Postupak : 2018/2103(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0466/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0466/2018

Rasprave :

PV 16/01/2019 - 19
CRE 16/01/2019 - 19

Glasovanja :

PV 16/01/2019 - 21.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0032

IZVJEŠĆE     
PDF 532kWORD 74k
13.12.2018
PE 626.941v02-00 A8-0466/2018

o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine

(2018/2103(INI))

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestitelj: Josep-Maria Terricabras

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine

(2018/2103(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i činjenicu da je u EU-u stupila na snagu 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(3),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima(4),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2017. o primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima(5),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o suzbijanju korupcije u EU-u (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. pod nazivom „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. kolovoza 2017. naslovljenu „Revizija Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma u sredini programskog razdoblja” (COM(2017)0458),

–  uzimajući u obzir upućivanja na stanje temeljnih prava u Europskoj uniji u prethodnim izvješćima,

–  uzimajući u obzir postojeće rezolucije Europskog parlamenta i drugih europskih i međunarodnih institucija i agencija,

–  uzimajući u obzir različita izvješća pojedinih nacionalnih, europskih i međunarodnih nevladinih organizacija,

–  uzimajući u obzir rad Agencije Europske unije za temeljna prava, Vijeća Europe i Venecijanske komisije,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava o temeljnim pravima za 2017.(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije EU-a za temeljna prava naslovljeno „Antisemitizam: pregled podataka dostupnih u Europskoj uniji 2006. – 2016.”,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2015. povodom Međunarodnog dana Roma naslovljenu „Rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma(8);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o suzbijanju antisemitizma(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o situaciji na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2018.o zaštiti i nediskriminaciji manjina u državama članicama EU-a(11),

–  uzimajući u obzir rad Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja, Odbora za prava žena i jednakost spolova, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za predstavke,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0466/2018),

A.  budući da je poštovanje vladavine prava preduvjet za zaštitu ljudskih prava te budući da države članice imaju krajnju odgovornost za zaštitu ljudskih prava svih ljudi usvajanjem i provedbom međunarodnih sporazuma i konvencija o ljudskim pravima; budući da vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava treba stalno učvršćivati; budući da svako dovođenje u pitanje tih načela ne šteti samo određenoj državi članici nego i Uniji u cjelini; budući da korupcija predstavlja ozbiljnu prijetnju demokraciji i vladavini prava, kao i temeljnim pravima te je štetna za sve države članice i EU u cjelini; budući da je provedba pravnog okvira za borbu protiv korupcije i dalje neravnomjerna među državama članicama;

B.  budući da je Parlament u svojim rezolucijama i izvješćima višestruko pozivao države članice da provedu odgovarajuće politike kako bi se osobama s invaliditetom, starijim osobama i najranjivijim skupinama društva zajamčilo potpuno ostvarivanje njihovih socijalnih, političkih i ekonomskih prava; budući da postoji snažna veza između prava manjina i načela vladavine prava; budući da se u članku 2. UEU-a izrijekom navode prava osoba pripadnika manjina i da ta prava zaslužuju isti tretman kao i ostala prava sadržana u Ugovorima;

C.  budući da se dolazak migranata i tražitelja azila u Europu tijekom 2017. nastavio, ali se granice i luke sve više zatvaraju; budući da ta stvarnost iziskuje istinsku solidarnost EU-a radi otvaranja odgovarajućih prihvatnih objekata za one kojima je to najpotrebnije i koji su najranjiviji; budući da je velik broj migranata i tražitelja azila koji traže utočište u EU-u prepušten na milost i nemilost krijumčarima i kriminalcima te su ranjivi u pogledu povrede prava, uključujući nasilje, zlouporabu i iskorištavanje; budući da su žene i djeca u većoj opasnosti od trgovine ljudima i seksualnog zlostavljanja trgovaca ljudima te stoga postoji potreba za uspostavom i jačanjem sustava za zaštitu djece kako bi se spriječilo i reagiralo na nasilje, zlostavljanje, zanemarivanje i iskorištavanje djece, u skladu s obvezama utvrđenima u Akcijskom planu iz Vallette te Rezolucijom Europskog parlamenta o zaštiti djece migranata od 3. svibnja 2018.(12);

