budući da se u proteklih nekoliko godina Unija suočila s većim brojem kriza kojima su stavljeni na kušnju otpornost i kapacitet za djelovanje na odlučan i ujedinjen način;

D.  budući da je u razdoblju od 2014. do 2017. bilo na snazi više socijalno uravnoteženih i djelotvornih monetarnih i makroekonomskih politika, kao što su nestandardne politike Europske središnje banke, fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu te Plan ulaganja za Europu, koje su pridonijele gospodarskom i socijalnom oporavku EU-a;

E.  budući da su, iako je Europa uspjela kontrolirati i prebroditi najkritičnije trenutke financijske gospodarske krize, važne i hitne reforme na razini EU-a i država članica u području općeg gospodarskog upravljanja te osobito u europodručju, kao i u smislu daljnjeg jačanja oporavka jedinstvenog tržišta i razvoja socijalnih standarda socijalnih država, još uvijek pred nama;

F.  budući da bi, s obzirom na brojne unutarnje i vanjske trenutačne i buduće izazove s kojima se Unija suočava u nestabilnom i složenom globalnom svijetu, posebno one koji se odnose na migracije, demografski pad, terorizam, sigurnost, klimatske promjene, pitanje okoliša, očuvanje multilateralnog svjetskog poretka, dovršetak EMU-a, globalizaciju, slobodnu i pravednu međunarodnu trgovinu temeljenu na pravilima, vanjske poslove i obranu, razvoj socijalnog stupa i borbu protiv populizma, netolerancije i ksenofobije, EU trebao promicati obnovljeni duh suradnje i solidarnosti među državama članicama na temelju članaka 2. i 3. UEU-a i Povelje o temeljnim pravima, dok bi cilj utvrđen Ugovorom iz Lisabona o stvaranju sve tješnje povezane unije među narodima Europe trebao i dalje nadahnjivati mjere Unije za daljnje jačanje europske integracije i učinkovito rješavanje tih izazova;

G.  budući da je Parlament vrlo zabrinut zbog porasta populističkih, ksenofobnih i antieuropskih pokreta diljem Europe; budući da Unija i njezine države članice moraju ojačati svoje napore za obranu i promicanje demokratskih vrijednosti, temeljnih načela i ciljeva europske integracije;

H.  budući da je referendumom u Ujedinjenoj Kraljevini iz lipnja 2016. koji je rezultirao objavom Ujedinjene Kraljevine od 29. ožujka 2017. o njezinoj namjeri izlaska iz Europske unije ojačana rasprava o budućnosti Unije; budući da su pregovori o planiranom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a pokazali visoku razinu međuovisnosti država članica, stupanj do kojeg se svi oslanjamo na zajedničke instrumente i politike te troškove svakog izlaska;

I.  budući da se jačanje rasprave o budućnosti Europe, osim u rezolucijama Parlamenta o budućnosti Europe od 16. veljače 2017., odražava i u Deklaraciji i Planu iz Bratislave, Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe, Rimskoj deklaraciji, programu čelnika koju je u listopadu 2017. donijelo Europsko vijeće te raznim doprinosima pojedinih država članica ili skupina, kao i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija, te u plenarnim raspravama u Europskom parlamentu o „Budućnosti Europe” s čelnicima država ili vlada, na međuparlamentarnim sjednicama odbora i u organizaciji dijaloga i savjetovanja s građanima koje provode razne institucije, tijela i države članice;

J.  budući da anketa Parlamenta, provedena između 8. i 26. rujna 2018., pokazuje da 62 % ispitanika smatra da je članstvo u njihovim državama dobro i da 68 % ispitanika smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU-u, što je najviši rezultat zabilježen od 1983.;

K.  budući da vrijednosti i načela na kojima se temelji Unija obilježavaju sferu s kojom se može poistovjetiti svaki europski građanin, bez obzira na političke ili kulturne razlike koje se povezuju s nacionalnim identitetom;

L.  budući da su predstojeći izbori za Europski parlament prilika za razmatranje rasprave o budućnosti Europe i s obzirom na glavne institucionalne prioritete Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća za novo razdoblje;

M.  budući da se EU suočava s iznimno važnim razdobljem izgradnje, s obzirom na prirodu i dimenziju svojih izazova, i budući da se oni mogu riješiti samo zajedničkim radom, većom i boljom integracijom i solidarnošću među državama članicama, te u potpunosti se koristeći postojećim odredbama Ugovora iz Lisabona i reformom Ugovorâ kako bi se poboljšalo institucionalno donošenje odluka i osigurala odgovarajuća ravnoteža nadležnosti;

N.  budući da bi ciljevi institucionalnih reformi trebali biti usmjereni na veću demokratizaciju postupaka donošenja odluka te jačanje transparentnosti donošenja odluka i odgovornosti Unije i njezinih institucija; budući da je sada, s obzirom na te ciljeve, prikladno vrijeme za promicanje istinskog građanskog sudjelovanja u europskom projektu i organiziranje savjetovanja te poticanje redovitog dijaloga s građanima i predstavničkim udrugama, u skladu sa zahtjevima članka 11. UEU-a;

O.  budući da je Uniji potrebna jača struktura vlasti, uz pojačani demokratski nadzor Parlamenta, kako bi se suočila s izazovima današnjice i budućnosti; budući da su transparentnost i integritet institucija i tijela EU-a ključni za izgradnju povjerenja građana;

P.  budući da zajednička francusko-njemačka Deklaracija iz Meseberga sadrži niz promišljanja i prijedloga za jačanje europske suradnje, posebno u području gospodarskog upravljanja;

Q.  budući da je promicanje europske dimenzije kulture i obrazovanja ključno za jačanje europskog građanstva, uzimajući pritom u obzir da je Unija suočena s nedostatkom znanja, što znači da mlađe generacije postignuća Unije uglavnom uzimaju zdravo za gotovo;

1.  podsjeća da je u rezolucijama Parlamenta o budućnosti Europe od 16. veljače 2017. istaknuta važnost jedinstvenog institucijskog okvira i metode Zajednice te da je u njima predloženo nekoliko prijedloga i inicijativa koji su od osobitog značaja za europsku integraciju kojima se može pridonijeti izgradnji budućnosti Europe;

2.  ističe da se Unija sa svojim izazovima u pogledu svoje budućnosti mora suočiti putem veće i bolje političke integracije, uz potpuno poštovanje i promicanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokratskih vrijednosti te zajednički rad; ističe da građani žele Europu koja štiti njihova prava, dobrobit i socijalni model na temelju zajedničkog suvereniteta, što zahtijeva odgovarajuću političku integraciju; poziva čelnike država ili vlada da nastave tim putem u obnovljenom duhu solidarnosti i suradnje;

3.  ističe da su čelnici država ili vlada koji su sudjelovali u Parlamentu na plenarnoj sjednici tijekom rasprava o budućnosti Europe potvrdili da je potrebno zajedno se suočiti s izazovima budućnosti te bolje raditi na onom što se može postići samo zajedničkim djelovanjem;

4.  ponavlja svoje uvjerenje da diferencirana integracija mora ostati dostupna svim državama članicama te i dalje predstavljati metodu dublje europske integracije, koju ne treba miješati s idejom Europe à la carte; ustraje u tome da je potrebno izbjeći svaku percepciju stvaranja prvog i drugog razreda članstva u Uniji u trenutačnoj raspravi o diferenciranoj integraciji;

5.  podsjeća da diferencirana integracija ne bi trebala predstavljati način za smanjenje političke integracije;

6.  naglašava da je zbog krize došlo do neravnoteže između glavnih institucija Unije i da Europsko vijeće provodi vlastitu političku inicijativu na štetu prava Komisije na inicijativu podupirući međuvladinu metodu; međutim, smatra da je metoda Zajednice najprikladnija za funkcioniranje Unije; podsjeća na brojne rezolucije koje je Parlament usvojio u tom pogledu te ponavlja svoj poziv Europskom vijeću da u potpunosti poštuje granice svojih nadležnosti koje su sadržane osobito u članku 15. UEU-a;

7.  ponavlja da je jednoglasnost koja se Ugovorima zahtijeva u nekim temeljnim pitanjima gotovo nepremostiva prepreka u važnim trenucima i odlukama te se stoga u pogledu postupaka donošenja odluka zalaže za načelo glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću, a za zakonodavstvo za primjenu redovnog zakonodavnog postupka u svim područjima u kojima je to moguće; podsjeća da se to na temelju postojećih Ugovora može ostvariti primjenom različitih prijelaznih klauzula ili, u slučaju pojačane suradnje, primjenom članka 333. UFEU-a;

8.  u tom pogledu pozdravlja najavu predsjednika Junckera iz njegova govora o stanju Unije od 12. i 13. rujna 2017. o namjeri da se predloži primjena glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću za određena područja politika, no žali zbog toga što se Uredba o VFO-u ne nalazi među njima;

9.  posebno pozdravlja činjenicu da je Komisija predložila upotrebu sustava glasovanja kvalificiranom većinom u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) u pogledu stajališta o pitanjima ljudskih prava u međunarodnim forumima, odluka o uspostavi režima sankcija i odluka o pokretanju ili provedbi civilnih misija kao odgovor na krize u inozemstvu, s obzirom na važnost ubrzavanja postupaka odlučivanja i povećanja njihove učinkovitosti te s obzirom na potrebu za tim da Unija više nastupa jednoglasno;

10.  ponavlja svoj prijedlog da se Vijeće pretvori u istinski zakonodavni dom ravnopravan s Parlamentom, kao što je navedeno u Rezoluciji od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona i o poboljšanju transparentnosti postupka donošenja odluka; u tom kontekstu ukazuje na posebno izvješće Ombudsmana o transparentnosti zakonodavnog postupka Vijeća i pismo izaslanstava COSAC-a od 20. prosinca 2017. u kojem se poziva na veću transparentnost u donošenju političkih odluka, osobitu od strane Vijeća i neformalnih tijela kao što je Euroskupina, u skladu sa sličnim zahtjevima Parlamenta u tom pogledu;

11.  smatra da postoje različite mogućnosti kako bi Komisija bila fleksibilnija prilagodbom strukture i metoda rada Kolegija povjerenika, na primjer imenovanjem potpredsjednika odgovornih za skupine politika ili imenovanjem starijih i mlađih povjerenika;

12.   podsjeća da, iako Parlament u skladu s važećim Ugovorima nema formalno pravo na zakonodavnu inicijativu, on može zahtijevati da Komisija podnese odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja smatra da zahtijevaju akt Unije u svrhu provedbe Ugovorâ te podsjeća Komisiju, u skladu s člankom 10. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(12), na njezinu obvezu brzog i detaljnog razmatranja zahtjevâ za prijedloge akata Unije; nadalje podsjeća da ovaj međuinstitucijski sporazum sadrži i odredbe o međuinstitucijskom godišnjem i višegodišnjem programiranju koje pružaju dodatno sredstvo kojim Parlament usmjerava zakonodavni program;

13.  podsjeća na svoj prijedlog prema kojem bi se, u slučaju moguće buduće revizije Ugovora, pravo na zakonodavnu inicijativu moglo pružiti Parlamentu kao izravnom predstavniku građana EU-a;

14.  inzistira na tome da treba ojačati ovlasti nadzora i pravo na istragu Parlamenta te da mu treba dodijeliti posebne, stvarne i jasno razgraničene ovlasti;

15.  uzima u obzir izvješće Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” od 10. srpnja 2018. u kojem su predstavljene preporuke o novom načinu rada na supsidijarnosti i proporcionalnosti; smatra da je Parlament već naglasio mnoge od tih preporuka, posebno u pogledu uloge nacionalnih parlamenata u Uniji i mogućnosti reforme sustava ranog upozoravanja; podsjeća da je radna skupina utvrdila da u svim postojećim područjima djelovanja EU-a postoji dodana vrijednost EU-a te stoga nije utvrdila ni jednu nadležnost ni područja politike iz Ugovorâ koja bi se u cijelosti ili djelomično ponovno trebala delegirati državama članicama;

