Postupak : 2018/0111(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0438/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0438/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 04/04/2019 - 6.20

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0352

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 1751kWORD 184k
7.12.2018
PE 623.664v02-00 A8-0438/2018

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

(COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: Neoklis Sylikiotis

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Julia Reda, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

(*)  Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

(Preinaka – članak 104. Poslovnika)

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
 PRILOG: MIŠLJENJE SAVJETODAVNE SKUPINE PRAVNIH SLUŽBI EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA I KOMISIJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

(COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0234),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0169/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(1),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 29. studenog 2018. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0438/2018),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(3) značajno je izmijenjena. S obzirom na daljnje izmjene tu bi direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)  U skladu s člankom 13. Direktive 2003/98/EZ i pet godina nakon donošenja Direktive 2013/37/EU o izmjeni, Komisija je, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, provela evaluaciju i preispitivanje funkcioniranja Direktive u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa.(4)

(3)  Nakon savjetovanja s dionicima i u svjetlu rezultata procjene učinka(5) Komisija je smatrala da je potrebno djelovanje na razini Unije kako bi se pristupilo uklanjanju preostalih i novih prepreka rasprostranjenoj ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i informacija iz istraživanja financiranih javnim sredstvima u cijeloj Uniji te kako bi se ažuriralo zakonodavni okvir u skladu s napretkom digitalnih tehnologija te dodatno potaknule digitalne inovacije, osobito u području umjetne inteligencije.

(4)  Materijalne izmjene u zakonodavnom tekstu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal informacija javnog sektora za europsko gospodarstvo i društvo usredotočene su na sljedeća područja: pružanje pristupa dinamičkim podacima u stvarnom vremenu s pomoću odgovarajućih tehničkih sredstava, povećanje ponude visokovrijednih javnih podataka za ponovnu uporabu, uključujući iz javnih poduzeća, kao i privatnih poduzeća kada su proizvedeni tijekom obavljanja usluge od općega gospodarskog interesa koji je obuhvaćen područjem primjene ove Direktive, organizacija koje provode istraživanja i organizacija koje financiraju istraživanja, suočavanje s pojavom novih oblika isključivih dogovora, uporaba izuzeća od načela naplate graničnih troškova i odnos između ove Direktive i određenih povezanih pravnih instrumenata, uključujući Direktivu 96/9/EZ(6), Direktivu 2003/4/EZ, Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(7) i Uredbu (EU) 2016/679.

(4a)  Pristup informacijama temeljno je pravo. U Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) navodi se da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a to pravo uključuje slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja tijela javne vlasti i bez obzira na granice.

(4b)  Člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim ljudskim pravima jamči se pravo zaštite osobnih podataka i navodi da se takvi podaci moraju obrađivati pošteno, u utvrđene svrhe i na temelju suglasnosti osobe o kojoj je riječ ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi utvrđenoj zakonom i nalazi se pod nadzorom neovisnog tijela.

(5)  Ugovorom je predviđeno uspostavljanje unutarnjeg tržišta i sustava kojim se osigurava da natjecanje na unutarnjem tržištu ne bude narušeno. Usklađenost pravila i praksi u državama članicama koji se odnose na iskorištavanje informacija javnog sektora doprinosi ostvarivanju tih ciljeva.

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, političke, gospodarske, pravne, zemljopisne, ekološke, meteorološke, seizmološke, turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti društvu. Pružanjem tih informacija u uobičajeno upotrebljavanom elektroničkom obliku građanima i poduzećima omogućuje se da pronađu nove načine za njihovu uporabu i da osmisle nove, inovativne proizvode i usluge. Države članice i tijela javnog sektora trebali bi imati koristi od prikladne financijske potpore i primati je iz programa Digitalna Europa ili iz odgovarajućih fondova i programa Unije usmjerenih na digitalizaciju Europe, rasprostranjenu uporabu digitalnih tehnologija ili digitalnu transformaciju javne uprave i javnih usluga s namjerom da podaci budu lako dostupni za ponovnu uporabu.

(6a)  Informacije javnog sektora predstavljaju izvanredan izvor podataka koji može pridonijeti poboljšanju jedinstvenog tržišta i razvoju novih aplikacija za potrošače i poduzeća. Inteligentna uporaba podataka, uključujući njihovu obradu preko aplikacija koje upotrebljavaju umjetnu inteligenciju, može imati transformacijski učinak na sve gospodarske sektore.

(7)  Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora utvrđen je minimalni skup pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični načini olakšavanja ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, uključujući izvršna, zakonodavna i sudska tijela. Od donošenja prvog skupa pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, količina podataka u svijetu, uključujući javne podatke, eksponencijalno je porasla, a nastaju i prikupljaju se nove vrste podataka. Usporedno, tehnologija za analizu, iskorištavanje i obradu podataka, kao što je strojno učenje, umjetna inteligencija i internet stvari, neprekidno se razvija. Ovakav brzi tehnološki razvoj omogućuje stvaranje novih usluga i aplikacija koje se temelje na uporabi, grupiranju ili kombiniranju podataka. Pravila izvorno donesena 2003. i naknadno izmijenjena 2013. više ne idu u korak s ovim brzim promjenama te se stoga gospodarske i društvene prednosti koje donosi ponovna uporaba javnih podataka ne iskorištavaju.

(8)  Razvoj prema podatkovno utemeljenom društvu, koristeći podatke iz različitih područja i aktivnosti, utječe na život svih građana u Zajednici, među ostalim omogućujući im pronalaženje novih načina za pristup znanju i njegovo stjecanje.

(9)  Digitalni sadržaj igra važnu ulogu u tom razvoju. Proizvodnja sadržaja posljednjih je godina dovela i još uvijek dovodi do brzog otvaranja radnih mjesta. Većina se radnih mjesta otvara u inovativnim novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima.

(10)  Jedan od glavnih ciljeva uspostavljanja unutarnjeg tržišta jest stvaranje uvjeta koji vode razvoju nekih usluga i proizvoda u država članicama i na razini Unije. Informacije javnog sektora ili informacije koje su prikupljene, izrađene, reproducirane i proširene u izvršavanju javne zadaće ili pružanju usluge od općeg interesa važan su primarni materijal za proizvode i usluge s digitalnim sadržajem, a s razvojem naprednih digitalnih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija i internet stvari, postat će još važnijim izvorom sadržaja. Inteligentna uporaba podataka, uključujući njihovu obradu preko aplikacija koje upotrebljavaju umjetnu inteligenciju, može imati transformacijski učinak na sve gospodarske sektore. S tim u vezi bit će također bitna široka prekogranična zemljopisna pokrivenost. Široke mogućnosti ponovne uporabe takvih informacija javnog sektora trebaju svim europskim poduzećima, uključujući mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća, kao i civilno društvo, između ostalog omogućiti iskorištavanje vlastitih potencijala te doprinijeti gospodarskom razvoju i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta te njihovoj zaštiti, osobito u korist lokalnih zajednica, te važnim društvenim ciljevima kao što su odgovornost i transparentnost.

(11)  Omogućivanje ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodatnu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i za društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo javno tijelo tako što promiče transparentnost i pouzdanost te omogućuje povratnu informaciju od ponovnog korisnika i krajnjeg korisnika omogućujući dotičnom tijelu javnog sektora poboljšanje kvalitete prikupljenih informacija te mu pomaže u obavljanju njegovih javnih zadaća. S razvojem novih tehnologija, širenje podataka prikupljenih i distribuiranih u okviru izvršavanja javne zadaće može doprinijeti osiguravanju autentičnih informacija korisnika.

(12)  U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora i dalje se razlikuje među državama članicama. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

(13)  Države članice trebale bi osigurati stvaranje podataka koji se temelje na načelu „integrirane i zadane otvorenosti” u pogledu svih dokumenata koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, osiguravajući pritom dosljednu razinu zaštite ciljeva od javnog interesa, kao što je javna sigurnost, što uključuje osjetljive informacije koje se odnose na ključnu infrastrukturu, uz istovremenu zaštitu osobnih podataka, što uključuje informacije koje u pojedinačnom skupu podataka možda ne predstavljaju rizik identifikacije ili izdvajanja fizičke osobe, ali bi u kombinaciji s drugim dostupnim informacijama mogle predstavljati takav rizik. Politika otvorenih podataka kojom se osigurava lakoća pronalaska, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost (načela FAIR) i potiče široka dostupnost i ponovna uporaba informacija javnog sektora za privatnu ili komercijalnu uporabu s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima ili bez njih, a koja promiče kruženje informacija ne samo za gospodarske subjekte već ponajprije za javnost, može igrati važnu ulogu u transparentnosti i demokratskoj odgovornosti, promicanju socijalne angažiranosti te pokrenuti i promicati razvoj novih usluga koje se temelje na novim načinima objedinjavanja i uporabe tih informacija. Kako bi se izvukla najveća moguća korist, potrebno je osigurati pristup izvorima i novim podacima. Interoperabilnost, otvoreni standardi i otvoreni podaci stoga se trebaju implementirati na razini uprave svih država članica. Komisija bi istovremeno trebala omogućiti suradnju među državama članicama i poticati osmišljavanje, ispitivanje, provedbu i uvođenje interoperabilnih elektroničkih sučelja, što će omogućiti učinkovitije i sigurnije javne usluge.

(14)  Štoviše, bez minimalnog usklađivanja na razini Zajednice te razlike mogu biti čak i znatnije kao posljedica zakonodavnih djelovanja na nacionalnoj razini koja su u jednom broju država članica već započeta kako bi se odgovorilo na tehnološke izazove. Utjecaj takvih zakonodavnih razlika i nesigurnosti postat će znatniji u daljnjem razvoju informacijskog društva koje je već uvelike povećalo prekogranično korištenje informacija.

(15)  Države članice su u skladu s Direktivom 2003/98/EZ utvrdile politike ponovne uporabe, a neke od njih usvojile su ambiciozne pristupe otvorenih podataka kako bi olakšale ponovnu uporabu dostupnih javnih podataka građanima i poduzećima iznad minimalne razine koju se utvrđuje tom Direktivom. Kako bi se spriječila različita pravila u različitim državama članicama koja služe kao prepreka međugraničnoj ponudi proizvoda i usluga te da se omogući ponovna uporaba usporedivih skupova javnih podataka za sveeuropske aplikacije koje se na njima temelje, potrebna je minimalna usklađenost kako bi se utvrdilo koji su javni podaci dostupni za ponovnu uporabu na unutarnjem tržištu informacija, u skladu s važećim režimom pristupa. Odredbe zakonodavstva Unije i država članica koje premašuju te minimalne zahtjeve, posebno u slučajevima sektorskog zakonodavstva, trebale bi se i dalje primjenjivati. Primjeri odredbi koje premašuju minimalnu razinu usklađenosti iz ove Direktive obuhvaćaju niže donje granice dopustivih pristojbi za ponovnu uporabu od donjih granica predviđenih člankom 6. ili manje ograničavajuće uvjete dozvole od onih koji su navedeni u članku 8. Posebno, ovom se Direktivom ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe koje premašuju minimalnu razinu usklađenosti iz ove Direktive, kako je utvrđeno delegiranim uredbama Komisije donesenima na temelju Direktive 2010/40/EU Europskog Parlamenta i Vijeća o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza.

(16)  Potreban je opći okvir za uvjete kojima se uređuje ponovna uporaba dokumenata javnog sektora kako bi se osigurali pošteni, razmjerni i nediskriminirajući uvjeti za ponovnu uporabu takvih informacija. Tijela javnog sektora prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i šire dokumente za ispunjavanje svojih javnih zadataka. Uporaba takvih dokumenata zbog drugih razloga predstavlja ponovnu uporabu. Politika država članica može ići preko minimalnih standarda utvrđenih ovom Direktivom i tako omogućiti širu ponovnu uporabu.

(17)  Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati na dokumente koje dotična tijela javnog sektora pružaju kao dio njihovih javnih zadaća kako je to definirano zakonodavstvom ili drugim obvezujućim pravilima država članica. Ako ta pravila ne postoje, javne zadaće trebale bi se odrediti u skladu s uobičajenom administrativnom praksom država članica, pod uvjetom da je područje primjene javnih zadaća transparentno i podložno preispitivanju. Javne zadaće mogle bi se definirati općenito ili za svaki slučaj posebno za pojedinačna tijela javnog sektora.

(18)  Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu.

(19)  Direktiva ni na koji način ne smije ograničavati, odnosno ometati tijela vlasti i druga tijela javnog sektora u izvršavanju njihovih zakonskih dužnosti. Njome se također ne uspostavlja pristup. Odluku u vezi s tim i dalje donose države članice. Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, ne dovodeći u pitanje iznimke utvrđene ovom Direktivom, kao što je zaštita osobnih podataka, dopuštajući državama članicama da uvedu ograničenja ili izuzmu određene dokumente od pristupa. Direktiva se oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(20)  Države članice pružanje usluga od općeg interesa često povjeravaju subjektima izvan javnog sektora uz održavanje visoke razine nadzora nad takvim subjektima. Istovremeno, odredbe Direktive 2003/98/EZ primjenjuju se samo na dokumente u posjedu tijela javnog sektora, dok javna poduzeća nisu obuhvaćena njezinim područjem primjene. Time se smanjuje dostupnost za ponovnu uporabu dokumenata nastalih pružanjem usluga od općeg interesa u nizu područja, posebno u sektoru komunalnih usluga. Smanjuje se i potencijal za uspostavu prekograničnih usluga na temelju dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja pružaju usluge od općeg interesa. Ponovna uporaba podataka može imati važnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta i promicanju javnog angažmana.

(21)  Stoga bi Direktivu 2003/98/EZ trebalo izmijeniti kako bi se osiguralo da se njezine odredbe mogu primjenjivati na ponovnu uporabu dokumenata koje proizvode javna i privatna poduzeća obuhvaćena područjem primjene ove Direktive pri pružanju usluga od općeg interesa u djelatnostima navedenima u člancima od 8. do 14. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća(8) te javna i privatna poduzeća obuhvaćena područjem primjene ove Direktive koja djeluju kao operateri javne usluge u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, javna i privatna poduzeća obuhvaćena područjem primjene ove Direktive koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici i javna i privatna poduzeća obuhvaćena područjem primjene ove Direktive koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s člankom 4. Uredbe (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. primjenjujući načelo slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža).

(21a)  Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na dokumente povezane s pružanjem usluga od općeg interesa i na ponovnu uporabu, od strane izravnih konkurenata javnih poduzeća, dokumenata proizvedenih u okviru djelatnosti koje su izravno izložene tržišnom natjecanju i izuzetih iz pravila o javnoj nabavi u skladu s člankom 34. Direktive 2014/25/EU, dok ispunjavaju uvjete iz tih pravila.

(21b)  Zbog ključne prirode njihovih aktivnosti te zbog zahtjeva u pogledu sigurnosti i obavješćivanja, Direktiva se ne bi trebala primjenjivati ni na dokumente kojima je pristup isključen ili ograničen na temelju zaštite sigurnosti mreže i informacijskih sustava u smislu Direktive 2016/1148/EU ili u skladu s pravilima za operatere ključnih infrastruktura, uključujući operatere ključnih usluga u smislu Direktive 2008/114/EZ.

(22)  Ova Direktiva ne bi trebala sadržavati obvezu dopuštanja ponovne uporabe dokumenata koje proizvode javna ili, kada su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive, privatna poduzeća. Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba pojedinog ili svih dokumenata unutar područja primjene ove Direktive prepuštena je dotičnom javnom ili, ako je relevantno, privatnom poduzeću. Javno ili, ako je relevantno, privatno poduzeće trebalo bi poštovati obveze utvrđene u poglavljima III. i IV. ove Direktive tek nakon što dokument odluči staviti na raspolaganje za ponovnu uporabu, posebno u pogledu formata, naplate, transparentnosti, dozvola, nediskriminacije i zabrane isključivih dogovora. S druge strane, od javnog ili, ako je relevantno, privatnog poduzeća ne zahtijeva se da poštuje zahtjeve utvrđene u poglavlju II., primjerice pravila koja se primjenjuju na obradu zahtjeva.

(23)  Količina nastalih istraživačkih podataka eksponencijalno raste i postoji potencijal za njihovu ponovnu uporabu izvan znanstvene zajednice. Kako bi se na učinkovit i cjelovit način suočilo sa sve većim društvenim izazovima, postalo je ključno i neodgodivo omogućiti pristup, kombiniranje i ponovnu uporabu podataka iz različitih izvora te u različitim sektorima i disciplinama. Istraživački podaci obuhvaćaju statističke podatke, rezultate pokusa, mjerenja, promatranja u okviru terenskog rada, rezultate anketa, zapise intervjua i slike. Obuhvaćaju i metapodatke, specifikacije i druge digitalne objekte. Istraživački podaci razlikuju se od znanstvenih članaka kojima se izvješćuju i komentiraju podaci proizašli iz znanstvenog istraživanja. Otvorena dostupnost i ponovna upotrebljivost rezultata znanstvenih istraživanja financiranih javnim sredstvima godinama su bile predmet posebnih inicijativa politike. Politikama otvorenog pristupa posebno se nastojalo istraživačima i općoj javnosti omogućiti pristup istraživačkim podacima što ranije u procesu širenja te njihovu uporabu i ponovnu uporabu. Otvoreni pristup pomaže poboljšati kvalitetu, smanjiti potrebu za nepotrebnim ponavljanjem istraživanja, ubrzati znanstveni napredak, suzbijati znanstvene prevare i općenito može pogodovati gospodarskom rastu i inovativnosti. Osim otvorenog pristupa, planiranje upravljanja podacima brzo postaje standard znanstvene prakse za osiguravanje načela lakog pronalaženja, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne upotrebljivosti podataka (načela FAIR), kao i stalno pružanje planova za upravljanje podacima, koje je potrebno dodatno poticati.

(24)  Zbog prethodno navedenih razloga, primjereno je državama članicama odrediti obvezu da donesu politike o otvorenom pristupu za rezultate javno financiranih istraživanja i osiguraju da te politike provode sve istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. Politike otvorenog pristupa obično obuhvaćaju niz iznimaka u pogledu osiguravanja otvorene dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja. Komisija je 17. srpnja 2012. donijela Preporuku o pristupu i čuvanju znanstvenih podataka ažuriranu 25. travnja 2018.(9) u kojoj su među ostalim opisane relevantne sastavnice politika otvorenog pristupa. Osim toga, trebalo bi poboljšati uvjete ponovne uporabe određenih rezultata istraživanja. Određene obveze koje proizlaze iz ove Direktive trebalo bi stoga proširiti na istraživačke podatke nastale u okviru znanstveno-istraživačkih aktivnosti subvencioniranih javnim sredstvima ili sufinanciranih sredstvima javnog i privatnog sektora. Kao posljedica toga, istraživački podaci financirani sredstvima iz javnog sektora trebali bi biti otvoreni na temelju zadane opcije. Međutim, u tom kontekstu, trebalo bi uzeti u obzir pitanja koja se odnose na privatnost, zaštitu osobnih podataka, poslovne tajne, nacionalnu sigurnost, legitimne komercijalne interese te na zaštitu prava intelektualnog vlasništva trećih strana, u skladu s načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno” kako bi se naglasak stavio na poticanje upravljanja podacima kao ključan dio istraživanja. Kada je pristup ograničen, potrebno je javnost obavijestiti o razlozima za to ograničenje ponovne uporabe. Kako bi se izbjeglo administrativno opterećenje, te bi se obveze trebale primjenjivati samo na istraživačke podatke koje su istraživači već stavili na raspolaganje javnosti. Druge vrste dokumenta u posjedu istraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja trebale bi i dalje biti izuzete iz područja primjene ove Direktive.

(25)  Definicije „tijela javnog sektora” i „tijela uređenim javnim pravom” preuzete su iz Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća(10).

(26)  Ovom se Direktivom utvrđuje generička definicija izraza „dokument”. Definicija obuhvaća svako predstavljanje akata, činjenica ili informacija, kao i svako sastavljanje tih akata, činjenica ili informacija, na bilo kojemu sredstvu (pisano na papiru, pohranjeno u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis). Definicija „dokumenta” ne obuhvaća računalne programe.

(27)  Tijela javnog sektora sve više proaktivno stavljaju svoje dokumente na raspolaganje za ponovnu uporabu putem otvorenih strojno čitljivih oblika i oblika koji osiguravaju interoperabilnost, ponovnu uporabu i dostupnost. Dokumenti bi se trebali stavljati na raspolaganje za ponovnu uporabu i na zahtjev ponovnog korisnika. Države članice trebale bi jamčiti utvrđivanje praktičnih rješenja kojima se jamči da se može učinkovito provesti ponovna uporaba informacija javnog sektora, s jasnim naznakama o tome gdje se ti dokumenti nalaze. Rok za odgovor na zahtjeve za ponovnu uporabu treba biti razuman i u skladu s jednakim rokom za zahtjeve za pristup dokumentu prema odgovarajućem režimu pristupa. Obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja trebalo bi, međutim, izuzeti iz tog zahtjeva. Razumnim rokovima u cijeloj Uniji poticat će se stvaranje novih zbirnih informacijskih proizvoda i usluga na paneuropskoj razini. To je posebno važno za dinamičke podatke (uključujući podatke o okolišu, satelitske podatke, meteorološke podatke) čija gospodarska vrijednost ovisi o trenutačnoj dostupnosti informacija i redovitom ažuriranju. Stoga je potrebno dinamičke podatke odmah nakon prikupljanja bez odgode stavljati na raspolaganje putem sučelja za programiranje aplikacija kako bi se olakšala izrada internetskih i mobilnih aplikacija te aplikacija u oblaku na temelju tih podataka. Kad god to nije moguće zbog tehničkih ili financijskih ograničenja, tijela javnog sektora trebaju dokumente staviti na raspolaganje u roku kojim se omogućuje iskorištavanje njihova potpunoga gospodarskog potencijala. Potrebno je poduzeti posebne mjere kako bi se uklonila relevantna tehnička i financijska ograničenja. Ako se upotrebljava dozvola, pravovremena dostupnost dokumenata može biti dio uvjeta dozvole.

(28)  Za pristup podacima otvorenima za ponovnu uporabu na temelju ove Direktive korisno je osigurati pristup dinamičkim podacima putem sučelja za programiranje aplikacija (API). API opisuje vrstu podataka koji se mogu dohvatiti, kako to učiniti i format u kojem će biti primljeni. API-je je potrebno poduprijeti jasnom tehničkom dokumentacijom koja je potpuna i dostupna na internetu. Potrebno je primijeniti europske ili međunarodno priznate standarde ili druge uobičajeno korištene protokole i prema potrebi upotrijebiti međunarodne standarde za skupove podataka. API-ji mogu imati različitu razinu složenosti i mogu značiti samo poveznicu na bazu podataka za dohvat određenih skupova podataka, strukturirano web-sučelje ili složenije postavke. Ponovna uporaba i razmjena podataka odgovarajućom uporabom API-ja ima opću vrijednost jer razvojnim inženjerima i novoosnovanim poduzećima pomaže stvarati nove usluge i proizvode. Osim toga, ključan je dio uspostave vrijednih ekosustava oko podatkovnih sredstava čiji potencijal vlasnici podataka u velikoj mjeri ostavljaju neiskorištenim. Postavke i uporaba API-ja trebaju se temeljiti na više načela: stabilnosti, pouzdanosti, dostupnosti, učinkovitosti, održavanju tijekom životnog ciklusa, ujednačenosti uporabe i standarda, prilagođenosti korisnicima te sigurnosti. U slučaju dinamičkih podataka odnosno podataka koji se učestalo ažuriraju, često u stvarnom vremenu, tijela javnog sektora i javna poduzeća te podatke stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja putem prikladnih API-ja, što mora biti usklađeno s načelima FAIR. Tijela javnog sektora mogu dobiti učinkovitu potporu za razvoj adekvatne razine kompetencija u njihovim službama.

(29)  Mogućnosti za ponovnu uporabu mogu se poboljšati ograničavanjem potrebe za digitalizacijom dokumenata na papiru ili obradom digitalnih datoteka kako bi bile međusobno kompatibilne. Stoga tijela javnog sektora trebaju, ako je moguće i prikladno, učiniti dokumente dostupnim u elektroničkom obliku u bilo kojemu postojećem formatu ili jeziku. Tijela javnog sektora trebaju se povoljno odnositi prema zahtjevima za izvode iz postojećih dokumenata kad ispunjenje takvog zahtjeva uključuje samo jednostavnu radnju. Tijela javnog sektora ne trebaju, međutim, biti obvezna dati izvod iz dokumenta ako to uključuje nerazmjeran napor. Kako bi olakšala ponovnu uporabu, tijela javnog sektora trebaju svoje vlastite dokumente učiniti dostupnim u formatu koji je, koliko je to moguće i prikladno, neovisan o uporabi određenog softvera te trebaju uzeti u obzir mogućnosti ponovne uporabe dokumenata od strane osoba i za osobe s invaliditetom tako da osiguraju informacije u dostupnom formatu.

(30)  Kako bi se olakšala ponovna uporaba, tijela javnog sektora trebala bi, gdje je to moguće i prikladno, staviti dokumente, uključujući dokumente objavljene na internetskim stranicama, na raspolaganje putem otvorenih i strojno čitljivih formata zajedno s njihovim metapodacima, na najvišoj razini preciznosti i granularnosti, u formatu koji osigurava interoperabilnost, npr. obrađujući ih na način koji je u skladu s načelima koja reguliraju zahtjeve za usklađenošću i uporabljivošću za prostorne informacije u skladu s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11).

(31)  Trebalo bi smatrati da je dokument u strojno čitljivom obliku ako je u obliku datoteke strukturirane tako da je programske aplikacije mogu lako identificirati, prepoznati te iz nje izvaditi specifične podatke na tehnološki neutralan način. Podaci kodirani u datotekama koje su u strojno čitljivom obliku trebali bi se smatrati strojno čitljivim podacima. Strojno čitljivi oblici mogu biti otvoreni ili zaštićeni, u formalnom standardu ili ne. Za dokumente kodirane u obliku datoteke koja ograničava automatsku obradu, budući da se podaci ne mogu ili ne mogu lako iz nje izvaditi, ne bi se trebalo smatrati da su u strojno čitljivom obliku. Ako je moguće i primjereno, države članice trebale bi poticati uporabu otvorenih, strojno čitljivih oblika. Prilikom osmišljavanja tehničkih metoda za ponovnu uporabu podataka potrebno je uzeti u obzir rješenja razvijena programom ISA2.

(32)  Pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za ponovnu uporabu bez pristojbe i, kad su pristojbe nužne, načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove. U iznimnim slučajevima, trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrila značajan dio svojih troškova koji se odnose na obavljanje njihovih javnih zadaća . U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja, proizvodnje, reprodukcije, širenja i održavanja, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio značajan dio troškova tijela javnog sektora vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća ili opseg usluga od općeg interesa povjerenih javnim poduzećima ne mora biti pravni zahtjev već može proizlaziti, na primjer, iz administrativne prakse država članica. Takav bi zahtjev države članice trebale redovno preispitivati.

(32.a)  Povrat ulaganja može se shvatiti kao postotak kojim se, uz granične troškove, omogućuje povrat troška kapitala te uključivanje stvarne stope povrata. Budući da je trošak kapitala usko povezan s kamatnim stopama kreditnih institucija koje se temelje na fiksnim stopama ESB-a za glavne operacije refinanciranja, ne bi se trebalo očekivati da će razuman povrat ulaganja biti više nego 5 % veći od fiksne kamatne stope ESB-a.

(33)  Knjižnice, muzeji i arhivi također bi trebali imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova kako se ne bi ometao njihov normalan rad. U slučaju takvih tijela javnog sektora, ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja, proizvodnje, reprodukcije, širenja, održavanja, očuvanja i prava na otpis, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Prilikom izračuna razumnog povrata uloženog, za knjižnice, muzeje i arhive, imajući u vidu njihove posebnosti, mogle bi se uzimati u obzir pristojbe koje za ponovnu uporabu identičnih ili sličnih dokumenata zaračunava privatni sektor. Takve pristojbe više od graničnih troškova potrebno je odrediti u skladu s transparentnim, sljedivim i provjerljivim kriterijima.

(34)  Gornje granice pristojbi, utvrđenih ovom Direktivom, ne dovode u pitanje pravo država članica da primjene niže pristojbe ili ne vrše naplatu pristojbi.

(35)  Države članice trebale bi utvrditi kriterije naplate koja je viša od graničnih troškova. U tom pogledu države članice mogu, na primjer, utvrditi kriterije u nacionalnim pravilima ili odrediti odgovarajuće tijelo ili tijela nadležna za utvrđivanje takvih kriterija, osim samog tijela javnog sektora. Takvo tijelo trebalo bi biti organizirano u skladu s ustavnim i pravnim sustavom država članica. To bi moglo biti postojeće tijelo s proračunskim izvršnim ovlastima i pod političkom odgovornošću.