D.  budući da se u izvješću posebnog izvjestitelja Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda o promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma navodi da države imaju obvezu štititi svoje stanovništvo od terorizma, ali da se sigurnosne mjere, uključujući one za suzbijanje terorizma, moraju provoditi u okviru vladavine prava te da se njima moraju poštovati temeljna prava;

E.  budući da se u izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava pod naslovom „Nasilje nad ženama: istraživanje provedeno diljem EU-aˮ, objavljenom u ožujku 2014., pokazuje da je trećina svih žena u Europi iskusila fizičko ili seksualno nasilje barem jednom tijekom svog odraslog života, da je njih 20 % iskusilo uznemiravanje na internetu, da je svaka dvadeseta žena silovana, a više od jedne desetine žena pretrpjelo je seksualno nasilje koje je uključivalo uporabu sile, te naglašava da je potrebno suzbiti nasilje nad ženama u svim državama članicama EU-a, uključujući one koje još nisu ratificirale Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), s obzirom na razmjere problema, ozbiljne posljedice nasilja i njegov utjecaj na živote žena i društvo u cjelini; budući da su žene s invaliditetom češće žrtve obiteljskog nasilja i seksualnih napada u odnosu na žene bez invaliditeta;

F.  budući da žene i djevojčice u EU-u strukturnu razliku među spolovima doživljavaju u raznim oblicima i u nizu okolnosti, uključujući diskriminaciju na temelju spola, spolno uznemiravanje, rodno uvjetovano nasilje i mizogini govor mržnje, čime se ozbiljno ograničava njihova mogućnost uživanja u vlastitim pravima i ravnopravnog sudjelovanja u društvu; budući da je 2017. godine pokret #MeToo ukazao na svijest o opsegu i intenzitetu spolnog uznemiravanja i seksualnog te rodno uvjetovanog nasilja s kojim se žene suočavaju; budući da je pokret #MeToo doveo do pozitivnog zamaha u pogledu rodne jednakosti, ali da su slučajevi seksualnog uznemiravanja te seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja i dalje učestali; budući da posljednjih godina izvješća ukazuju na sve veće protivljenje pravima žena i rodnoj jednakosti u EU-u; budući da žene u Uniji nisu ravnopravne u pogledu prava na pobačaj zbog različitih politika i zakonodavstava u državama članicama;

G.  budući da su u demokratskim društvima sloboda govora i okupljanja jedan od instrumenata kojima ljudi mogu sudjelovati u javnoj raspravi i pridonijeti društvenim promjenama; budući da su sloboda, pluralizam i neovisnost medija ključne komponente prava na slobodu izražavanja te su presudni za demokratsko funkcioniranje EU-a i njegovih država članica; budući da se novinari i drugi medijski djelatnici u EU-u suočavaju s višestrukim napadima, prijetnjama i pritiscima, pa čak i ubojstvima, od strane državnih i nedržavnih aktera; budući da je novinarka Daphne Caruana Galizia, koja se specijalizirala za istrage skandala povezanih s utajom poreza, poreznih prijevara, korupcije i pranja novca, ubijena na Malti nakon što je prijavila nekoliko prijetnji te budući da je za utvrđivanje identiteta počinitelja potrebno provoditi neovisne istrage kako bi ih se privelo pravdi; budući da mediji i organizacije civilnog društva imaju temeljnu ulogu u demokraciji;

H.  budući da se u članku 21. stavku 1. Povelje o temeljnim pravima navodi da je zabranjena svaka diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, invaliditeta, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, vjere ili uvjerenja, jezika, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, dobi ili seksualne orijentacije; budući da su sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi zajamčene člankom 10. Povelje o temeljnim pravima i člankom 9. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da predvodnici javnog mnijenja i političari diljem EU-a prihvaćaju ustrajne rasističke i ksenofobne stavove koji se normaliziraju diljem zemalja članica, što potiče društvenu klimu koja pruža plodno tlo rasizmu, diskriminaciji i zločinima iz mržnje; budući da su ti stavovi suprotni zajedničkim europskim vrijednostima koje trebaju poštovati sve države članice;