16.  pozdravlja preporuke različitih institucija koje pozivaju na aktivniju ulogu nacionalnih parlamenata, posebno u kontroliranju djelovanja njihovih vlada u europskim institucijama; također podsjeća na temeljnu ulogu lokalnih vlasti, a posebno regionalnih parlamenata sa zakonodavnim ovlastima;

17.  ističe važnost suradnje na međuinstitucijskoj razini, poštujući pritom ovlasti svake od institucija kako su navedene u Ugovorima, koja je 13. travnja 2016. dobila novi okvir donošenjem međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva te naglašava da je pojednostavnjenje trajan proces koji za svrhu ima učiniti procese i postupke na razini EU-a razumljivijima, kako bi se zajamčilo da se uzimaju u obzir stajališta svih relevantnih dionika i u konačnici olakšalo sudjelovanje građana u radu Europske unije;

18.  pozdravlja zajedničku izjavu o europskom stupu socijalnih prava koju su potpisali Vijeće, Parlament i Komisija tijekom sastanka na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu; ističe da su nadležnosti i alati potrebno za ostvarenje stupa uglavnom u rukama lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kao i socijalnih partnera i civilnog društva, dok Europski semestar nudi okvir za praćenje uspješnosti država članica u tom pogledu; u tom kontekstu nadalje podsjeća da se socijalni dijalog pokazao kao neophodan instrument za poboljšanje donošenja politika i zakona EU-a i jačanje njihove legitimnosti;

19.  napominje da zbog svoje neobvezujuće prirode europski stup socijalnih prava ne može utjecati na EU da se umjesto gospodarske, unutarnje i fiskalne politike usredotoči na socijalne ciljeve; ističe da se u okviru horizontalne socijalne klauzule iz članka 9. UFEU-a zahtijeva od Unije da pomno razmotri učinak zakonodavstva EU-a na socijalne standarde i zapošljavanje, uz dužno savjetovanje sa socijalnim dionicima;

20.  naglašava da zaštita okoliša mora biti glavni prioritet EU-a s obzirom na trenutačnu degradaciju okoliša te da se mora uključiti u sve politike i mjere Unije; naglašava da bi EU trebao poduzeti učinkovite mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije i uštede energije na razinama potrebnima za postizanje ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu;

21.  još jednom poziva države članice da potpišu i ratificiraju izmijenjenu Europsku socijalnu povelju i Europsku konvenciju o socijalnoj sigurnosti (ETS br. 78);

22.  naglašava da je važno nastaviti proces produbljivanja i dovršenja ekonomske i monetarne unije kako bi se doprinijelo očuvanju stabilnosti jedinstvene valute i poboljšala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika, politika tržišta rada i socijalnih standarda među državama članicama; ponovno ističe da su, s iznimkom izuzeća Danske, sve države članice obvezne uvesti euro; podržava daljnje mjere u razvoju Europskog stabilizacijskog mehanizma;

23.  u tom pogledu naglašava potrebu za snažnim političkim angažmanom, učinkovitim upravljanjem i demokratskom odgovornošću na europskoj i nacionalnoj razini, a posebno parlamentarnim nadzorom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u različitim fazama Europskog semestra kako bi se omogućilo gospodarsko i financijsko upravljanje europodručjem s povećanim socijalnim, gospodarskim i demokratskim legitimitetom te poboljšalo praćenje provedbe preporuka Unije;

24.  podsjeća na stajalište iz svoje Rezolucije od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije da bi fiskalna i ekonomska politika trebale postati „podijeljena nadležnost” između Unije i država članica;

25.  prima na znanje približavanje stavova Francuske i Njemačke o ideji proračunskog kapaciteta za europodručje; podsjeća na svoje stajalište da bi takav kapacitet trebalo razviti unutar okvira EU-a;

26.  prima na znanje prijedlog Komisije o europskoj funkciji stabilizacije ulaganja i raspravlja o novim proračunskim alatima usmjerenima na stabilizaciju;

27.  prima na znanje prijedlog Programa potpore reformama koji je iznijela Komisija; naglašava da je važno da se ne oslabi moć suodlučivanja i nadzora Parlamenta u potrošnji sredstava iz fondova EU-a; zabrinut je zbog toga što je u razdoblju 2011. – 2017. u potpunosti provedeno samo 9 % preporuka za pojedine zemlje; prima na znanje instrument za konvergenciju, kojim će se državama članicama izvan europodručja koje imaju održive fiskalne i ekonomske politike pružati poticaj i pomoć u provedbi reformi i ispunjavanju kriterija za uvođenje eura;

28.  pozdravlja budući program InvestEU i naglašava da bi fond trebao nastaviti smanjivati investicijski jaz u EU-u; podupire ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturnu baštinu, u cilju poticanja rasta, ulaganja i zapošljavanja, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima, društvima male i srednje tržišne kapitalizacije i socijalnim poduzećima, čime bi se doprinijelo poboljšanju blagostanja, ravnopravnijoj raspodjeli dohotka i ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji;

29.  prima na znanje komunikaciju Komisije o europskom ministru gospodarstva i financija; ističe da bi se povezivanjem stajališta potpredsjednika Komisije za gospodarstvo i predsjednika Euroskupine mogla poboljšati parlamentarna odgovornost na europskoj razini;

30.  smatra da bi se budućim proračunom EU-a trebala promicati europska dodana vrijednost u smislu socioekonomskog učinka, podupirati modernizacija politika EU-a, osigurati financijska sredstva za nove izazove, nastaviti raditi na gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji i koheziji između država članica i unutar njih kako bi se unaprijedila europska solidarnost, stabilnost i jednakost te pametan, održiv i uključiv rast, među ostalim i u svjetlu obveza EU-a u okviru Pariškog sporazuma, osigurati poštovanje i promicanje temeljnih vrijednosti iz članaka 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te osigurati nova vlastita sredstva, uzimajući u obzir rad Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

31.  pozdravlja činjenicu da se prijedlogom Komisije o vlastitim sredstvima uvode nova stvarna vlastita sredstva, kako je zatražio Parlament, ali žali što nije uveden nijedan drugi mogući izvor prihoda; izražava zabrinutost zbog prijedloga Komisije za VFO za razdoblje 2021. – 2027. jer ne postoji financijska obveza za suočavanje s trenutačnim izazovima za EU, kao i s onima koji predstoje; žali zbog stava nekih država članica koje, unatoč jednoglasnom prepoznavanju potrebe za suočavanjem s novim izazovima i odgovornostima, te stoga i potrebe za više financijskih sredstava, odbijaju EU-u omogućiti više sredstava; ističe da se potrošnjom na razini EU-a može uštedjeti na nacionalnoj razini izbjegavanjem udvostručavanja i preko ekonomija razmjera;

32.  naglašava da je važno osigurati uzlaznu gospodarsku i socijalnu konvergenciju u postupku europskog semestra; priznaje važnost uspostave europskog stupa socijalnih prava; napominje da je europski semestar ojačan i pojednostavljen, ali ističe da bi se većim sudjelovanjem nacionalnih parlamenata pomoglo u jačanju njihova osjećaja odgovornosti, što bi dovelo do bolje provedbe preporuka za pojedine zemlje te bi se time poboljšao postupak europskog semestra; napominje da je odgovornost ponajprije država članica da odaberu odgovarajuće i održive fiskalne i ekonomske politike;

33.  žali zbog toga što dosad nije došlo do praktičnog naknadnog postupanja niti u vezi s pozivom na kodeks o konvergenciji – koji bi se trebao donijeti suodlučivanjem – radi učinkovitijeg okvira za usklađivanje gospodarskih politika; nadalje podsjeća da je Parlament, iako priznaje da je europski semestar već pojednostavnjen, pozvao na zaključenje međuinstitucijskog sporazuma kako bi Parlament dobio važniju ulogu u europskom semestru; u tom kontekstu, posebno u skladu sa svojom rezolucijom o provedbi odredbi Ugovora o nacionalnim parlamentima, podsjeća na svoj prijedlog da se proračunski kalendari na nacionalnoj i europskoj razini bolje usklade tijekom postupka kako bi se Europski parlament i nacionalne parlamente više uključilo u europski semestar;

34.  naglašava važnost predanosti procesu dovršavanja bankovne unije i potrebu za jamčenjem otvorenosti i jednakog postupanja prema svim državama članicama koje sudjeluju u bankovnoj uniji; podsjeća na to da se mora nastaviti s dovršetkom bankovne unije, uključujući europski sustav osiguranja depozita i fiskalni zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju, kao i s mjerama za postizanje smanjenja rizika;

35.  pozdravlja prijedloge povezane sa sprečavanjem pranja novca koje je Komisija predstavila u kontekstu revizije Europskog sustava financijskog nadzora; potiče Vijeće da s Parlamentom dovrši zakonodavne pregovore prije kraja ovog parlamentarnog saziva jer je potrebno ojačati politike o sprečavanju pranja novca kako bi se u budućnosti izbjegle situacije u kojima financijske institucije aktivno olakšavaju pranje novca;

36.  poziva Komisiju da s pomoću europskih nadzornih tijela utvrdi i ukloni prepreke unutarnjem tržištu te da pomaže u jamčenju zaštite potrošača; mišljenja je da bi jedan od glavnih prioriteta Komisije trebalo biti djelotvorno izvršavanje zakonodavstva EU-a;

37.  poziva Komisiju da dade prednost uredbama pred direktivama kao zakonodavnom instrumentu za zakonodavstvo u području bankovne unije i financijskih usluga, po potrebi i na temelju pojedinačnih slučajeva, kako bi se izbjegla fragmentacija i stvaranje situacije u kojoj se nadzornici moraju baviti različitim nacionalnim sustavima;

38.  naglašava da je hitno potrebno dovršiti uniju tržišta kapitala; ističe da su razvijena i dobro integrirana tržišta kapitala komplementarna s bankovnom unijom jer doprinose podjeli rizika u privatnom sektoru, povećavaju gospodarsku konvergenciju i pomažu ublažiti buduće šokove te potencijalno mogu dovesti do bolje dodjele sredstava gdje je to potrebno; poziva na provođenje sveobuhvatne studije o najprikladnijem okviru kako bi se bolje u obzir uzela priroda financijskih usluga koja se brzo razvija; ističe činjenicu da bi bolji pristup dodatnim izvorima financiranja bio posebno koristan za novoosnovana poduzeća i MSP-ove, tako što bi se promicao njihov stabilan rast i održivi razvoj;

39.  pozdravlja dosad obavljeni posao i smatra da je potrebno nastaviti sa sveobuhvatnom revizijom postojećeg zakonodavstva o PDV-u; snažno naglašava da je potrebno ojačati borbu protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza; prima na znanje rad Komisije u području pravednog oporezivanja digitalnog gospodarstva;

40.  poziva sve institucije i tijela EU-a, uključujući Komisiju, Europsku središnju banku, Europsku investicijsku banku i jedinstveni nadzorni mehanizam, da još više povećaju svoje napore u području komunikacije kako bi bolje objasnili svoj rad i poboljšali informacije dostupne građanima EU-a;

41.  naglašava da je Europa pozitivna sila u svijetu te da bi to trebala i ostati putem poštovanja svojih vrijednosti, multilateralizma i međunarodnog prava; podsjeća da Unija i njezine države članice najviše doprinose međunarodnoj razvojnoj pomoći;

42.  pozdravlja Odluku Vijeća o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO), koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) i Europski fond za obranu (EDF) kao važne korake prema zajedničkoj obrambenoj politici te prima na znanje prijedloge određenih država članica za Europsko vijeće sigurnosti i Europsku inicijativu za intervencije; podsjeća na svoje pozive na uspostavu stalnog Vijeća ministara obrane kojim bi predsjedala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ističe važnost odgovarajuće demokratske odgovornosti za odluke koje se donose u tom području i potrebu za pojačanom suradnjom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata;