(36)  Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta ponovne uporabe dokumenata javnog sektora preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Uniji. Stoga sve primjenljive uvjete ponovne uporabe dokumenata treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s pristupom na internetu, kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata u posjedu tijela koja nisu obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

(37)  Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela nadležnog za pravnu zaštitu. To tijelo moglo bi biti već postojeće nacionalno tijelo poput nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, nacionalnog nadležnog tijela koje je osnovano u skladu s Uredbom (EU) 2016/679(12), nacionalnog tijela za pristup dokumentima ili nacionalnog sudskog tijela. To bi tijelo trebalo biti organizirano u skladu s ustavnim i pravnim sustavima država članica i ne bi trebalo dovesti u pitanje bilo koje pravne lijekove koji su na raspolaganju podnositeljima zahtjeva za pristup i ponovnu uporabu. Međutim, ono bi se trebalo razlikovati od mehanizma države članice koji utvrđuje kriterije za naplatu koja je viša od graničnih troškova. Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja negativnih odluka, no također i odluka koje, iako dozvoljavaju ponovnu uporabu, još uvijek mogu utjecati na podnositelja zahtjeva na drugi način, posebno primjenom pravila o naplati. Proces preispitivanja trebao bi biti brz, u skladu s potrebama tržišta koje se ubrzano mijenja.

(38)  Objavljivanje svih opće dostupnih dokumenata u posjedu javnog sektora, koji se ne odnose samo na politički postupak, već i na pravni i upravni postupak, temeljni je instrument proširenja prava na znanje, koje je osnovno načelo demokracije. Taj se cilj može primijeniti na ustanove svake razine, bilo lokalne, nacionalne ili međunarodne.

(39)  U nekim će slučajevima ponovna uporaba dokumenata biti dogovorena bez dozvole. U drugim će se slučajevima izdati dozvola kojom će se nositelju dozvole nametnuti uvjeti za ponovnu uporabu kao što su odgovornost, zaštita osobnih podataka, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Standardne dozvole koje su dostupne na internetu mogu u tom pogledu također igrati važnu ulogu. Stoga države članice trebaju osigurati dostupnost standardnih dozvola.

(40)  Ako nadležno tijelo odluči da neke dokumente više ne stavlja na raspolaganje za ponovnu uporabu ili da ih više ne ažurira, treba ih prvom prigodom objaviti, i to kad god je moguće elektroničkim putem.

(41)  Uvjeti ponovne uporabe trebaju biti nediskriminirajući za usporedive kategorije ponovne uporabe. Države članice trebale bi jamčiti pošteno tržišno natjecanje između tijela javnog sektora i javnih poduzeća s jedne strane i drugih korisnika s druge strane u slučajevima kada ta tijela javnog sektora ili javna poduzeća ponovno upotrebljavaju dokumente kao ulazne podatke za svoje komercijalne aktivnosti. Države članice posebno bi trebale osigurati da ponovna uporaba dokumenata od strane javnih poduzeća ne dovede do poremećaja na tržištu i ne ugrožava pošteno tržišno natjecanje. Time ne treba, na primjer, sprečavati besplatnu razmjenu informacija među tijelima javnog sektora pri provođenju javnih zadataka, dok se drugim stranama naplaćuje ponovna uporaba istih dokumenata. Time također ne treba sprečavati donošenje diferencirane politike naplate za komercijalnu i nekomercijalnu ponovnu uporabu i donošenje diferencirane politike izdavanja dozvola i naplate ako gospodarski akter želi ponovno upotrijebiti dokumente u posebnim komercijalnim uvjetima.

(42)  U vezi s bilo kojom ponovnom uporabom dokumenta, tijela javnog sektora mogu prema potrebi putem dozvole postaviti uvjete, kao što je navođenje izvora te je li ponovni korisnik modificirao dokument na bilo koji način. Svaka dozvola za ponovnu uporabu informacija javnog sektora trebala bi u svakom slučaju što manje ograničavati ponovnu uporabu, na primjer ograničiti uvjete samo na navođenje izvora. Otvorene dozvole dostupne na internetu, koje omogućuju veća prava ponovne uporabe bez tehnoloških, financijskih ili geografskih ograničenja i ovise o otvorenim oblicima datoteka, trebale bi s tim u vezi igrati važnu ulogu. Države članice trebale bi stoga poticati uporabu otvorenih dozvola koje bi s vremenom postale uobičajena praksa širom Unije.

(43)  Pri utvrđivanju načela za ponovnu uporabu dokumenata, tijela javnog sektora trebaju poštovati pravila tržišnog natjecanja, izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri isključive sporazume s privatnim partnerima ili bilo kakvu povlaštenu uporabu podataka. Međutim, za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa ponekad može biti potrebno primijeniti isključivo pravo ponovne uporabe određenih dokumenata javnog sektora. Do toga može doći kad ni jedan komercijalni izdavač ne bi objavio informacije bez takvog isključivog prava.

(44)  Postoje brojni dogovori o suradnji između knjižnica, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeje, arhive i privatne partnere koji uključuju digitalizaciju kulturnih resursa, dajući isključiva prava privatnim partnerima. Praksa je pokazala da takva javno-privatna partnerstva mogu olakšati korisnu uporabu kulturnih zbirki te u isto vrijeme ubrzati pristup javnosti kulturnom naslijeđu. Stoga je primjereno uzeti u obzir postojeće razlike u državama članicama u pogledu digitalizacije kulturnih resursa, posebnim nizom pravila koja se odnose na sporazume o digitalizaciji takvih resursa. Kada se isključivo pravo odnosi na digitalizaciju kulturnih resursa, može biti potrebno određeno razdoblje isključivosti kako bi se privatnom partneru dala mogućnost da povrati nastale troškove. Međutim, to bi razdoblje trebalo biti vremenski ograničeno i što je moguće kraće, kako bi se poštovalo načelo prema kojem bi javno dostupni materijal ostao javan i nakon što je digitaliziran. Razdoblje isključivog prava na digitalizaciju kulturnih resursa općenito ne bi smjelo biti dulje od 10 godina. Svako razdoblje isključivosti dulje od 10 godina trebalo bi biti podložno preispitivanju, uzimajući u obzir tehnološke, financijske i administrativne promjene okoline od trenutka sklapanja dogovora. Povrh toga, svako javno privatno partnerstvo za digitalizaciju kulturnih izvora trebalo bi omogućiti partnerskoj kulturnoj ustanovi neograničena prava u pogledu uporabe digitaliziranih kulturnih resursa nakon isteka partnerstva.

(45)  Dogovori između nositelja podataka i ponovnih korisnika kojima se izričito ne dodjeljuju isključiva prava, ali se može razumno očekivati da će ograničiti dostupnost podataka za ponovnu uporabu trebali bi podlijegati dodatnom javnom nadzoru i stoga se objavljivati najmanje dva mjeseca prije nego što počnu proizvoditi učinke kako bi se zainteresiranim stranama pružila prilika da zatraže ponovnu uporabu dokumenata obuhvaćenih dogovorom i spriječio rizik ograničavanja raspona potencijalnih ponovnih korisnika. Te bi dogovore također trebalo objaviti nakon sklapanja, u konačnom obliku koji su dogovorile strane.

(46)  Ovom se Direktivom nastoji umanjiti rizik prekomjerne prednosti prvog podnositelja zahtjeva koja bi mogla ograničiti broj potencijalnih ponovnih korisnika podataka. Ako ugovorni uvjeti mogu, uz obveze država članica na temelju ove Direktive da omoguće pristup dokumentima, prouzročiti prijenos sredstava države članice u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ovom se Direktivom ne bi trebala dovoditi u pitanje primjena pravila o državnim potporama i drugih pravila o tržišnom natjecanju utvrđenih u člancima od 101. do 109. Ugovora. Iz pravila o državnim potporama utvrđenih u člancima od 107. do 109. Ugovora slijedi da država mora ex ante provjeriti je li državna potpora možda dio odgovarajućeg ugovornog aranžmana i osigurati njezinu usklađenost s pravilima o državnim potporama.

(47)  Ova Direktiva ne dovodi u pitanje i treba se provoditi i primjenjivati uz puno poštivanje zakonodavstva Unije koje se odnosi na zaštitu osobnih podataka, uključujući Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(13) i Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(14). Sve obveze koje proizlaze iz ove Direktive trebale bi se ispuniti uz jamčenje zaštite privatnosti i osobnih podataka u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka, uključujući u slučaju prekogranične ponovne uporabe podataka, osiguravanjem anonimnosti osobnih podataka. Anonimizacija je ključna za osiguravanje ponovne uporabe informacija javnog sektora u okviru pravila i obveza u pogledu zaštite osobnih podataka na temelju zakonodavstva o zaštiti podataka, čak i ako to podrazumijeva trošak. Taj trošak je primjereno smatrati jednom od troškovnih stavki koje treba smatrati dijelom graničnih troškova širenja kako su definirani u članku 6. ove Direktive.

(47.a)  Anonimne informacije trebale bi značiti sve informacije koje se ne odnose, posredno ili neposredno, same ili u kombinaciji s pridruženim podacima, na fizičku osobu ili osobne podatke koji su anonimizirani na način da se osoba na koje se podaci odnose više ne može utvrditi. Nadalje, prilikom donošenja odluka o području primjene i uvjetima za ponovno korištenje dokumenata iz javnog sektora koji sadrže osobne podatke, organizacije podložne navedenoj Direktivi trebaju izvršiti procjene utjecaja zaštite podataka prije nego što dokument bude dostupan javnosti. To bi se osobito trebalo učiniti za određene sektore koji se redovno bave posebnim kategorijama osobnih podataka, kao što je sektor zdravstva, ili ostalim osobnim podacima iz članka 9. Uredbe (EU) 2016/679. Kako bi se primjereno pristupilo problemima koji se odnose na nužnu zaštitu osobnih podataka, takve bi se procjene utjecaja zaštite podataka trebale provoditi u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2016/679.

(48)  Ova Direktiva ne utječe na prava intelektualnog vlasništva trećih strana. Zbog otklanjanja svake dvojbe, izraz „prava intelektualnog vlasništva” odnosi se samo na autorsko i srodna prava (uključujući sui generis oblike zaštite). Ova se Direktiva ne primjenjuje na dokumente koji podliježu pravima industrijskog vlasništva, kao što su patenti, registrirani dizajn i zaštitni znakovi. Ova Direktiva ne utječe na postojanje prava intelektualnog vlasništva ili vlasništvo tijela javnog sektora nad njima niti se njome ograničava ostvarivanje tih prava na bilo koji način izvan okvira određenih ovom Direktivom. Obveze određene ovom Direktivom trebaju se primjenjivati samo u mjeri u kojoj su spojive s odredbama međunarodnih sporazuma o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih dijela (Bernska konvencija) te Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u). Tijela javnog sektora trebaju, međutim, ostvarivati svoje autorsko pravo na način kojim se olakšava ponovna uporaba.

(49)  Uzimajući u obzir pravo Unije i međunarodne obveze država članica i Unije, posebno na temelju Bernske konvencije i Sporazuma o TRIPS-u, dokumenti na koje treće strane imaju pravo intelektualnog vlasništva trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive . Ako je treća strana bila prvi vlasnik prava intelektualnog vlasništva za dokument koji je u posjedu knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeje i arhive, i razdoblje zaštite tih prava nije isteklo, za potrebe ove Direktive taj bi dokument trebalo smatrati dokumentom na koji treća strana polaže pravo intelektualnog vlasništva.

(50)  Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje prava, uključujući ekonomska i moralna prava koja zaposlenici tijela javnog sektora uživaju u skladu s nacionalnim pravilima.

(51)  Osim toga, dotično tijelo javnog sektora trebalo bi zadržati pravo uporabe dokumenta koji je stavljen na raspolaganje za ponovnu uporabu.

(51.a)  Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi.

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni na internetu , glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

(52.a)  Komisija i države članice trebale bi dodatno pojednostavniti pristup skupovima podataka, posebno osiguravanjem jedinstvene pristupne točke, i postupno staviti na raspolaganje odgovarajuće skupove podataka iz tijela javnog sektora u vezi sa svim dokumentima na koje se primjenjuje ova Direktiva, kao i podacima iz institucija Unije.

(53)  Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15) ni Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(16). U njoj se navode uvjeti pod kojima tijela javnog sektora mogu ostvarivati prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem informacijskom tržištu ako se dopusti ponovna uporaba dokumenata. Pravo iz članka 7. stavka 1. Direktive 96/9/EZ ne bi se trebalo ostvarivati kako bi se spriječila ili ograničila ponovna uporaba dokumenata koji su izvan ograničenja utvrđenih ovom Direktivom.

(54)  Komisija je poticala izradu internetskog Izvješća o zrelosti otvorenih podataka koje sadržava bitne pokazatelje uspješnosti ponovne uporabe informacija javnog sektora u svim državama članicama. Redovno ažuriranje tog Izvješća doprinijet će razmjeni informacija među državama članicama i dostupnosti informacija o politikama i praksama širom Unije.

(55)  Potrebno je osigurati da države članice prate opseg ponovne uporabe informacija javnog sektora, uvjete na temelju kojih je uporaba omogućena i načine pravne zaštite.

(56)  Komisija može pomoći državama članicama u provedbi ove Direktive na dosljedan način dajući i ažurirajući postojeće smjernice, posebno o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i naplati ponovne uporabe dokumenata, nakon savjetovanja sa zainteresiranim stranama.

(57)  Jedan od glavnih ciljeva uspostave unutarnjeg tržišta stvaranje je pogodnih uvjeta za razvoj usluga diljem Unije kojima bi svi građani trebali moći pristupiti. Knjižnice, muzeji i arhivi pohranjuju značajnu količinu vrijednih izvora informacija javnog sektora. Ponovna uporaba dokumenata u posjedu tih institucija ima znatan društveni i gospodarski potencijal za kulturne i kreativne industrije, kao i za društvo, posebno od kada se zahvaljujući projektima digitalizacije povećala količina digitalne građe u javnom sektoru koja je dostupna na platformama kao što je Europeana. Te zbirke kulturne baštine i s njima povezani metapodaci potencijalna su osnova za proizvode i usluge digitalnog sadržaja i imaju ogroman potencijal za inovativnu ponovnu uporabu ne samo u kulturnom i kreativnom sektoru nego i u područjima kao što su učenje i turizam. Ostale vrste kulturnih ustanova (primjerice orkestri, opera, balet i kazalište), uključujući i arhive koji su dio tih ustanova, trebale bi ostati izvan područja primjene zbog svojih specifičnosti „izvođačke umjetnosti” i činjenice da je gotovo sav njihov materijal obuhvaćen pravima intelektualnog vlasništva treće strane te bi stoga ostao izvan područja primjene te Direktive.

(58)  Kako bi se utvrdili uvjeti kojima se osigurava ponovna uporaba dokumenata s važnim društveno-gospodarskim koristima koje imaju posebno visoku vrijednost za gospodarstvo i društvo, u Prilog II.a uvršten je popis kategorija za visokovrijedne skupove podataka. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se proširio popis kategorija visokovrijednih skupova podataka iz Priloga II.a dodavanjem novih kategorija i povezanih skupova podataka na popis visokovrijednih skupova podataka među dokumentima na koje se primjenjuje ova Direktiva, te načina njihova objavljivanja i ponovne uporabe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(59)  Popis na razini EU-a skupova podataka koji imaju poseban potencijal za stvaranje društveno-gospodarskih koristi te usklađeni uvjeti za ponovnu uporabu važan su čimbenik za omogućavanje prekograničnih podatkovnih aplikacija i usluga. U Prilogu II.a nalazi se popis kategorija visokovrijednih skupova podataka koji bi se mogli nadopuniti delegiranim aktom. Dodatne kategorije i povezani skupovi podataka za popis trebale bi obuhvaćati sektorsko zakonodavstvo kojim se već uređuje objavljivanje skupova podataka i kategorije navedene u Tehničkom prilogu Povelji o otvorenim podacima skupine G8 i u Obavijesti Komisije 2014/C 240/01. Tijekom postupka utvrđivanja dodatnih kategorija za popis, Komisija bi trebala provesti procjenu učinka i održati odgovarajuća javna savjetovanja, među ostalim na razini stručnjaka. Za potrebe procjene učinka Komisija bi trebala provesti javna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama, uključujući tijela javnog sektora, javna poduzeća, korisnike i ponovne korisnike podataka, istraživačke organizacije, skupine civilnog društva i predstavničke organizacije. Svim zainteresiranim stranama trebalo bi omogućiti da Komisiji dostave prijedloge za dodatne kategorije visokovrijednih skupova podataka ili konkretnih skupova podataka. Komisija bi trebala usvojiti te prijedloge ili zainteresiranoj strani navesti razloge ako to ne učini.

(60)  Kako bi se osigurao maksimalan učinak i olakšala ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, trebalo bi omogućiti njihovu ponovnu uporabu uz minimalna pravna ograničenja i bez naknade. Kad god predmetni skupovi podataka sadržavaju dinamičke podatke trebalo bi ih objavljivati i putem sučelja za programiranje aplikacija.

(60a)   S obzirom na to da postoji velik rizik da će postojeći tehnološki formati za pohranu i pružanje pristupa informacijama javnog sektora zastarjeti, tijela javne vlasti bi, prije svega u slučaju visokovrijednih skupova podataka, trebala provoditi učinkovite dugoročne politike očuvanja kako bi se osigurale mogućnosti korištenja u budućnosti.

(61)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest olakšati stvaranje širom Unije informacijskih proizvoda i usluga koji se temelje na dokumentima javnog sektora, osigurati učinkovitu prekograničnu uporabu dokumenata za informacijske proizvode i usluge javnog sektora s dodanom vrijednošću od strane privatnih poduzeća s jedne strane, posebno malih i srednjih poduzeća, te od strane građana s druge strane, kako bi se olakšao slobodan protok informacija i komunikacija, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se mogu, zbog sveeuropskog cilja predložene mjere oni na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(62)  Ova Direktiva poštuje temeljna prava i pridržava se načela posebno priznatih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na privatnost (članak 7.), zaštitu osobnih podataka (članak 8.), pravo na vlasništvo (članak 17.) i integraciju osoba s invaliditetom (članak 26.) . Ništa u ovoj Direktivi ne smije se tumačiti ili provoditi na način koji nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

(62a)  Europski nadzornik za zaštitu podataka objavio je 10. srpnja 2018. Mišljenje 5/2018 u skladu s člankom 41. stavkom 2. Uredbe (EZ) 45/20011.(17)

(63)  Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. Na temelju stavka 22. Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(18), ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija: učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti EU-a te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih mjera.

(64)  Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjom direktivom. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva.

(65)  Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu roka za prenošenje u nacionalno pravo direktiva, koji je naveden u Prilogu I. dijelu B.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

-1 Ovom se Direktivom želi uspostaviti regulatorni okvir za ponovnu uporabu informacija javnog sektora kako bi se promicala uporaba otvorenih podataka i potakle inovacije za proizvode i usluge.

1.  Ovom se Direktivom utvrđuje minimalni skup pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični načini olakšavanja ponovne uporabe:

(a)  postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica;

(b)  postojećih dokumenata, pristup kojima nije isključen ili ograničen na temelju članka 1. stavka 2., u posjedu javnih poduzeća koja djeluju u područjima utvrđenima u Direktivi br. 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća(19) i javnih poduzeća koja djeluju kao operateri javnih usluga u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća(20), javnih poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjuju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(21) te javnih poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javne usluge u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92(22).

(ba)  postojećih dokumenata u posjedu privatnih poduzeća nastalih pružanjem usluga od općeg interesa u područjima navedenima u točki (b);

(c)  istraživačkih podataka, na temelju uvjeta utvrđenih u članku 10. stavcima 1. i 2.

2.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a)  dokumente čija je opskrba izvan područja primjene javne zadaće dotičnih tijela javnog sektora kako je određeno zakonom ili drugim obvezujućim pravilima u državi članici ili, u nedostatku takvih pravila, kako je određeno u skladu sa zajedničkom upravnom praksom u dotičnoj državi članici, pod uvjetom da je područje primjene transparentno i podložno preispitivanju;

(b)  dokumente u posjedu javnih poduzeća za koje vrijedi sljedeće:  izrađeni su izvan opsega pružanja usluga u općem interesu, kako je određeno zakonodavstvom ili drugim obvezujućim propisima određene države članice;

  povezani su s aktivnostima koje su izravno izložene tržišnom natjecanju i, u skladu s člankom 34. Direktive 2014/25/EU, ne podliježu pravilima javne nabave;

  pristup istima je isključen ili ograničen kako bi se osigurala sigurnost mreže i informacijskih sustava u skladu s Direktivom (EU) 2016/1148;

(c)  dokumente na koje prava intelektualnog vlasništva imaju treće strane;

(d)  dokumente kojima se ne može pristupiti na temelju režima pristupa u državi članici, uključujući zbog:

  zaštite nacionalne sigurnosti ( drugim riječima, državne sigurnosti), obrane ili javne sigurnosti,

  statističke povjerljivosti,

  komercijalne povjerljivosti ( uključujući poslovne ili profesionalne tajne ili tajne poduzeća);

(da)  dokumente kojima je pristup isključen ili ograničen na temelju zaštite osjetljivih kritičnih informacija o infrastrukturi kako su definirane u članku 2. točki (d) Direktive 2008/114/EZ;

(e)  dokumente kojima je pristup ograničen na temelju režima pristupa u državi članici, uključujući slučajeve u kojima građani ili poduzeća moraju dokazati poseban interes kako bi dobili pristup dokumentima;

(f)  dijelove dokumenata koji sadržavaju samo logotipove, grbove i oznake;

(g)  dokumente ili dijelove dokumenata kojima se ne može pristupiti ili im je pristup ograničen na temelju režima pristupa radi zaštite osobnih podataka ili koji sadržavaju osobne podatke čija bi ponovna uporaba mogla ugroziti zaštitu privatnosti i integritet pojedinca, posebno u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka;

(h)  dokumente u posjedu javne radiotelevizije i njezinih društava kćeri te drugih tijela i njihovih društava kćeri koji obavljaju djelatnost javne radiodifuzije;

(i)  dokumente u posjedu kulturnih ustanova osim knjižnica, sveučilišnih knjižnica, muzeja i arhiva;

(j)  dokumente u posjedu obrazovnih ustanova sekundarne razine i niže i , u slučaju svih drugih obrazovnih ustanova, dokumente osim navedenih u članku 1. stavku 1. točki (c);

(k)  dokumente, osim navedenih u članku 1. stavku 1. točki (c), u posjedu organizacija koje se bave istraživanjem i organizacija koje financiraju istraživanja, uključujući organizacije osnovane radi prijenosa rezultata istraživanja.

3.  Ova se Direktiva temelji na režimima pristupa u državama članicama i ne dovodi ih u pitanje.

3a.  Direktivom se ne dovodi u pitanje Uredbu (EU) 2016/679 i ne utječe se na razinu zaštite fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka u okviru te Uredbe i drugih zakonodavnih akata Unije.

4.  Obveze određene ovom Direktivom primjenjuju se samo u mjeri u kojoj su spojive s odredbama međunarodnih sporazuma o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno Bernske konvencije i Sporazuma o TRIPS-u.

5.  Pravo stvaratelja baze podataka iz članka 7. stavka 1. Direktive 96/9/EZ ne ostvaruju tijela javnog sektora kako bi spriječila ili ograničila ponovnu uporabu dokumenata izvan okvira ove Direktive.

6.  Ovom se Direktivom uređuje ponovna uporaba postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, uključujući dokumente na koje se primjenjuje Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(23).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „tijelo javnog sektora” znači državna, regionalna ili lokalna nadležna tijela, tijela uređena javnim pravom i udruge koje je uspostavilo jedno ili više takvih nadležnih tijela ili jedno ili više takvih tijela uređenih javnim pravom;

2.  „tijelo uređeno javnim pravom” znači svako tijelo:

  (a)  je osnovano za određenu svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, a koje nema industrijski ili trgovački karakter; i

  (b)  s pravnom osobnošću; i

  (c)  koje najvećim dijelom financiraju državna ili regionalna ili lokalna nadležna tijela ili druga tijela uređena javnim pravom; ili koje podliježe upravnom nadzoru tih tijela; ili koje ima upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor u koji su više od polovice članova imenovala državna, regionalna ili lokalna nadležna tijela ili druga tijela uređena javnim pravom;

3.  „javno poduzeće” znači svako poduzeće nad kojim tijela javnog sektora mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva nad njima, financijskog sudjelovanja u njima ili na temelju propisa kojima je ono uređeno;

Smatra se da postoji prevladavajući utjecaj tijela javnog sektora kada ta tijela javnog sektora izravno ili neizravno u odnosu na poduzeće:

(i) drže većinu upisanog kapitala poduzeća;

(ii) nadziru većinu glasačkih prava povezanih s dionicama koje izdaju poduzeća; ili

(iii) mogu imenovati više od polovine članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela poduzeća;

4.  „sveučilište” znači bilo koje pruža poslijesrednjoškolsko obrazovanje koje završava akademskim stupnjem ;

4a.  „otvorena licenca” znači svaka standardizirana javna licenca kojom se omogućuje slobodno pristupanje, korištenje, izmjenjivanje i dijeljenje podataka i sadržaja, što može činiti bilo tko u bilo koju svrhu, na bilo koju temu ako se pridržava uvjeta koji čuvaju podrijetlo i otvorenost;

5.  „dokument” znači:

  (a)  svaki sadržaj bez obzira na medij (napisan na papiru ili pohranjen u elektroničkom obliku kao zvučni , vizualni ili audiovizualni zapis);

  (b)  svaki dio takvog sadržaja;

5b.  „anonimne informacije” ili „anonimizirane informacije” znače informacije koje se ne odnose na identificiranu ili neidentificiranu fizičku osobu ili osobne podatke koji su anonimizirani na način da se osoba na koje se podaci odnose (više) ne može utvrditi;

6.  „dinamički podaci” znači dokumenti u elektroničkom obliku koji se mijenjaju često ili redovito;

6a.  „sučelje za programiranje aplikacijaˮ znači dobro dokumentirani skup funkcija, postupaka, definicija i protokola za strukturirani dohvat informacija na internetu;

7.  „istraživački podaci” znači dokumenti u digitalnom obliku, osim znanstvenih publikacija, koji se prikupljaju ili izrađuju tijekom aktivnosti znanstvenog istraživanja i upotrebljavaju se kao dokazi u istraživačkim postupcima ili ih istraživačka zajednica općenito smatra potrebnima za provjeru istraživačkih nalaza i rezultata;

8.  „visokovrijedni skupovi podataka” znači dokumenti čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo, osobito zbog njihove prikladnosti za stvaranje usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću i novih, kvalitetnih i pristojnih oblika rada, te s brojnim mogućim korisnicima usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću koje se temelje na tim skupovima podataka;

9.  „ponovna uporaba” znači uporaba dokumenata u posjedu tijela javnog sektora od strane osoba ili pravnih subjekata za komercijalne i nekomercijalne namjene koja nije početna namjena u okviru javne zadaće za koju su dokumenti bili izrađeni, osim razmjene dokumenata među tijelima javnog sektora isključivo radi obavljanja njihovih javnih zadaća;

9a.  „osobni podaci” znači podaci kako su utvrđeni u članku 4. točki (a) Uredbe (EU) 2016/679;

10.  „strojno čitljiv oblik” znači oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može lako identificirati, prepoznati te iz njega izvaditi specifične podatke, uključujući pojedinačne obavijesti i njihovu unutarnju strukturu;

11.  „otvoreni oblik” znači oblik datoteke koji je neovisan o uporabljenoj platformi i stavljen na raspolaganje javnosti bez ograničenja koja sprečavaju ponovnu uporabu dokumenata;

12.  „formalni otvoreni standard” znači standard koji je definiran u pisanom obliku i kojim se detaljno određuju specifikacije zahtjeva za osiguravanje interoperabilnosti softvera;

13.  „razumni povrat ulaganja” znači postotak ukupne pristojbe, povrh onoga potrebnog za povrat prihvatljivih troškova, koji je od fiksne kamatne stope Europske središnje banke veći za najviše 5 postotnih bodova;

14.  „treća strana” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja posjeduje podatke, a nije tijelo javnog sektora, javno poduzeće ili privatno poduzeće iz članka 1. stavka 1. točke (ba).

Članak 3.