I.  budući da migranti, potomci migranata i članovi manjinskih socio-kulturnih skupina i dalje nailaze na raširenu diskriminaciju u cijelom EU-u i u svim područjima života; budući da se u studijama Agencije Europske unije za temeljna prava naglašava da žrtve s neregularnim boravištem nisu sklone prijaviti zlostavljanje bilo kojem javnom tijelu, a status imigranta povećava rizik od toga da postanu žrtve kaznenih djela; budući da su, unatoč brojnim pozivima Komisiji, poduzeti tek ograničeni koraci kako bi se zajamčila učinkovita zaštita manjina;

J.  budući da je Agencija Europske unije za temeljna prava postala centar izvrsnosti u pružanju dokaza o temeljnim pravima institucijama EU-a i državama članicama;

Vladavina prava, demokracija i temeljna prava

1.  potvrđuje da su razdvajanje ovlasti i neovisnost sudstva ključni za osiguranje učinkovitog funkcioniranja vladavine prava u bilo kojem društvu; podsjeća da je taj koncept utvrđen u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. i članku 47. Povelje o temeljnim pravima, a naročito u načelima jednakosti pred zakonom, pretpostavci nedužnosti i pravu na pošteno i javno saslušanje pred nadležnim, neovisnim i nepristranim sudom osnovanim u skladu s važećim pravom; podsjeća da su te temeljne vrijednosti nadahnule uvodne članke Ugovorâ EU-a koje su sve države članice dobrovoljno potpisale i koje su se obvezale poštovati; izjavljuje da se ni nacionalnom suverenošću ni supsidijarnošću ne može opravdati sustavno odbijanje neke države članice da poštuje temeljne vrijednosti Europske unije i Ugovore EU-a;

2.  podsjeća da je vladavina prava dio zaštite svih vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a te preduvjet za nju; poziva sve relevantne dionike na europskoj i nacionalnoj razini, uključujući vlade, parlamente i pravosuđe da pojačaju napore usmjerene na održavanje i jačanje vladavine prava; podsjeća da su ti sudionici odgovorni za rješavanje zabrinutosti u vezi s vladavinom prava te da imaju važnu ulogu u sprečavanju erozije vladavine prava, što nije bezuvjetna primjena zakona, nego naše demokratsko prihvaćanje primjene zakona uz strogo poštovanje međunarodnih konvencija, a osobito prava demokratske oporbe i manjina;

3.  snažno osuđuje napore nekih vlada država članica da oslabe razdvajanje ovlasti i neovisnost sudstva; izražava zabrinutost jer, unatoč činjenici da je većina država članica donijela zakonodavstvo u cilju jamčenja neovisnosti i nepristranosti sudstva u skladu sa standardima Vijeća Europe, i dalje postoje problemi u načinu na koji se ti standardi primjenjuju, čime se nacionalna pravosuđa izlažu političkom utjecaju te se potiče javna predodžba o uplitanju u sudske postupke i pristranosti među pojedinim sucima. podsjeća da Komisija, u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a i kao zaštitnica Ugovorâ ima legitimitet i nadležna je osigurati provedbu Ugovorâ i mjera koje su institucije donijele na temelju Ugovorâ, uključujući pobrinuti se za to da sve države članice poštuju načela vladavine prava i ostale vrijednosti utvrđene u članku 2. UEU-a;