43.  pozdravlja jačanje Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i ponovno poziva na stvaranje europskog tijela za civilnu zaštitu s obzirom na to da postojeći Ugovori pružaju dobar temelj za to;

44.  podsjeća da se očekuje skoro pristupanje Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima; i poziva na uključivanje odredbi Ugovora o Euratomu u UEU i UFEU;

45.  žali zbog nedostatka dogovora među državama članicama o prioritetima i provedbi sveobuhvatne imigracijske politike na razini EU-a, čime bi se, između ostalih ciljeva, omogućili organizacija i uređenje migracijskih tokova, učinkovitija kontrola vanjskih granica EU-a, suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita te jamčenje poštovanja temeljnih prava migranata i tražitelja azila; ističe da je potrebno prevladati očite proturječnosti u pogledu interesa koje pokazuju države članice, kao i nezadovoljstvo građana, kako se ne bi ugrozio europski integracijski projekt, koji trpi zbog instrumentalizacije migracije koju provode euroskeptične stranke;

46.  podsjeća na svoje stajalište o reviziji Dublinskog sustava; nadalje ističe važnost jačanja partnerstva s Afrikom i prima na znanje komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. naslovljenu „Poboljšanje zakonitih načina dolaska u Europu: neizostavan dio uravnotežene i sveobuhvatne migracijske politike kojima se uspostavljaju pravni kanali za migracije” (COM (2018) 0635);

47.  ističe da je važno zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) podupirati dobrim proračunom; podsjeća na središnji značaj ZPP-a za povijest Unije; skreće pozornost na temeljnu ulogu koju on ima u osiguranju dinamičnih ruralnih regija i sigurne opskrbe hranom; napominje da je predstojeća reforma ZPP-a prilika za snažniji rad na ostvarivanju njegovih ciljeva; ističe da je ZPP jedna od najstarijih politika te da i dalje mora ostati jedna od najvažnijih i najintegriranijih politika, da će ona nastaviti doprinositi izgradnji budućnosti Europe većom integracijom, očuvanjem okoliša te sigurnošću hrane i sigurnošću opskrbe hranom za građane EU-a; napominje da politike poljoprivrednog i ruralnog razvoja imaju golem potencijal u smislu pružanja javnih dobara; naglašava da europska poljoprivreda ima ključnu ulogu u prehranjivanju planeta i pružanju radnih mjesta za 46 milijuna ljudi; ističe ulogu ZPP-a u očuvanju zdravlja i stanja tla, vode i ostalih prirodnih resursa; naglašava da poljoprivreda ima ključnu ulogu u prioritetima Unije u pogledu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i promicanja održivog razvoja; naglašava važnost dobro financiranog i reformiranog ZPP-a za svladavanje mnogih izazova s kojima će se Unija morati suočiti u budućnosti; ističe da ZPP ne obuhvaća samo poljoprivredu i poljoprivrednike, već da je u ZPP-u riječ o potpori širim ruralnim zajednicama u kojima djeluju poljoprivrednici i njihovu razvoju;

48.  ističe da zajednička trgovinska politika mora ostati temelj vanjske politike Unije s obzirom na to da ima izravan učinak na živote građana te da mora pomoći Uniji u njezinoj prilagodbi novoj ulozi u svijetu u kojemu je na međunarodnoj sceni više vodećih aktera; apelira na Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da surađuju na sljedećim područjima:

a)  osnaživanju zajedničke trgovinske politike njezinom integracijom u širi politički okvir; preuzimanju inicijative u svjetskoj trgovinskoj politici na multilateralnoj i bilateralnoj razini;

b)  preuzimanju uloge predvodnika u zaštiti otvorenog, pravednog i održivog globalnog trgovinskog sustava koji se temelji na propisima i usmjeren je prema razvoju te jamčenju da poduzeća iz EU-a mogu djelovati na globalnoj razini u okviru jednakih uvjeta, predvidljivih propisa, poštenog tržišnog natjecanja i utvrđenih obveza, što bi trebalo uključivati konstruktivan rad na zajedničkom stajalištu Unije u međuvladinim pregovorima u okviru UN-a o odgovornosti za povrede ljudskih prava te promicanje korporativne odgovornosti i obveza u pogledu dužne pažnje koje se odnose na opskrbne i proizvodne lance;

c)  podrobnom i pravodobnom obavještavanju Parlamenta o pregovorima i mandatu Vijeća, kao i tijekom provedbe međunarodnih sporazuma, u cilju jamčenja da je u stanju koristiti svoje ovlasti i prava; pojednostavnjenju i skraćenju pregovaračkih postupaka te povećanju nadzorne uloge Parlamenta u njima; povećanju transparentnosti prema građanima EU-a objavom pregovaračkih smjernica (mandata) za trgovinske sporazume prije početka pregovora; potpunom poštovanju odredbi Ugovora i nedavne sudske prakse EU-a kojima se utvrđuje da je zajednička trgovinska politika u isključivoj nadležnosti Unije;

d)  sustavnom uključivanju poglavlja o digitalnoj trgovini, malim i srednjim poduzećima i obveznoj provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju te odredbi o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima, kao i predvođenju multilateralnih rasprava o tim temama; zaštiti privatnosti podataka građana EU-a;

e)  jačanju usklađenosti zajedničke trgovinske politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), europskom razvojnom politikom i klimatskom politikom u cilju jamčenja vrijednosti i ciljeva iz članka 3. stavka 5. Ugovora o Europskoj uniji i članaka 21., 207. i 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uz cjelovito pridržavanje Europskog konsenzusa o razvoju;

49.  smatra da bi Unija trebala nastaviti unapređivati međunarodnu trgovinu i pritom braniti socijalne, radne i ekološke standarde; upozorava na trgovinske ratove u kojima nema pobjednika i koji povećavaju političke i sigurnosne napetosti;

50.  podsjeća da prema članku 17. stavku 7. UEU-a, „uzimajući u obzir izbore za Europski parlament i nakon održavanja odgovarajućih savjetovanja, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, predlaže Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije”; ističe odlučnost da se nastavi s postupkom vodećih kandidata (Spitzenkandidaten) u izboru sljedećeg predsjednika Komisije te pozdravlja potporu koju su u tom pogledu pružile Komisija i određene države članice; naglašava da su u postupku imenovanja predsjednika Komisije od ključne važnosti odgovarajuća savjetovanja s Parlamentom jer će nakon izbora odrediti kandidata kojeg može podržati većina zastupnika te će rezultate svojih unutarnjih rasprava poslati Europskom vijeću; podsjeća da se kandidat mora imenovati kao vodeći kandidat jedne od europskih političkih stranaka i da mora voditi kampanju za mjesto predsjednika Komisije uoči europskih izbora; smatra da je ta praksa uvelike dokazala svoju vrijednost time što jača društvenu legitimnost europskih izbora i nadnacionalnu uloga Europskog parlamenta kao predstavnika europskog građanstva i europske demokracije; ponovno upozorava da će Europski parlament biti spreman odbiti bilo kojeg kandidata u postupku imenovanja za mjesto predsjednika Komisije koji nije bio imenovan kao vodeći kandidat uoči europskih izbora;

51.  žali zbog učestalog i raširenog iskušenja da se Bruxellesu pripišu nepopularne odluke, a da se nacionalna tijela oslobodi njihove političke odgovornosti, s obzirom na to da taj nepravedan i oportunistički stav šteti Europi, promiče antieuropsko raspoloženje i nacionalizam te diskreditira institucije EU-a; nadalje smatra da su ta pripisivanja u suprotnosti s imperativom odgovornosti djelovanja vlada; naglašava da je pravilna provedba i primjena prava EU-a ključna za ostvarivanje politika Unije i za poticanje uzajamnog povjerenja između Unije, država članica i građana te izražava zabrinutost zbog djelovanja država članica koje to svojevoljno ne čine;

52.  naglašava potrebu za snažnijom procjenom društvenih i ekoloških posljedica politika EU-a, imajući na umu i troškove nedonošenja zakonodavstva na europskoj razini (takozvana „cijena nedjelovanja na europskoj razini ”);

53.  ističe da potrebno posvetiti posebnu pozornost upravnom pravu EU-a, kako je navedeno u Rezoluciji Parlamenta od 9. lipnja 2016. u kojoj se poziva na otvorenu, učinkovitu i neovisnu upravu Europske unije(13);

54.  ističe potrebu za jačanjem europskog javnog prostora kao nadnacionalnog područja demokracije; naglašava da se glavni izazovi s kojima se Europa suočava moraju razmotriti i raspraviti u okviru europske perspektive, a ne samo iz nacionalne perspektive, primjenjujući pritom u potpunosti odredbe sadržane u člancima 10. i 11. UEU-a; ističe da zbog toga europska demokracija mora ojačati transnacionalnu dimenziju svojih ciljeva i izazova, uz istodobno promicanje europskog građanstva koje se temelji na zajedničkim vrijednostima u Europskoj uniji, više europskog institucijskog obrazovanja, savjetodavnim i participativnijim društvenim okvirom, kao i više europski i manje nacionalno usmjerenom kampanjom za predstojeće europske izbore 2019. godine;

55.  pozdravlja pristup EU-a trenutačnim pregovorima o urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i ističe iznimno jedinstvo koje su pokazale institucije i države članice EU-a; primjećuje da je dosadašnje iskustvo u pregovorima pokazalo iznimnu složenost takvih odluka;

56.  ističe da se ni nacionalnom suverenošću ni supsidijarnošću ne može opravdati ili ozakoniti sustavno odbijanje neke države članice da poštuje temeljne vrijednosti Europske unije kojima su nadahnuti uvodni članci Ugovorâ EU-a koje su sve države članice dobrovoljno potpisale i koje su se obvezale poštovati; nadalje ističe da je poštovanje tih vrijednosti temelj kohezije europskog projekta, prava svih europskih građana i uzajamnog povjerenja potrebnog među državama članicama; ponovno poziva Komisiju da brzo podnese prijedlog kojim će se provesti rezolucija od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;

57.  podsjeća da su, prema Sudu (spojeni predmeti C-8/15 P do C-10/15 P(14)), europske institucije obvezne poštovati i podupirati odredbe Povelje EU-a o temeljnim pravima čak i kad djeluju izvan pravnog okvira EU-a;

58.  ponavlja da se u kontekstu rasprave o budućnosti Europe treba razmotriti kako bi se proračunski sustav Unije mogao reformirati na način da se omogući odgovarajući proračun kojim bi se zajamčili financiranje planiranih politika i bolja ravnoteža između predvidljivosti i sposobnosti reagiranja, te zajamčilo da opći financijski mehanizmi ne budu složeniji no što je to nužno za ostvarivanje ciljeva politika Unije i jamčenje odgovornosti; smatra da treba po potrebi i bez ugrožavanja funkcionalnosti programâ ojačati uvjetovanje politika kako bi se osiguralo učinkovito i dobro financijsko upravljanje u provedbi potrošnje Unije;

59.  naglašava važnost fokusiranja osobito na učinkovitije korištenje sredstava i na demokratske mehanizme proračuna EU-a za kontrolu; poziva sve institucije EU-a da unaprijede postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate; u tom kontekstu smatra da je postupak davanja razrješnice neophodan instrument demokratske odgovornosti prema građanima Unije i podsjeća na poteškoće do kojih se više puta došlo zbog nedostatka suradnje Vijeća; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno, kao što su i druge institucije; naglašava da u tome ne bi trebalo biti iznimaka;

60.  skreće pozornost na fenomen korupcije koji ima značajne financijske posljedice i predstavlja ozbiljnu prijetnju za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja; ističe važnost čuvanja novca poreznih obveznika EU-a od prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije;

61.  ponavlja da, uzimajući u obzir trenutačno stanje projekta integracije, EU mora iscrpiti sve mogućnosti kako bi se osigurala puna provedba Ugovora iz Lisabona; ističe da bi se naknadna revizija Ugovora trebala temeljiti na sazivanju konvencije – kojom bi se jamčila uključivost na temelju sudjelovanja svih predstavnika i osigurala platforma za promišljanje i uključivanje dionika i građana – u cilju razmatranja i donošenja zaključaka na temelju različitih doprinosa institucija i drugih tijela Unije u postupku promišljanja o budućnosti Europe te prijedloga koje su iznijeli čelnici država ili vlada, nacionalni parlamenti i civilno društvo te građani;

62.  naglašava da je proces promišljanja o budućnosti Europe već započeo na temelju različitih stajališta o reformi EU-a koja su zauzeli Parlament, Europsko vijeće i Komisija; žali zbog toga što su, unatoč tim stajalištima, predviđene samo marginalne reforme; naglašava da bi nakon uspostave novog Parlamenta i Komisije trebalo iskoristiti napore ostvarene u prethodnom zakonodavnom razdoblju i početi raditi na podnesenim prijedlozima;

63.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 215, 19.6.2018., str. 162.