Opće načelo

1.   Države članice osiguravaju da se dokumenti na koje se primjenjuje ova Direktiva u skladu s člankom 1. mogu ponovno uporabiti za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

2.  Za dokumente za koje knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi imaju prava intelektualnog vlasništva i za dokumente u posjedu javnih poduzeća, države članice osiguravaju da se, kad javno poduzeće ili privatno poduzeće iz članka 1. stavka 1. točke (ba) koje je proizvelo dokumente dopusti njihovu ponovnu uporabu, ti dokumenti ponovno koriste za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

2a.  Države članice osiguravaju da se dokumenti koji spadaju u područje primjene ove Direktive proizvode i stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu u skladu s načelom „integrirane i zadane otvorenosti”.

2b.  Države članice prilikom odlučivanja o području primjene i uvjetima o ponovnom korištenju dokumenata osiguravaju da organizacije podložne navedenoj Direktivi provode procjene učinka zaštite podataka, osobito za određene sektore koji se redovno bave posebnim kategorijama osobnih podataka, kao što je sektor zdravstva, ili drugim osobnim podacima iz članka 9. Uredbe (EU) 2016/679. Takva procjena učinka zaštite podataka provodi se u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2016/679.

POGLAVLJE II.

ZAHTJEVI ZA PONOVNU UPORABU

Članak 4.

Zahtjevi koji se primjenjuju na obradu zahtjeva za ponovnu uporabu

1.  Tijela javnog sektora, javna poduzeća i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) elektronički obrađuju, kad je to moguće i prikladno, zahtjeve za ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima određenim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima.

1.a  Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba pojedinog dokumenta ili svih dokumenata u okviru ove Direktive, prepuštena je dotičnom javnom poduzeću ili privatnom poduzeću iz članka 1. stavka 1. točke (ba). Nakon što dokument odluči staviti na raspolaganje za ponovnu uporabu, poduzeće poštuje obveze utvrđene u poglavljima III. i IV., posebno u pogledu formata, naplate, transparentnosti, dozvola, nediskriminacije i zabrane isključivih dogovora.

2.  Kad nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno izdavanje dokumenata, tijela javnog sektora, javna poduzeća i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola za ponovnu uporabu, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole što je prije moguće ili najkasnije u razdoblju ne duljem od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. To se razdoblje može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim se slučajevima što je prije moguće i u svakom slučaju u roku tri tjedna od početnog zahtjeva podnositelja zahtjeva obavješćuje da je za obradu potrebno više vremena te mu se priopćuju razlozi za to.

3.  U slučaju negativne odluke, tijela javnog sektora, javna poduzeća ili privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) priopćuju podnositelju zahtjeva razloge odbijanja na temelju relevantnih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, posebno s člankom 1. stavkom 2. točkama od (a) do (g) ili člankom 3. Kad se negativna odluka temelji na članku 1. stavku 2. točki (c), tijelo javnog sektora, javna poduzeća ili privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) uključuju upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal. Knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi ne moraju uključiti takvo upućivanje.

4.  Svaka odluka o ponovnoj uporabi sadrži upućivanje na pravna sredstva za slučaj da se podnositelj zahtjeva želi žaliti na odluku. Pravna sredstva uključuju mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela s odgovarajućim stručnim znanjem kao što je nacionalno tijelo za tržišno natjecanje, nacionalno nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) 2016/679, nacionalno tijelo za pristup dokumentima ili nacionalno sudsko tijelo čije su odluke obvezujuće za dotično tijelo javnog sektora.

4a.  Za potrebe ovog članka, države članice osiguravaju sljedeće:

(a)  pruža se potpora pri traženju pristupa dokumentima;

(b)  popis tijela javnog sektora, javnih poduzeća i privatnih poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) javno su dostupni;

(c)  definirana su praktična rješenja kako bi se osiguralo da se informacije javnog sektoru mogu učinkovito ponovno upotrebljavati;

(d)  tijela javnog sektora, javna poduzeća i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) adekvatno obavješćuju javnost o pravima koja ima na temelju ove Direktive i kao rezultat postojećih pravila o pristupu informacijama, utvrđenima na nacionalnoj razini ili razini Unije, te u odgovarajućoj mjeri pružaju informacije, smjernice i savjete u tu svrhu.

5.  Sljedeći subjekti nisu dužni ispunjavati zahtjeve iz ovog članka:

;

(b) obrazovne ustanove, organizacije koje se bave istraživanjem i organizacije koje financiraju istraživanja.

POGLAVLJE III.

UVJETI ZA PONOVNU UPORABU

Članak 5.

Dostupni formati

1.  Ne dovodeći u pitanje poglavlje V., tijela javnog sektora, javna poduzeća i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) stavljaju na raspolaganje svoje dokumente u oblicima ili formatima koji moraju biti pristupačni, lako pronalazivi i ponovno upotrebljivi elektroničkim putem, u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku i, kad je to moguće i prikladno, u otvorenom i strojno čitljivom obliku zajedno s njihovim metapodacima. Format i metapodaci, ako je moguće, u skladu su s formalnim otvorenim standardima.

2.  Sve dok subjekti koji ponovno upotrebljavaju dokument imaju mogućnost ponovno uporabiti zatraženi dokument, stavak 1. ne podrazumijeva obvezu tijela javnog sektora privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) ili javnih poduzeća da radi ispunjavanja zahtjeva iz tog stavka stvore ili prilagode dokumente ili osiguraju isječke ako bi to uključivalo nerazmjeran napor koji nadilazi jednostavnu radnju.

3.  Na temelju ove Direktive, od tijela javnog sektora, privatnih poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) i javnih poduzeća ne može se zahtijevati nastavljanje izrade i pohrane određenih tipova dokumenata s namjerom ponovne uporabe takvih dokumenata od strane organizacija privatnog ili javnog sektora.

4.  Tijela javnog sektora, javna poduzeća i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) dinamičke podatke stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu putem odgovarajućih sučelja za programiranje aplikacija čim ih prikupe. Kako bi se osigurala trajna opskrba dinamičkim podacima, tijela javnog sektora mogu primati potporu u okviru relevantnih programa Unije.

5.  Ako stavljanje na raspolaganje dokumenata odmah nakon prikupljanja i bez odgode premašuje financijske i tehničke kapacitete tijela javnog sektora, privatnog poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) ili javnog poduzeća, dokumenti iz stavka 4. stavljaju se na raspolaganje u roku kojim se nepotrebno ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog i društvenog potencijala.

5a.  Tijela javnog sektora, javna poduzeća i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) jamče da su pristup informacijama javnog sektora i njihova ponovna uporaba u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka.

Članak 6.

Načela kojima se uređuje naplata

1.  Ponovna uporaba dokumenata jest besplatna ili ograničena na granične troškove nastale zbog njihove reprodukcije, davanja na uporabu i širenja , i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija .

2.  Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće:

(a)  tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrili značajan dio troškova vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća;

(aa)  dokumente za koje dotično tijelo javnog sektora mora ostvariti dovoljne prihode kako bi pokrilo velik dio troškova njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja;

(b)  knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeje i arhive;

(c)  javna poduzeća;

(ca)  privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba).

3.  U slučajevima navedenima u stavku 2. točkama (a) i (c) , ukupne pristojbe izračunavaju se prema objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima koje određuju države članice. Ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućavanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja, skladištenja podataka i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe se izračunavaju u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima.

4.  Kada tijela javnog sektora zaračunavaju pristojbe u skladu sa stavkom 2. točkom (b), ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućavanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije, širenja, skladištenja podataka, očuvanja i prava na otpis i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe se izračunavaju u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju na dotična tijela javnog sektora.

5.  Ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, čiji se popis definira u skladu s člankom 13. i Prilogom II.a, te istraživačkih podataka iz članka 1. stavka 1. točke (c) besplatna je za korisnike.

Članak 7.

Transparentnost

-1.a  Države članice mogu objaviti troškove koji će nastati za reproduciranje, širenje i pohranu podataka dokumenata, kao i, prema potrebi, troškove anonimizacije osobnih podataka i troškove mjera za zaštitu povjerljivosti kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (d).

1.  U slučaju standardnih pristojbi za ponovnu uporabu dokumenata ili dijelova dokumenata, svi primjenjivi uvjeti i stvarni iznos tih pristojbi, uključujući osnovu za izračun takvih pristojbi, prethodno se utvrđuju i objavljuju, kad je to moguće i prikladno, elektroničkim putem.

2.  U slučaju pristojbi za ponovnu uporabu dokumenata, osim onih iz stavka 1., čimbenici koji su uzeti u obzir u izračunu tih pristojbi navode se od samog početka. Vlasnik dokumenata na zahtjev navodi i način na koji su te pristojbe bile izračunane u vezi s određenim zahtjevom za ponovnu uporabu.

3.  Države članice objavljuju popis tijela javnog sektora iz članka 6. stavka 2. točke (a).

4.  Tijela javnog sektora osiguravaju da se podnositelji zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata informiraju o dostupnim pravnim sredstvima u vezi s odlukama ili praksama koje na njih utječu.

Članak 8.

Dozvole

1.  Države članice ne postavljaju uvjete i ne zahtijevaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, osim ako je potreba za takvim uvjetima ili dozvolama nediskriminirajuća, opravdana ciljem od javnog interesa i proporcionalna.

2.  Kad se u državama članicama upotrebljavaju dozvole, države članice osiguravaju dostupnost standardnih dozvola za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora, koje se mogu prilagoditi posebnim primjenama dozvola, u digitalnom formatu i mogućnost njihove elektroničke obrade. Države članice potiču na uporabu takvih standardnih dozvola.

2.a  Ne dovodeći u pitanje zahtjeve u vezi s odgovornošću utvrđene u pravu Unije, ako javno tijelo, javno ili privatno poduzeće iz članka 1. stavka 1. točke (ba) stavlja dokumente na raspolaganje za ponovnu uporabu bez uvjeta i ograničenja, to javno tijelo, javno ili privatno poduzeće iz članka 1. stavka 1. točke (ba) može se odreći sve odgovornosti u odnosu na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu.

Članak 9.

Praktična rješenja

1.  Države članice osiguravaju postojanje praktičnih rješenja kojima se olakšava traženje dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu kao što su popisi izvora glavnih dokumenata s odgovarajućim metapodacima, dostupni na internetu gdje je to moguće i prikladno, te u strojno čitljivom obliku, te portali koji su povezani s popisima izvora. Ako je moguće, države članice olakšavaju međujezično traženje dokumenata.

1.a  Države članice jamče da tijela javnog sektora, javna i privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) Komisiji omogućuju potreban pristup svim podacima koje stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu kako bi se omogućilo agregiranje skupova podataka na razini Unije, a posebno kako bi se Uniji osigurali skupovi podataka koji osiguravaju potpunu pokrivenost za određenu kategoriju podataka kako je navedeno u Prilogu II.a. Komisija uspostavlja praktična rješenja za stavljanje na raspolaganje skupova podataka na razini Unije preko jedinstvene pristupne točke.

Članak 10.

Dostupnost i ponovna uporaba istraživačkih podataka

1.  Države članice podupiru dostupnost istraživačkih podataka donošenjem nacionalnih politika i odgovarajućih mjera kojima je cilj omogućavanje otvorenog pristupa svim istraživačkim podacima financiranima javnim sredstvima („politike otvorenog pristupa”) i usklađenima s načelima FAIR. Svi istraživački podaci financirani javnim sredstvima trebali bi biti otvoreni na temelju zadane opcije. U tom kontekstu, u obzir se uzimaju pitanja koja se odnose na pravo intelektualnog vlasništva, zaštitu osobnih podataka i povjerljivost, sigurnost i legitimne komercijalne interese u skladu s načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”. Te se politike otvorenog pristupa odnose na organizacije koje provode istraživanja i organizacije koje financiraju istraživanja. Programi za financiranje istraživanja koji se financiraju iz proračuna Unije obvezuju sve korisnike da svoje istraživačke podatke stave na raspolaganje za ponovnu uporabu u skladu s programom Obzor Europa.

2.  Istraživački podaci mogu se ponovno upotrebljavati u komercijalne i nekomercijalne svrhe pod uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV. ako su financirani javnim sredstvima i kad god su dostupni putem institucijskih ili tematskih repozitorija ili drugih lokalnih, nacionalnih ili međunarodnih infrastruktura podataka. U tom se kontekstu u obzir uzimaju legitimni komercijalni interesi, aktivnosti prijenosa znanja i postojeća prava intelektualnog vlasništva. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje članak 1. stavak 2. točka (c).

POGLAVLJE IV.

NEDISKRIMINACIJA I POŠTENA TRGOVINA

Članak 11.

Nediskriminacija

1.  Svi primjenjivi uvjeti za ponovnu uporabu dokumenata nediskriminirajući su za usporedive kategorije ponovne uporabe, uključujući prekograničnu ponovnu uporabu.

2.   Države članice osiguravaju pošteno tržišno natjecanje između tijela javnog sektora, javnih i privatnih poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) te drugih korisnika u slučajevima da ta tijela javnog sektora, javna ili privatna poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) ponovno upotrebljavaju dokumente kao ulazne podatke za svoje komercijalne djelatnosti koje su izvan opsega njihovih javnih zadaća, na način da osiguraju da se na opskrbu dokumentima za te djelatnosti primjenjuju iste pristojbe i drugi uvjeti koji se primjenjuju na druge korisnike.

2.a  Države članice na isti način osiguravaju da ponovna uporaba dokumenata i informacija javnih ili privatnih poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) ne ugrožava pošteno tržišno natjecanje.

Članak 12.

Zabrana isključivih dogovora

1.  Kako bi se osigurala pravednost, ponovna uporaba dokumenata otvorena je za sve potencijalne korisnike na tržištu, čak i kad jedan ili više korisnika već koristi proizvode s dodanom vrijednošću na temelju tih dokumenata. Ugovorima ili drugim dogovorima između tijela javnog sektora, privatnih poduzeća iz članka 1. stavka 1. točke (ba) ili javnih poduzeća koja posjeduju te dokumente i trećih strana ne smiju se davati isključiva prava niti omogućivati povlaštena uporaba podataka. U obzir se uzimaju javne usluge isključene iz područja primjene Direktive 2014/24/EU u skladu s člankom 11. te direktive i partnerstva za inovacije iz članka 31. Direktive 2014/24/EU.

2.  Međutim, ako je isključivo pravo potrebno za pružanje usluga u javnom interesu, valjanost razloga za davanje takvog isključivog prava predmet je redovitog preispitivanja i u svakom se slučaju preispituje svake tri godine. Isključivi dogovori utvrđeni nakon stupanja na snagu ove Direktive objavljuju se barem dva mjeseca prije njihova stupanja na snagu. Konačni uvjeti takvih dogovora transparentni su i javno dostupni.

Ovaj stavak ne primjenjuje se na digitalizaciju kulturnih izvora.

3.  Neovisno o stavku 1., tamo gdje se isključivo pravo odnosi na digitalizaciju kulturnih izvora, razdoblje isključivosti općenito nije dulje od deset godina. U slučaju kada je to razdoblje dulje od deset godina, njegovo trajanje podložno je preispitivanju u jedanaestoj godini i, ako je primjenjivo, svakih sedam godina nakon toga.

Dogovori kojima se daju isključiva prava iz prvog podstavka transparentni su i javni.

U slučaju isključivog prava iz prvog podstavka, dotičnom tijelu javnog sektora osigurava se besplatan primjerak digitaliziranih kulturnih izvora kao dio tih dogovora. Taj primjerak dostupan je za ponovnu uporabu nakon isteka razdoblja isključivosti.

4.   Pravni ili praktični dogovori kojima se izričito ne dodjeljuje isključivo pravo, ali kojima je cilj ograničiti dostupnost dokumenata za ponovnu uporabu od strane subjekata koji nisu treća strana koja sudjeluje u dogovoru ili za koje se može razumno očekivati da će dovesti do toga, objavljuju se barem dva mjeseca prije njihova stupanja na snagu. Ti pravni ili praktični aranžmani podliježu redovitim preispitivanjima i u svakom se slučaju preispituju svake tri godine. Konačni uvjeti takvih dogovora moraju biti transparentni i javno dostupni, vodeći računa o tržišnom natjecanju.

5.   Isključivi dogovori na snazi 17. srpnja 2013. koji ne ispunjavaju uvjete za iznimke prema stavcima 2. i 3. prestaju istekom ugovora ili svakako najkasnije 18. srpnja 2043.

Članak 12.a (novi)

Očuvanje informacija javnog sektora

Države članice osiguravaju provedbu smislenih politika očuvanja informacija javnog sektora u bilo kojem formatu kojim se nude najbolja moguća jamstva za dugoročni pristup.

POGLAVLJE V.

VISOKOVRIJEDNI SKUPOVI PODATAKA

Članak 13.

Popis visokovrijednih skupova podataka

1.  Kako bi se postigli ciljevi ove Direktive, u Prilogu II.a utvrđen je popis kategorija za visokovrijedne skupove podataka. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. kako bi dopunila popis dodavanjem novih kategorija i njihovih skupova podataka u popis visokovrijednih skupova podataka među dokumentima na koje se ova Direktiva primjenjuje te načine njihova objavljivanja i ponovne uporabe.

2.  Ti su skupovi podataka dostupni za preuzimanje besplatno, u strojno čitljivom obliku i, po potrebi, putem sučelja za programiranje aplikacija. Uvjeti ponovne uporabe u skladu su s otvorenim standardnim dozvolama.

3.  Besplatna dostupnost iz stavka 2. iznimno se ne primjenjuje na visokovrijedne skupove podataka javnih poduzeća ako se na temelju procjene učinka iz članka 13. stavka 7. pokaže da će besplatan pristup tim skupovima podataka narušiti tržišno natjecanje na odgovarajućim tržištima.

5.  Popis kategorija i njihovih visokovrijednih skupova podataka iz stavka 1. temelji se na procjeni njihova potencijala za stvaranje važnih društvenih, gospodarskih ili okolišnih koristi, inovativnim uslugama, broju korisnika, posebno MSP-ova, i prihodima čijem ostvarivanju mogu pridonijeti, mogućnosti njihova kombiniranja s drugim skupovima podataka i očekivanom utjecaju na konkurentan položaj javnih poduzeća.

6.  Popis iz Priloga II.a može se, po potrebi, dopuniti delegiranim aktom. Komisija može popis iz Priloga II.a dopuniti dodavanjem novih kategorija i njihovih visokovrijednih skupova podataka donošenjem delegiranog akta u skladu s člankom 290. UFEU-a i na temelju postupka iz članka 14.

7.  Komisija provodi procjenu učinka, uključujući analizu troškova i koristi, prije donošenja delegiranog akta i osigurava da je akt u skladu s postojećim pravnim instrumentima tog sektora koji se odnose na ponovnu uporabu dokumenata unutar područja primjene ove Direktive. Ako bi kategorije visokovrijednih skupova podataka mogle utjecati na javna poduzeća, u procjeni učinka posebno se u obzir uzima moguće narušavanje tržišnog natjecanja i uloga javnih poduzeća, MSP-ova i start-up poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju.

7.a   Za potrebe stavaka 1., 2. i 7. Komisija provodi javna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama, uključujući nadležna tijela koja posjeduju informacije javnog sektora, socijalne partnere, korisnike i ponovne korisnike, podnositelje zahtjeva za uporabu i ponovnu uporabu te skupine civilnog društva. Svim zainteresiranim stranama omogućuje se da Komisiji dostave prijedloge za dodatne kategorije visokovrijednih skupova podataka ili konkretnih skupova podataka. Komisija usvaja te prijedloge ili zainteresiranoj strani navodi razloge iz kojih to nije učinila.

Za potrebe stavka 2. Komisija vodi računa o mogućim učincima na tržišno natjecanje ako javna poduzeća djeluju na konkurentnim tržištima.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 15.

Prenošenje

1.  Države članice do […] donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člancima […]. One odmah o sadržaju tih mjera obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose te mjere, one prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 16.

Evaluacija

1.  Najranije četiri godine nakon datuma prenošenja ove Direktive, Komisija provodi evaluaciju ove Direktive te Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o glavnim nalazima. Evaluacija se provodi u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu(24). Države članice Komisiji dostavljaju sve potrebne informacije za izradu tog izvješća.

2.  Evaluacija se posebno odnosi na područje primjene i društveno-gospodarski učinak ove Direktive, uključujući opseg povećanja ponovne uporabe dokumenata javnog sektora na koje se ova Direktiva primjenjuje, posebno od strane MSP-ova, učinak visokovrijednih skupova podataka, učinke načela primijenjenih na naplatu i ponovnu uporabu službenih tekstova zakonodavne i administrativne prirode, ponovnu uporabu dokumenata u posjedu subjekata koji nisu tijela javnog sektora, dostupnost i upotrebu API-ja, interakciju između pravila o zaštiti podataka i mogućnosti ponovne uporabe, kao i daljnje mogućnosti poboljšanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta te podupiranje razvoja gospodarstva i tržišta rada.

Članak 17.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2003/98/EZ, kako je izmijenjena Direktivom navedenom u Prilogu I. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od [dan nakon datuma u članku 15. stavku 1. prvom podstavku], ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datuma početka primjene direktiva, koji su navedeni u Prilogu I. dijelu B.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 19.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik  Predsjednik

PRILOG I.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage i njezina izmjena

(iz članka 15.)

Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 345, 31.12. 2003., str. 90.)

Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 175, 27.6. 2013., str. 1.)

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo i datum početka primjene

(iz članka 15.)

Direktiva

Rok za prenošenje

Datum početka primjene

 

2003/98/EZ

1. srpnja 2005.

 

2013/37/EU

18. srpnja 2015.

18. srpnja 2015.

PRILOG II.

Korelacijska tablica

Direktiva 2003/98/EZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1. uvodni dio i članak 1. stavak 1. točka (a)

_

Članak 1. stavak 1. točka (b)

_

Članak 1. stavak 1. točka (c)

Članak 1. stavak 2., uvodni dio

Članak 1. stavak 2., uvodni dio

Članak 1. stavak 2. točka (a)

Članak 1. stavak 2. točka (a)

_

Članak 1. stavak 2. točka (b)

Članak 1. stavak 2. točka (b)

Članak 1. stavak 2. točka (c)

Članak 1. stavak 2. točka (c)

Članak 1. stavak 2. točka (d)

Članak 1. stavak 2. točka (ca)

Članak 1. stavak 2. točka (e)

Članak 1. stavak 2. točka (cb)

Članak 1. stavak 2. točka (f)

Članak 1. stavak 2. točka (cc)

Članak 1. stavak 2. točka (g)

Članak 1. stavak 2. točka (d)

Članak 1. stavak 2. točka (h)

Članak 1. stavak 2. točka (e)

Članak 1. stavak 2. točka (j)

Članak 1. stavak 2. točka (f)

Članak 1. stavak 2. točka (i)

_

Članak 1. stavak 2. točka (k)

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 4.

_

Članak 1. stavak 5.

Članak 1. stavak 4.

_

Članak 1. stavak 5.

_

Članak 1. stavak 6.

Članak 2., uvodni dio

Članak 2., uvodni dio

Članak 2. točka 1.

Članak 2. točka 1.

Članak 2. točka 2.

Članak 2. točka 2.

_

Članak 2. točka 3.

Članak 2. točka 3.

Članak 2. točka 5.

_

Članak 2. točka 6.

_

Članak 2. točka 7.

_

Članak 2. točka 8.

Članak 2. točka 4.

Članak 2. točka 9.

Članak 2. točka 5.

_

Članak 2. točka 6.

Članak 2. točka 10.

Članak 2. točka 7.

Članak 2. točka 11.

Članak 2. točka 8.

Članak 2. točka 12.

Članak 2. točka 9.

Članak 2. točka 4.

_

Članak 2. točka 13.

_

Članak 2. točka 14.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 2.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 5.

_

_

Članak 4. stavak 5., uvodni dio

_

Članak 4. stavak 5. točka (a)

 

Članak 4. stavak 5. točka (b)

Članak 5. stavak 1.

Članak 5. stavak 1.

Članak 5. stavak 2.

Članak 5. stavak 2.

Članak 5. stavak 3.

Članak 5. stavak 3.

_

Članak 5. stavak 4.

_

Članak 5. stavak 5.

Članak 6. stavak 1.

Članak 6. stavak 1.

Članak 6. stavak 2., uvodni dio

Članak 6. stavak 2., uvodni dio

Članak 6. stavak 2. točka (a)

Članak 6. stavak 2. točka (a)

Članak 6. stavak 2. točka (b)

_

Članak 6. stavak 2. točka (c)

Članak 6. stavak 2. točka (b)

_

Članak 6. stavak 2. točka (c)

Članak 6. stavak 3.

Članak 6. stavak 3.

Članak 6. stavak 4.

Članak 6. stavak 4.

_

Članak 6. stavak 5.

Članak 7. stavak 1.

Članak 7. stavak 1.

Članak 7. stavak 2.

Članak 7. stavak 2.

Članak 7. stavak 3.

_

_

Članak 7. stavak 3.

Članak 7. stavak 4.

Članak 7. stavak 4.

Članak 8. stavak 1.

Članak 8. stavak 1.

Članak 8. stavak 2.

Članak 8. stavak 2.

Članak 9.

Članak 9.

_

Članak 10. stavak 1.

_

Članak 10. stavak 2.

Članak 10. stavak 1.

Članak 11. stavak 1.

Članak 10. stavak 2.

Članak 11. stavak 2.

Članak 11. stavak 1.

Članak 12. stavak 1.

Članak 11. stavak 2.

Članak 12. stavak 2.

Članak 11. stavak 2.a

Članak 12. stavak 3.

_

Članak 12. stavak 4.

Članak 11. stavak 3.

_

Članak 11. stavak 4.

Članak 12. stavak 5.

_

Članak 13. stavak 1.

_

Članak 13. stavak 2.

_

Članak 13. stavak 3.

_

Članak 13. stavak 4. točka (a)

_

Članak 13. stavak 4. točka (b)

_

Članak 13. stavak 5.

_

Članak 13. stavak 6.

_

Članak 13. stavak 7.

_

Članak 14. stavak 1.

_

Članak 14. stavak 2.

_

Članak 14. stavak 3.

_

Članak 14. stavak 4.

_

Članak 14. stavak 5.

_

Članak 14. stavak 6.

Članak 12.

Članak 15. stavak 1.

_

Članak 15. stavak 2.

Članak 13. stavak 1.

Članak 16. stavak 1.

Članak 13. stavak 2.

_

Članak 13. stavak 3.

Članak 16. stavak 2.

_

Članak 17.

Članak 14.

Članak 18.

Članak 15.

Članak 19.

_

Prilog I.

_

Prilog II.

PRILOG II.a

Popis kategorija i visokovrijednih skupova podataka:

1. Geoprostorni podaci

– Poštanski brojevi, nacionalne i lokalne karte (katastarske, topografske, morske, administrativne granice).

2. Promatranje Zemlje i okoliš

– Podaci iz svemira i in situ (praćenje vremena te kvalitete tla i vode, seizmičke aktivnosti, potrošnja energije, energetska svojstva zgrada i razine emisija).

3. Meteorološki podaci

– Vremenske prognoze, kiša, vjetar i atmosferski tlak.

4. Statistički podaci

– Nacionalni, regionalni i lokalni statistički podaci s glavnim demografskim i ekonomskim pokazateljima (bruto domaći proizvod, dob, nezaposlenost, prihod, obrazovanje).

5. Poduzeća

– Registri trgovačkih društava i poduzeća (popis registriranih trgovačkih društava, vlasništvo i podaci o upravljačkoj strukturi, registracijske oznake).

6. Podaci o prometu

– Javni vozni redovi svih oblika prijevoza, informacije o javnim radovima i stanju prometne mreže, uključujući informacije o prometu.

(1)

SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

(2)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(3)

  Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).

(4)

  SWD(2018)145.

(5)

  SWD(2018)127.

(6)

  Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

(7)

  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(8)

  Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(9)

  C(2018)2375

(10)

  Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi (SL 94, 28.3.2014., str. 65.).

(11)

  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(12)

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(13)

  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) […].

(14)

  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.). 37).

(15)

  Direktiva 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (SL L 167, 22.6.2001., str. 10.).

(16)

  Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

(17)

Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(18)

SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.

(19)

  Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(20)

  Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007.

o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ)

br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70.

(21)

  Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 293, 31.10.2008., str. 3. – 20.).

(22)

  Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7 .prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7.–10.).

(23)

  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(24)

  SWD (2017)350


PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRAVNA PITANJA

D(2018)33866

Jerzy BUZEK

Predsjednik Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

PHS 08B046

Bruxelles

Predmet:  Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

COM(2018)0234 - C8-0169/2018 - 2018/0111(COD)

Poštovani predsjedniče,

Odbor za pravna pitanja razmotrio je navedeni Prijedlog u skladu s člankom 104. Poslovnika Parlamenta o preinakama.

U stavku 3. tog članka stoji sljedeće:

„Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, o tome obavještava odbor nadležan za predmet.