4.  prima na znanje napore Komisije i Vijeća da se zajamči da sve države članice u cijelosti poštuju vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava, ali i ograničen učinak postupaka pokrenutih na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a; smatra da bi EU trebao moći pokrenuti postupke zbog povrede protiv država članica koje se više ne drže vrijednosti iz članka 2. UEU-a i da bi trebalo aktivirati članak 7. UEU-a u slučaju neuspjeha svih ostalih pravnih lijekova; smatra da nemogućnost EU-a da stane na kraj ozbiljnim i stalnim kršenjima vrijednosti iz članka 2. UEU-a u nekim državama članicama narušava povjerenje između država članica, kao i vjerodostojnost Unije; naglašava, osim toga, da stalno nekažnjavanje utvrđenih odstupanja potiče druge države članice da idu istim putem; poziva Vijeće da ispita i prati sve prijedloge Europske komisije i Europskog parlamenta koji se odnose na postupke povrede i moguće sankcije;

5.  podsjeća na potrebu za provođenjem nepristrane i redovite procjene stanja vladavine prava, demokracije i temeljnih prava u svim državama članicama; naglašava da bi se ta procjena trebala temeljiti na objektivnim kriterijima; u tom pogledu podsjeća da Vijeće također ima ulogu u očuvanju vladavine prava i drugih vrijednosti iz članka 2. UEU-a i pozdravlja napore određenih država članica za uvođenje u okviru Vijeća redovne procjene stanja vladavine prava u svakoj državi članici; poziva Vijeće da brzo poduzme daljnje korake u tom smislu; nadalje podsjeća na Rezoluciju Parlamenta od 10. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(13); ponavlja svoj poziv Komisiji da na temelju članka 295. UFEU-a podnese prijedlog o sklapanju Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u obliku međuinstitucijskog sporazuma kojim se utvrđuju aranžmani za olakšavanje suradnje između institucija Unije i država članica u okviru članka 7. UEU-a; smatra da bi to bio pravedan, uravnotežen, redovit i preventivan mehanizam za rješavanje mogućih kršenja vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a koji bi mogao funkcionirati slično europskom semestru za ekonomsku politiku; podsjeća na neodvojivu vezu koja postoji između vladavine prava i temeljnih prava te da je potrebno još više podizati razinu osviještenosti svih Europljana o zajedničkim vrijednostima EU-a i o Povelji; ističe važnost toga da Europski parlament pošalje ad hoc izaslanstva u države članice kad postoje jasni dokazi o ozbiljnim kršenjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;

6.  dijeli stajalište da bi se svaka procjena vladavine prava trebala temeljiti na čvrstim, objektivnim i usporedivim podacima i analizi; podsjeća da bi temeljna prava trebala biti uključena u procjenu učinka svih zakonodavnih prijedloga; u tom pogledu pozdravlja novi Informacijski sustav Europske unije o temeljnim pravima (EFRIS) u okviru Agencije EU-a za temeljna prava, kojim će se objediniti sve postojeće informacije relevantne za temeljna prava prikupljene u okviru različitih mehanizama na razini UN-a, Vijeća Europe i EU-a;

7.  ističe da glavni prioritet Europske unije ostaje poboljšanje kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava, a posebno sudaca, državnih odvjetnika i odvjetnika; naglašava da postoji hitna potreba za uvođenjem rodno osjetljive perspektive u pravne i pravosudne sustave država članica, uključujući razvoj rodne komponente i njezino uključivanje u programe osposobljavanja za cjelokupno pravosudno osoblje;