(2)

SL C 242, 10.7.2018., str. 24.

(3)

SL C 252, 18.7.2018., str. 215.

(4)

SL C 252, 18.7.2018., str. 201.

(5)

SL C 252, 18.7.2018., str. 235.

(6)

SL C 263, 25.7.2018., str. 125.

(7)

SL C 345, 13.10.2017., str. 11.

(8)

SL C 306, 15.9.2017., str. 1.

(9)

SL L 45, 17.2.2018., str. 40.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0056.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0189.

(12)

SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.

(13)

SL C 86, 6.3.2018., str. 126.

(14)

Presuda Suda (veliko vijeće) od 20. rujna 2016., Ledra Advertising Ltd i dr. protiv Europske komisije i Europske središnje banke., ECLI:EU:C:2016:701.


OBRAZLOŽENJE

Rimskom deklaracijom iz 2017. dovršen je postupak političkog promišljanja započet u Bratislavi 16. rujna 2016., nakon britanskog referenduma, s namjerom da se uspostavi zajednički pristup i akcijski plan za nadolazeće godine. Države članice obvezale su se na djelovanje kako bi ostvarile:

•  sigurnu i zaštićenu Europu u kojoj se svi građani mogu slobodno kretati, sa zaštićenim vanjskim granicama i učinkovitom migracijskom politikom;

•  prosperitetnu i održivu Europu koja promiče stalan i održiv rast te ima snažno jedinstveno tržište;

•  socijalnu Europu koja se bori protiv nezaposlenosti, diskriminacije, društvene isključenosti i siromaštva;

•  snažniju Europu na globalnoj sceni, koja razvija postojeća partnerstva i gradi nova te je predana jačanju zajedničke sigurnosti i obrane.

Svijet se mijenja, a događaji se na svim planovima brzo odvijaju. Sve utječe i na nas jer je svijet povezan i sve više međusobno ovisan. Europa se tako suočava s novim izazovima koji nas primoravaju na donošenje odluka, uz nedovoljno učinkovit i brz institucionalni sustav, koji čak nije u stanju da se nosi s razmjerom i važnošću problema. Brojna važna neriješena pitanja iz prethodnih godina tek se sada rješavaju. Jedno od njih je migracija i ona zahtijeva novu politiku. Kriza eura ukazala je na probleme u pogledu upravljanja tom valutom koje je potrebno žurno riješiti. Nakon gospodarske krize od nas se zahtijeva više konvergencije i nove politike. Teški pregovori o Brexitu još nisu započeli. A pojavljuju se i novi izazovi: protekcionizam i komercijalni ratovi; međunarodna politika i obrana u višepolarnom neredu; sigurnost u kontekstu mogućih dugoročnih terorističkih prijetnji; zaštita naših podataka i demokracija od manipulacija i kibernetičkih napada; i tako dalje.

Brojni izazovi s kojima se suočavamo su globalni i njihovo rješavanje zahtijeva nadnacionalno djelovanje, uključujući u okviru postojećih međunarodnih tijela. Pitanje klimatskih promjena možda je najbolji primjer potrebnog zajedničkog međunarodnog djelovanja, unatoč žaljenja vrijednog SAD-ova napuštanja Pariškog sporazuma. Problemi kao što su migracije, kibersigurnost, međunarodna trgovina, humanitarne krize, pandemije, ljudska prava, razvojna suradnja, borba protiv utaje poreza i poreznih oaza itd. ne može sama rješavati jedna zemlja. Ne može čak niti sama Europa. Zbog toga u Europi postoji velika politička većina koja od nas traži da nastavimo zajedno činiti ono što trenutno činimo dobro i da zajedno rješavamo velike izazove s kojima se suočavamo kao Europljani.

Različiti čelnici država predložili su nam da „promislimo Europu”. Zagovornici Europe neprekidno pozivaju na poboljšanje našeg institucionalnog sustava koji se suočava s brojnim nesigurnostima. „Europa koja štiti” jedan je od slogana koji se koristi za poticanje Europe da vrati svijest o sebi i svojoj društvenoj funkciji osiguravanjem zaštite kako bi se zajamčila osobna i kolektivna sigurnost. „Mi odlučujemo”, a ne događaji ili netko drugi, predstavlja slogan zagovornika Europe s naglaskom na europskom suverenitetu u globalnom kontekstu, s obzirom na digitalnu revoluciju, energetske izazove, demokratsku krizu, socijalne modele, međunarodni multilateralizam i promjenu geopolitičke ravnoteže.

Jedna je od naših glavnih rasprava ona o odnosu država članica i Europe u okviru koje se nacionalne stvarnosti stavljaju u oprečnost prema nadnacionalnoj integraciji kao da su međusobno nespojive. Riječ je o raspravi koja obuhvaća tehničke aspekte (supsidijarnost, proporcionalnost, podjela ovlasti, itd.), ali se posljednjih godina proširila. Novi nacionalizam, često otvoreno antieuropski, ističe državu-naciju kao jedini prostor za demokraciju i tako negira veličinu europskog projekta i same europske demokracije. Treba pronaći ravnotežu naših ovlasti i osigurati da EU ne nadilazi svoje nadležnosti. Međutim, moramo se pobrinuti da je Europa u mogućnosti obavljati svoj posao, a da je pritom ne ograničava model suradnje među vladama.

Potrebno je ojačati europski pokret izgradnjom europskog „demosa” koji treba poticati kroz politiku, obrazovanje i kulturu. Treba spriječiti podjelu Europe koja slabi EU i izlaganje naših građana nacionalističkom populizmu koji uništava prava i slobode. Valja podsjetiti da se Europa sastoji od brojnih identiteta i naroda te da povijest ima jak utjecaj na osjećaje ljudi čije bi pobuđivanje bilo pogubno, kao i poticanje međusobnog suprotstavljanja.

Migracije su postale središnje pitanje u europskoj raspravi. Naša moralna načela trpe zbog onoga što se zbiva na Sredozemlju. Naša vanjska politika pokazuje velike slabosti u pogledu konfliktnih scenarija, kao što su oni koji se odvijaju na Bliskom Istoku. Nismo u stanju učinkovito nadzirati svoje vanjske granice, a odluke EU-a u pogledu raspodjele imigracijskih kvota suočavaju se s otvorenim neposluhom. No možda je najgore to što se u mnogim našim društvima rađaju protumigracijski i ksenofobni osjećaji kojima vješto manipuliraju i kojima se služe krajnja desnica i antieuropski populistički pokreti. Zato je nužno što prije preustrojiti europsku migracijsku politiku. Ovo je jedan od velikih izazova za Europu, ne samo u demografskom pogledu, nego prije svega radi dosljednosti s načelima i vrijednostima na kojima se temelji naša Unija (članak 2. Ugovora).

Naučili smo mnogo od gospodarske i financijske krize te načina na koji se s njima nosila ekonomska i monetarna unija. Istaknuti su i mnogi nedostaci koji su svojstveni načinu na koji institucije djeluju, i to ne samo kada je riječ o monetarnoj i gospodarskoj politici. Razna izvješća Europskog parlamenta pokazala su: da se posljednjih godina u Europskom vijeću donosi većina političkih i gospodarskih odluka na štetu drugih institucija; da je demokratska potpora u brojnim odlukama oslabljena zbog toga što na njih utječu nepredstavnička tehnička tijela; da je institucionalna struktura upravljanja europodručjem nedostatna i da zahtijeva velike reforme; da je jednoglasnost koju zahtijevaju ugovori gotovo nepremostiva prepreka kada treba donijeti velike odluke; da vanjska i sigurnosna politika Europske unije zahtijevaju poboljšanja u pogledu odlučivanja i u resursa, kao i ujedinjenje u međunarodnom predstavljanju Unije, itd. Ova izvješća općenito predlažu velike reforme u institucionalnom radu Komisije, Parlamenta i Vijeća kako bi se povećala transparentnost i poboljšala učinkovitost i djelotvornost odluka Unije.

Brojne reforme i odluke koje moramo donijeti kako bismo se suočili s budućnošću zahtijevaju temeljitiju političku integraciju na europskoj razini, osobito u području gospodarskog i monetarnog upravljanja. To je jedini demokratski legitiman način za nastavak djelovanja.

Promjene u Ugovorima mogle bi naposljetku biti najbolji put prema toj integraciji, ali to se ne čini preporučljivim u ovom trenutku. Tu će odluku trebati preispitati i po potrebi donijeti tijekom sljedećeg saziva. Kratkoročno se ipak bez izmjena Ugovora mogu i moraju provesti brojne reforme kao što je istaknuto u Rezoluciji Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja. Pojačana suradnja i dalje će biti koristan alat, na primjer u području obrane. Međutim, Europa s više brzina ne mora biti Europa à la carte.

Politička integracija od nas će zahtijevati poboljšanje odnosa između građana i europskih institucija. Europski nadnacionalni politički identitet među građanima Europe je slab. Ne postoji povjerenje u taj odnos te je veza između volje građana izražene na izborima i političkih smjernica Unije minimalna. Predsjednik Juncker, europski federalisti, premijeri i naravno, Europski parlament, nudili su prijedloge i raspravljali o boljem odnosu između građana i europskih institucija te o tome kako da Komisija i Parlament djeluju više u skladu s pravilima nacionalnih parlamenata. Imajući to na umu, potrebno je riješiti niz pitanja kako bi se povećala politička transparentnost i poboljšali odnosi s europskim građanima. Ta pitanja uključuju prijedloge Parlamenta za reformu europskog izbornog zakona, sustav vodećih kandidata („Spitzenkandidaten”), jačanje europskih političkih stranaka, parlamentarnu većinu potrebnu za potporu djelovanju Komisije, nadzorne ovlasti Europskog parlamenta, odnose s nacionalnim parlamentima itd.

Rasprava o budućnosti Europe često se vodila tijekom ovog parlamentarnog saziva, a osobito pri njegovu kraju. Institucije te europski istraživači i stručnjaci dali su svoje doprinose na temelju pet scenarija koje je Komisija izradila u prvoj polovici 2017. Osobito su značajni doprinosi predsjednika i premijera država članica, koje je Europski parlament tijekom 2018. pozvao da iznesu svoja stajališta o budućnosti Europe.

Cilj je ovog izvješća sažeti pitanja za raspravu o budućnosti Europe i dati smjernice i pojašnjenja o različitim smjerovima za koje se europska integracija može odlučiti uoči izbora 2019. godine. Dakle, svrha ovog izvješća nije odlučiti se za jedno od alternativnih rješenja, već utvrditi probleme, opisati izazove i ponuditi opcije kojima će se europska politika i novi zastupnici izabrani na predstojećim izborima trebati baviti.