U tom slučaju, pored uvjeta utvrđenih člancima 169. i 170., amandmani su dopušteni u odboru nadležnom za dotični predmet samo ako se odnose na dijelove prijedloga koji sadrže promjene.

Međutim, predsjednik odbora nadležnog za dotični predmet iznimno i razmatrajući svaki slučaj zasebno može dopustiti amandmane na dijelove prijedloga koji su ostali nepromijenjeni ako smatra da je to potrebno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta ili zbog toga što su amandmani neodvojivo povezani s ostalim dopuštenim amandmanima. Ti razlozi moraju se navesti u pisanom obrazloženju amandmana.”

U skladu s mišljenjem savjetodavne radne skupine pravnih službi Parlamenta, Vijeća i Komisije, koja je proučila prijedlog preinake, te u skladu s preporukama izvjestitelja, Odbor za pravna pitanja smatra da dotični prijedlog ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su navedene kao takve, te da se prijedlog, u pogledu kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata s tim promjenama, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene.

Stoga je Odbor za pravna pitanja na svojoj sjednici od 3. rujna 2018. jednoglasno(1) preporučio da Odbor za industriju, istraživanje i energetiku kao nadležni odbor može započeti s razmatranjem dotičnog prijedloga u skladu s člankom 104. Poslovnika.

S poštovanjem,

Pavel Svoboda

U prilogu: Mišljenje Savjetodavne skupine

(1)

Nazočni su bili sljedeći zastupnici: Marie Christine Boutonnet, Jean Marie Cavada, Mady Delvaux, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Jytte Guteland, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Angelika Niebler, Răzvan Popa, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka, Luis de Grandes Pascual.


PRILOG: MIŠLJENJE SAVJETODAVNE SKUPINE PRAVNIH SLUŽBI EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA I KOMISIJE

 

 

 

 

SAVJETODAVNA SKUPINA

PRAVNIH SLUŽBI

Bruxelles, 12. srpnja 2018.

MIŠLJENJE

  ZA   EUROPSKI PARLAMENT

    VIJEĆE

    KOMISIJU

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

COM(2018) 234 final od 25.4.2018. – 2018/0111(COD)

Uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata, a posebno njegovu točku 9., savjetodavna skupina koju čine pravne službe Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sastala se 23. i 31. svibnja 2018. da razmotri navedeni prijedlog koji je podnijela Komisija.

Na tim je sjednicama(1), nakon razmatranja Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o preinaci Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, savjetodavna radna skupina suglasno utvrdila:

1. Sljedeće je dijelove teksta trebalo zasjeniti sivom bojom, koja se u načelu koristi za upućivanje na suštinske izmjene:

– u uvodnoj izjavi 7. dodavanje riječi „i naknadno izmijenjena 2013.”;

– u uvodnoj izjavi 8. zamjenu riječi „podatkovno utemeljenom društvu” riječima „informacijskom društvu i društvu znanja”;

– u uvodnoj izjavi 12. brisanje riječi „tradicionalna”;

– u uvodnoj izjavi 13. brisanje zadnje rečenice;

– u uvodnoj izjavi 26. brisanje riječi „u skladu s razvojem informacijskog društva”;

– u uvodnoj izjavi 27. dodavanje riječi „satelitske podatke, meteorološke podatke”;

– brisanje cjelokupnog teksta sadašnje uvodne izjave 14. Direktive 2003/98/EZ;

– u uvodnoj izjavi 47. dodavanje riječi „i Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća”;

– u uvodnoj izjavi 54. zamjenu riječi „internetskog preglednika informacija javnog sektora” riječima „internetskog Izvješća o zrelosti otvorenih podataka”;

– zamjenu cjelokupnog teksta članka 4. stavka 5. Direktive 2003/98/EZ novim tekstom;

– u članku 5. stavku 1. dodavanje uvodnih riječi „Ne dovodeći u pitanje poglavlje V.”;

– u članku 7. stavku 1. brisanje riječi „koji su u posjedu tijela javnih sektora”;

– u članku 7. stavku 2. brisanje riječi „tijelo predmetnog javnog sektora navodi koji” i zamjenu riječi „tijelo javnog sektora„ riječima „vlasnik dokumenata”.

2. U uvodnim izjavama 8., 12. i 14. riječ „Zajednica” treba zamijeniti riječju „Unija”.

3. U referentnom polju iznad uvodne izjave 56. napomena „2013/37/EU uvodna izjava 29.” trebala bi glasiti „2013/37/EU uvodna izjava 36.”.

4. U članku 15. stavku 1. prvom podstavku riječi „odmah obavješćuju” (zamijenjene riječima „odmah o sadržaju tih mjera obavješćuju”) trebale su biti dvostruko precrtane.

5. Postojeći tekst članka 13. stavka 1. Direktive 2003/98/EZ trebao je biti u cijelosti dvostruko precrtan. Predloženi tekst članka 16. stavka 1. trebalo je zasjeniti sivom bojom, koja se u načelu koristi za upućivanje na suštinske izmjene.

6. Prijedlog koji je podnijela Komisija trebao je sadržavati dva priloga o preinaci, koji se u uvodnoj izjavi 65. i članku 17. navode kao „Prilog I.” i „Prilog II.”.

Nakon razmatranja prijedloga savjetodavna je skupina jednoglasno zaključila da prijedlog ne sadrži suštinske promjene, osim onih koje su kao takve označene. Savjetodavna je skupina također zaključila da se u pogledu kodifikacije neizmijenjenih odredaba ranijih akata sa spomenutim promjenama prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez suštinskih promjena.

F. DREXLER      H. LEGAL      L. ROMERO REQUENA

Pravni savjetnik    Pravni savjetnik    Glavni direktor

(1)

Savjetodavna skupina radila je na osnovi engleske jezične verzije Prijedloga koja je bila izvorna verzija razmatranog teksta.


MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (19.10.2018)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

(COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Julia Reda

KRATKO OBRAZLOŽENJE

I. Kontekst

Tijekom zadnjih petnaest godina primjećuje se razvoj otvorenih podataka koji su u međuvremenu postali neizostavan koncept moderne administracije. Vlade i tijela vlasti prihvatili su načelo po kojem podaci koji mogu biti dostupni za ponovnu uporabu, moraju biti stavljeni na raspolaganje.

U skladu s temeljnim pravom na pristup informacijama, građanima se s pomoću prava na pristup i ponovnu uporabu podataka javnog sektora omogućuje aktivno sudjelovanje u njihovim zajednicama. Brojne osobe i inicijative koriste se podacima kako bi ostvarile korist za društvo. Pritom se ne služe glasinama ili sporadičnim dokazima, nego se koriste pouzdanim podacima kao izvorom informacija.

U evaluaciji Komisije priloženoj prijedlogu preinake vrijednost podatkovnog gospodarstva u Europskoj uniji 2016. procijenjena je na 300 milijardi EUR. Iste je godine u EU-u postojalo oko 134.000 poduzeća koja se bave podacima(1).

Osim građana i poduzeća, i uprave imaju korist od otvorenih podataka. Korištenje otvorenim podacima vladama i tijelima vlasti omogućuje ispunjavanje njihovih demokratskih obveza u pogledu transparentnog donošenja politika i odluka te potiče odjele na veću suradnju. Interni korisnici mogu pristupiti podacima u situacijama u kojima to prije nije bilo moguće. Prema evaluaciji Komisije, korist pristupa otvorenim podacima od samog početka daleko je veća od troškova za javnu upravu, a trenutno taj omjer iznosi otprilike 26:1.(2)

II. Stajalište izvjestiteljice

A. Integrirana i zadana otvorenost

Pristup informacijama temeljno je pravo zajamčeno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezinim člankom 11. Zbog toga bi države članice trebale uložiti sve razumne napore da osmisle politike kojima se uređuje stvaranje podataka tako da se već predviđa njihova objava.

Stavljanje na raspolaganje informacija iz javnog sektora i njihova priprema za ponovnu uporabu stvara trošak za javnu upravu. Već danas korist je veća od troškova. Uzimanjem u obzir naknadne mogućnosti objave u fazi izrade podataka, troškovi bi se mogli dodatno smanjiti, a objavljivanje pojednostavniti.

To bi se načelo trebalo nazvati „integrirana i zadana otvorenost”.

B. Visokovrijedni skupovi podataka

Komisija je utvrdila da su visokovrijedni skupovi podataka vrlo korisni za gospodarstvo i društvo. Stoga je otvaranje visokovrijednih skupova podataka za pristup ključno kako bi se ostvario cilj preinake.

Na temelju iskustava u državama članicama Direktivi se stoga dodaje popis kategorija visokovrijednih podataka i uzornih skupova podataka iz područja za koja je utvrđena visoka vrijednost u okviru Zaklade otvorenog znanja(3) i tehničkog priloga Povelje o otvorenim podacima skupine G8(4). Komisiji se dodjeljuje delegirane ovlasti za ažuriranje tog popisa i njegovo unapređenje s pomoću konkretnih skupova podataka koje utvrđuje javnim savjetovanjima te poticanjem javnosti na podnošenje prijedloga.

C. Naplata

Vlade i javna uprava mogu naplatiti podatke koje su naručili, sami proizvodili ili su za njih izdali dozvolu.

Opreznim pristupom u preinaci ne ispravlja se status quo u kojem velika multinacionalna društva imaju koristi od javnih podataka, dok su građanske inicijative na gubitku. Na primjer, Google je navodno za nisku šesteroznamenkastu godišnju naknadu sklopio sporazum o izdavanju dozvola za kartografske podatke sa Njemačkim saveznim uredom za kartografiju i geodeziju(5). Google je u mogućnosti platiti takvu naknadu. Međutim, podaci ostaju nedostupni i preskupi za mala i srednja poduzeća ili alternativne inicijative civilnog društva koje se temelje na zajednici, kao što je OpenStreetMap(6) koji je velikim dijelom uz pomoć volontera izradio detaljne zemljovide svijeta.

Zbog toga se informacijama iz javnog sektora na kraju jača ionako vladajući položaj velikih multinacionalnih poduzeća na tržištu, uz istodobno ograničavanje mogućnosti razvoja alternativa.

Stoga javnom sektoru treba dodatno ograničiti mogućnost naplate podataka. Ponovna uporaba podataka trebala bi biti besplatna, osim u potanko definiranim okolnostima.

D. Direktiva o otvorenim podacima

Direktivom se ne bi trebalo ograničavati države članice koje već prihvaćaju otvorene podatke i objavljuju svoje informacije u otvorenim formatima, uz liberalne i otvorene dozvole. Njome bi trebalo pomoći onim državama članicama koje se još nisu na to obvezale te ih usmjeravati s pomoću koraka i metoda koje treba donijeti.

Njome bi trebalo naglasiti europsku dimenziju otvorenih podataka, promicati paneuropsko grupiranje podataka te prekograničnu suradnju.

U vrijeme donošenja Direktive 2003/98/EZ, pojam otvorenih podataka nije bio raširen. Danas je situacija drugačija. Pojam „otvoreni podaci” u velikoj je mjeri priznat, a njime se koriste Komisija i države članice. Stoga je to i najbolji pojam kako bi se opisalo što se želi postići ovom Direktivom.

U nazivu Direktive trebaju se odražavati njezini ciljevi te se stoga mora preimenovati u „Direktivu o otvorenim podacima”.

AMANDMANI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Glava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prijedlog

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća28 značajno je izmijenjena. S obzirom na daljnje izmjene tu bi direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(1)  Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća28 značajno je izmijenjena28a. S obzirom na daljnje izmjene tu bi direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

__________________

__________________

28 Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).

28 Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).

 

28a Vidjeti Prilog I., dio A.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  U skladu s člankom 13. Direktive 2003/98/EZ i pet godina nakon donošenja Direktive 2013/37/EU o izmjeni, Komisija je, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, provela evaluaciju i preispitivanje funkcioniranja Direktive u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa29.

(2)  U skladu s Direktivom 2003/98/EZ i pet godina nakon donošenja Direktive 2013/37/EU o izmjeni, Komisija je, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, provela evaluaciju i preispitivanje funkcioniranja Direktive u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa29.

__________________

__________________

29 SWD(2018) 145.

29 SWD(2018) 145.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Nakon savjetovanja s dionicima i u svjetlu rezultata procjene učinka30 Komisija je smatrala da je potrebno djelovanje na razini Unije kako bi se pristupilo uklanjanju preostalih i novih prepreka rasprostranjenoj ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i informacija iz istraživanja financiranih javnim sredstvima u cijeloj Uniji te kako bi se ažuriralo zakonodavni okvir u skladu s napretkom digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i internet stvari.

(3)  Nakon savjetovanja s dionicima i u svjetlu rezultata procjene učinka30 Komisija je smatrala da je potrebno djelovanje na razini Unije kako bi se pristupilo uklanjanju preostalih i novih prepreka rasprostranjenoj ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i informacija iz istraživanja financiranih javnim sredstvima u cijeloj Uniji te kako bi se ažuriralo zakonodavni okvir u skladu s napretkom digitalnih tehnologija kao što su strojno učenje, umjetna inteligencija i internet stvari.

__________________

__________________

30 SWD(2018) 127.

30 SWD(2018) 127.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Materijalne izmjene u zakonodavnom tekstu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal informacija javnog sektora za europsko gospodarstvo i društvo usredotočene su na sljedeća područja: pružanje pristupa dinamičkim podacima u stvarnom vremenu s pomoću odgovarajućih tehničkih sredstava, povećanje ponude visokovrijednih javnih podataka za ponovnu uporabu, uključujući iz javnih poduzeća, organizacija koje provode istraživanja i organizacija koje financiraju istraživanja, suočavanje s pojavom novih oblika isključivih dogovora, uporaba izuzeća od načela naplate graničnih troškova i odnos između ove Direktive i određenih povezanih pravnih instrumenata, uključujući Direktivu 96/9/EZ31 i Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća32.

(4)  Materijalne izmjene u zakonodavnom tekstu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal informacija javnog sektora za europsko gospodarstvo i društvo usredotočene su na sljedeća područja: pružanje pristupa dinamičkim podacima u stvarnom vremenu s pomoću odgovarajućih tehničkih sredstava, povećanje ponude visokovrijednih javnih podataka za ponovnu uporabu, uključujući iz javnih poduzeća, organizacija koje provode istraživanja i organizacija koje financiraju istraživanja, suočavanje s pojavom novih oblika isključivih dogovora, uporaba izuzeća od načela naplate graničnih troškova i odnos između ove Direktive i određenih povezanih pravnih instrumenata, uključujući Direktivu 96/9/EZ31, Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća32 i Uredbu (EU) 2016/679.

__________________

__________________

31 Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

31 Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

32 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

32 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4 a)  Pristup informacijama temeljno je pravo. U Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) navodi se da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a to pravo uključuje slobodu mišljenja te primanja i davanja informacija i ideja bez uplitanja tijela vlasti i bez obzira na granice.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske, zemljopisne, meteorološke, turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti ekonomiji znanja.

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske, zemljopisne, meteorološke, turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti ekonomiji znanja, koja se temelji na količini, kvaliteti i pristupačnosti dostupnih informacija i koja rezultira boljom prilagodbom potrebama potrošača.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora utvrđen je minimalni skup pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični načini olakšavanja ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, uključujući izvršna, zakonodavna i sudska tijela. Od donošenja prvog skupa pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, količina podataka u svijetu, uključujući javne podatke, eksponencijalno je porasla, a nastaju i prikupljaju se nove vrste podataka. Usporedno, svjedoci smo neprekinutom razvoju tehnologija za analizu, iskorištavanje i obradu podataka. Ovakav brzi tehnološki razvoj omogućuje stvaranje novih usluga i aplikacija koje se temelje na uporabi, grupiranju ili kombiniranju podataka. Pravila izvorno donesena 2003. i naknadno izmijenjena 2013. više ne idu u korak s ovim brzim promjenama te se stoga gospodarske i društvene prednosti koje donosi ponovna uporaba javnih podataka ne iskorištavaju.

(7)  Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora utvrđen je minimalni skup pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični načini olakšavanja ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, uključujući izvršna, zakonodavna i sudska tijela. Od donošenja prvog skupa pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, količina podataka u svijetu, uključujući javne podatke, eksponencijalno je porasla, a nastaju i prikupljaju se nove vrste podataka. Usporedno, tehnologija za analizu, iskorištavanje i obradu podataka, kao što je strojno učenje, umjetna inteligencija i internet stvari, neprekidno se razvija. Ovakav brzi tehnološki razvoj omogućuje stvaranje novih usluga i aplikacija koje se temelje na uporabi, grupiranju ili kombiniranju podataka. Pravila izvorno donesena 2003. i naknadno izmijenjena 2013. više ne idu u korak s ovim brzim promjenama te se stoga gospodarske i društvene prednosti koje donosi ponovna uporaba javnih podataka ne iskorištavaju.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Razvoj prema podatkovno utemeljenom društvu utječe na život svih građana u Zajednici, među ostalim omogućujući im pronalaženje novih načina za pristup znanju i njegovo stjecanje.

(8)  Razvoj prema podatkovno utemeljenom društvu utječe na život svih građana u Uniji, među ostalim omogućujući im pronalaženje novih načina za pristup znanju i njegovo stjecanje.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Omogućivanje ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodatnu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i za društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo javno tijelo tako što promiče transparentnost i pouzdanost te omogućuje povratnu informaciju od ponovnog korisnika i krajnjeg korisnika omogućujući dotičnom tijelu javnog sektora poboljšanje kvalitete prikupljenih informacija.

(11)  Omogućivanje ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodatnu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i za društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo javno tijelo tako što promiče transparentnost i pouzdanost te omogućuje povratnu informaciju od ponovnog korisnika i krajnjeg korisnika omogućujući dotičnom tijelu javnog sektora poboljšanje kvalitete prikupljenih informacija te mu pomaže u obavljanju njegovih javnih zadaća.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora i dalje se razlikuje među državama članicama. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

(12)  U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora i dalje se razlikuje među državama članicama. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Uniji.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Politika otvorenih podataka koja potiče široku dostupnost i ponovnu uporabu informacija javnog sektora za privatnu ili komercijalnu uporabu s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima ili bez njih, a koja promiče kruženje informacija ne samo za gospodarske subjekte već i za javnost, može igrati važnu ulogu u razvoju novih usluga koje se temelje na novim načinima objedinjavanja i uporabe tih informacija, pospješiti gospodarski rast i poticati društvenu angažiranost.

(13)  Države članice trebale bi osigurati stvaranje podataka koji se temelje na načelu „integrirane i zadane otvorenosti” u pogledu svih dokumenata koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, osiguravajući pritom dosljednu razinu zaštite ciljeva od javnog interesa, kao što su javna sigurnost ili zaštita osobnih podataka, što uključuje osjetljive informacije koje se odnose na ključnu infrastrukturu ili informacije koje u pojedinačnom skupu podataka možda ne predstavljaju rizik identifikacije fizičke osobe, ali bi u kombinaciji s drugim dostupnim informacijama mogle predstavljati takav rizik. Politika otvorenih podataka koja potiče široku dostupnost i ponovnu uporabu informacija javnog sektora za privatnu ili komercijalnu uporabu s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima ili bez njih, a koja promiče kruženje informacija ne samo za gospodarske subjekte već i za javnost, može igrati važnu ulogu u promicanju razvoja novih usluga koje se temelje na novim načinima objedinjavanja i uporabe tih informacija, pospješiti gospodarski rast i poticati društvenu angažiranost. Interoperabilnost, otvoreni standardi i otvoreni podaci stoga bi se trebali primjenjivati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uprave svih država članica. Komisija bi istovremeno trebala olakšati suradnju među državama članicama i poticati osmišljavanje, ispitivanje, provedbu i uvođenje interoperabilnih elektroničkih sučelja, što će omogućiti učinkovitije i sigurnije javne usluge.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Štoviše, bez minimalnog usklađivanja na razini Zajednice te razlike mogu biti čak i znatnije kao posljedica zakonodavnih djelovanja na nacionalnoj razini koja su u jednom broju država članica već započeta kako bi se odgovorilo na tehnološke izazove. Utjecaj takvih zakonodavnih razlika i nesigurnosti postat će znatniji u daljnjem razvoju informacijskog društva koje je već uvelike povećalo prekogranično korištenje informacija.

(14)  Štoviše, bez minimalnog usklađivanja na razini Unije te razlike mogu biti čak i znatnije kao posljedica zakonodavnih djelovanja na nacionalnoj razini koja su u jednom broju država članica već započeta kako bi se odgovorilo na tehnološke izazove. Utjecaj takvih zakonodavnih razlika i nesigurnosti postat će znatniji u daljnjem razvoju informacijskog društva koje je već uvelike povećalo prekogranično korištenje informacija.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu.

(18)  Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora naručuju proizvodnju informacija ili dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, osim kad je pristup ograničen ili isključen na temelju nacionalnih propisa o pristupu dokumentima ili kad podliježe drugim iznimkama utvrđenima ovom Direktivom. Direktiva se oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(19)  Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, ne dovodeći u pitanje iznimke utvrđene ovom Direktivom, kao što je nacionalna sigurnost ili zaštita osobnih podataka, čime se državama članicama dopušta da uvedu ograničenja ili izuzmu određene dokumente od pristupa. U nedostatku usklađenosti, postupci i načini pristupa informacijama javnog sektora ostaju u nadležnosti država članica. Direktiva se oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode. Iako se ovom Direktivom ne propisuje da tijela javnog sektora moraju osigurati pohranu određene vrste dokumenata radi ponovnog korištenja takvih dokumenata, države članice trebale bi uložiti sve razumne napore kako bi osigurale da se time neopravdano ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog potencijala.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Stoga bi Direktivu 2003/98/EZ trebalo izmijeniti kako bi se osiguralo da se njezine odredbe mogu primjenjivati na ponovnu uporabu dokumenata koje proizvode javna poduzeća pri pružanju usluga od općeg interesa u djelatnostima navedenima u člancima od 8. do 14. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća33 te javna poduzeća koja djeluju kao operateri javne usluge u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, javna poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici i javna poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s člankom 4. Uredbe (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. primjenjujući načelo slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža).

(21)  Stoga bi Direktivu 2003/98/EZ trebalo izmijeniti kako bi se osiguralo da se njezine odredbe mogu primjenjivati na ponovnu uporabu dokumenata koje proizvode javna poduzeća pri pružanju usluga od općeg interesa u djelatnostima navedenima u Direktivi 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća33 te javna poduzeća koja djeluju kao operateri javne usluge u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, javna poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s Uredbom (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici i javna poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javnih usluga u skladu s Uredbom (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. primjenjujući načelo slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža).

__________________

__________________

33 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

33 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)  Ova Direktiva ne bi trebala sadržavati obvezu dopuštanja ponovne uporabe dokumenata koje proizvode javna poduzeća. Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba prepuštena je dotičnom javnom poduzeću. Javno poduzeće trebalo bi poštovati obveze utvrđene u poglavljima III. i IV. ove Direktive tek nakon što dokument odluči staviti na raspolaganje za ponovnu uporabu, posebno u pogledu formata, naplate, transparentnosti, dozvola, nediskriminacije i zabrane isključivih dogovora. S druge strane, od javnog poduzeća ne zahtijeva se da poštuje zahtjeve utvrđene u poglavlju II., primjerice pravila koja se primjenjuju na obradu zahtjeva.

(22)  Ova Direktiva ne sadržava obvezu dopuštanja ponovne uporabe dokumenata koje proizvode javna poduzeća. Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba dokumenata ili dijelova dokumenata koji su unutar područja primjene ove Direktive prepuštena je dotičnom javnom poduzeću. Javno poduzeće trebalo bi poštovati obveze utvrđene u poglavljima III. i IV. ove Direktive tek nakon što dokument odluči staviti na raspolaganje za ponovnu uporabu, posebno u pogledu formata, naplate, transparentnosti, dozvola, nediskriminacije i zabrane isključivih dogovora. S druge strane, od javnog poduzeća ne zahtijeva se da poštuje zahtjeve utvrđene u poglavlju II., primjerice pravila koja se primjenjuju na obradu zahtjeva.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)  Ovom se Direktivom utvrđuje generička definicija izraza „dokument”. Definicija obuhvaća svako predstavljanje akata, činjenica ili informacija, kao i svako sastavljanje tih akata, činjenica ili informacija, na bilo kojemu sredstvu (pisano na papiru, pohranjeno u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis). Definicija „dokumenta” ne obuhvaća računalne programe.

(26)  Ovom se Direktivom utvrđuje generička definicija izraza „dokument”. Definicija obuhvaća svako predstavljanje akata, činjenica ili informacija, kao i svako sastavljanje tih akata, činjenica ili informacija, na bilo kojemu sredstvu (pisano na papiru, pohranjeno u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis). Države članice trebale bi jamčiti transparentnost u pogledu metodologija koje se koriste za sastavljanje dokumenata.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27)  Tijela javnog sektora sve više proaktivno stavljaju svoje dokumente na raspolaganje za ponovnu uporabu osiguravanjem njihove vidljivosti na internetu i stvarne dostupnosti metapodataka i temeljnog sadržaja. Dokumenti bi se trebali stavljati na raspolaganje za ponovnu uporabu i na zahtjev ponovnog korisnika. U tim slučajevima rok za odgovor na zahtjeve za ponovnu uporabu treba biti razuman i u skladu s jednakim rokom za zahtjeve za pristup dokumentu prema odgovarajućem režimu pristupa. Javna poduzeća, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja trebalo bi, međutim, izuzeti iz tog zahtjeva. Razumnim rokovima u cijeloj Uniji poticat će se stvaranje novih zbirnih informacijskih proizvoda i usluga na paneuropskoj razini. To je posebno važno za dinamičke podatke (uključujući prometne podatke , satelitske podatke, meteorološke podatke) čija gospodarska vrijednost ovisi o trenutačnoj dostupnosti informacija i redovitom ažuriranju. Stoga je potrebno dinamičke podatke odmah nakon prikupljanja stavljati na raspolaganje putem sučelja za programiranje aplikacija kako bi se olakšala izrada internetskih i mobilnih aplikacija te aplikacija u oblaku na temelju tih podataka. Kad god to nije moguće zbog tehničkih ili financijskih ograničenja, tijela javnog sektora trebaju dokumente staviti na raspolaganje u roku kojim se omogućuje iskorištavanje njihova potpunoga gospodarskog potencijala. Ako se upotrebljava dozvola, pravovremena dostupnost dokumenata može biti dio uvjeta dozvole.

(27)  Tijela javnog sektora sve više proaktivno stavljaju svoje dokumente na raspolaganje za ponovnu uporabu osiguravanjem njihova lakog pronalaženja na internetu i stvarne dostupnosti metapodataka i temeljnog sadržaja. Dokumenti bi se trebali stavljati na raspolaganje za ponovnu uporabu i na zahtjev ponovnog korisnika. Države članice trebale bi omogućiti podnositeljima zahtjeva da zatraže dokumente za ponovnu uporabu, a da ne moraju iskazati interes. Države članice trebale bi jamčiti praktična rješenja kojima se osigurava da se ponovna uporaba informacija javnog sektora može učinkovito provesti, kao što su imenovanje službenika za informiranje, uspostava i održavanje objekata za ispitivanje dokumenata, registara ili popisa dokumenata koje posjeduju tijela javnog sektora ili informacijski centri, s jasnim naznakama o tome gdje se ti dokumenti nalaze. Rok za odgovor na zahtjeve za ponovnu uporabu treba biti razuman i u skladu s jednakim rokom za zahtjeve za pristup dokumentu prema odgovarajućem režimu pristupa. Javna poduzeća, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja moglo bi se stoga izuzeti iz tog zahtjeva. Razumnim rokovima u cijeloj Uniji poticat će se stvaranje novih zbirnih informacijskih proizvoda i usluga na paneuropskoj razini. To je posebno važno za dinamičke podatke (uključujući prometne podatke , satelitske podatke, meteorološke podatke) čija gospodarska vrijednost ovisi o trenutačnoj dostupnosti informacija i redovitom ažuriranju. Stoga je potrebno dinamičke podatke odmah nakon prikupljanja stavljati na raspolaganje putem sučelja za programiranje aplikacija kako bi se olakšala izrada internetskih i mobilnih aplikacija te aplikacija u oblaku na temelju tih podataka. Kad god to nije moguće zbog tehničkih ili financijskih ograničenja, tijela javnog sektora trebaju dokumente staviti na raspolaganje u roku kojim se omogućuje iskorištavanje njihova potpunoga gospodarskog potencijala. Ako se upotrebljava dozvola, pravovremena dostupnost dokumenata može biti dio uvjeta dozvole.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)  Za pristup podacima otvorenima za ponovnu uporabu na temelju ove Direktive potrebna je primjena prikladnih i dobro osmišljenih sučelja za programiranje aplikacija (API). API opisuje vrstu podataka koji se mogu dohvatiti, kako to učiniti i format u kojem će biti primljeni. Različitih je razina složenosti i može značiti samo poveznicu na bazu podataka za dohvat određenih skupova podataka, web-sučelje ili složenije postavke. Ponovna uporaba i razmjena podataka odgovarajućom uporabom API-ja ima opću vrijednost jer razvojnim inženjerima i novoosnovanim poduzećima pomaže stvarati nove usluge i proizvode. Osim toga, ključan je dio uspostave vrijednih ekosustava oko podatkovnih sredstava koja često nisu iskorištena. Postavke i uporaba API-ja trebaju se temeljiti na više načela: stabilnosti, održavanju tijekom životnog ciklusa, ujednačenosti uporabe i standarda, prilagođenosti korisnicima te sigurnosti. U slučaju dinamičkih podataka odnosno podataka koji se učestalo ažuriraju, često u stvarnom vremenu, tijela javnog sektora i javna poduzeća te podatke stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja putem prikladnih API-ja.

(28)  Za pristup podacima otvorenima za ponovnu uporabu na temelju ove Direktive potrebna je primjena prikladnih i dobro osmišljenih sučelja za programiranje aplikacija (API). API opisuje vrstu podataka koji se mogu dohvatiti, kako to učiniti i format u kojem će biti primljeni. Različitih je razina složenosti i može značiti samo poveznicu na bazu podataka za dohvat određenih skupova podataka, strukturirano web-sučelje ili složenije postavke. Među državama članicama postoje znatne razlike u korištenju API-ja te bi trebalo predvidjeti dodatnu financijsku potporu u cilju naprednije upotrebe dinamičnih podataka i API-ja. Ponovna uporaba i razmjena podataka odgovarajućom uporabom API-ja ima opću vrijednost jer razvojnim inženjerima i novoosnovanim poduzećima pomaže stvarati nove usluge i proizvode. Osim toga, ključan je dio uspostave vrijednih ekosustava oko podatkovnih sredstava koja često nisu iskorištena. Postavke i uporaba API-ja trebaju se temeljiti na više načela: stabilnosti, pouzdanosti, dostupnosti, učinkovitosti, održavanju tijekom životnog ciklusa, ujednačenosti uporabe i standarda, prilagođenosti korisnicima te sigurnosti. U slučaju dinamičkih podataka odnosno podataka koji se učestalo ažuriraju, često u stvarnom vremenu, tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi te podatke stavljati na raspolaganje za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja putem prikladnih API-ja. Konkretno, API-jem bi se trebalo poštovati načelo stabilnosti, što znači da bi trebao dosljedno funkcionirati na temelju istih tehničkih specifikacija. API-jem bi se trebalo poštovati načelo pouzdanosti kako bi se u slučaju promjena one najavile ranije, osim u opravdanim hitnim slučajevima kada se promjene moraju primijeniti odmah. API-jem bi se trebala osigurati dostupnost na način da funkcionira na dosljednoj razini kvalitete. Performanse i složenost sučelja za programiranje aplikacija ne bi se smjele znatno razlikovati kada im pristupa pružatelj, proizvođač ili korisnik podataka kako bi se osigurala učinkovitost. Kako bi se poboljšala interoperabilnost API-ja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u pogledu minimalnih kriterija za interoperabilnost API-ja.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)  Pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za ponovnu uporabu bez pristojbe i, kad su pristojbe nužne , načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove. U iznimnim slučajevima , trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile značajan dio svojih troškova koji se odnose na obavljanje njihovih javnih zadaća . U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja , proizvodnje, reprodukcije i širenja, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio značajan dio troškova tijela javnog sektora vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća ili opseg usluga od općeg interesa povjerenih javnim poduzećima ne mora biti pravni zahtjev već može proizlaziti, na primjer, iz administrativne prakse država članica. Takav bi zahtjev države članice trebale redovno preispitivati.

(32)  Niz različitih praksi u pogledu naplaćivanja pristojbi za ponovno korištenje dokumenata postoji ne samo na razini različitih država članica, već i na razini javnih tijela u istoj državi članici. Pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za ponovnu uporabu bez pristojbe ili, kad su pristojbe nužne, načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove, kako je navedeno u obavijesti Komisije 2014/C 240/01. U iznimnim slučajevima, trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa obavljanje javnih zadaća i normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile najmanje 60 % troškova koji se odnose na troškove povezane s dokumentima, što je obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive. U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja, proizvodnje, reprodukcije, širenja i pohrane podataka, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio najmanje 60 % troškova trebale bi redovno preispitivati države članice.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(32 a)  Povrat ulaganja može se shvatiti kao postotak kojim se, uz granične troškove, omogućuje povrat troška kapitala te uključivanje stvarne stope povrata. Budući da je trošak kapitala usko povezan s kamatnim stopama kreditnih institucija koje se temelje na fiksnim stopama ESB-a za glavne operacije refinanciranja, ne bi se trebalo očekivati da će razuman povrat ulaganja biti više nego 5 % veći od fiksne kamatne stope ESB-a.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36)  Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta ponovne uporabe dokumenata javnog sektora preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Uniji . Stoga sve primjenljive uvjete ponovne uporabe dokumenata treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s pristupom na internetu , kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata u posjedu tijela koja nisu javna poduzeća, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

(36)  Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta pristupa dokumentima javnog sektora i njihove ponovne uporabe preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Uniji. Stoga sve primjenljive uvjete pristupa dokumentima i njihove ponovne uporabe treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s pristupom na internetu , kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za pristup dokumentima u posjedu tijela koja nisu javna poduzeća, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja i njihovu ponovnu uporabu treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)  Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela nadležnog za pravnu zaštitu. To tijelo moglo bi biti već postojeće nacionalno tijelo poput nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, nacionalnog tijela za pristup dokumentima ili nacionalnog sudskog tijela. To bi tijelo trebalo biti organizirano u skladu s ustavnim i pravnim sustavima državama članica i ne bi trebalo dovesti u pitanje bilo koje pravne lijekove koji su na raspolaganju podnositeljima zahtjeva za ponovnu uporabu. Međutim, ono bi se trebalo razlikovati od mehanizma države članice koji utvrđuje kriterije za naplatu koja je viša od graničnih troškova. Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja negativnih odluka, no također i odluka koje, iako dozvoljavaju ponovnu uporabu, još uvijek mogu utjecati na podnositelja zahtjeva na drugi način, posebno primjenom pravila o naplati. Proces preispitivanja trebao bi biti brz, u skladu s potrebama tržišta koje se ubrzano mijenja.

(37)  Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela nadležnog za pravnu zaštitu. To tijelo moglo bi biti već postojeće nacionalno tijelo poput nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, nacionalnog tijela za pristup dokumentima ili nacionalnog sudskog tijela. To bi tijelo trebalo biti organizirano u skladu s ustavnim i pravnim sustavima državama članica i ne bi trebalo dovesti u pitanje bilo koje pravne lijekove koji su na raspolaganju podnositeljima zahtjeva za pristup i ponovnu uporabu. Međutim, ono bi se trebalo razlikovati od mehanizma države članice koji utvrđuje kriterije za naplatu koja je viša od graničnih troškova. Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja negativnih odluka, no također i odluka koje, iako dozvoljavaju ponovnu uporabu, još uvijek mogu utjecati na podnositelja zahtjeva na drugi način, posebno primjenom pravila o naplati. Proces preispitivanja trebao bi biti brz, u skladu s potrebama tržišta koje se ubrzano mijenja.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)  U nekim će slučajevima ponovna uporaba dokumenata biti dogovorena bez dozvole. U drugim će se slučajevima izdati dozvola kojom će se nositelju dozvole nametnuti uvjeti za ponovnu uporabu kao što su odgovornost, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Standardne dozvole koje su dostupne na internetu mogu u tom pogledu također igrati važnu ulogu. Stoga države članice trebaju osigurati dostupnost standardnih dozvola.

(39)  Države članice trebale bi osigurati da je ponovna uporaba dokumenata bezuvjetna. Kada je to potrebno i opravdano ciljem od općeg interesa, države članice mogu nametnuti uvjete, prema potrebi na temelju dozvole, kao što su odgovornost, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora, te istovremeno jamčiti primjenu najmanje ograničavajućih uvjeta ili uvjeta za izdavanje dozvole, uključujući mogućnost namjene dokumenata javnoj uporabi. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Države članice trebale bi posebice ocijeniti usklađenost tih obveza s načelom proporcionalnosti kako bi osigurale da se tim dozvolama ili uvjetima nepotrebno ne ograničavaju mogućnosti za ponovnu uporabu ili konkurentnost. Države članice također bi trebale poticati uporabu otvorenih standardnih dozvola za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora i osigurati da su one dostupne u digitalnom obliku te da se mogu obraditi elektronički. Otvorene dozvole dostupne na internetu, koje omogućuju veća prava ponovne uporabe bez tehnoloških, financijskih ili geografskih ograničenja i ovise o otvorenim oblicima datoteka, trebale bi igrati važnu ulogu i postati uobičajena praksa u cijeloj Uniji. Komisija bi trebala osigurati smjernice za preporučene standardne dozvole i pristupe izdavanju dozvola.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 41.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(41)  Uvjeti ponovne uporabe trebaju biti nediskriminirajući za usporedive kategorije ponovne uporabe. Time se ne treba, na primjer, sprečavati besplatnu razmjenu informacija među tijelima javnog sektora pri provođenju javnih zadataka, dok se drugim stranama naplaćuje ponovna uporaba istih dokumenata. Time se također ne treba sprečavati donošenje diferencirane politike naplate za komercijalnu i nekomercijalnu ponovnu uporabu.

(41)  Uvjeti ponovne uporabe trebaju biti nediskriminirajući za usporedive kategorije ponovne uporabe. Države članice trebale bi osigurati pošteno tržišno natjecanje između tijela javnog sektora i javnih poduzeća s jedne strane i drugih korisnika s druge strane u slučajevima kada ta tijela javnog sektora ili javna poduzeća ponovno upotrebljavaju dokumente kao ulazne podatke za svoje komercijalne aktivnosti. Države članice posebno bi trebale osigurati da ponovna uporaba dokumenata od strane javnih poduzeća ne dovede do poremećaja na tržištu i ne ugrožava pošteno tržišno natjecanje. Time se ne treba, na primjer, sprečavati besplatnu razmjenu informacija među tijelima javnog sektora pri provođenju javnih zadataka, dok se drugim stranama naplaćuje ponovna uporaba istih dokumenata. Time se također ne treba sprečavati donošenje diferencirane politike naplate za komercijalnu i nekomercijalnu ponovnu uporabu.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)  U vezi s bilo kojom ponovnom uporabom dokumenta, tijela javnog sektora mogu prema potrebi putem dozvole postaviti uvjete, kao što je navođenje izvora te je li ponovni korisnik modificirao dokument na bilo koji način. Svaka dozvola za ponovnu uporabu informacija javnog sektora trebala bi u svakom slučaju što manje ograničavati ponovnu uporabu, na primjer ograničiti uvjete samo na navođenje izvora. Otvorene dozvole dostupne na internetu , koje omogućuju veća prava ponovne uporabe bez tehnoloških, financijskih ili geografskih ograničenja i ovise o otvorenim oblicima datoteka, trebale bi s tim u vezi igrati važnu ulogu. Države članice trebale bi stoga poticati uporabu otvorenih dozvola koje bi s vremenom postale uobičajena praksa širom Unije.

Briše se.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43)  Pri utvrđivanju načela za ponovnu uporabu dokumenata, tijela javnog sektora trebaju poštovati pravila tržišnog natjecanja, izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri isključive sporazume s privatnim partnerima. Međutim, za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa ponekad može biti potrebno primijeniti isključivo pravo ponovne uporabe određenih dokumenata javnog sektora. Do toga može doći kad ni jedan komercijalni izdavač ne bi objavio informacije bez takvog isključivog prava.

(43)  Pri utvrđivanju načela za ponovnu uporabu dokumenata, tijela javnog sektora trebaju poštovati pravila tržišnog natjecanja, izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri isključive sporazume s privatnim partnerima ili bilo kakvu povlaštenu uporabu podataka. Međutim, za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa ponekad može biti potrebno primijeniti isključivo pravo ponovne uporabe određenih dokumenata javnog sektora. Do toga može doći kad ni jedan komercijalni izdavač ne bi objavio informacije bez takvog isključivog prava.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 51.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(51 a)  Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni na internetu , glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za pristup i ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Takva praktična rješenja mogu obuhvaćati popise stanja, po mogućnosti dostupne na internetu, glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portale koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 52.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(52 a)  Komisija i države članice trebale bi dodatno pojednostavniti pristup skupovima podataka, posebno osiguravanjem jedinstvene pristupne točke, i postupno staviti na raspolaganje odgovarajuće skupove podataka iz tijela javnog sektora u vezi sa svim dokumentima na koje se primjenjuje ova Direktiva, kao i podacima iz institucija Unije.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 58.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(58)  Kako bi se utvrdili uvjeti kojima se osigurava ponovna uporaba dokumenata s važnim društveno-gospodarskim koristima koje imaju posebno visoku vrijednost za gospodarstvo i društvo, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu donošenja, među dokumentima na koje se primjenjuje ova Direktiva, popisa visokovrijednih skupova podataka te načina njihova objavljivanja i ponovne uporabe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona sa stručnjacima, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretnije, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istovremeno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(58)  Kako bi se utvrdili uvjeti kojima se osigurava ponovna uporaba dokumenata s važnim civilnim ili društveno-gospodarskim koristima koje imaju posebno visoku vrijednost za gospodarstvo i društvo, u Prilog II.a uvršten je popis kategorija visokovrijednih skupova podataka. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu dodavanja stavki na popis kategorija skupova podataka iz Priloga II.a i dodavanja posebnih visokovrijednih skupova podataka među dokumentima na koje se primjenjuje ova Direktiva, te načina njihova objavljivanja i ponovne uporabe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona sa stručnjacima, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 20161a. Konkretnije, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istovremeno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

 

_______________

 

1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 59.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(59)  Popis na razini EU-a skupova podataka koji imaju poseban potencijal za stvaranje društveno-gospodarskih koristi te usklađeni uvjeti za ponovnu uporabu važan su čimbenik za omogućavanje prekograničnih podatkovnih aplikacija i usluga. Tijekom postupka sastavljanja popisa Komisija bi trebala održavati odgovarajuća savjetovanja, među ostalim sa stručnjacima. Popis bi trebao obuhvaćati sektorsko zakonodavstvo kojim se već uređuje objavljivanje skupova podataka i kategorije navedene u Tehničkom prilogu Povelji o otvorenim podacima skupine G8 i u Obavijesti Komisije 2014/C 240/01.

(59)  Popis na razini EU-a skupova podataka koji imaju poseban potencijal za stvaranje civilnih ili društveno-gospodarskih koristi te usklađeni uvjeti za ponovnu uporabu važan su čimbenik za omogućavanje prekograničnih podatkovnih aplikacija i usluga. U Prilogu II.a nalazi se popis kategorija visokovrijednih skupova podataka koji bi se mogli izmijeniti delegiranim aktom. Dodatne kategorije za popis trebale bi obuhvaćati sektorsko zakonodavstvo kojim se već uređuje objavljivanje skupova podataka i kategorije navedene u Tehničkom prilogu Povelji o otvorenim podacima skupine G8 i u Obavijesti Komisije 2014/C 240/01. Tijekom postupka utvrđivanja dodatnih kategorija ili skupova podataka za popis, Komisija bi trebala provesti procjenu učinka i održati odgovarajuća javna savjetovanja, među ostalim na razini stručnjaka. Za potrebe procjene učinka Komisija bi trebala provesti javna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama, uključujući tijela javnog sektora, javna poduzeća, ponovne korisnike podataka, istraživačke organizacije, skupine civilnog društva i predstavničke organizacije. Svim zainteresiranim stranama trebalo bi omogućiti da Komisiji dostave prijedloge za dodatne kategorije visokovrijednih skupova podataka ili konkretnih skupova podataka.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 60.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(60)  Kako bi se osigurao maksimalan učinak i olakšala ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, trebalo bi omogućiti njihovu ponovnu uporabu uz minimalna pravna ograničenja i bez naknade. Kad god predmetni skupovi podataka sadržavaju dinamičke podatke trebalo bi ih objavljivati i putem sučelja za programiranje aplikacija.

(60)  Kako bi se osigurao maksimalan učinak i olakšala ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, trebalo bi omogućiti njihovu ponovnu uporabu uz minimalna pravna ograničenja i bez naknade. Visokovrijedne skupove podataka trebalo bi objaviti preko jedinstvene pristupne točke kako bi se promicalo lako pronalaženje i olakšao pristup. Kad god predmetni skupovi podataka sadržavaju dinamičke podatke trebalo bi ih objavljivati i putem sučelja za programiranje aplikacija.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 60.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(60 a)  Visokovrijedni skupovi podataka utvrđeni u kategorijama navedenima u Prilogu II.a imaju potencijal za stvaranje civilnih ili društveno-gospodarskih koristi te za unapređivanje temeljnih društvenih i demokratskih zadaća. Kako bi se unaprijedili ciljevi transparentnosti, odgovornosti, usklađenosti, učinkovitosti i poštenog tržišnog natjecanja nužno je obuhvatiti skupove podataka iz kategorija kao što su poslovni registri, proračunska i državna potrošnja, javna nabava i statistika. Kako bi se poticalo inovativne usluge i proizvode i održivi rast te kako bi se pridonijelo visokim standardima zaštite potrošača, uključujući uzimanjem u obzir čimbenika koji nemaju izravnu gospodarsku vrijednost, kao što su obrazovanje, okoliš ili zdravstvena skrb, nužno je obuhvatiti skupove podataka iz kategorija nacionalnog prava, promatranja Zemlje i podataka o okolišu, kao i geoprostornih podataka.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 62.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(62)  Ova Direktiva poštuje temeljna prava i pridržava se načela posebno priznatih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na privatnost (članak 7.), zaštitu osobnih podataka (članak 8.), pravo na vlasništvo (članak 17.) i integraciju osoba s invaliditetom (članak 26.) . Ništa u ovoj Direktivi ne smije se tumačiti ili provoditi na način koji nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

(62)  Ova Direktiva poštuje temeljna prava i pridržava se načela posebno priznatih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na privatnost (članak 7.), zaštitu osobnih podataka (članak 8.), slobodu izražavanja i informiranja (članak 11.), pravo na vlasništvo (članak 17.) i integraciju osoba s invaliditetom (članak 26.). Ništa u ovoj Direktivi ne smije se tumačiti ili provoditi na način koji nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 63.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(63)  Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. Na temelju stavka 22. Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.41 , ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija: učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti EU-a te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih mjera.

(63)  Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive [36 mjeseci nakon njezina prenošenja]. Na temelju Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.41, ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija: učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti EU-a te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih mjera. Komisija nakon evaluacije može, prema potrebi, predstaviti relevantne prijedloge.

__________________

__________________

41 SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.

41 SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak -1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

-1.  Ovom se Direktivom želi uspostaviti regulatorni okvir za ponovnu uporabu informacija javnog sektora kako bi se promicala uporaba otvorenih podataka i potakle inovacije za proizvode i usluge.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  postojećih dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja djeluju u područjima utvrđenima u Direktivi br. 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća42 i javnih poduzeća koja djeluju kao operateri javnih usluga u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća43, javnih poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjuju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća44 te javnih poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javne usluge u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/9245.

(b)  javno dostupnih dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja djeluju u područjima utvrđenima u Direktivi br. 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća42 i javnih poduzeća koja djeluju kao operateri javnih usluga u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća43, javnih poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjuju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća44 te javnih poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javne usluge u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/9245.

__________________

__________________

42 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

42 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

43 Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70

43 Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.).

44 Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.–20.).

44 Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (preinaka) (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.).

45 Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7 .prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7.–10.).

45 Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7.).

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka d –alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—  zaštite nacionalne sigurnosti ( drugim riječima, državne sigurnosti), obrane ili javne sigurnosti,

—  zaštite nacionalne sigurnosti i obrane ili javnog reda, uključujući osjetljive informacije o zaštiti kritične infrastrukture u smislu članka 2. točke (d) Direktive 2008/114/EZ,

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3 a.  Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Uredbu (EU) 2016/679 i ne utječe se na razinu zaštite pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka.

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Pravo stvaratelja baze podataka iz članka 7. stavka 1. Direktive 96/9/EZ ne ostvaruju tijela javnog sektora kako bi spriječila ili ograničila ponovnu uporabu dokumenata na temelju ove Direktive.

5.  Pravo stvaratelja baze podataka iz članka 7. stavka 1. Direktive 96/9/EZ ne ostvaruje se kako bi se spriječila ili ograničila ponovna uporaba dokumenata na temelju ove Direktive.

Amandman    43

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.  Ovom se Direktivom uređuje ponovna uporaba postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica, uključujući dokumente na koje se primjenjuje Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća46.

6.  Ovom se Direktivom uređuje ponovna uporaba postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora i javnih poduzeća država članica, uključujući dokumente na koje se primjenjuje Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća46.

__________________

__________________

46 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

46 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

Amandman    44

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

6 a.  „sučelje za programiranje aplikacijaˮ znači dobro dokumentirani skup funkcija, postupaka, definicija i protokola za strukturirani dohvat informacija na internetu;

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8.  „visokovrijedni skupovi podataka” znači dokumenti čija je ponovna uporaba povezana s važnim društveno-gospodarskim koristima, osobito zbog njihove prikladnosti za stvaranje usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću, te s brojnim mogućim korisnicima usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću koje se temelje na tim skupovima podataka;

8.  „visokovrijedni skupovi podataka” znači dokumenti čija je ponovna uporaba povezana s važnim civilnim ili društveno-gospodarskim koristima, osobito zbog njihove prikladnosti za stvaranje usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću, te s brojnim mogućim korisnicima usluga i aplikacija s dodanom vrijednošću koje se temelje na tim skupovima podataka;

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

14.a  „osobni podaci” znači podaci kako su definirani u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2016/679.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Podložno stavku 2., države članice osiguravaju da se dokumenti na koje se primjenjuje ova Direktiva u skladu s člankom 1. mogu ponovno uporabiti za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

1.  Države članice osiguravaju da se dokumenti na koje se primjenjuje ova Direktiva u skladu s člankom 1. mogu ponovno uporabiti za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Države članice osiguravaju da se dokumenti koji spadaju u područje primjene ove Direktive proizvode i stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu u skladu s načelom „integrirane i zadane otvorenosti”.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    49

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Tijela javnog sektora elektronički obrađuju, kad je to moguće i prikladno, zahtjeve za ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima određenim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima.

1.  Tijela javnog sektora elektronički obrađuju, kad je to moguće i prikladno, zahtjeve za pristup dokumentima i/ili njihovu ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola za ponovnu uporabu, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima određenim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Kad nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno izdavanje dokumenata, tijela javnog sektora obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razdoblju ne duljem od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. To se razdoblje može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim se slučajevima u roku tri tjedna od početnog zahtjeva podnositelja zahtjeva obavješćuje da je za obradu potrebno više vremena.

2.  Kad nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno izdavanje dokumenata, tijela javnog sektora obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola za ponovnu uporabu, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole što je prije moguće ili najkasnije u razdoblju ne duljem od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. To se razdoblje može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim se slučajevima što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku tri tjedna od početnog zahtjeva podnositelja zahtjeva obavješćuje da je za obradu potrebno više vremena te o razlozima navedenog.

Amandman    51

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  U slučaju negativne odluke, tijela javnog sektora priopćuju podnositelju zahtjeva razloge odbijanja na temelju relevantnih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, posebno s člankom 1. stavkom 2. točkama od (a) do (g) ili člankom 3. Kad se negativna odluka temelji na članku 1.stavku 2. točki (c), tijelo javnog sektora uključuje upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal. Knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi ne moraju uključiti takvo upućivanje.

3.  U slučaju negativne odluke, tijela javnog sektora priopćuju podnositelju zahtjeva u roku od 20 radnih dana razloge potpunog ili djelomičnog odbijanja pristupa dokumentu u zatraženom obliku ili formatu i/ili njegove ponovne uporabe na temelju relevantnih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, posebno s člankom 1. stavkom 2. točkama od (a) do (g). Kad se negativna odluka temelji na članku 1.stavku 2. točki (c), tijelo javnog sektora uključuje upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal. Knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi ne moraju uključiti takvo upućivanje.

Amandman    52

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3 a.  Država članica sastavlja javno dostupan popis kriterija na temelju kojih dotično tijelo može odlučivati o postupanju sa zahtjevima.

Amandman    53

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4 a.  Za potrebe ovog članka, države članice osiguravaju da:

 

(a)  pruža se potpora pri traženju pristupa dokumentima;

 

(b)   popisi tijela javnog sektora javno su dostupni;

 

(c)  definirana su praktična rješenja kako bi se osiguralo da se informacije javnog sektoru mogu učinkovito ponovno upotrebljavati;

 

(d)  tijela javnog sektora adekvatno obavješćuju javnost o pravima koja ima na temelju ove Direktive i kao rezultat postojećih pravila o pristupu informacijama, utvrđenima na nacionalnoj razini ili razini Unije, te u odgovarajućoj mjeri pružaju informacije, smjernice i savjete u tu svrhu.

Amandman    54

Prijedlog direktive

Članak 5. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dostupni formati

Dostupni formati i kvaliteta dokumenata

Amandman    55

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak -1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

-1.  Države članice poduzimaju sve razumne napore kako bi zajamčile da su dokumenti na koje se primjenjuje ova Direktiva ažurni, točni i usporedivi.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    56

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje poglavlje V., tijela javnog sektora i javna poduzeća stavljaju na raspolaganje svoje dokumente u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku i, kad je to moguće i prikladno, u otvorenom i strojno čitljivom obliku zajedno s njihovim metapodacima. Format i metapodaci , ako je moguće, u skladu su s formalnim otvorenim standardima.

1.  Ne dovodeći u pitanje poglavlje V., tijela javnog sektora i javna poduzeća stavljaju na raspolaganje svoje dokumente, koji moraju biti interoperabilni, lako pronalazivi i ponovno upotrebljivi elektroničkim putem, u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku i, kad je to moguće i prikladno, u otvorenom i strojno čitljivom obliku zajedno s njihovim metapodacima. Format i metapodaci , ako je moguće, u skladu su s formalnim otvorenim standardima.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    57

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Na temelju ove Direktive, od tijela javnog sektora i javnih poduzeća ne može se zahtijevati nastavljanje izrade i pohrane određenih tipova dokumenata s namjerom ponovne uporabe takvih dokumenata od strane organizacija privatnog ili javnog sektora.

3.  Od tijela javnog sektora i javnih poduzeća ne smije se zahtijevati nastavljanje izrade i pohrane određenih tipova dokumenata s namjerom ponovne uporabe takvih dokumenata od strane organizacija privatnog ili javnog sektora.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    58

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Tijela javnog sektora i javna poduzeća dinamičke podatke stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu putem odgovarajućih sučelja za programiranje aplikacija čim ih prikupe.

4.  Tijela javnog sektora i javna poduzeća dinamičke podatke stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu putem odgovarajućih sučelja za programiranje aplikacija čim ih prikupe, u stvarnom vremenu i bez odgode, ako je to moguće.

Amandman    59

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Ako stavljanje na raspolaganje dokumenata odmah nakon prikupljanja premašuje financijske i tehničke kapacitete tijela javnog sektora ili javnog poduzeća, dokumenti iz stavka 4. stavljaju se na raspolaganje u roku kojim se nepotrebno ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog potencijala.

5.  Ako stavljanje na raspolaganje dokumenata odmah nakon prikupljanja u stvarnom vremenu i bez odgode premašuje financijske i tehničke kapacitete tijela javnog sektora ili javnog poduzeća, dokumenti iz stavka 4. stavljaju se na raspolaganje u roku kojim se nepotrebno ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog potencijala. Korisnike se obavješćuje o točnim rokovima stavljanja na raspolaganje dokumenata i učestalosti njihova ažuriranja.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    60

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5 a.  Ako je primjenjivo, tijela javnog sektora odgovaraju na zahtjeve za informacijama o metodologiji koja se koristi pri sastavljanju dokumenata.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    61

Prijedlog direktive

Članak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 5.a

 

Sučelja za programiranje aplikacija

 

1.  Svaki put kada se neki dokument stavlja na raspolaganje za ponovnu uporabu podnositelju zahtjeva ili kada mu se izdaje dozvola, tijelo javnog sektora ili javno poduzeće taj dokument stavlja na raspolaganje za ponovnu uporabu s pomoću sučelja za programiranje aplikacija (API) i portala, ako je to moguće i prikladno.