Ovim se izvješćem ne žele ni razviti tehnike i zakonodavne reforme kojima raspolažemo za napredak integracije. Ovu je zadaću već u velikoj mjeri izvršio Europski parlament odobrivši sljedeće rezolucije:

–  Rezoluciju Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije

–  Rezoluciju Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona

–  Rezoluciju Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja.

Ta su izvješća, zajedno s drugima citiranima u uvodnim izjavama, instrumenti za pomoć pri oblikovanju temelja za reforme i napredak koji su potrebni kako bi se Europa tijekom sljedećih godina mogla nositi s upravljačkim izazovima.

Ključna politička rasprava koja će kulminirati izborima u svibnju 2019. tek počinje te je, imajući to na umu i s obzirom na to da se 2018. približava svom kraju, cilj ovog izvješća ažurirati pitanja s kojima se Europa suočava, u pogledu izazova i alata koje možemo upotrijebiti za njihovo rješavanje. Ovdje se ne iznose rješenja iz poštovanja prema institucijama koje će se oformiti nakon glasovanja i zato što će odlučivati oni koji budu izabrani. Ovim se izvješćem samo želi uspostaviti europski politički program koji se temelji na brojnim i učestalim porukama s kojima se susrećemo i na uzastopnim izvješćima, izjavama i prijedlozima koje su razne europske institucije i čelnici država članica iznijeli posljednjih mjeseci u cilju pretvaranja Europe u značajnu geopolitičku, trgovinsku, klimatsku, gospodarsku, prehrambenu i diplomatsku silu.


MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (22.11.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o stanju rasprave o budućnosti Europe

(2018/2094(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Ivana Maletić

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje stajališta iznesena tijekom plenarnih rasprava o budućnosti Europe; smatra da bi se budućim proračunom EU-a trebala promicati europska dodana vrijednost u smislu socioekonomskog učinka, podupirati modernizacija politika EU-a, osigurati financijska sredstva za nove izazove, nastaviti raditi na gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji i koheziji između država članica i unutar njih kako bi se unaprijedila europska solidarnost, stabilnost i jednakost te pametan, održiv i uključiv rast, među ostalim i u svjetlu obveza EU-a u vezi s Pariškim sporazumom, osigurati poštovanje i promicanje temeljnih vrijednosti iz članaka 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te osigurati nova vlastita sredstva, uzimajući u obzir rad Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

2.  naglašava važnost predanosti procesu dovršavanja bankovne unije i potrebu za jamčenjem otvorenosti i jednakog postupanja prema svim državama članicama koje sudjeluju u bankovnoj uniji; podsjeća na to da se mora nastaviti s dovršetkom bankovne unije, uključujući europski sustav osiguranja depozita i fiskalni zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju, kao i s mjerama za postizanje smanjenja rizika;

3.  pozdravlja prijedloge povezane sa sprečavanjem pranja novca koje je Komisija predstavila u kontekstu revizije Europskog sustava financijskog nadzora; potiče Vijeće i Parlament da dovrše zakonodavne pregovore prije kraja ovog parlamentarnog saziva jer je potrebno ojačati politike o sprečavanju pranja novca kako bi se u budućnosti izbjegle situacije u kojima financijske institucije aktivno olakšavaju pranje novca;

4.  poziva Komisiju da s pomoću europskih nadzornih tijela utvrdi i ukloni prepreke unutarnjem tržištu te da pomaže u jamčenju zaštite potrošača; mišljenja je da bi jedan od glavnih prioriteta Komisije trebalo biti djelotvorno izvršavanje zakonodavstva EU-a;

5.  poziva Komisiju da da prednost uredbama pred direktivama kao zakonodavnom instrumentu za zakonodavstvo u području bankovne unije i financijskih usluga, po potrebi i na temelju pojedinačnog slučaja, kako bi se izbjegla fragmentacija i stvaranje situacije u kojoj se nadzornici moraju baviti različitim nacionalnim sustavima;

6.  naglašava da je hitno potrebno dovršiti uniju tržišta kapitala; ističe da su razvijena i dobro integrirana tržišta kapitala komplementarna s bankovnom unijom jer doprinose podjeli rizika u privatnom sektoru, povećavaju gospodarsku konvergenciju i pomažu ublažiti buduće šokove te potencijalno mogu dovesti do bolje dodjele sredstava gdje je to potrebno; poziva na provođenje sveobuhvatne studije o najprikladnijem okviru kako bi se bolje u obzir uzela priroda financijskih usluga koja se brzo razvija; ističe činjenicu da bi bolji pristup dodatnim izvorima financiranja bio posebno koristan za novoosnovana poduzeća i MSP-ove, tako što bi se promicao njihov stabilan rast i održivi razvoj;

7.  naglašava da je važno nastaviti proces produbljivanja i dovršenja ekonomske i monetarne unije kako bi se doprinijelo očuvanju stabilnosti jedinstvene valute i poboljšala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika, politika tržišta rada i socijalnih standarda među državama članicama; u tom pogledu naglašava potrebu za snažnim političkim angažmanom, učinkovitim upravljanjem i demokratskom odgovornošću i na europskoj i na nacionalnoj razini, osobito kad je riječ o parlamentarnom nadzoru u različitim fazama europskog semestra; ponovno ističe da su, s iznimkom izuzeća Danske, sve države članice obvezne donijeti euro; podržava daljnje mjere u razvoju Europskog stabilizacijskog mehanizma; prima na znanje prijedlog Komisije o europskoj funkciji stabilizacije ulaganja i raspravlja o novim proračunskim alatima usmjerenima na stabilizaciju;

8.  prima na znanje prijedlog Programa potpore reformama koji je iznijela Komisija; naglašava da je važno da se ne oslabi moć suodlučivanja i nadzora Parlamenta u potrošnji sredstava iz fondova EU-a; zabrinut je zbog toga što je u razdoblju 2011. – 2017. u potpunosti provedeno samo 9 % preporuka za pojedine zemlje; prima na znanje instrument za konvergenciju, kojim će se državama članicama izvan europodručja koje imaju održive fiskalne i ekonomske politike pružati poticaj i pomoć u provedbi reformi i ispunjavanju kriterija za uvođenje eura;

9.  naglašava da je važno osigurati uzlaznu gospodarsku i socijalnu konvergenciju u postupku europskog semestra; priznaje važnost uspostave europskog stupa socijalnih prava; napominje da je europski semestar ojačan i pojednostavljen, ali ističe da bi se većim sudjelovanjem nacionalnih parlamenata pomoglo u jačanju njihova osjećaja odgovornosti, što bi dovelo do bolje provedbe preporuka za pojedine zemlje te bi se time poboljšao postupak europskog semestra; napominje da je odgovornost ponajprije država članica da odaberu odgovarajuće i održive fiskalne i ekonomske politike;

10.  pozdravlja budući program InvestEU i naglašava da bi fond trebao nastaviti smanjivati investicijski jaz u EU-u; podupire ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturnu baštinu, u cilju poticanja rasta, ulaganja i zapošljavanja, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima, društvima male i srednje tržišne kapitalizacije i socijalnim poduzećima, čime bi se doprinijelo poboljšanju blagostanja, ravnopravnijoj raspodjeli dohotka i ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji;

11.  pozdravlja dosad obavljeni posao i smatra da je potrebno nastaviti sa sveobuhvatnom revizijom postojećeg zakonodavstva o PDV-u; naglašava da je potrebno ojačati borbu protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza; prima na znanje rad Komisije u području pravednog oporezivanja digitalnog gospodarstva;

12.  poziva sve institucije i tijela EU-a, uključujući Komisiju, Europsku središnju banku, Europsku investicijsku banku i jedinstveni nadzorni mehanizam, da još više povećaju svoje napore u području komunikacije kako bi bolje objasnili svoj rad i poboljšali informacije dostupne građanima EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

7

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hugues Bayet, Pervenche Berès, David Coburn, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Stefan Gehrold, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Barbara Kappel, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Marisa Matias, Costas Mavrides, Alex Mayer, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Cozzolino, Jeppe Kofod, Paloma López Bermejo, Michel Reimon, Joachim Starbatty, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pilar Ayuso, Elmar Brok, Helga Stevens

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

40

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ENF

Barbara Kappel

PPE

Pilar Ayuso, Elmar Brok, Markus Ferber, Stefan Gehrold, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander, Tom Vandenkendelaere

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Roberto Gualtieri, Jeppe Kofod, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alex Mayer, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Michel Reimon, Ernest Urtasun

7

-

ECR

Bernd Lucke, Joachim Starbatty

EFDD

David Coburn, Marco Valli

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Marisa Matias, Miguel Viegas

3

0

ECR

Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Helga Stevens

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (5.11.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o stanju rasprave o budućnosti Europe

(2018/2094(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  ističe da zajednička trgovinska politika mora ostati temelj vanjske politike Unije s izravnim učinkom na živote građana te da mora pomoći Uniji u njezinoj prilagodbi novoj ulozi u svijetu u kojemu je na međunarodnoj sceni više vodećih aktera; poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da u tu svrhu surađuju na sljedećim područjima:

a)  osnaživanje zajedničke trgovinske politike njezinom integracijom u širi politički okvir; preuzimanje inicijative u svjetskoj trgovinskoj politici na multilateralnoj i bilateralnoj razini; osnaživanje suradnje s bilateralnim, strateškim i regionalnim trgovinskim partnerima te s multilateralnim organizacijama poput Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD), Programa UN-a za okoliš, Međunarodne organizacije rada, a osobito Svjetske trgovinske organizacije (WTO), i to zauzimanjem aktivne uloge u reformi koja joj je potrebna kako bi bila učinkovitija i u stanju odgovoriti na nove globalne izazove, među ostalim Program održivog razvoja do 2030. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama, te kako bi se povećala njezina legitimnost; osnaživanje vodstva Unije i njezine trgovinske politike u promicanju trgovinske politike na temelju vrijednosti, i to jačanjem dimenzije trgovine koja se odnosi na ljudska prava i prihvaćanjem najviših europskih standarda;

b)  preuzimanje uloge predvodnika u zaštiti otvorenog, pravednog i održivog globalnog trgovinskog sustava koji se temelji na propisima i usmjeren je prema razvoju, u cilju povećanja konkurentnosti poduzeća iz EU-a, i to jamčenjem učinkovite provedbe međunarodnih propisa i sporazuma, kao što su sporazumi o okolišu i klimatskim promjenama, konvencije Međunarodne organizacije rada, odredbe protiv korupcije i sporazumi o financijskoj transparentnosti, borbi protiv pranja novca i poreznoj suradnji; jamčenje da poduzeća iz EU-a mogu djelovati na globalnoj razini u okviru jednakih uvjeta, predvidljivih propisa, poštenog tržišnog natjecanja i utvrđenih obveza, koje bi trebale uključivati konstruktivan rad na zajedničkom stajalištu Unije u međuvladinim pregovorima u okviru UN-a o odgovornosti za povrede ljudskih prava te promicanje korporativne odgovornosti i obveza u pogledu dužne pažnje koje se odnose na opskrbne i proizvodne lance;

c)  podrobno i pravodobno obavještavanje Parlamenta o pregovorima i mandatu Vijeća, kao i tijekom provedbe međunarodnih sporazuma, u cilju jamčenja da je u stanju koristiti svoje ovlasti i prava; pojednostavnjenje i skraćenje pregovaračkih postupaka te povećanje nadzorne uloge Parlamenta u njima; povećanje transparentnosti prema građanima EU-a objavom pregovaračkih smjernica (mandata) za trgovinske sporazume prije početka pregovora kako bi se povećali predvidljivost i pravna sigurnost za gospodarske subjekte, čime bi im se omogućilo bolje i pravovremeno korištenje prilika do kojih dolazi za EU; potpuno poštovanje odredbi Ugovora i nedavne sudske prakse EU-a kojima se utvrđuje da je zajednička trgovinska politika u isključivoj nadležnosti Unije;