 

2.  Ako tijelo javnog sektora ili javno poduzeće stavlja informacije na raspolaganje za ponovnu uporabu preko API-ja, to tijelo daje pristup svim korisnicima. Osobito, kad je riječ o informacijama u stvarnom vremenu, tijelo javnog sektora ili javno poduzeće također osigurava pristup starijim informacijama, ako one postoje. Time se ne dovode u pitanje obveze utvrđene pravom Unije. Ako takve obveze postoje, tako nastala ograničenja moraju biti opravdana, a obrazloženje za njih se objavljuje.

 

3.  Ako se API koristi za stavljanje informacija na raspolaganje, informacije moraju biti jednakog područja primjene i opsega kao kad su stavljene na raspolaganje na neki drugi način.

 

4.  Tijela javnog sektora ili javna poduzeća izrađuju i dokumentiraju API i njegove tehničke specifikacije koristeći se otvorenim standardima te strukturiranim, strojno čitljivim i otvorenim formatima.

 

5.  Tijela javnog sektora ili javna poduzeća unaprijed obavještavaju korisnike o svakoj promjeni tehničke specifikacije API-ja, što je prije moguće, a najkasnije 3 mjeseca prije uvođenja promjene, osim u valjano opravdanim hitnim slučajevima kada se promjene moraju odmah primijeniti.

 

6.  Tijela javnog sektora ili javna poduzeća jamče dosljednu dostupnost API-ja, uz dosljednu razinu kvalitete.

 

7.  Tijela javnog sektora ili javna poduzeća stavljaju na raspolaganje pristup API-ju i njegovim tehničkim specifikacijama pod uvjetima iz članaka 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ove Direktive. Dokumentacija se stavlja na raspolaganje besplatno, uz primjenu što manjeg broja formalnih ograničenja i uvjeta, ali u svakom slučaju pod uvjetima koji nisu u većoj mjeri ograničavajući nego što je to slučaj za samu informaciju.

 

8.  Komisija utvrđuje kriterije interoperabilnosti API-ja među tijelima javnog sektora i javnim poduzećima u državama članicama kako bi se olakšala ponovna upotreba dokumenata putem API-ja te radi podupiranja interakcije među strojevima.

 

9.  Mjere iz stavka 8. donosi Komisija delegiranim aktom u skladu s člankom 14.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    62

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ponovna uporaba dokumenata jest besplatna ili ograničena na granične troškove nastale zbog njihove reprodukcije, davanja na uporabu i širenja , i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija .

1.  Ponovna uporaba dokumenata jest besplatna.

Amandman    63

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće:

2.  Države članice mogu odlučiti ne primjenjivati stavke 1. i 1.a na sljedeće:

Amandman    64

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrili značajan dio troškova vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća;

(a)  dokumente za koje se od dotičnog tijela javnog sektora nacionalnim pravom zahtijeva da ostvari dovoljan prihod kako bi pokrilo barem 60 % troškova povezanih s njihovim prikupljanjem, izradom, reprodukcijom, širenjem i pohranom podataka.

Amandman    65

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  U slučajevima navedenima u stavku 2. točkama (a) i (c) , ukupne pristojbe izračunavaju se prema objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima koje određuju države članice. Ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućavanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja, i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe se izračunavaju u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima.

3.  U slučajevima navedenima u stavku 2. točkama (a) i (c) , ukupne pristojbe izračunavaju se prema objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima koje određuju države članice. Ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućavanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja, pohrane podataka i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe se izračunavaju u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima.

Amandman    66

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Kada tijela javnog sektora zaračunavaju pristojbe u skladu sa stavkom 2. točkom (b), ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućavanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade , reprodukcije, širenja, očuvanja i prava na otpis i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija, , zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe se izračunavaju u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju na dotična tijela javnog sektora.

4.  Kada tijela javnog sektora zaračunavaju pristojbe u skladu sa stavkom 2. točkom (b), ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućavanja njihove ponovne uporabe tijekom odgovarajućeg obračunskog razdoblja ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije, širenja, pohrane podataka, očuvanja i prava na otpis i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe se izračunavaju u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju na dotična tijela javnog sektora.

Amandman    67

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, čiji se popis definira u skladu s člankom 13., te istraživačkih podataka iz članka 1. stavka 1. točke (c) besplatna je za korisnike.

5.  Ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, čiji se popis definira u skladu s člankom 13. i Prilogom II.a, te istraživačkih podataka iz članka 1. stavka 1. točke (c) besplatna je za korisnike.

Amandman    68

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5 a.  Države članice objavljuju, elektroničkim putem ako je to moguće i prikladno, popis dokumenata iz stavka 2. točke (a). Prethodno uključivanje dokumenta na popis preduvjet je za traženje izuzeća iz stavka 2. točke (a).

Amandman    69

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak -1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

-1.  Države članice mogu objaviti troškove koji će nastati za reproduciranje, širenje i pohranu podataka dokumenata, kao i, prema potrebi, troškove anonimizacije osobnih podataka i troškove mjera za zaštitu povjerljivosti kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (d).

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    70

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Države članice objavljuju popis tijela javnog sektora iz članka 6. stavka 2. točke (a).

Briše se.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    71

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ponovna uporaba dokumenata može se dopustiti bezuvjetno ili uvjetovano , prema potrebi dozvolom . Tim se uvjetima ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnosti ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničenje tržišnog natjecanja.

1.  Države članice ne postavljaju uvjete i ne zahtijevaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, osim ako je potreba za takvim uvjetima ili dozvolama nediskriminirajuća, opravdana ciljem od javnog interesa i proporcionalna.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    72

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Kad se u državama članicama upotrebljavaju dozvole, države članice osiguravaju dostupnost standardnih dozvola za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora, koje se mogu prilagoditi posebnim primjenama dozvola, u digitalnom formatu i mogućnost njihove elektroničke obrade. Države članice potiču na uporabu takvih standardnih dozvola.

2.  Ako ponovna uporaba dokumenata podliježe uvjetima ili dozvoli, države članice:

 

(a)  osiguravaju da ti uvjeti ili dozvole ne ograničavaju nepotrebno mogućnosti za ponovnu uporabu ili tržišno natjecanje i da se podaci izdaju pod najmanje restriktivnim uvjetima ili uvjetima za dobivanje dozvole, uključujući mogućnost stavljanja dokumenata u javnu domenu;

 

(b)  ocjenjuju postoje li otvorene dozvole koje se uobičajeno koriste, a ispunjavaju te zahtjeve. Države članice zatim koriste najčešće upotrebljavanu i najmanje ograničavajuću kompatibilnu dozvolu ili više njih;

 

(c)  potiču uporabu standardnih otvorenih dozvola za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora i osiguravaju da su one dostupne u digitalnom obliku te da se mogu obraditi elektronički.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    73

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Ne dovodeći u pitanje zahtjeve u vezi s odgovornošću utvrđene u pravu Unije, ako javno tijelo ili javno poduzeće stavlja dokumente na raspolaganje za ponovnu uporabu bez uvjeta i ograničenja, to javno tijelo ili javno poduzeće može se odreći sve odgovornosti u odnosu na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    74

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju postojanje praktičnih rješenja kojima se olakšava traženje dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu kao što su popisi izvora glavnih dokumenata s odgovarajućim metapodacima, dostupni na internetu gdje je to moguće i prikladno, te u strojno čitljivom obliku, te portali koji su povezani s popisima izvora. Ako je moguće, države članice olakšavaju međujezično traženje dokumenata.

1.  Države članice osiguravaju postojanje praktičnih rješenja kojima se olakšava traženje dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu kao što su popisi izvora glavnih dokumenata s odgovarajućim metapodacima, dostupni na internetu gdje je to moguće i prikladno, te u strojno čitljivom obliku, te portali koji su povezani s popisima izvora. Ako je moguće, države članice olakšavaju međujezično traženje dokumenata.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    75

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a. Države članice jamče da tijela javnog sektora i javna poduzeća Komisiji omogućuju potreban pristup svim podacima koje stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu kako bi se omogućilo agregiranje skupova podataka na razini Unije, a posebno kako bi se Uniji osigurali skupovi podataka koji osiguravaju potpunu pokrivenost za određenu kategoriju podataka kako je navedeno u Prilogu II.a. Komisija uspostavlja praktična rješenja za stavljanje na raspolaganje skupova podataka na razini Unije preko jedinstvene pristupne točke.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je radi osiguravanja unutarnje logike teksta i jer je izmjena neodvojivo povezana s ostalim dopuštenim izmjenama.

Amandman    76

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Do [2 godine nakon datuma prenošenja ove Direktive], i svake tri godine nakon toga, države članice Komisiji podnose izvješće o nacionalnim politikama otvorenog pristupa i odgovarajućim mjerama koje su donesene.

Amandman    77

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ako tijelo javnog sektora ponovno upotrebljava dokumente kao ulazne podatke za svoje komercijalne djelatnosti koje su izvan opsega njihovih javnih zadaća, na opskrbu dokumentima za te djelatnosti primjenjuju se iste pristojbe i drugi uvjeti koji se primjenjuju na druge korisnike.

2.  Države članice osiguravaju pošteno tržišno natjecanje između tijela javnog sektora i javnih poduzeća te drugih korisnika u slučajevima da ta tijela javnog sektora ili javna poduzeća ponovno upotrebljavaju dokumente kao ulazne podatke za komercijalne djelatnosti koje su izvan opsega njihovih javnih zadaća, na način da osiguraju da se na opskrbu dokumentima za te djelatnosti primjenjuju se iste pristojbe i drugi uvjeti koji se primjenjuju na druge korisnike. 3. Države članice na isti način osiguravaju da ponovna uporaba dokumenata i informacija od strane javnih poduzeća ne ugrožava pošteno tržišno natjecanje.

Amandman    78

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ponovna uporaba dokumenata otvorena je za sve potencijalne sudionike na tržištu, čak i kad jedan ili više sudionika na tržištu već koristi proizvode s dodanom vrijednošću na temelju tih dokumenata. Ugovorima ili drugim dogovorima između tijela javnog sektora ili javnih poduzeća koja posjeduju te dokumente i trećih strana ne smiju se davati isključiva prava.

1.  Ponovna uporaba dokumenata otvorena je za sve potencijalne korisnike na tržištu, čak i kad jedan ili više korisnika na tržištu već koristi proizvode s dodanom vrijednošću na temelju tih dokumenata. Ugovorima ili drugim dogovorima između tijela javnog sektora ili javnih poduzeća koja posjeduju te dokumente i trećih strana ne smiju se davati isključiva prava niti omogućivati povlaštena uporaba podataka.

Amandman    79

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Kako bi se postigli ciljevi ove Direktive, Komisija, među dokumentima na koje se ova Direktiva primjenjuje, donosi popis visokovrijednih skupova podataka te načine njihova objavljivanja i ponovne uporabe.

1.  Države članice osiguravaju da su visokovrijedni skupovi podataka iz Priloga II.a besplatni, strojno čitljivi i dostupni za preuzimanje, po potrebi s pomoću interoperabilnih API-ja. Uvjeti ponovne uporabe u skladu su s otvorenim standardnim dozvolama. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi proširila popis kategorija visokovrijednih skupova podataka u Prilogu II.a i posebno kako bi dodatno odredila skupove podataka iz tih kategorija, među dokumentima na koje se ova Direktiva primjenjuje te uvjete i načine njihova objavljivanja i ponovne uporabe.

Amandman    80

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ti su skupovi podataka dostupni besplatno, u strojno čitljivom obliku i putem sučelja za programiranje aplikacija. Uvjeti ponovne uporabe u skladu su s otvorenim standardnim dozvolama.

Briše se.

Amandman    81

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Besplatna dostupnost iz stavka 2. iznimno se ne primjenjuje na visokovrijedne skupove podataka javnih poduzeća ako se na temelju procjene učinka iz članka 13. stavka 7. pokaže da će besplatan pristup tim skupovima podataka znatno narušiti tržišno natjecanje na odgovarajućim tržištima.

3.  Besplatna dostupnost iz stavka 1. iznimno se ne primjenjuje na visokovrijedne skupove podataka javnih poduzeća ako se na temelju procjene učinka iz članka 13. stavka 7. pokaže da će besplatan pristup tim skupovima podataka znatno narušiti tržišno natjecanje na odgovarajućim tržištima te ako ne postoji manje ograničavajući pristup ublažavanju takvog narušavanja, pristojbe se izračunavaju ne dovodeći u pitanje članak 6.

Amandman    82

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Uz uvjete utvrđene u stavku 2. Komisija može odrediti i druge važeće načine, konkretno

Briše se.

a.  sve uvjete za ponovnu uporabu;

 

b.  formate podataka i metapodataka te tehničke načine njihove objave i širenja.

 

Amandman    83

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Odabir skupova podataka za popis iz stavka 1. temelji se na procjeni njihova potencijala za stvaranje društveno-gospodarskih koristi, broju korisnika i prihodima čijem ostvarivanju mogu pridonijeti te mogućnosti njihova kombiniranja s drugim skupovima podataka.

5.  Odabir dodatnih kategorija i visokovrijednih skupova podataka za popis iz stavka 1. temelji se na procjeni njihova potencijala za stvaranje značajnih građanskih ili društveno-gospodarskih koristi, inovacijama, broju korisnika, osobito malih i srednjih poduzeća, prihodima čijem ostvarivanju mogu pridonijeti te mogućnosti njihova kombiniranja s drugim skupovima podataka.

Amandman    84

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

7 a.  Za potrebe stavka 7. Komisija provodi javna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama, uključujući tijela javnog sektora, javna poduzeća, ponovne korisnike podataka, istraživačke organizacije, skupine civilnog društva i druge predstavničke organizacije. Svim zainteresiranim stranama omogućuje se da Komisiji dostave prijedloge za dodatne kategorije visokovrijednih skupova podataka ili konkretnih skupova podataka. Komisija te prijedloge uzima u obzir ili zainteresiranoj strani navodi razloge ako to ne učini.

Amandman    85

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 5.a i 13. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Amandman    86

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 5.a i 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Amandman    87

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članaka 5.a i 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Amandman    88

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Najranije četiri godine nakon datuma prenošenja ove Direktive, Komisija provodi evaluaciju ove Direktive te Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o glavnim nalazima . Evaluacija se provodi u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu47. Države članice Komisiji dostavljaju sve potrebne informacije za izradu tog izvješća .

1.  Do [36 mjeseci nakon datuma za prenošenje ove Direktive] i barem svakih pet godina nakon toga, Komisija provodi evaluaciju ove Direktive te Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o glavnim nalazima. Evaluacija se provodi u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu47. Države članice Komisiji dostavljaju sve potrebne informacije za izradu tog izvješća .

__________________

__________________

47 SWD (2017)350

47 SWD (2017)350

Amandman    89

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Evaluacija se posebno odnosi na područje primjene i učinak ove Direktive, uključujući opseg povećanja ponovne uporabe dokumenata javnog sektora na koje se ova Direktiva primjenjuje , učinke načela primijenjenih na naplatu i ponovnu uporabu službenih tekstova zakonodavne i administrativne prirode, ponovnu uporabu dokumenata u posjedu subjekata koji nisu tijela javnog sektora, interakciju između pravila o zaštiti podataka i mogućnosti ponovne uporabe, kao i daljnje mogućnosti poboljšanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i razvoja europskog podatkovnog gospodarstva .

2.  Evaluacija se posebno odnosi na područje primjene, građanski i društveno-gospodarski učinak ove Direktive, uključujući opseg povećanja ponovne uporabe dokumenata javnog sektora na koje se ova Direktiva primjenjuje, učinak visokovrijednih skupova podataka, relevantnost za određene dionike kao što su potrošači i poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća, učinke načela primijenjenih na naplatu i ponovnu uporabu službenih tekstova zakonodavne i administrativne prirode, ponovnu uporabu dokumenata u posjedu subjekata koji nisu tijela javnog sektora, dostupnost i upotrebu API-ja, interakciju između pravila o zaštiti podataka i mogućnosti ponovne uporabe, kao i daljnje mogućnosti poboljšanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i razvoja europskog podatkovnog gospodarstva.

Amandman    90

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Uz izvješće iz stavka 1., prema potrebi, prilažu se relevantni prijedlozi.

Amandman    91

Prijedlog direktive

Prilog II.a (novi)

Kategorija

Primjeri skupova podataka

Proračun i rashodi

Planirani i tekući izdaci i subvencije, detaljna evidencija rashoda na svim razinama vlasti

Poduzeća

Poslovni i trgovački registri (popisi registriranih poduzeća, podaci o vlasništvu i upravljanju, identifikatori registracije, bilance stanja).

Promatranje Zemlje i okoliš

Podaci iz svemira i podaci in situ (praćenje vremena, kvaliteta tla i vode, potrošnja energije, razine emisija)

Geoprostorni podaci

Prostorni podaci obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2007/2/EZ (INSPIRE), uključujući poštanske brojeve, nacionalne i lokalne karte (katastarske, topografske, pomorske, administrativna razgraničenja, u omjeru od barem 1:20 000 (1cm ~ 200m))

Nacionalno pravo

Zakonodavne, regulatorne i administrativne mjere; Nacrti mjera, uključujući postupovne informacije koje se odnose na njihovo donošenje; Mjere koje su izmijenjene, stavljene izvan snage ili više nisu na snazi; Popratni dokumenti, kao što su obrazloženja, procjene učinka, mišljenja savjetodavnih tijela i evidencije glasovanja; Sudska praksa.

Javna nabava

Prethodni i trenutačni javni natječaji i dodjele na svim razinama uprave, agregirani po uredima, u svim fazama (npr. otvoreni, zatvoreni, poništeni)

Statistički podaci

Nacionalni, regionalni i lokalni statistički podaci s glavnim demografskim i ekonomskim pokazateljima (BDP, dob, nezaposlenost, prihod, obrazovanje)

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBAOD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je na isključivo dobrovoljnoj osnovi pod izričitom odgovornošću izvjestiteljice. Izvjestiteljica je primila informacije od sljedećih subjekata ili osoba tijekom pripreme izvješća, do njegova usvajanja u odboru:

Osoba

Subjekt

Henning Twickler

EDSO for Smart Grids

Camille Alleguede

ENEDIS

 

European Federation of Local Energy Companies (CEDEC)

Audrey Gourraud

Fédération des Entreprises Publiques Locales (epl)

Robbie Morrison, Tom Brown, Ingmar Schlecht, Walter Palmetshofen

Open Knowledge International / Open Knowledge Foundation

Oliver Kaye

PSI Alliance

Jean-Gabriel Audebert-Lasrochas

Trainline.com

Lucie Petersen

Verband Deutscher Verkehrsunternehmen (VDV)

Janine Prantl, Konstantin Schöfmann

Verband öffentlicher Wirtschaft (vöwg)

Dr. Elisa Schenner

Wiener Stadtwerke

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ponovna uporaba informacija javnog sektora (preinaka)

Referentni dokumenti

COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

28.5.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

28.5.2018

Pridruženi odbori - datum objave na plenarnoj sjednici

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Julia Reda

16.5.2018

Razmatranje u odboru

19.6.2018

3.9.2018

 

 

Datum usvajanja

11.10.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

1

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Morten Løkkegaard, Eva Maydell, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Biljana Borzan, Edward Czesak, Arndt Kohn, Julia Reda, Martin Schirdewan, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ramón Jáuregui Atondo, Stanislav Polčák, Flavio Zanonato, Tomáš Zdechovský

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

30

+

ALDE

Dita Charanzová, Morten Løkkegaard, Jasenko Selimovic

EFDD

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

GUE/NGL

Martin Schirdewan

PPE

Pascal Arimont, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Lambert van Nistelrooij, Stanislav Polčák, Andreas Schwab, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Sabine Verheyen, Tomáš Zdechovský

S&D

Lucy Anderson, Biljana Borzan, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Ramón Jáuregui Atondo, Arndt Kohn, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Flavio Zanonato

VERTS/ALE

Pascal Durand, Julia Reda

1

-

EFDD

John Stuart Agnew

5

0

ECR

Edward Czesak, Daniel Dalton, Richard Sulík

EFDD

Marco Zullo

ENF

Mylène Troszczynski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Radni dokument osoblja Komisije, SWD(2018) 145 final, stranica 24.

(2)

SWD(2018) 145 final, str. 27.

(3)

Zaklada otvorenog znanja: Globalni indeks otvorenih podataka https://index.okfn.org/dataset/

(4)

Ured Kabineta: Povelja o otvorenim podacima skupine G8 i tehnički prilog https://www.gov.uk/government/publications/open-data-charter/g8-open-data-charter-and-technical-annex

(5)

Njemački savezni ured za kartografiju i geodeziju https://www.bkg.bund.de/

(6)

OpenStreetMap https://www.openstreetmap.org/


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (27.11.2018)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

(COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Theodoros Zagorakis

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Ponovnom uporabom informacija javnog sektora mogu se ostvariti gospodarske, društvene i demokratske koristi jer se na taj način drugim korisnicima, a ne samo javnim tijelima koji su izvori tih informacija, omogućava da stvaraju nove proizvode i usluge korištenjem službenih podataka. Time se može potaknuti gospodarska aktivnost te povećati učinkovitost i transparentnost javnih funkcija.

Direktivom 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kao ključnim elementom Unije za otvaranje državnih podataka u gospodarske svrhe uz ostvarivanje društvenih ciljeva, potaknulo se tijela javnog sektora da svoje informacije učine dostupnima utvrđivanjem pravila koja će se primjenjivati u slučaju diskrecijske odluke kojom se odobrava ponovna uporaba.

Direktivom, koja je revidirana u srpnju 2013., otišlo se korak dalje uvođenjem obveze ponovne uporabe informacija za većinu javnih tijela, čime su se muzeji, knjižnice (uključujući sveučilišne knjižnice) i arhivi uvrstili u okvir njezine primjene u cilju povećanja transparentnosti, inovacija utemeljenih na podacima i poštenog tržišnog natjecanja.

Komisija je 25. travnja 2018. objavila zakonodavni prijedlog o preinaci Direktive kako bi dodatno potaknula i olakšala ponovnu uporabu informacija javnog sektora. Preinakom se prije svega želi ojačati položaj malih i srednjih poduzeća smanjenjem tržišnih prepreka u pogledu ponovne upotrebe informacija javnog sektora u komercijalne svrhe, te istovremeno uvrstiti javna poduzeća i podatke istraživanja u područje primjene Direktive.

Izvjestitelj pozdravlja prijedlog Europske komisije. Izvjestitelj posebno podržava pristup Komisije da se odredbe u pogledu tijela kulturnog sektora, kao što su knjižnice, arhivi i muzeji, koje su trenutačno na snazi ne mijenjaju s obzirom na to da je djelovanje u okviru Direktive u tom području i dalje zadovoljavajuće.

Nadalje, prima na znanje namjeru Komisije da delegiranim aktom odredi određene visokovrijedne baze podataka javnog sektora (popis visokovrijednih skupova podataka, članak 13.) kao one koje ubuduće moraju biti dostupne besplatno. Izvjestitelj se u vezi s tim ne protivi prijedlogu Komisije. Međutim, želio bi istaknuti da je potrebno da takav popis bude što jasniji i detaljniji kako bi se osigurala pravna sigurnost za sve uključene strane.

U tom kontekstu izvjestitelj općenito podupire prijedlog Komisije i predlaže minimalni skup izmjena kako bi se osigurala veća pravna jasnoća te dodatno precizirale neke odredbe.

AMANDMANI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske, zemljopisne, meteorološke, turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti ekonomiji znanja.

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske, kulturne, zemljopisne, meteorološke, turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti ekonomiji znanja.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, osim kad je pristup ograničen ili isključen na temelju nacionalnih propisa o pristupu dokumentima ili kad podliježe drugim iznimkama utvrđenima ovom Direktivom. Direktiva se oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(19)  Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, ne dovodeći u pitanje iznimke utvrđene u ovoj Direktivi. Direktiva se oslanja na režime pristupa koji su trenutačno na snazi u državama članicama. U tom pogledu, njome se niti izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima niti se utvrđuju posebna prava pristupa ili obveze objavljivanja informacija, o čemu bi i dalje trebale odlučivati države članice u skladu sa svojim diskrecijskim pravom. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

Obrazloženje

Direktivom bi trebala biti uređena samo pravila o ponovnoj uporabi javnih dokumenata s obzirom na to da države članice imaju isključivu nadležnosti za pristup dokumentima. Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)  Trebalo bi smatrati da je dokument u strojno čitljivom obliku ako je u obliku datoteke strukturirane tako da je programske aplikacije mogu lako identificirati, prepoznati te iz nje izvaditi specifične podatke. Podaci kodirani u datotekama koje su u strojno čitljivom obliku trebali bi se smatrati strojno čitljivim podacima. Strojno čitljivi formati mogu biti otvoreni ili vlasnički; mogu biti formalni standardi ili ne. Za dokumente kodirane u obliku datoteke koja ograničava automatsku obradu, budući da se podaci ne mogu ili ne mogu lako iz nje izvaditi, ne bi se trebalo smatrati da su u strojno čitljivom obliku. Ako je moguće i primjereno, države članice trebale bi poticati uporabu otvorenih, strojno čitljivih oblika.

(31)  Trebalo bi smatrati da je dokument u strojno čitljivom obliku ako je u obliku datoteke strukturirane tako da je programske aplikacije mogu lako identificirati, prepoznati te iz nje izvaditi specifične podatke na tehnološki neutralan način. Podaci kodirani u datotekama koje su u strojno čitljivom obliku trebali bi se smatrati strojno čitljivim podacima. Strojno čitljivi formati mogu biti otvoreni ili vlasnički; mogu biti formalni standardi ili ne. Za dokumente kodirane u obliku datoteke koja ograničava automatsku obradu, budući da se podaci ne mogu ili ne mogu lako iz nje izvaditi, ne bi se trebalo smatrati da su u strojno čitljivom obliku. Ako je moguće i primjereno, države članice trebale bi poticati uporabu otvorenih, strojno čitljivih oblika.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)  Pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za ponovnu uporabu bez pristojbi, a kada su pristojbe nužne načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove. U iznimnim slučajevima, trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile značajan dio svojih troškova koji se odnose na obavljanje njihovih javnih zadaća. U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja, proizvodnje, reprodukcije i širenja, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio značajan dio troškova tijela javnog sektora vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća ili opseg usluga od općeg interesa povjerenih javnim poduzećima ne mora biti pravni zahtjev već može proizlaziti, na primjer, iz administrativne prakse država članica. Takav bi zahtjev države članice trebale redovno preispitivati.

(32)  Pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima, posebno u kulturnom i kreativnom sektoru. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za ponovnu uporabu bez pristojbi, a kada su pristojbe nužne načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove. Granični troškovi sastoje se od dodatnih troškova digitalizacije, pohranjivanja i upravljanja dokumentima, kao i troškova digitalne masovne pohrane, dodatnog napora kako bi podaci postali strojno čitljivi i dodatnog tereta koji proizlazi iz infrastrukturnih mjera. U iznimnim slučajevima, trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile značajan dio svojih troškova koji se odnose na obavljanje njihovih javnih zadaća. U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja, proizvodnje, reprodukcije i širenja, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio značajan dio troškova tijela javnog sektora vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća ili opseg usluga od općeg interesa povjerenih javnim poduzećima ne mora biti pravni zahtjev već može proizlaziti, na primjer, iz administrativne prakse država članica. Takav bi zahtjev države članice trebale redovno preispitivati.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni na internetu, glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni na internetu, glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja. Mjerama za olakšanje provjere vjerodostojnosti javnih dokumenata također se pružaju važna jamstva korisnicima.

Obrazloženje

S obzirom na rizike od hakiranja i manipulacije u digitalnom dobu, mogućnost provjere vjerodostojnosti javnog sektora važna je kako bi se održalo povjerenje u njega. Alati za to su lako dostupni, a njihova provedba u ranoj fazi postupka zahtijeva relativno male napore uz ostvarivanje velike koristi.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(57)  Jedan od glavnih ciljeva uspostave unutarnjeg tržišta stvaranje je pogodnih uvjeta za razvoj usluga diljem Unije. Knjižnice, muzeji i arhivi pohranjuju značajnu količinu vrijednih izvora informacija javnog sektora, posebno od kada se zahvaljujući projektima digitalizacije povećala količina digitalne građe u javnom sektoru. Te zbirke kulturne baštine i s njima povezani metapodaci potencijalna su osnova za proizvode i usluge digitalnog sadržaja i imaju ogroman potencijal za inovativnu ponovnu uporabu u područjima kao što su učenje i turizam. Ostale vrste kulturnih ustanova (primjerice orkestri, opere, baleti i kazališta), uključujući i arhive koji su dio tih ustanova, trebale bi ostati izvan područja primjene zbog svojih specifičnosti „izvođačke umjetnosti” i činjenice da je gotovo sav njihov materijal obuhvaćen pravima intelektualnog vlasništva treće strane te bi stoga ostao izvan područja primjene te Direktive.