d)  prilagodba trgovinske politike globalnim trendovima automatizacije, digitalizacije, servitizacije, porasta globalnih vrijednosnih lanaca i međupovezanosti trgovine robom i uslugama zajedničkim radom na uključenju odgovarajućih odredbi za osiguranje prijenosa podataka, konkurentnih cijena za polugotovu robu i liberalizirane trgovine uslugama u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima;

e)  pružanje potpore malim i srednjim poduzećima kako bi im se omogućilo da u potpunosti koriste zajedničku trgovinsku politiku; veća ulaganja u inovacije i razvoj istraživanja i tehnologije, osobito u cilju dekarbonizacije našeg gospodarstva; pružanje potpore europskim poduzećima kako bi se taj sektor predvodio na svjetskoj razini, povećavajući na taj način konkurentnost i broj pristojnih radnih mjesta; isticanje da održivi razvoj ne bi trebalo smatrati preprekom ulaganjima; ustrajanje na međunarodnoj suradnji i međunarodnom postupku sudjelovanja, osobito na afričkom kontinentu, čime bi se mogli promicati održivi gospodarski ciklusi na regionalnoj razini, koji bi mogli dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i poticati razvoj politika socijalne zaštite;

f)  sustavno uključivanje digitalne trgovine, malih i srednjih poduzeća i obvezna provedba poglavlja o trgovini i održivom razvoju te odredbi o ravnopravnosti spolova u trgovinskim sporazumima, kao i predvođenje multilateralnih rasprava o tim temama; potpuna zaštita privatnosti podataka građana EU-a, utvrđena u Općoj uredbi o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679), te promicanje poboljšanja standarda EU-a u području zaštite potrošača i podataka te pristupa tržištu; izgradnja globalnog saveza i pružanje potpore vlastima država članica u borbi protiv prekograničnog kiberkriminala; razvoj digitalne strategije EU-a koja uključuje ulaganja u digitalnu infrastrukturu i digitalna poduzeća u korist društva u cjelini;

g)  olakšanje postupka prijave i pristupa Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji kako bi se uzeli u obzir učinci koji proizlaze iz progresivne i recipročne liberalizacije trgovine robom i uslugama;

h)  veća usklađenost zajedničke trgovinske politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), europskom razvojnom politikom i klimatskom politikom u cilju jamčenja vrijednosti i ciljeva iz članka 3. stavka 5. Ugovora o Europskoj uniji i članaka 21., 207. i 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uz cjelovito pridržavanje Europskog konsenzusa o razvoju;

i)  uviđanje da ekstremna politizacija trgovinskih sporazuma EU-a može biti prepreka trgovini;

j)  isticanje strateške važnosti razvoja konstruktivne politike susjedstva uspostavom pravednih trgovinskih odnosa i gospodarske suradnje s gospodarstvima u istočnom i južnom susjedstvu Unije u cilju promicanja njihova gospodarskog i socijalnog prosperiteta te otvaranja radnih mjesta;

k)  predviđanje učinaka Brexita i predlaganje načina ublažavanja negativnih gospodarskih posljedica za Uniju i njezine građane, uključujući građane Ujedinjene Kraljevine koji trenutačno žive u Uniji;

l)  poboljšanje komunikacijske strategije za zajedničku trgovinsku politiku pružanjem više javnih i sveobuhvatnih analiza potencijalnih učinaka novih trgovinskih sporazuma prije donošenja relevantnih pregovaračkih smjernica (mandata); bolja komunikacija o prilikama koje trgovina pruža našim građanima i poduzećima; povećanje transparentnosti i produbljenje dijaloga s profesionalnim i socijalnim partnerima te civilnim društvom u cilju jamčenja njihova adekvatnog sudjelovanja u nadzoru i provedbi trgovinskih sporazuma, posebice putem zajedničkog dijaloga i domaćih savjetodavnih skupina za trgovinske sporazume te izdvajanjem više sredstava za te mehanizme; pružanje pomoći građanima i gospodarskim subjektima Unije u cilju boljeg razumijevanja i prilagodbe promjenjivom stanju globalnih gospodarskih odnosa.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

5.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Patricia Lalonde, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sajjad Karim, Sander Loones, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georges Bach, Norbert Lins

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

30

+

ALDE

Nadja Hirsch, Patricia Lalonde

ECR

Sander Loones

EFDD

Tiziana Beghin

GUE/NGL

Helmut Scholz

NI

David Borrelli, Emmanuel Maurel

PPE

Georges Bach, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Christophe Hansen, Norbert Lins, Sorin Moisă, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Tokia Saïfi, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Yannick Jadot

3

-

ECR

Sajjad Karim

ENF

France Jamet

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

1

0

GUE/NGL

Eleonora Forenza

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (16.11.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o stanju rasprave o budućnosti Europe

(2018/2094(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Petri Sarvamaa

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je Europa na raskrižju s određenom krizom legitimnosti u odnosu na europske odluke;

B.  budući da se europski projekt mora približiti građanima EU-a, obraćajući posebnu pozornost na njihove potrebe, živote i očekivanja kako bi se, prije svega, ojačao europski legitimitet i ponovno uspostavilo povjerenje u europski projekt te probudio entuzijazam za europski projekt zahvaljujući obnovljenom upravljanju u EU-u;

C.  budući da je parlamentarni nadzor javne potrošnje ključan element modernog demokratskog sustava,

D.  budući da se većom demokracijom u EU-u postižu veća transparentnost, odgovornost i integritet, oni bi trebali biti vodeća načela kulture unutar institucija EU-a radi promicanja učinkovitog upravljanja i osiguranja veće otvorenosti u funkcioniranju EU-a i njegova postupka donošenja odluka;

E.  budući da bi sve institucije EU-a trebale biti transparentne i potpuno odgovorne njegovim građanima u pogledu sredstava koja su im povjerena kao institucijama EU-a;

F.  budući da su čelnici 27 država članica EU-a poslali jasnu poruku „jedinstva i solidarnosti” donošenjem Rimske deklaracije 25. ožujka 2017.;

G.  budući da inercija na europskoj razini više nije prihvatljiva s obzirom na velike izazove s kojima se Unija suočava, osobito u pogledu globalizacije, migracije, obrane na temelju pojačane suradnje, socijalnih pitanja, dovršetka europske monetarne unije i odabira novih vlastitih sredstava EU-a;

H.  budući da proračun EU-a ostaje vrijedan izvor financiranja za države članice;

1.  smatra da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike;

2.  naglašava da je ključno nadići suprotstavljene vizije Europe i uskladiti konkurentne prioritete kako bi se izbjegao rizik od raspada Unije ili njezina slabljenja;

3.  potvrđuje da je Brexit učinio potrebu razmatranja okvira institucionalne i javne strukture EU-a te osmišljavanja nove dinamike politike EU-a još hitnijom;

4.  ističe da će odluka Ujedinjene Kraljevine o napuštanju Unije imati složene proračunske posljedice te da će negativno utjecati na proračun EU-a; inzistira na tome da bi preostalih 27 država članica EU-a trebalo biti ambicioznije u pogledu proračunske reforme s obzirom na trenutačne i buduće izazove EU-a;

5.  uvjeren je da još ima prostora za bolje utemeljenje demokratske odgovornosti unutar okvira Unije, to jest razvojem snažnih mehanizama za osiguravanje političke legitimnosti i institucionalne odgovornosti te pojednostavnjenjem sve složenijih upravljačkih struktura EU-a;

6.  podsjeća na potrebu za hitnom proračunskom i administrativnom reformom EU-a kojom bi se pojednostavnili unutarnji postupci EU-a i kako bi EU postao razumljiviji i pristupačniji građanima;

7.  podsjeća da bi svaki daljnji razvoj unutar Unije s obzirom na postojeća tijela ili stvaranje novih pravnih subjekata uvijek trebao uzimati u obzir pitanja demokratske odgovornosti, javnih revizija i učinkovitosti aktivnosti u EU-u;

8.  smatra da je potrebno smanjiti nedorečenosti pri određivanju odgovornosti u EU-u i usmjeriti se na metode nadzora koje više počivaju na suradnji i kojima se kombinira demokratski nadzor i revizija uz istodobno ostvarivanje veće transparentnosti; poziva na to da se osiguraju puna odgovornost i učinkovit demokratski nadzor Europske investicijske banke, Europske središnje banke i budućih tijela koja će se tek osnovati, kao što je Europski monetarni fond;

9.  nadalje naglašava da je došao trenutak da se pragmatično razmišlja o načinima ostvarenja rezultata EU-a tako što će se odgovoriti na glavna pitanja o tome kako je najbolje provesti politike Unije i koje bi modele upravljanja trebalo primijeniti kako bi se otvorio put Europi koja ima opipljive rezultate;

10.  podsjeća na potrebu za dugoročnom strateškom vizijom EU-a; smatra da je vrijeme da se ponude novi europski diskurs i politike EU-a koje će se više strateški temeljiti na nizu jasno definiranih i razumljivih prioriteta Unije, zajedničkih ciljeva te kompetencija kako bi se poboljšale razumljivost i učinkovitost;

11.  ističe da pretvaranje glavnih političkih ciljeva u opipljive i vidljive mjere te rezultate za građane EU-a zahtjeva provedbu redovitih provjera, zbog čega je nužno održati proračunski nadzor kao temeljnu sastavnicu demokratske kontrole;

12.  ističe da se jačanje demokratskog nadzora i kontrole Parlamenta ne bi trebalo temeljiti samo na tradicionalnom praćenju stanja i financijskih tokova nego i na detaljnoj procjeni vrijednosti za novac, vrijednog i održivog učinka za građane te poštovanja vrijednosti Unije i vladavine prava;

13.  smatra da su poštovanje temeljnih vrijednosti, osiguravanje zaštite vladavine prava u državama članicama i uvođenje ekološke uvjetovanosti nužni demokratski preduvjeti za definiranje bilo kakve nove financijske solidarnosti EU-a; zabrinut je zbog nedavnog nedostatka poštovanja vladavine prava u nekim državama članicama; cijeni, u tom kontekstu, Komisijin prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama (COM(2018)0324); naglašava da bi europske institucije trebale poduzeti mjere za zaštitu vladavine prava;

14.  zahtijeva da se sadašnji okvir za zaštitu financijskih interesa Unije ojača sustavom sankcija koji je proporcionalan stupnju nedostataka ili pokušajima ugrožavanja vladavine prava na temelju neovisne procjene, u rasponu od smanjenja financiranja EU-a do suspenzije plaćanja i obveza za nedostatke koji se ponavljaju; smatra da u svim takvim slučajevima Parlament treba ravnopravno s Vijećem biti dio postupka odlučivanja u odnosu na takve postupke i ukidanje takvih mjera;

15.  podsjeća da je potrebno promicati traženje europske dodane vrijednosti, to jest da bi se objedinjavanjem resursa na europskoj razini trebali postići rezultati u usporedbi s potrošnjom na nacionalnoj razini koja se ne može usredotočiti na doprinošenje europskim javnim dobrima;

16.  smatra da je potrebno osigurati bolje alate za provedbu strukturnih reformi diljem EU-a pružanjem znatnih europskih javnih dobara uz poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

17.  smatra da treba po potrebi i bez ugrožavanja funkcionalnosti programâ ojačati uvjetovanje politika kako bi se osiguralo učinkovito i dobro financijsko upravljanje u provedbi potrošnje Unije;

18.  ponavlja da se u kontekstu rasprave o budućnosti Europe treba razmotriti kako bi se proračunski sustav Unije mogao reformirati na način da se omogući odgovarajući proračun kojim bi se zajamčili financiranje planiranih politika i bolja ravnoteža između predvidljivosti i sposobnosti reagiranja, te zajamčilo da opći financijski mehanizmi ne budu složeniji no što je to nužno za ostvarivanje ciljeva politika Unije i jamčenje odgovornosti;

19.  smatra primjerenim da se osigura da proračun pruža stvarnu dodanu vrijednost za građane EU-a;

20.  naglašava da je osiguranje dovoljnih financijskih sredstava, uz modernizaciju sustava vlastitih sredstava osiguravanjem stabilnih, učinkovitih i istinski europskih vlastitih sredstava, ključno za održavanje visoke razine ulaganja i ambicija Unije te utjecaj na međunarodnoj sceni;

21.  ističe da europske agencije imaju nezamjenjivu ulogu u pružanju stručnog znanja u svojim područjima te, u isto vrijeme, u zastupljenosti EU-a u državama članicama; naglašava da je stoga ključno osigurati da u budućnosti rad agencija bude dobro strukturiran i organiziran, da su aktivnosti koje provode agencije održive i da je u svakom trenutku zajamčena njihova vidljivost;

22.  nadalje naglašava da bi Europski razvojni fond (ERF) trebao biti uključen u proračun EU-a, kao što je već navedeno u novom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., kako bi se izbjegla fragmentacija proračuna; ističe da se uključivanjem ERF-a u proračun EU-a povećala sposobnost tijela za davanje razrješnice za nadzor potrošnje u EU-u;

23.  poziva sve institucije EU-a da unaprijede postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate; smatra, u tom kontekstu, da je postupak davanja razrješnice neizostavan instrument demokratske odgovornosti prema građanima Unije;

24.  ističe važnost čuvanja novca poreznih obveznika EU-a od prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije;

25.  podsjeća na poteškoće do kojih je dosad u više navrata došlo u postupcima davanja razrješnice zbog nedovoljne suradnje Vijeća; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno, kao što su i druge institucije; naglašava da u tome ne bi trebalo biti iznimaka;

26.  smatra da osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) predstavlja važan korak u ostvarenju europskog javnog prostora; poziva Komisiju da radi na brzoj uspostavi EPPO-a pružanjem dostatnih sredstava;

27.  skreće pozornost na fenomen korupcije koji ima značajne financijske posljedice i predstavlja ozbiljnu prijetnju za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja; ponavlja poziv Komisiji da nastavi s objavljivanjem godišnjeg izvješća o korupciji;

28.  poziva Komisiju da predloži mogućnosti za buduće načine suradnje sa Skupinom država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe, da EU podnese zahtjev za članstvo u toj skupini, a Parlament nastavi biti u toku s napretkom u tom području;

29.  poziva na jačanje političkog i etičkog okvira svih institucija i agencija EU-a kroz bolju provedbu kodeksa ponašanja, zaštite zviždača, etičkih načela, transparentnosti i odgovornosti;

30.  potiče, putem vodećeg načela, davanje okvira Europe budućnosti u osnovnim crtama, osiguravajući ravnotežu između odgovornosti i nove solidarnosti te odabirući metodu Zajednice umjesto modela suradnje među vladama za upravljanje EU-om;

31.  zauzima stajalište da je potrebno nastaviti raspravu o budućnosti Europe na najvišoj institucionalnoj razini, s posebnim naglaskom na učinkovitijoj uporabi financiranja i demokratskim mehanizmima za proračunski nadzor EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

15.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Bart Staes, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Marian-Jean Marinescu, Andrey Novakov, Julia Pitera, Richard Sulík

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová

ECR

Richard Sulík

GUE/NGL

Dennis de Jong

EPP

Ingeborg Gräßle, Marian-Jean Marinescu, Andrey Novakov, Julia Pitera, Petri Sarvamaa, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Caterina Chinnici, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Derek Vaughan

Greens/EFA

Bart Staes

1

-

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan

1

0

EPP

Tamás Deutsch

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (14.11.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o stanju rasprave o budućnosti Europe

(2018/2094(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ivan Jakovčić

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da poljoprivredni proizvodi Unije s jedne strane doprinose gospodarskom razvoju u smislu proizvodnje i prerade, a s druge strane živućem kulturnom i gastronomskom nasljeđu Unije, čime se jačaju teritorijalna i društvena kohezija te lokalne i regionalne tradicije; budući da na europskoj i svjetskoj razini postoji povećana potražnja za visokokvalitetnim i tradicionalnim proizvodima; budući da budućnost Unije također ovisi o živim i dinamičnim ruralnim područjima, što podrazumijeva i velika ruralna područja;

B.  budući da poljoprivreda i šumarstvo imaju središnju ulogu u učinkovitom upravljanju zemljištem s ciljem borbe protiv klimatskih promjena uz poštovanje međunarodnih sporazuma i zaštitu javnog zdravlja u svim aspektima;

C.  budući da najglasniji kritičari Unije ukazuju na raskorak između predloženih mjera Unije i njihove realizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini i da će povlačenje Ujedinjene Kraljevine imati velik utjecaj na buduće financiranje Unije;

D.  budući da će prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) globalna potražnja za hranom do 2050. godine porasti za 70 %; budući da novom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) treba zajamčiti ekonomsku dodanu vrijednost u poljoprivredi, povećati njezinu produktivnost s manje dostupnih sredstava i promicati poštenu konkurenciju i zdravu i visokokvalitetnu hranu po razumnim cijenama; budući da ti ciljevi ZPP-a moraju ostati ključni elementi za budućnost Europe;

E.  budući da je ravnopravnost spolova jedan od glavnih ciljeva EU-a i njegovih država članica; budući da mnoge uloge koje imaju žene u ruralnim područjima doprinose očuvanju održivih poljoprivrednih gospodarstava i dinamičnih ruralnih zajednica; budući da su napori za sprečavanje depopulacije ruralnih područja povezani s prilikama za žene i mlade i da se žene u ruralnim područjima i dalje suočavaju s višestrukim izazovima;

1.  ističe da je važno ZPP podupirati dobrim proračunom; podsjeća na središnji značaj ZPP-a za povijest Unije; skreće pozornost na temeljnu ulogu koju on ima u osiguranju dinamičnih ruralnih regija i sigurne opskrbe hranom; napominje da je predstojeća reforma ZPP-a prilika za snažniji rad na ostvarivanju njegovih ciljeva; ističe da je ZPP jedna od najstarijih politika te da i dalje mora ostati jedna od najvažnijih i najintegriranijih politika, da će ona nastaviti doprinositi izgradnji budućnosti Europe većom integracijom, očuvanjem okoliša te sigurnošću hrane i sigurnošću opskrbe hranom za građane EU-a;

2.  naglašava da europska poljoprivreda ima ključnu ulogu u prehranjivanju planeta i pružanju radnih mjesta za 46 milijuna ljudi; ističe probleme koji nastaju zbog međunarodnih trgovinskih sporazuma i kriza; napominje da se zakonodavnim mjerama EU-a za suzbijanje nepoštenih trgovinskih praksi nastoji osigurati održiviji lanac opskrbe hranom u korist poljoprivrednika i potrošača;

3.  napominje da politike poljoprivrednog i ruralnog razvoja imaju golem potencijal u smislu pružanja javnih dobara; ističe da poljoprivreda ne omogućuje samo sirovine i proizvode za prehrambenu i ostale industrije, već ima i snažan utjecaj na okoliš i krajolik; stoga smatra da kvaliteta okoliša u EU-u uvelike ovisi o upravljanju resursima te načinu na koji se upravlja poljoprivrednim gospodarstvima;

4.  dijeli dugoročni cilj prijelaza na tržišno usmjerenu i održivu europsku poljoprivredu kojom se povećava konkurentnost i smanjuju potrebe poljoprivrednika za potporom dohotku; poziva na usklađivanje ZPP-a s ostalim politikama EU-a te naglašava potrebu za općom proračunskom disciplinom; ističe da, kad je potrebno povećati proračun za određene prioritete, rezove prije svega treba napraviti drugdje;

5.  ističe potrebu za istinskim pojednostavljenjem ZPP-a radi uspostave politike u kojoj će naglasak biti na rezultatima i postignućima umjesto na sukladnosti; smatra da ZPP treba biti više usmjeren na tržište, na kojem će poljoprivrednici biti manje ovisni o javnoj potpori, a konkurentnost sektora veća;

6.  ističe da se sve veći problem depopulacije ruralnih područja mora rješavati ciljanim mjerama i sinergijom politikâ EU-a kako bi se potaknula održivost europskog poljoprivrednog sektora i tako pružila podrška i poticaj mladim poljoprivrednicima iz predmetnih područja; podsjeća da je generacijska obnova izazov s kojim se suočavaju poljoprivrednici u mnogim državama članicama;

7.  ističe ulogu ZPP-a u očuvanju zdravlja i stanja tla, vode i ostalih prirodnih resursa; naglašava da se europski poljoprivrednici snažno zalažu za dobre okolišne prakse i ostvarivanje ciljeva utvrđenih za suočavanje s klimatskim promjenama;

8.  naglašava važnost ekološke proizvodnje i oznaka zemljopisnog podrijetla i njihove međusobne sinergije, od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači; podsjeća na važnost pristupa inovacijama i pravičnog funkcioniranja prehrambenog lanca; poziva na to da se jedan stup novog ZPP-a usmjeri na prioritete kojima se otvaraju radna mjesta i osigurava najveća kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU-u;

9.  naglašava da poljoprivreda ima ključnu ulogu u prioritetima Unije u pogledu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i promicanja održivog razvoja; podsjeća da je u tom kontekstu potreban snažan i odgovarajući proračun;

10.  skreće pozornost na smanjenje prihoda poljoprivrednih gospodarstava u EU-u prouzročeno rastom troškova proizvodnje i nestabilnošću cijena, što negativno utječe na sposobnost poljoprivrednika da održe proizvodnju; ističe da troškovi koje moraju snositi europski poljoprivrednici kako bi poštovali visoke svjetske norme u pogledu sigurnosti hrane, okoliša i dobrobiti životinja te radne standarde; naglašava da poljoprivrednici moraju u okviru ZPP-a dobiti naknadu za pružanje javnih dobara društvu;

11.  ističe da programi kvalitete EU-a u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla (zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijaliteti) štite nazive proizvoda od zlouporabe, povećavaju njihovu vidljivost, poboljšavaju njihovu vrijednost u okviru međunarodnih sporazuma, povećavaju dohotke poljoprivrednika i jačaju povjerenje potrošača; naglašava da se upotrebom europskog logotipa povećava vidljivost i jamči kvaliteta poljoprivrednih proizvoda za izvoz, kao i upotrebom pojmova koji ukazuju na podrijetlo ili kvalitetu;

12.  ustraje u tome da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti poljoprivrednicima koji se suočavaju s dodatnim troškovima zbog posebnih ograničenja povezanih s prirodnim područjima velike vrijednosti, kao što su planinska područja, otoci, najudaljenije regije i ostala područja u nepovoljnom položaju; smatra da je zbog njihovih posebnih ograničenja financiranje u okviru ZPP-a od ključne važnosti za te regije i da bi svako smanjenje izrazito štetno utjecalo na brojne poljoprivredne proizvode; apelira na države članice da osmisle i primijene sustave kvalitete kako bi zainteresiranim proizvođačima pružile priliku da ih brzo uvedu;

13.  podsjeća na potporu Parlamenta proširenju oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode izraženu 2015. godine; smatra da bi to proširenje trebalo ozbiljno razmotriti u raspravi o budućnosti Europe s obzirom na njegov potencijal za potporu ruralnim regijama dodavanjem vrijednosti tradicionalnim proizvodima i otvaranjem radnih mjesta; potiče Komisiju da bez odgode sastavi zakonodavni prijedlog za proširenje oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode;