(57)  Jedan od glavnih ciljeva uspostave unutarnjeg tržišta stvaranje je pogodnih uvjeta za razvoj usluga diljem Unije. Knjižnice, muzeji i arhivi pohranjuju značajnu količinu vrijednih izvora informacija javnog sektora. Ponovna uporaba dokumenata u posjedu tih institucija ima znatan društveni i gospodarski potencijal za kulturne i kreativne industrije, kao i za društvo, posebno od kada se zahvaljujući projektima digitalizacije povećala količina digitalne građe u javnom sektoru koja je dostupna na platformama kao što je Europeana. Te zbirke kulturne baštine i s njima povezani metapodaci potencijalna su osnova za proizvode i usluge digitalnog sadržaja i imaju ogroman potencijal za inovativnu ponovnu uporabu ne samo u kulturnom i kreativnom sektoru nego i u područjima kao što su učenje i turizam. Ostale vrste kulturnih ustanova (primjerice orkestri, opere, baleti i kazališta), uključujući i arhive koji su dio tih ustanova, trebale bi ostati izvan područja primjene zbog svojih specifičnosti „izvođačke umjetnosti” i činjenice da je gotovo sav njihov materijal obuhvaćen pravima intelektualnog vlasništva treće strane te bi stoga ostao izvan područja primjene te Direktive.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 60.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(60)  Kako bi se osigurao maksimalan učinak i olakšala ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, trebalo bi omogućiti njihovu ponovnu uporabu uz minimalna pravna ograničenja i bez naknade. Kad god predmetni skupovi podataka sadržavaju dinamičke podatke trebalo bi ih objavljivati i putem sučelja za programiranje aplikacija.

(60)  Kako bi se osigurao maksimalan učinak i olakšala ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, trebalo bi omogućiti njihovu ponovnu uporabu uz minimalna pravna ograničenja i bez naknade. Kad god predmetni skupovi podataka sadržavaju dinamičke podatke trebalo bi ih objavljivati i putem sučelja za programiranje aplikacija. Kao i u slučaju drugih informacija javnog sektora, trebali biti popraćeni alatima za provjeru vjerodostojnosti koji korisnicima ulijevaju povjerenje.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 60.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(60.a)  S obzirom na to da postoji velik rizik da će postojeći tehnološki formati za pohranu i pružanje pristupa informacijama javnog sektora zastarjeti, tijela javne vlasti bi, prije svega u slučaju visokovrijednih skupova podataka, trebala provoditi učinkovite dugoročne politike očuvanja kako bi se osigurale mogućnosti korištenja u budućnosti.

Obrazloženje

Kako bi se osigurao dugoročni pristup, ključne su konstruktivne politike očuvanja, čime se podupiru buduća istraživanja, analize i transparentnost.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica;

(a)  javno dostupnih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica;

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  postojećih dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja djeluju u područjima utvrđenima u Direktivi br. 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća42 i javnih poduzeća koja djeluju kao operateri javnih usluga u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća43, javnih poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjuju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća44 te javnih poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javne usluge u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/9245.

(b)  javno dostupnih dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja djeluju u područjima utvrđenima u Direktivi br. 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća42 i javnih poduzeća koja djeluju kao operateri javnih usluga u skladu s člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća43, javnih poduzeća koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjuju obveze javnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća44 te javnih poduzeća koja djeluju kao brodari Zajednice koji ispunjavaju obveze javne usluge u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/9245.

__________________

__________________

42 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

42 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

43 Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70.

43 Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70.

44 Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 293, 31.10.2008., str. 3. – 20.).

44 Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 293, 31.10.2008., str. 3. – 20.).

45 Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7 .prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7. – 10.).

45 Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7 .prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7. – 10.).

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  dokumente u posjedu javnih poduzeća izrađene izvan opsega pružanja usluga u općem interesu, kako je određeno zakonodavstvom ili drugim obvezujućim propisima određene države članice;

(b)  dokumente u posjedu javnih poduzeća izrađene izvan opsega pružanja usluga u općem interesu, kako je određeno zakonodavstvom ili drugim obvezujućim propisima određene države članice ili, u nedostatku takvih pravila, u skladu s uobičajenom administrativnom praksom koja je trenutačno na snazi u dotičnoj državi članici;

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3.a  Ovom se Uredbom ne utječe na razinu zaštite osoba pri obradi osobnih podataka koja im je zajamčena u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, a posebno se ne dovode u pitanje obveze i prava utvrđeni Uredbom (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka).

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje poglavlje V., tijela javnog sektora i javna poduzeća stavljaju na raspolaganje svoje dokumente u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku i, kad je to moguće i prikladno, u otvorenom i strojno čitljivom obliku zajedno s njihovim metapodacima. Format i metapodaci, ako je moguće, u skladu su s formalnim otvorenim standardima.

1.  Ne dovodeći u pitanje poglavlje V., tijela javnog sektora i javna poduzeća stavljaju na raspolaganje svoje dokumente koji su interoperabilni, koje je lako pronaći i ponovno na elektronički način upotrijebiti, u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku i, kad je to moguće i prikladno, u otvorenom i strojno čitljivom obliku zajedno s njihovim metapodacima. Format i metapodaci, ako je moguće, u skladu su s formalnim otvorenim standardima.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(aa)  dokumente za koje je dotično tijelo javnog sektora, u skladu s odredbama nacionalnog prava ili, ako one ne postoje, u skladu s uobičajenom administrativnom praksom u državi članici, obvezno ostvariti dovoljan prihod radi pokrivanja znatnog dijela troškova, odnosno barem 60 %, povezanih s njihovim prikupljanjem, izradom, reprodukcijom i širenjem;

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, čiji se popis definira u skladu s člankom 13., te istraživačkih podataka iz članka 1. stavka 1. točke (c) besplatna je za korisnike.

5.  Ponovna uporaba visokovrijednih skupova podataka, čiji se popis definira u skladu s člankom 13., te istraživačkih podataka iz članka 1. stavka 1. točke (c) besplatna je za korisnike ili im je dostupna po sniženoj cijeni.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju postojanje praktičnih rješenja kojima se olakšava traženje dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu kao što su popisi izvora glavnih dokumenata s odgovarajućim metapodacima, dostupni na internetu gdje je to moguće i prikladno, te u strojno čitljivom obliku, te portali koji su povezani s popisima izvora. Ako je moguće, države članice olakšavaju međujezično traženje dokumenata.

Države članice osiguravaju postojanje praktičnih rješenja kojima se olakšava traženje dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu kao što su popisi izvora glavnih dokumenata s odgovarajućim metapodacima, dostupni na internetu gdje je to moguće i prikladno, te u strojno čitljivom obliku, te portali koji su povezani s popisima izvora i alatima za provjeru vjerodostojnosti. Ako je moguće, države članice olakšavaju međujezično traženje dokumenata.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 12.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 12.a

 

Očuvanje informacija javnog sektora

 

Države članice osiguravaju provedbu smislenih politika očuvanja informacija javnog sektora u bilo kojem formatu kojim se nude najbolja moguća jamstva za dugoročni pristup.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1  Kako bi se postigli ciljevi ove Direktive, Komisija, među dokumentima na koje se ova Direktiva primjenjuje, donosi popis visokovrijednih skupova podataka te načine njihova objavljivanja i ponovne uporabe.

1.  Države članice osiguravaju da su skupovi visokovrijednih podataka iz Priloga I.a besplatni, strojno čitljivi i dostupni za preuzimanje, popraćeni alatima za provjeru vjerodostojnosti i da podliježu učinkovitim dugoročnim politikama očuvanja te da su po potrebi dostupni s pomoću sučelja za programiranje aplikacija. Uvjeti ponovne uporabe u skladu su s otvorenim standardnim dozvolama. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi nadopunila ovu Direktivu proširujući popis kategorija skupova visokovrijednih podataka u Prilogu I.a te prije svega dodatno određujući skupove visokovrijednih podataka među dokumentima na koje se ova Direktiva primjenjuje, kao i načine njihova objavljivanja i ponovne uporabe.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ti su skupovi podataka dostupni besplatno, u strojno čitljivom obliku i putem sučelja za programiranje aplikacija. Uvjeti ponovne uporabe u skladu su s otvorenim standardnim dozvolama.

Briše se.

Obrazloženje

Podržavamo predložene izmjene mišljenja Odbora IMCO, uz dodatak opaske kako bi se u obzir uzele gore navedene točke.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Prilog I.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Prilog I.a

 

Popis visokovrijednih skupova podataka

 

Nacionalno pravo, uključujući zakonodavne, regulatorne i administrativne mjere; nacrti mjera, uključujući postupovne informacije koje se odnose na njihovo donošenje; mjere koje su izmijenjene, stavljene izvan snage ili više nisu na snazi; popratni dokumenti, kao što su obrazloženja, procjene učinka, mišljenja savjetodavnih tijela i evidencije glasovanja.

Obrazloženje

Ova izmjena potrebna je kako bi se osigurala unutarnja logika teksta jer se neizostavno odnosi na ostale dopuštene izmjene.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ponovna uporaba informacija javnog sektora (preinaka)

Referentni dokumenti

COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

28.5.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

CULT

28.5.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Theodoros Zagorakis

1.6.2018

Razmatranje u odboru

10.10.2018

 

 

 

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Rupert Matthews, Luigi Morgano, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Norbert Erdős, Santiago Fisas Ayxelà, Dietmar Köster, Emma McClarkin, Michel Reimon

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Nicola Danti, Tomáš Zdechovský

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

ALDE

Mircea Diaconu, María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

ECR

Angel Dzhambazki, Emma McClarkin, Rupert Matthews

GUE/NGL

Nikolaos Chountis

PPE

Norbert Erdős, Santiago Fisas Ayxelà, Svetoslav Hristov Malinov, Sabine Verheyen, Theodoros Zagorakis, Tomáš Zdechovský, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

S&D

Silvia Costa, Nicola Danti, Damian Drăghici, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Dietmar Köster, Luigi Morgano, Julie Ward

VERTS/ALE

Helga Trüpel

0

-

 

 

3

0

EFDD

Isabella Adinolfi

ENF

Dominique Bilde

VERTS/ALE

Michel Reimon

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (27.11.2018)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

(COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Ignazio Corrao

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj prima na znanje prijedlog Komisije o preinaci direktiva 2013/37/EU i 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Cilj je prijedloga ažurirati postojeće direktive u cilju olakšavanja ponovne uporabe informacija javnog sektora u Uniji usklađivanjem osnovnih uvjeta na temelju kojih informacije javnog sektora postaju dostupne ponovnim korisnicima.

Prijedlogom se proširuje materijalno područje primjene i nastoji se osigurati usklađenost s pravom Europske unije, osobito sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, kao i s ostalim politikama i inicijativama Unije o umjetnoj inteligenciji ili internetu stvari. 

Međutim, izvjestitelj smatra da je potrebno ispravno odražavati unutarnju pravnu dosljednost prava Europske unije kako bi se izbjegle pravne nesigurnosti među različitim pravnim instrumentima. Osobito u tome da prijedlog mora jasno odražavati međudjelovanje između ponovne uporabe informacija javnog sektora i usuglašenosti sa zakonodavstvom o zaštiti podataka EU-a koje se primjenjuje na svu obradu osobnih podataka i provodi unutar okvira navedene Direktive. Nadalje, izvjestitelj smatra da je nužno uvrstiti posebne odredbe u zakonodavni dio prijedloga kako bi se izbjegla različita tumačenja ili razumijevanja osnovnih ideja za ispravnu primjenu ovog prijedloga koje se već koriste u sklopu zakonodavstva o zaštiti podataka EU-a. To bi se, primjerice, odnosilo na definicije osobnih podataka i anonimnih podataka. Obje definicije odnose se na ideje koje se navode u Uredbi (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) i jasnog su značenja. Osobito je potrebna definicija anonimnih podataka jer se u brojnim slučajevima oni objašnjavaju kao pseudonimizirani podaci. Međutim, pseudonomizirani podaci zapravo su osobni podaci i njihova obrada ili korištenje u svim slučajevima spadaju pod odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka. 

Na kraju, kako bi se uzela u obzir zabrinutost dionika povezana s poštivanjem zaštite osobnih podataka, osobito u sektoru zdravstva ili ostalim sektorima koji obrađuju osjetljive osobne podatke, izvjestitelj smatra nužnim osigurati da prilikom razmatranja odluka o području primjene i uvjetima za ponovno korištenje dokumenata koji sadrže osobne podatke, organizacije podložne aktualnoj Direktivi provode procjene utjecaja zaštite podataka. To bi im omogućilo procjenu rizika povezanih s javnim objavljivanjem osobnih podataka, uzimajući u obzir uvjete za ponovno korištenje. 

Ukratko, predložene izmjene povećavaju pravnu kvalitetu teksta time što osiguravaju unutarnju pravnu dosljednost između prijedloga za ponovno korištenja informacija iz javnog sektora i pravila o zaštiti osobnih podataka.

AMANDMANI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Glava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prijedlog

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka)

Obrazloženje

Kada je donesena Direktiva 2003/98/EZ, pojam otvoreni podaci nije bio opće poznat, no situacija je danas drugačija. Komisija često upotrebljava pojam „otvoreni podaci” u svojim komunikacijama (primjerice na svojem portalu europskih podataka) i u obrazloženju ove Direktive. Pojam je razumljiv široj javnosti i njime se opisuje ideja na kojoj se temelji tehnički pojam „ponovna uporaba informacija javnog sektora”.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Nakon savjetovanja s dionicima i u svjetlu rezultata procjene učinka30 Komisija je smatrala da je potrebno djelovanje na razini Unije kako bi se pristupilo uklanjanju preostalih i novih prepreka rasprostranjenoj ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i informacija iz istraživanja financiranih javnim sredstvima u cijeloj Uniji te kako bi se ažuriralo zakonodavni okvir u skladu s napretkom digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i internet stvari.

(3)  Nakon savjetovanja s dionicima i u svjetlu rezultata procjene učinka30 Komisija je smatrala da je potrebno djelovanje na razini Unije kako bi se pristupilo uklanjanju preostalih i novih prepreka rasprostranjenoj ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i informacija iz istraživanja financiranih javnim sredstvima u cijeloj Uniji te kako bi se ažuriralo zakonodavni okvir u skladu s napretkom digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, internet stvari, računalstvo visokih performansi u oblaku i kvantna tehnologija. Skupovi podataka iz otvorenih izvora pridonijet će brzom napretku i stvaranju nove strategije za prihvaćanje novih digitalnih tehnologija, posebno umjetne inteligencije.

_________________

_________________

30 SWD(2018) 127.

30 SWD(2018) 127.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Materijalne izmjene u zakonodavnom tekstu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal informacija javnog sektora za europsko gospodarstvo i društvo usredotočene su na sljedeća područja: pružanje pristupa dinamičkim podacima u stvarnom vremenu s pomoću odgovarajućih tehničkih sredstava, povećanje ponude visokovrijednih javnih podataka za ponovnu uporabu, uključujući iz javnih poduzeća, organizacija koje provode istraživanja i organizacija koje financiraju istraživanja, suočavanje s pojavom novih oblika isključivih dogovora, uporaba izuzeća od načela naplate graničnih troškova i odnos između ove Direktive i određenih povezanih pravnih instrumenata, uključujući Direktivu 96/9/EZ31 i Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća32.

(4)  Materijalne izmjene u zakonodavnom tekstu kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal informacija javnog sektora za europsko gospodarstvo i društvo usredotočene su na sljedeća područja: pružanje pristupa dinamičkim podacima u stvarnom vremenu s pomoću odgovarajućih tehničkih sredstava, povećanje ponude visokovrijednih javnih podataka za ponovnu uporabu, uključujući iz javnih poduzeća, organizacija koje provode istraživanja i organizacija koje financiraju istraživanja, suočavanje s pojavom novih oblika isključivih dogovora, uporaba izuzeća od načela naplate graničnih troškova i odnos između ove Direktive i određenih povezanih pravnih instrumenata, uključujući Direktivu 96/9/EZ31, Direktivu 2003/4/EZ31a, Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća32 i Uredbu (EU) 2016/67932a.

_________________

_________________

31 Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

31 Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

 

31a Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2003/4/EZ od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003. str. 26.)

32 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

32 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

 

32a Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

Obrazloženje

Uključiti pozivanje na Opću uredbu o zaštiti podataka, koja odgovara dodatku stavka 3.a članku 1.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Pristup informacijama temeljno je pravo. U Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) navodi se da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a to pravo uključuje slobodu mišljenja te primanja i davanja informacija i ideja bez uplitanja tijela vlasti i bez obzira na granice.

Obrazloženje

Temeljno pravo na pristup informacijama osnova je ove Direktive i stoga bi se trebalo ovdje navesti.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim ljudskim pravima jamči se pravo zaštite osobnih podataka i navodi da se takvi podaci moraju obrađivati pošteno, u utvrđene svrhe i na temelju suglasnosti osobe o kojoj je riječ ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi utvrđenoj zakonom i nalazi se pod nadzorom neovisnog tijela.

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske, zemljopisne, meteorološke, turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti ekonomiji znanja.

(6)  Javni sektor u državama članicama u mnogim područjima djelatnosti prikuplja, izrađuje, reproducira i širi velik raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske, zemljopisne, meteorološke, turističke, prometne, poslovne, patentne i obrazovne informacije. Dokumenti izvršne, zakonodavne ili pravosudne prirode koje stvaraju tijela javnog sektora predstavljaju opsežan, raznolik i vrijedan izvor informacija koji može koristiti ekonomiji znanja.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Omogućivanje ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodatnu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i za društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo javno tijelo tako što promiče transparentnost i pouzdanost te omogućuje povratnu informaciju od ponovnog korisnika i krajnjeg korisnika omogućujući dotičnom tijelu javnog sektora poboljšanje kvalitete prikupljenih informacija.

(11)  Omogućivanje dostupnosti i ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodatnu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i za društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo javno tijelo tako što promiče transparentnost i pouzdanost te omogućuje povratnu informaciju od ponovnog korisnika i krajnjeg korisnika omogućujući dotičnom tijelu javnog sektora poboljšanje kvalitete prikupljenih informacija.

Obrazloženje

Ova je izmjena potrebna zato što je povezana s drugim izmjenama o pristupu dokumentima, uključujući s izmjenama uvodnih izjava 4, 4.a, 27 i 32.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora i dalje se razlikuje među državama članicama. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

(12)  U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora i dalje se razlikuje među državama članicama. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za pristup dokumentima javnog sektora i njihovu ponovnu uporabu treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Politika otvorenih podataka koja potiče široku dostupnost i ponovnu uporabu informacija javnog sektora za privatnu ili komercijalnu uporabu s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima ili bez njih, a koja promiče kruženje informacija ne samo za gospodarske subjekte već i za javnost, može igrati važnu ulogu u razvoju novih usluga koje se temelje na novim načinima objedinjavanja i uporabe tih informacija, pospješiti gospodarski rast i poticati društvenu angažiranost.

(13)  Države članice trebale bi osigurati stvaranje podataka koji se temelje na načelu „integrirane i zadane otvorenosti” u pogledu svih dokumenata koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive, osiguravajući pritom dosljednu razinu zaštite ciljeva od javnog interesa, kao što je javna sigurnost, što uključuje osjetljive informacije koje se odnose na ključnu infrastrukturu, uz istovremenu zaštitu osobnih podataka, što uključuje informacije koje u pojedinačnom skupu podataka možda ne predstavljaju rizik identifikacije ili izdvajanja fizičke osobe, ali bi u kombinaciji s drugim dostupnim informacijama mogle predstavljati takav rizik. Politika otvorenih podataka kojom se osigurava lakoća pronalaska, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost (načela FAIR) i potiče široka dostupnost i ponovna uporaba informacija javnog sektora za privatnu ili komercijalnu uporabu s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima ili bez njih, a koja promiče kruženje informacija ne samo za gospodarske subjekte već i za javnost, može igrati važnu ulogu u promicanju razvoja novih usluga koje se temelje na novim načinima objedinjavanja i uporabe tih informacija, pospješiti gospodarski rast i poticati društvenu angažiranost. Interoperabilnost, otvoreni standardi i otvoreni podaci stoga se trebaju provesti na razini uprave svih država članica. Komisija bi istovremeno trebala olakšati suradnju među državama članicama i poticati osmišljavanje, ispitivanje, provedbu i uvođenje interoperabilnih elektroničkih sučelja, što će omogućiti učinkovitije i sigurnije javne usluge.

Obrazloženje

Politike otvorenih podataka navedene su u uvodnoj izjavi 23. prijedloga Komisije. Temeljno pravo na pristup informacijama osnova je ove direktive i stoga se od država članica zahtijeva da to načelo proaktivno uzmu u obzir tako da se, kada je to moguće, u slučaju odobrenja zahtjeva za informacijama podaci ne moraju prvo prenijeti u oblik koji se može objaviti. Odgovarajuća uvodna izjava (4a).

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Potreban je opći okvir za uvjete kojima se uređuje ponovna uporaba dokumenata javnog sektora kako bi se osigurali pošteni, razmjerni i nediskriminirajući uvjeti za ponovnu uporabu takvih informacija. Tijela javnog sektora prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i šire dokumente za ispunjavanje svojih javnih zadataka. Uporaba takvih dokumenata zbog drugih razloga predstavlja ponovnu uporabu. Politika država članica može ići preko minimalnih standarda utvrđenih ovom Direktivom i tako omogućiti širu ponovnu uporabu.

(16)  Potreban je opći okvir za uvjete kojima se uređuje dostupnost i ponovna uporaba dokumenata javnog sektora kako bi se osigurali pošteni, razmjerni i nediskriminirajući uvjeti za ponovnu uporabu takvih dokumenata. Tijela javnog sektora prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i šire dokumente za ispunjavanje svojih javnih zadataka. Uporaba takvih dokumenata zbog drugih razloga predstavlja ponovnu uporabu. Politika država članica može ići preko minimalnih standarda utvrđenih ovom Direktivom i tako omogućiti širu ponovnu uporabu.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu.

(18)  Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su dostupni za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora naručuju proizvodnju informacija ili dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu.

Obrazloženje

Temeljno pravo na pristup informacijama nalaže načelo „ugrađene otvorenosti” (uvodna izjava 13.). Budući da građani koji ostvaruju svoje temeljno pravo mogu kasnije zatražiti dokumente, kako bi se to proaktivno podupiralo dokumenti bi već trebali biti označeni kao „stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu”, među ostalim i u stadiju kada neko tijelo naručuje proizvodnju informacija.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, osim kad je pristup ograničen ili isključen na temelju nacionalnih propisa o pristupu dokumentima ili kad podliježe drugim iznimkama utvrđenima ovom Direktivom. Direktiva se oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(19)  Ovom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da omogućuju ponovnu uporabu dokumenata, osim kad je pristup ograničen ili isključen na temelju nacionalnih propisa o pristupu dokumentima, uključujući situacije u kojima je pristup ograničen ili isključen kako bi se zajamčila sigurnost mreže ili informatičkih sustava u skladu s Direktivom 2016/11481a ili kad podliježe drugim iznimkama utvrđenima ovom Direktivom. Direktiva se oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument ili dio dokumenta samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Unije člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

 

_________________

 

1a Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.).

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku prijedloga. Nužno kako bi se pojasnio odnos i koherentnost između Direktive PSI i Opće uredbe o zaštiti podataka i kako bi se osiguralo da se iznimke odnose na dokumente i dijelove dokumenata u svim slučajevima. Neodvojivo je povezano s izmjenom članka 1. stavka 2. točke (g) kako bi se zajamčila unutarnja logika prijedloga.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)  Države članice pružanje usluga od općeg interesa često povjeravaju subjektima izvan javnog sektora uz održavanje visoke razine nadzora nad takvim subjektima. Istovremeno, odredbe Direktive 2003/98/EZ primjenjuju se samo na dokumente u posjedu tijela javnog sektora, dok javna poduzeća nisu obuhvaćena njezinim područjem primjene. Time se smanjuje dostupnost za ponovnu uporabu dokumenata nastalih pružanjem usluga od općeg interesa u nizu područja, posebno u sektoru komunalnih usluga. Smanjuje se i potencijal za uspostavu prekograničnih usluga na temelju dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja pružaju usluge od općeg interesa.

(20)  Države članice pružanje usluga od općeg interesa često povjeravaju subjektima izvan javnog sektora uz održavanje visoke razine nadzora nad takvim subjektima. Istovremeno, odredbe Direktive 2003/98/EZ primjenjuju se samo na dokumente u posjedu tijela javnog sektora, dok javna poduzeća nisu obuhvaćena njezinim područjem primjene. Time se smanjuje dostupnost za ponovnu uporabu dokumenata nastalih pružanjem usluga od općeg interesa u nizu područja, posebno u sektoru komunalnih usluga. Smanjuje se i potencijal za uspostavu prekograničnih usluga na temelju dokumenata u posjedu javnih poduzeća koja pružaju usluge od općeg interesa. Ponovna uporaba podataka može imati važnu ulogu u pokretanju razvoja novih usluga utemeljenih na novim načinima povezivanja i iskorištavanja tih informacija, potaknuti gospodarski rast i promicati javni angažman.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)  Količina nastalih istraživačkih podataka eksponencijalno raste i postoji potencijal za njihovu ponovnu uporabu izvan znanstvene zajednice. Kako bi se na učinkovit i cjelovit način suočilo sa sve većim društvenim izazovima, postalo je ključno i neodgodivo omogućiti pristup, kombiniranje i ponovnu uporabu podataka iz različitih izvora te u različitim sektorima i disciplinama. Istraživački podaci obuhvaćaju statističke podatke, rezultate pokusa, mjerenja, promatranja u okviru terenskog rada, rezultate anketa, zapise intervjua i slike. Obuhvaćaju i metapodatke, specifikacije i druge digitalne objekte. Istraživački podaci razlikuju se od znanstvenih članaka kojima se izvješćuju i komentiraju podaci proizašli iz znanstvenog istraživanja. Otvorena dostupnost i ponovna upotrebljivost rezultata znanstvenih istraživanja financiranih javnim sredstvima godinama su bile predmet posebnih inicijativa politike. Politikama otvorenog pristupa posebno se nastojalo istraživačima i općoj javnosti omogućiti pristup istraživačkim podacima što ranije u procesu širenja te njihovu uporabu i ponovnu uporabu. Otvoreni pristup pomaže poboljšati kvalitetu, smanjiti potrebu za nepotrebnim ponavljanjem istraživanja, ubrzati znanstveni napredak, suzbijati znanstvene prevare i općenito može pogodovati gospodarskom rastu i inovativnosti. Osim otvorenog pristupa, planiranje upravljanja podacima brzo postaje standard znanstvene prakse za osiguravanje načela lakog pronalaženja, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne upotrebljivosti podataka (načela FAIR).

(23)  Količina nastalih istraživačkih podataka eksponencijalno raste i postoji potencijal za njihovu ponovnu uporabu izvan znanstvene zajednice. Kako bi se na učinkovit i cjelovit način suočilo sa sve većim društvenim izazovima, postalo je ključno i neodgodivo omogućiti pristup, kombiniranje i ponovnu uporabu podataka iz različitih izvora te u različitim sektorima i disciplinama. Istraživački podaci obuhvaćaju statističke podatke, rezultate pokusa, mjerenja, promatranja u okviru terenskog rada, rezultate anketa, zapise intervjua i slike. Obuhvaćaju i metapodatke, specifikacije i druge digitalne objekte. Istraživački podaci razlikuju se od znanstvenih članaka kojima se izvješćuju i komentiraju podaci proizašli iz znanstvenog istraživanja. Otvorena dostupnost i ponovna upotrebljivost rezultata znanstvenih istraživanja financiranih javnim sredstvima godinama su bile predmet posebnih inicijativa politike. Politikama otvorenog pristupa posebno se nastojalo istraživačima i općoj javnosti omogućiti pristup istraživačkim podacima što ranije u procesu širenja te njihovu uporabu i ponovnu uporabu. Otvoreni pristup pomaže poboljšati kvalitetu, smanjiti potrebu za nepotrebnim ponavljanjem istraživanja, ubrzati znanstveni napredak, suzbijati znanstvene prevare i općenito može pogodovati gospodarskom rastu i inovativnosti. Osim otvorenog pristupa, planiranje upravljanja podacima brzo postaje standard znanstvene prakse za osiguravanje načela lakog pronalaženja, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne upotrebljivosti podataka (načela FAIR), te ga je potrebno nadalje poticati.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)  Zbog prethodno navedenih razloga, primjereno je državama članicama odrediti obvezu da donesu politike o otvorenom pristupu za rezultate javno financiranih istraživanja i osiguraju da te politike provode sve istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. Politike otvorenog pristupa obično obuhvaćaju niz iznimaka u pogledu osiguravanja otvorene dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja. Komisija je 17. srpnja 2012. donijela Preporuku o pristupu i čuvanju znanstvenih podataka ažuriranu 25. travnja 2018.34 u kojoj su među ostalim opisane relevantne sastavnice politika otvorenog pristupa. Osim toga, trebalo bi poboljšati uvjete ponovne uporabe određenih rezultata istraživanja. Određene obveze koje proizlaze iz ove Direktive trebalo bi stoga proširiti na istraživačke podatke nastale u okviru znanstveno-istraživačkih aktivnosti subvencioniranih javnim sredstvima ili sufinanciranih sredstvima javnog i privatnog sektora. Međutim, u tom kontekstu, trebalo bi uzeti u obzir pitanja koja se odnose na privatnost, zaštitu osobnih podataka, poslovne tajne, nacionalnu sigurnost, legitimne komercijalne interese te na zaštitu prava intelektualnog vlasništva trećih strana. Kako bi se izbjeglo administrativno opterećenje, te bi se obveze trebale primjenjivati samo na istraživačke podatke koje su istraživači već stavili na raspolaganje javnosti. Druge vrste dokumenta u posjedu istraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja trebale bi i dalje biti izuzete iz područja primjene ove Direktive.