14.  ističe da su potrebna veća ulaganja u poljoprivredu i poljoprivredno-prehrambene sustave te više sredstava za istraživanja i razvoj kako bi se poticale inovacije, poduprlo povećanje održive proizvodnje te pronašli novi načini za suočavanje s pitanjima poput nestašice vode i klimatskih promjena;

15.  ističe bogatstvo europske prehrane i okusa te veliku kulinarsku raznolikost Europe; stoga naglašava potrebu za očuvanjem europskih regionalnih i lokalnih tradicionalnih proizvoda i okusa s pomoću instrumenata ZPP-a kao što su programi potpore ruralnom razvoju;

16.  naglašava važnost dobro financiranog i reformiranog ZPP-a za svladavanje mnogih izazova s kojima će se Unija suočavati u budućnosti; podsjeća da ZPP mora djelotvornije podupirati poljoprivrednike kako bi se oni mogli nositi s poljoprivrednim krizama; naglašava važnost budućeg ZPP-a u poticanju inovacija, istraživanja i razvoja te podsjeća da bi pri izradi budućeg programa Obzor Europa u obzir trebalo uzeti ciljeve ZPP-a;

17.  ističe ulogu mladih poljoprivrednika u sadašnjoj i budućoj konkurentnosti europske poljoprivrede i u osiguranju proizvodnje hrane; naglašava da poljoprivreda nije samo gospodarska aktivnost, već je i vitalni dio održivog EU-a; ističe važnost mlade generacije za budućnost Europe;

18.  podsjeća na ulogu žena u ruralnim područjima i njihov doprinos kao poduzetnica i poticateljica održivog razvoja; ističe da je potrebno razviti njihov potencijal u održivoj poljoprivredi i njihovu otpornost u ruralnim područjima; poziva stoga na povećanje potpore za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike te na pružanje potpore za zapošljavanje u poljoprivredi u ruralnim područjima, posebno za mlade poljoprivrednike;

19.  ističe važnost inovacija i istraživanja, osobito u području uzgoja i odabira bilja kako bi Unija u tom području mogla biti potpuno konkurentna ostatku svijeta;

20.  ističe da se strukturnim i kohezijskim politikama te ZPP-om smanjuje jaz između Unije i njezinih građana promicanjem integracije na lokalnoj razini i brigom za uravnoteženi teritorijalni razvoj, posebno u ruralnim i perifernim područjima te područjima u nepovoljnom položaju; stoga naglašava važnost potpore ruralnom razvoju i ekološke poljoprivrede u okviru ZPP-a;

21.  naglašava da je potrebno očuvati raznolikost poljoprivrede u EU-u te priznaje da su lokalne tržnice koje se opskrbljuju svježim lokalnim poljoprivrednim proizvodima okolišno održive te da pružaju potporu ustaljenim poljoprivrednim zajednicama; poziva na bolje promicanje kratkih lanaca opskrbe;

22.  naglašava da ZPP doprinosi očuvanju održivosti područja u nepovoljnom položaju, uključujući planinska područja, te stoga ima ključnu ulogu u sprečavanju napuštanja i depopulacije u mnogim područjima Europe;

23.  ističe važnost ruralnog razvoja u podupiranju multifunkcionalne poljoprivrede te poticanju partnerstva među poljoprivrednicima, lokalnim zajednicama, civilnim društvom i dodatnim poduzetničkim aktivnostima kako bi se ostvario prihod od diversificiranih gospodarskih aktivnosti;

24.  naglašava da je u vezi sa sadašnjim egzodusom iz ruralnih područja potrebna interakcija između instrumenata ZPP-a i kohezijske politike kako bi se povećala privlačnost ruralnih područja;

25.  ističe da ZPP ne obuhvaća samo poljoprivredu i poljoprivrednike, već da je u ZPP-u riječ o potpori ruralnim zajednicama u kojima djeluju poljoprivrednici i razvoju tih zajednica u širem smislu; napominje da bi EU trebao ojačati svoju politiku ruralnog razvoja u kojoj je naglasak na nizu pitanja, od potpore novoosnovanim poduzećima u ruralnim područjima i pristupa širokopojasnom internetu do konkretnih okolišnih ili društvenih izazova s kojima se suočava ruralno stanovništvo;

26.  prima na znanje zabrinjavajući problem gladi koji pogađa naš planet te stoga smatra da bi EU trebao nastojati izgraditi otpornost na prehrambene krize, čime bi se osiguralo dovoljno hranjive i cjenovno dostupne hrane te doprinijelo postizanju cilja da u svijetu nitko ne gladuje;

27.  ističe da trenutno planirani poticaji za održivu sadnju energetskih kultura ne bi smjeli ni na koji način ugroziti sigurnost opskrbe hranom za stanovništvo;

28.  ističe važnost ruralnog razvoja, uključujući inicijativu LEADER, u poticanju multifunkcionalne poljoprivrede te dodatnih poduzetničkih aktivnosti i mogućnosti kako bi se ostvario prihod od agroturizma i omogućila poljoprivreda koju podržava zajednica te pružanje socijalnih usluga u ruralnim područjima;

29.  poziva države članice da olakšaju razmjenu najboljih praksi među europskim poljoprivrednicima kako bi se ojačala suradnja i europski identitet.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

8

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Daniel Buda, Matt Carthy, Jacques Colombier, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Karine Gloanec Maurin, Martin Häusling, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Maria Heubuch, Anthea McIntyre, Momchil Nekov, Hilde Vautmans, Miguel Viegas, Thomas Waitz

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Ulrike Müller, Hilde Vautmans

ECR

Anthea McIntyre

EFDD

Giulia Moi, Marco Zullo

NI

Diane Dodds

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Marijana Petir

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paolo De Castro, Karine Gloanec Maurin, Momchil Nekov, Maria Noichl, Tibor Szanyi, Maria Gabriela Zoană

8

-

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez, Miguel Viegas

VERTS/ALE

José Bové, Martin Häusling, Thomas Waitz

3

0

ALDE

Jan Huitema

ENF

Jacques Colombier, Philippe Loiseau

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRAVNA PITANJA

Danuta Hübner

Predsjednica Odbora za ustavna pitanja

ASP 12E157

Bruxelles

  Predmet: Mišljenje Odbora za pravna pitanja o stanju rasprave o budućnosti Europe – 2018/2094(INI)

Poštovana predsjednice,

Izvjestitelj Odbora za ustavna pitanja Ramon Jáuregui Atondo pozvao je prije ljetne stanke odbore da podnesu svoja mišljenja na nezakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi odbora AFCO o stanju rasprave o budućnosti Europe. Koordinatori Odbora za pravna pitanja odlučili su stoga na sjednici održanoj 9. srpnja 2018. mišljenje dati u obliku pisma, u skladu s člankom 53. Poslovnika, i pritom naglasak staviti na pitanja u nadležnosti našega odbora. Imenovan sam izvjestiteljem za mišljenje.

U tom svojstvu, koristim ovu priliku kako bih izrazio slaganje s pristupom izloženim u nacrtu izvješća odbora AFCO prema kojemu bi uoči izbora 2019. trebalo sažeto prikazati teme za raspravu o budućnosti Europe i pružiti smjernice i pojašnjenja o mogućim smjerovima europske integracije. Dakle, svrha ovog postupka nije odlučiti se za jedno od alternativnih rješenja, već utvrditi probleme, opisati izazove i ponuditi opcije kojima će se europska politika i novi zastupnici izabrani na predstojećim izborima trebati baviti.

Razmjena mišljenja o predmetu održana je na sjednici odbora JURI 3. rujna 2018. Nakon što su i koordinatori pisanim postupkom razmijenili gledišta, na sjednici održanoj 10. listopada 2018. usvojeno je u nastavku izloženo mišljenje, s 20 glasova za, 2 protiv i bez suzdržanih glasova(1).

Odbor JURI poziva odbor AFCO da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da pitanja koja se odnose na supsidijarnost i proporcionalnost moraju biti jasno predočena građanima kako bi se pokazalo da Europska unija radi na dobrobit svih i da se odluke donose na najnižoj mogućoj razini uz sudjelovanje građana; osim toga, naglašava da su pitanja koja se odnose na supsidijarnost i proporcionalnost zajednička odgovornost Unije, njezinih država članica i svih institucija koje su na svim razinama uključene u pripremu i provedbu zakonodavstva i politika Unije; potiče Komisiju da, kako je najavljeno u njezinu programu rada za 2018., predstavi Komunikaciju o daljnjem jačanju načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i bolje regulative u svakodnevnom radu Europske unije;

2.  naglašava da je pravilna provedba i primjena prava EU-a ključna za ostvarivanje politika Unije i za poticanje uzajamnog povjerenja između Unije, država članica i građana;

3.  ističe da je potrebno posvetiti posebnu pozornost upravnom pravu EU-a, kako je navedeno u Rezoluciji Parlamenta od 9. lipnja 2016. u kojoj se poziva na otvorenu, učinkovitu i neovisnu upravu Europske unije(2), nakon koje su uslijedili procjena učinka koju je proveo EPRS i javno savjetovanje;

4.  ističe važnost suradnje na međuinstitucijskoj razini, poštujući pritom ovlasti svake od institucija kako su navedene u Ugovorima, koja je 13. travnja 2016. dobila novi okvir donošenjem međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva te naglašava da je pojednostavnjenje trajan proces koji za svrhu ima učiniti procese i postupke na razini EU-a razumljivijima, kako bi se zajamčilo da se uzimaju u obzir stajališta svih relevantnih dionika i u konačnici olakšalo sudjelovanje građana u radu Europske unije;

5.  ističe da će glavni globalni izazovi današnjice, kao što su digitalizacija, automatizacija, migracije, terorizam i klimatske promjene, i dalje vršiti pritisak na pravosudne sustave Europske unije i država članica; uvjeren je da se ti izazovi mogu prevladati samo unutar snažne Europske unije i to inovativnim rješenjima kojima treba dodatno uskladiti nacionalne zakone, ojačati pravosudnu suradnju, nastaviti s reformom Unije u okviru postojećih Ugovora te nastaviti pratiti primjenu zakonodavstva EU-a;

6.  smatra da se sve buduće politike u području novih tehnologija trebaju temeljiti na etičkim načelima kojima se naglasak stavlja na ljude i njihove živote.

Nadam se da će navedeno predstavljati koristan doprinos izvješću koje priprema Odbor za ustavna pitanja.

S poštovanjem,

Pavel Svoboda

(1)

Na konačnom glasovanju nazočni su bili: Pavel Svoboda (predsjednik i izvjestitelj), Jean‑Marie Cavada, Mady Delvaux, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg (potpredsjednici), Max Andersson, Joëlle Bergeron, Kostas Chrysogonos, Geoffroy Didier, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Rosa Estaràs Ferragut, Enrico Gasbarra, Sajjad Karim, Sylvia‑Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Angelika Niebler, Virginie Rozière, József Szájer, Axel Voss, Tiemo Wölken, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka.

(2)

P8_TA(2016)0279


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

27.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Elmar Brok, Fabio Massimo Castaldo, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Morten Messerschmidt, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, György Schöpflin, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Josep-Maria Terricabras

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jasenko Selimovic, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Wajid Khan, Constanze Krehl


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

18

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jasenko Selimovic

PPE

Elmar Brok, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Markus Pieper, Paulo Rangel, György Schöpflin, Rainer Wieland

S&D

Ramón Jáuregui Atondo, Sylvia Yvonne Kaufmann, Wajid Khan, Constanze Krehl, Jo Leinen, Claudia Țapardel

VERTS/ALE

Pascal Durand, Josep Maria Terricabras

6

-

ECR

Morten Messerschmidt

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

ENF

Gerolf Annemans

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

NI

Diane James

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 30. siječanja 2019.Pravna napomena