(24)  Zbog prethodno navedenih razloga, primjereno je državama članicama odrediti obvezu da donesu politike o otvorenom pristupu za rezultate javno financiranih istraživanja i osiguraju da te politike provode sve istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. Politike otvorenog pristupa obično obuhvaćaju niz iznimaka u pogledu osiguravanja otvorene dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja. Komisija je 17. srpnja 2012. donijela Preporuku o pristupu i čuvanju znanstvenih podataka ažuriranu 25. travnja 2018.34 u kojoj su među ostalim opisane relevantne sastavnice politika otvorenog pristupa. Osim toga, trebalo bi poboljšati uvjete ponovne uporabe određenih rezultata istraživanja. Određene obveze koje proizlaze iz ove Direktive trebalo bi stoga proširiti na istraživačke podatke nastale u okviru znanstveno-istraživačkih aktivnosti subvencioniranih javnim sredstvima ili sufinanciranih sredstvima javnog i privatnog sektora. Međutim, u tom kontekstu, trebalo bi uzeti u obzir pitanja koja se odnose na privatnost, povjerljivost, zaštitu osobnih podataka, poslovne tajne, nacionalnu sigurnost, legitimne komercijalne interese te na zaštitu prava intelektualnog vlasništva trećih strana. Kako bi se izbjeglo administrativno opterećenje, te bi se obveze trebale primjenjivati samo na istraživačke podatke koje su istraživači već stavili na raspolaganje javnosti. Druge vrste dokumenta u posjedu istraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja trebale bi i dalje biti izuzete iz područja primjene ove Direktive.

_________________

_________________

34 C(2018)2375

34 C(2018)2375

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)  Pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za ponovnu uporabu bez pristojbe i, kad su pristojbe nužne , , načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove. U iznimnim slučajevima , trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile značajan dio svojih troškova koji se odnose na obavljanje njihovih javnih zadaća . U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja , proizvodnje, reprodukcije i širenja, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio značajan dio troškova tijela javnog sektora vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća ili opseg usluga od općeg interesa povjerenih javnim poduzećima ne mora biti pravni zahtjev već može proizlaziti, na primjer, iz administrativne prakse država članica. Takav bi zahtjev države članice trebale redovno preispitivati.

(32)  Pristojbe za pristup dokumentima i njihovu ponovnu uporabu čine važnu prepreku za pristup tržištu novoosnovanim poduzećima i malim i srednjim poduzećima. Dokumenti bi stoga trebali biti dostupni za pristup i ponovnu uporabu bez pristojbe i, kad su pristojbe nužne , , načelno bi se trebale ograničiti samo na granične troškove. U iznimnim slučajevima, trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se ne ometa normalan rad tijela javnog sektora od kojih se zahtijeva da ostvare prihod kako bi pokrile značajan dio svojih troškova koji se odnose na obavljanje njihovih javnih zadaća . U obzir bi trebalo uzeti i ulogu javnih poduzeća u konkurentnom gospodarskom okruženju. U takvim slučajevima tijela javnog sektora i javna poduzeća trebala bi stoga imati mogućnost naplate pristojbe koja je viša od graničnih troškova. Te bi pristojbe trebalo odrediti u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima, a ukupan prihod od isporuke dokumenata i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne bi trebao premašivati trošak prikupljanja , proizvodnje, reprodukcije i širenja, uključujući razuman povrat uloženog. Ako je primjenjivo, prihvatljivi troškovi trebali bi obuhvaćati i troškove anonimizacije osobnih podataka ili poslovno osjetljivih informacija. Zahtjev za ostvarivanje prihoda koji bi pokrio značajan dio troškova tijela javnog sektora vezanih uz izvođenje njihovih javnih zadaća ili opseg usluga od općeg interesa povjerenih javnim poduzećima ne mora biti pravni zahtjev već može proizlaziti, na primjer, iz administrativne prakse država članica. Takav bi zahtjev države članice trebale redovno preispitivati.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36)  Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta ponovne uporabe dokumenata javnog sektora preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Uniji . Stoga sve primjenljive uvjete ponovne uporabe dokumenata treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s pristupom na internetu , kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata u posjedu tijela koja nisu javna poduzeća, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

(36)  Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta pristupa dokumentima javnog sektora i njihove ponovne uporabe preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Uniji. Stoga sve primjenljive uvjete pristupa dokumentima i njihove ponovne uporabe treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s pristupom na internetu , kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za pristup dokumentima u posjedu tijela koja nisu javna poduzeća, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja i njihovu ponovnu uporabu treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)  Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela nadležnog za pravnu zaštitu. To tijelo moglo bi biti već postojeće nacionalno tijelo poput nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, nacionalnog tijela za pristup dokumentima ili nacionalnog sudskog tijela. To bi tijelo trebalo biti organizirano u skladu s ustavnim i pravnim sustavima državama članica i ne bi trebalo dovesti u pitanje bilo koje pravne lijekove koji su na raspolaganju podnositeljima zahtjeva za ponovnu uporabu. Međutim, ono bi se trebalo razlikovati od mehanizma države članice koji utvrđuje kriterije za naplatu koja je viša od graničnih troškova. Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja negativnih odluka, no također i odluka koje, iako dozvoljavaju ponovnu uporabu, još uvijek mogu utjecati na podnositelja zahtjeva na drugi način, posebno primjenom pravila o naplati. Proces preispitivanja trebao bi biti brz, u skladu s potrebama tržišta koje se ubrzano mijenja.

(37)  Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela nadležnog za pravnu zaštitu. To tijelo moglo bi biti već postojeće nacionalno tijelo poput nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje, nacionalnog nadležnog tijela koje je osnovano u skladu s Uredbom (EU) 2016/6791a, nacionalnog tijela za pristup dokumentima ili nacionalnog sudskog tijela. To bi tijelo trebalo biti organizirano u skladu s ustavnim i pravnim sustavima država članica i ne bi trebalo dovesti u pitanje bilo koje pravne lijekove koji su na raspolaganju podnositeljima zahtjeva za pristup i ponovnu uporabu. Međutim, ono bi se trebalo razlikovati od mehanizma države članice koji utvrđuje kriterije za naplatu koja je viša od graničnih troškova. Pravni lijekovi trebali bi uključivati mogućnost preispitivanja negativnih odluka, no također i odluka koje, iako dozvoljavaju ponovnu uporabu, još uvijek mogu utjecati na podnositelja zahtjeva na drugi način, posebno primjenom pravila o naplati. Proces preispitivanja trebao bi biti brz, u skladu s potrebama tržišta koje se ubrzano mijenja.

 

__________________

 

1a Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)  U nekim će slučajevima ponovna uporaba dokumenata biti dogovorena bez dozvole. U drugim će se slučajevima izdati dozvola kojom će se nositelju dozvole nametnuti uvjeti za ponovnu uporabu kao što su odgovornost, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Standardne dozvole koje su dostupne na internetu mogu u tom pogledu također igrati važnu ulogu. Stoga države članice trebaju osigurati dostupnost standardnih dozvola.

(39)  U nekim će slučajevima ponovna uporaba dokumenata biti dogovorena bez dozvole. U drugim će se slučajevima izdati dozvola kojom će se nositelju dozvole nametnuti uvjeti za ponovnu uporabu kao što su odgovornost, zaštita osobnih podataka, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Standardne dozvole koje su dostupne na internetu mogu u tom pogledu također igrati važnu ulogu. Stoga države članice trebaju osigurati dostupnost standardnih dozvola.

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47)  Ova Direktiva ne dovodi u pitanje i treba se provoditi i primjenjivati uz puno poštivanje zakonodavstva Unije koje se odnosi na zaštitu osobnih podataka, uključujući Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća37 i Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća38. Anonimizacija je sredstvo kojim se interes da se informacije javnog sektora učine što više ponovno upotrebljivima usklađuje s obvezama na temelju zakonodavstva o zaštiti podataka, ali to podrazumijeva trošak. Taj trošak je primjereno smatrati jednom od troškovnih stavki koje treba smatrati dijelom graničnih troškova širenja kako su definirani u članku 6. ove Direktive.

(47)  Ova Direktiva ne dovodi u pitanje i treba se provoditi i primjenjivati uz puno poštivanje zakonodavstva Unije koje se odnosi na zaštitu osobnih podataka, uključujući Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća38. Anonimizacija je sredstvo kojim se interes da se informacije javnog sektora učine što više ponovno upotrebljivima usklađuje s obvezama na temelju zakonodavstva o zaštiti podataka, ali to podrazumijeva trošak. Taj trošak je primjereno smatrati jednom od troškovnih stavki koje treba smatrati dijelom graničnih troškova širenja kako su definirani u članku 6. ove Direktive. U tom bi pogledu anonimne informacije trebale značiti sve informacije koje se ne odnose, posredno ili neposredno, same ili u kombinaciji s pridruženim podacima, na fizičku osobu ili osobne podatke koji su anonimizirani na način da se osoba na koje se podaci odnose više ne može utvrditi. Nadalje, prilikom donošenja odluka o području primjene i uvjetima za ponovno korištenje dokumenata iz javnog sektora koji sadrže osobne podatke, organizacije podložne navedenoj Direktivi trebaju izvršiti procjene utjecaja zaštite podataka prije nego što dokument bude dostupan javnosti. To bi se osobito trebalo učiniti za određene sektore koji se redovno bave posebnim kategorijama osobnih podataka, kao što je sektor zdravstva, ili ostalim osobnim podacima iz članka 9. Uredbe (EU) 2016/679. Kako bi se primjereno pristupilo problemima koji se odnose na nužnu zaštitu osobnih podataka, takve bi se procjene utjecaja zaštite podataka trebale provoditi u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2016/679.

__________________

__________________

37 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) […].

 

38 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.). 37).

38 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.). 37).

Obrazloženje

Nužno kako bi se osigurala dosljednost s aktualnim zakonodavnim okvirom o zaštiti podataka i kako bi se izbjegla druga tumačenja koncepata koji se mogu odnositi na druge tehnike kao što su pseudonimizacija. Nadalje, u skladu s preporukama Europskog nadzornika za zaštitu podataka, izvjestitelj smatra nužnim osigurati procjenu utjecaja kako bi se utvrdio legitimitet i potreba za javnim objavljivanjem osobnih podataka, osobito kad je riječ o postupanju s određenim kategorijama osjetljivih podataka.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni na internetu , glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

(52)  Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti pristupa i ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni na internetu , glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 62.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(62)  Ova Direktiva poštuje temeljna prava i pridržava se načela posebno priznatih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na privatnost (članak 7.), zaštitu osobnih podataka (članak 8.), pravo na vlasništvo (članak 17.) i integraciju osoba s invaliditetom (članak 26.) . Ništa u ovoj Direktivi ne smije se tumačiti ili provoditi na način koji nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

(62)  Ova Direktiva poštuje temeljna prava i pridržava se načela posebno priznatih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na privatnost (članak 7.), zaštitu osobnih podataka (članak 8.), slobodu izražavanja i informiranja (članak 11.), pravo na vlasništvo (članak 17.) i integraciju osoba s invaliditetom (članak 26.). Ništa u ovoj Direktivi ne smije se tumačiti ili provoditi na način koji nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

Promjene odgovaraju novoj uvodnoj izjavi (4a).

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 62.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(62a)  Europski nadzornik za zaštitu podataka objavio je 10. srpnja 2018. Mišljenje 5/2018 u skladu s člankom 41. stavkom 2. Uredbe (EZ) 45/20011a.

 

_________________

 

1a Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka, (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost. Pravni tekst EU-a mora biti u skladu s pravilima o zakonodavnoj tehnici te mora biti navedeno da je Europski nadzornik za zaštitu podataka objavio mišljenje u skladu s Uredbom 45/2001.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak -1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak -1.

 

-1. Ovom se Direktivom nastoji uspostaviti regulatorni okvir za prava na pristup informacijama javnog sektora i njihovu ponovnu uporabu kako bi se utvrdili temeljni uvjeti i praktična rješenja za provedbu te kako bi se promicala uporaba otvorenih podataka i potakle inovacije za proizvode i usluge.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)  dokumente kojima se ne može pristupiti ili im je pristup ograničen na temelju režima pristupa koji ograničava pristup radi zaštite osobnih podataka, i dijelove dokumenata kojima ti režimi dopuštaju pristup i koji sadržavaju osobne podatke čija je ponovna uporaba definirana zakonom kao neusklađena sa zakonodavstvom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka;

(g)  dokumente ili dijelove dokumenata kojima se ne može pristupiti ili im je pristup ograničen na temelju režima pristupa radi zaštite osobnih podataka ili koji sadržavaju osobne podatke čija bi ponovna uporaba mogla ugroziti zaštitu privatnosti i integritet pojedinca, posebno u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka;

Obrazloženje

Ova izmjena slijedi mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Nužna je kako bi se zajamčila usklađenost Direktive s drugim zakonodavstvom Unije.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka ka (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ka)  dokumente kojima je pristup ograničen na temelju režima pristupa u državama članicama, uključujući slučajeve u kojima je pristup ograničen ili isključen kako bi se zajamčila sigurnost mreže i informatičkih sustava u skladu s Direktivom 2016/1148;

Obrazloženje

Potrebno zbog važnih razloga povezanih s unutarnjom logikom prijedloga, pravnom dosljednošću s ostalim pravnim instrumentima EU-a i primjenjivim nacionalnim pravom.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka kb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(kb)  dokumente u posjedu institucija obuhvaćene definicijom kritične infrastrukture, kako je definirana člankom 2. točkom (a) Direktive 2008/114/EZ.

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3.a  Ovom se Uredbom ne mijenja niti se na ikoji način utječe na razinu zaštite osoba pri obradi osobnih podataka koja je zajamčena pravom Unije i nacionalnim pravom, a posebno se ne mijenjaju obveze i prava utvrđena Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivi 2002/58/EZ.

Obrazloženje

Nužno kako bi se zajamčila neodvojiva veza između zakona o ponovnom korištenju javnih informacija i zakon EU-a o zaštiti privatnosti, kako je aktualno definirano u Direktivi 2003/98. Poboljšava pravnu dosljednost. Sama uvodna izjava nije dovoljna.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 21. – točka 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5a  „osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2016/679;”;

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost. Aktualna Direktiva PSI 2003/98/EZ sadrži ovu definiciju koju je potrebno zadržati.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5.b  „anonimne informacije” ili „anonimizirane informacije” znače informacije koje se ne odnose na identificiranu ili neidentificiranu fizičku osobu ili osobne podatke koji su anonimizirani na način da se osoba na koje se podaci odnose (više) ne može utvrditi;

Obrazloženje

Nužno kako bi se zajamčila pravna dosljednost i izbjegla druga tumačenja pojma osobnih podataka koji bi se razlikovali od definicije u Općoj uredbi o zašiti privatnosti. Aktualna Direktiva PSI 2003/98/EZ sadrži ovu definiciju koju je potrebno zadržati.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Podložno stavku 2., države članice osiguravaju da se dokumenti na koje se primjenjuje ova Direktiva u skladu s člankom 1. mogu ponovno uporabiti za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

1.  Podložno stavku 2., države članice osiguravaju da se dokumentima na koje se primjenjuje ova Direktiva u skladu s člankom 1. može pristupiti i da se mogu ponovno uporabiti za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Za dokumente za koje knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi imaju prava intelektualnog vlasništva i za dokumente u posjedu javnih poduzeća , države članice osiguravaju da se tamo gdje je ponovna uporaba dokumenata dopuštena ti dokumenti ponovno koriste za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

2.  Za dokumente za koje knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi imaju prava intelektualnog vlasništva i za dokumente u posjedu javnih poduzeća, države članice osiguravaju da se, ako su pristup dokumentima i njihova ponovna uporaba dopušteni, tim dokumentima omogućava pristup ili njihovo ponovno korištenje za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a  Države članice osiguravaju da se dokumenti koji spadaju u područje primjene ove Direktive proizvode i stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu u skladu s načelom „integrirane i zadane otvorenosti”.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2b.  Države članice prilikom odlučivanja o području primjene i uvjetima o ponovnom korištenju dokumenata osiguravaju da organizacije podložne navedenoj Direktivi provode procjene učinka zaštite podataka, osobito za određene sektore koji se redovno bave posebnim kategorijama osobnih podataka, kao što je sektor zdravstva, ili drugim osobnim podacima iz članka 9. Uredbe (EU) 2016/679. Takva procjena učinka zaštite podataka provodi se u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2016/679.

Obrazloženje

Ova izmjena nužna je zbog bitnih razloga povezanih s unutarnjom logikom teksta. Nužno je kako bi se osigurala pravna dosljednost zakonodavstva EU-a i zajamčilo da se prije javnog objavljivanja osobnih podataka provede procjena učinka kako bi se utvrdila pravednost i potreba za javnim objavljivanjem osobnih podataka, uzimajući u obzir posljedice i učinak objave podataka za dotične subjekte.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Poglavlje 2. – glava

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ZAHTJEVI ZA PONOVNU UPORABU

PRISTUP DOKUMENTIMA I ZAHTJEVI ZA PONOVNU UPORABU

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Članak 4. – glava

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zahtjevi koji se primjenjuju na obradu zahtjeva za ponovnu uporabu

Zahtjevi koji se primjenjuju na obradu zahtjeva za pristup dokumentima i ponovnu uporabu

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Tijela javnog sektora elektronički obrađuju, kad je to moguće i prikladno, zahtjeve za ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima određenim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima.

1.  Tijela javnog sektora elektronički obrađuju, kad je to moguće i prikladno, zahtjeve za pristup dokumentima ili njihovu ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola za ponovnu uporabu, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima određenim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Kad nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno izdavanje dokumenata, tijela javnog sektora obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razdoblju ne duljem od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. To se razdoblje može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim se slučajevima u roku tri tjedna od početnog zahtjeva podnositelja zahtjeva obavješćuje da je za obradu potrebno više vremena.

2.  Kad nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno izdavanje dokumenata, tijela javnog sektora obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola za ponovnu uporabu, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole što je prije moguće ili najkasnije u razdoblju ne duljem od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. To se razdoblje može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim se slučajevima što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku tri tjedna od početnog zahtjeva podnositelja zahtjeva obavješćuje da je za obradu potrebno više vremena te o razlozima navedenog.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  U slučaju negativne odluke, tijela javnog sektora priopćuju podnositelju zahtjeva razloge odbijanja na temelju relevantnih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, posebno s člankom 1. stavkom 2. točkama od (a) do (g) ili člankom 3. Kad se negativna odluka temelji na članku 1.stavku 2. točki (c), tijelo javnog sektora uključuje upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal. Knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi ne moraju uključiti takvo upućivanje.

3.  U slučaju negativne odluke, tijela javnog sektora priopćuju podnositelju zahtjeva u roku od 20 radnih dana razloge potpunog ili djelomičnog odbijanja pristupa dokumentu u zatraženom obliku ili formatu ili njegove ponovne uporabe na temelju relevantnih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, posebno s člankom 1. stavkom 2. točkama od (a) do (g) i člankom 3. Kad se negativna odluka temelji na članku 1.stavku 2. točki (c), tijelo javnog sektora uključuje upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal. Knjižnice, uključujući sveučilišne knjižnice, muzeji i arhivi ne moraju uključiti takvo upućivanje.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a  Država članica sastavlja javno dostupan popis kriterija na temelju kojih dotično tijelo može odlučivati o postupanju sa zahtjevima.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Svaka odluka o ponovnoj uporabi sadrži upućivanje na pravna sredstva za slučaj da se podnositelj zahtjeva želi žaliti na odluku. Pravna sredstva uključuju mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela s odgovarajućim stručnim znanjem kao što je nacionalno tijelo za tržišno natjecanje, nacionalno tijelo za pristup dokumentima ili nacionalno sudsko tijelo čije su odluke obvezujuće za dotično tijelo javnog sektora.

4.  Svaka odluka o ponovnoj uporabi sadrži upućivanje na pravna sredstva za slučaj da se podnositelj zahtjeva želi žaliti na odluku. Pravna sredstva uključuju mogućnost preispitivanja od strane nepristranog tijela s odgovarajućim stručnim znanjem kao što je nacionalno tijelo za tržišno natjecanje, nacionalno nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) 2016/679, nacionalno tijelo za pristup dokumentima ili nacionalno sudsko tijelo čije su odluke obvezujuće za dotično tijelo javnog sektora.

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga kako bi se zajamčila pravna dosljednost EU-a. Odbori za zaštitu podataka EU-a tijela su u čijoj su nadležnosti slučajevi koji se odnose na poštivanje zakona o zaštiti podataka. Općom uredbom o zaštiti privatnosti odborima za zaštitu podataka dodjeljuju se dostatne provedbene ovlasti i zaštita protiv povrede zakona o zaštiti podataka i obuhvaćaju ovu situaciju. Vidjeti izmjenu uvodne izjave 37.

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4a.  Za potrebe ovog članka, države članice osiguravaju da:

 

(a) pruža se potpora pri traženju pristupa dokumentima;

 

(b) popisi tijela javnog sektora javno su dostupni; i

 

(c) definirana su praktična rješenja kako bi se osiguralo učinkovito ostvarivanje prava na pristup dokumentima i njihovu ponovnu uporabu, kao što su:

 

i. imenovanje službenika za informiranje,

 

ii. uspostavljanje i održavanje ustanova za pregled traženih dokumenata,

 

iii. registri ili popis dokumenata u posjedu tijela javnog sektora ili informacijske točke s jasnim informacijama o tome gdje se nalaze ti dokumenti;

 

(d) tijela javnog sektora adekvatno obavješćuju javnost o pravima koja ima na temelju ove Direktive i kao rezultat postojećih pravila o pristupu informacijama, utvrđenima na nacionalnoj razini ili razini Unije, te u odgovarajućoj mjeri pružaju informacije, smjernice i savjete u tu svrhu.

Obrazloženje

Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    43

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

5a  Tijela javnog sektora i javna poduzeća jamče da su pristup informacijama javnog sektora i njihova ponovna uporaba u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka.

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost.

Amandman    44

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ponovna uporaba dokumenata jest besplatna ili ograničena na granične troškove nastale zbog njihove reprodukcije, davanja na uporabu i širenja , i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija .

1.  Pristup dokumentima i njihova ponovna uporaba besplatni su.

Obrazloženje

Restrukturiranje članka u interesu ciljeva boljeg pravnog sastavljanja dokumenta. Iako je za ponovnu uporabu informacija potrebno da im se može pristupiti, taj zahtjev nije prisutan u preinaci. Ovim se izmjenama želi utvrditi osnovni zahtjev za pristup informacijama u pogledu njihove ponovne uporabe. Stoga, ova je izmjena potrebna radi osiguravanja unutarnje logike teksta i neodvojivo je povezana s drugim dopuštenim izmjenama.

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a  Iznimno, države članice mogu nadoknaditi granične troškove nastale zbog njihove reprodukcije, davanja na uporabu i širenja i, ako je primjenjivo, anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno povjerljivih informacija.

Obrazloženje

Restrukturiranje članka u interesu ciljeva boljeg pravnog sastavljanja dokumenta.

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće:

2.  Države članice mogu odlučiti ne primjenjivati stavke 1. i 1.a na sljedeće:

Obrazloženje

Nužno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta kako bi se osigurala njihova pravna dosljednost.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  U slučaju standardnih pristojbi za ponovnu uporabu dokumenata , svi primjenjivi uvjeti i stvarni iznos tih pristojbi, uključujući osnovu za izračun takvih pristojbi, prethodno se utvrđuju i objavljuju, kad je to moguće i prikladno, elektroničkim putem.

1.  U slučaju standardnih pristojbi za ponovnu uporabu dokumenata ili dijelova dokumenata, svi primjenjivi uvjeti i stvarni iznos tih pristojbi, uključujući osnovu za izračun takvih pristojbi, prethodno se utvrđuju i objavljuju, kad je to moguće i prikladno, elektroničkim putem.

Obrazloženje

Potrebno zbog važnih razloga povezanih s unutarnjom logikom prijedloga i podnesenim amandmanima u cilju navođenja dokumenata ili dijelova dokumenata.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ponovna uporaba informacija javnog sektora (preinaka)

Referentni dokumenti

COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

28.5.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

LIBE

28.5.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Ignazio Corrao

9.7.2018

Razmatranje u odboru

11.10.2018

27.11.2018

 

 

Datum usvajanja

27.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Martina Anderson, Heinz K. Becker, Malin Björk, Caterina Chinnici, Daniel Dalton, Rachida Dati, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Romeo Franz, Kinga Gál, Sylvie Guillaume, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Claude Moraes, József Nagy, Péter Niedermüller, Ivari Padar, Judith Sargentini, Giancarlo Scottà, Branislav Škripek, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Ignazio Corrao, Pál Csáky, Miriam Dalli, Innocenzo Leontini

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Reimer Böge

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

34

+

ECR

Daniel Dalton, Kristina Winberg

EFDD

Ignazio Corrao

ENF

Giancarlo Scottà

GUE/NGL

Martina Anderson, Malin Björk, Cornelia Ernst

PPE

Asim Ademov, Heinz K. Becker, Reimer Böge, Carlos Coelho, Pál Csáky, Rachida Dati, Kinga Gál, Barbara Kudrycka, Innocenzo Leontini, Roberta Metsola, József Nagy, Traian Ungureanu, Tomáš Zdechovský

S&D

Caterina Chinnici, Miriam Dalli, Tanja Fajon, Sylvie Guillaume, Dietmar Köster, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Ivari Padar, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE

Romeo Franz, Judith Sargentini, Bodil Valero

2

-

ECR

Branislav Škripek

NI

Udo Voigt

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Ponovna uporaba informacija javnog sektora (preinaka)

Referentni dokumenti

COM(2018)0234 – C8-0169/2018 – 2018/0111(COD)

Datum podnošenja EP-u

25.4.2018

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

28.5.2018

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

28.5.2018

CULT

28.5.2018

LIBE

28.5.2018

 

Pridruženi odbori

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

13.9.2018

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Neoklis Sylikiotis

19.6.2018

 

 

 

Razmatranje u odboru

9.10.2018

5.11.2018

 

 

Datum usvajanja

3.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Jonathan Bullock, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Jakop Dalunde, Theresa Griffin, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Seán Kelly, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba Molnár, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Julia Reda, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Michał Boni, Françoise Grossetête, Werner Langen, Marisa Matias, Luděk Niedermayer, Răzvan Popa, Giancarlo Scottà

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jan Olbrycht, Marie-Pierre Vieu

Datum podnošenja

7.12.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

42

+

ALDE

Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Lieve Wierinck

ECR

Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

ENF

Angelo Ciocca, Giancarlo Scottà

GUE/NGL

Marisa Matias, Neoklis Sylikiotis, Marie-Pierre Vieu

PPE

Pilar Ayuso, Michał Boni, Jerzy Buzek, Françoise Grossetête, Seán Kelly, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Angelika Niebler, Luděk Niedermayer, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Hermann Winkler, Anna Záborská

S&D

Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Theresa Griffin, Eva Kaili, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Csaba Molnár, Răzvan Popa, Patrizia Toia, Martina Werner, Flavio Zanonato

VERTS/ALE

Jakop Dalunde, Tilly Metz, Julia Reda

1

-

EFDD

Jonathan Bullock

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 11. siječnja 2019.Pravna napomena