8.  naglašava da korupcija ne predstavlja samo znatnu sustavnu prepreku za ostvarenje demokracije i poštovanje vladavine prava, nego može dovesti i do brojnih kršenja temeljnih prava i zbog čega je ona ozbiljna prijetnja načelu pravednog postupanja prema svim građanima; izražava zabrinutost u vezi sa zakonodavnim inicijativama koje se iznose u nekim državama članicama i koje bi mogle poništiti reforme koje su prethodno poduzete kako bi se pojačalo sprečavanje korupcije; u tom pogledu poziva sve države članice i institucije EU-a da se odlučno bore protiv sustavne korupcije i izrade učinkovite instrumente za sprečavanje, suzbijanje i sankcioniranje korupcije te za borbu protiv prijevara, kao i za redovni nadzor uporabe javnih sredstava; u tu svrhu poziva države članice i institucije EU-a da omoguće hitno uspostavljanje Ureda europskog javnog tužitelja; poziva države članice koje još nisu objavile svoju namjeru da se priključe Uredu europskog javnog tužitelja da to učine; u tom pogledu žali zbog odluke Komisije da ne objavi drugo dvogodišnje izvješće o stanju korupcije u EU-u i poziva je da nastavi objavljivati svoja izvješća usmjerena protiv korupcije; naglašava da činjenica da su informativni članci o suzbijanju korupcije dio europskog semestra nije dovoljno učinkovita za neupitno uvrštavanje korupcije na dnevni red; pozdravlja izjavu Komisije u njezinoj Komunikaciji naslovljenoj „Borba protiv korupcije u EU-u” da će tražiti odobrenje za sudjelovanje u Skupini država protiv korupcije (GRECO), mreži za suzbijanje korupcije koju je uspostavilo Vijeće Europe;

9.  ističe važnost slobode kretanja i boravka kao jednog od najvažnijih temeljnih prava koje jamči EU; naglašava da Brexit izravno utječe na živote milijuna europskih građana, posebno građana EU-a koji borave u Ujedinjenoj Kraljevini i državljana Ujedinjene Kraljevine koji žive u 27 država članica EU-a te ističe da bi zaštita temeljnih prava ljudi trebala imati istu važnost kao i drugi aspekti; poziva da se temeljna prava građana EU-a i njihovih obitelji koji su se kretali unutar Unije u skladu sa slobodom kretanja očuvaju i nakon Brexita;

10.  ističe da se svakim djelovanjem ili mjerom protiv organiziranog kriminala ili terorizma moraju poštovati norme EU-a u pogledu temeljnih prava; sa zabrinutošću utvrđuje da javna tijela sve više primjenjuju administrativne mjere koje nisu u skladu s načelima vladavine prava te da se politike u tom području šire na sve veći broj kaznenih djela i zločina, posebice u okviru mjera poduzetih u izvanrednim stanjima; poziva države članice da svaki hitan zakon usklade s načelom svrhe, proporcionalnosti i nužnosti te da se mjere poduzete u tom okviru jasno vremenski ograniče i demokratski i redovito kontroliraju; odbacuje svaku zabunu između imigracije i terorizma i svaku primjenu mjera za borbu protiv terorizma u svrhu kontroliranja određenih migracijskih kretanja;

Migracije

11.  osuđuje zlouporabu i kršenje ljudskih prava s kojima se suočavaju određeni migranti i izbjeglice, osobito u odnosu na pristup državnom teritoriju, uvjete prihvata, postupke azila, zadržavanje pri useljavanju i zaštitu ranjivih osoba, te ističe važnost toga da države članice poštuju i u cijelosti prenose zajednički paket mjera za azil koji je donijela Unija; podsjeća da djeca čine gotovo trećinu tražitelja azila i da su osobito ranjiva; poziva EU i njegove države članice da ojačaju napore kako bi se spriječili nestanci maloljetnika bez pratnje; podsjeća da je pravo na azil izričito zaštićeno člankom 18. Povelje; sa zabrinutošću primjećuje da ubrzani postupci i popisi sigurnih zemalja, ali i postupak vraćanja u okviru propisa iz Dublinske uredbe, izlažu tražitelje azila koji su ujedno pripadnici skupine LGBTI povećanom riziku od vraćanja prije nego što dobiju mogućnost potkrijepiti svoj zahtjev za azil u trećim zemljama ili drugim državama članicama, i to u slučajevima kada strahuju od progona na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja;

12.  poziva države članice da od svojih nadležnih tijela zatraže ispitivanje mogućnosti postizanja legitimnih ciljeva s pomoću mjera koje su manje prisilne od zadržavanja te da odabir zadržavanja u slučaju tražitelja azila, izbjeglica i migranata u cijelosti opravdaju činjenicama i pravnim obrazloženjem; podsjeća da su sve države članice potpisnice Ženevskih konvencija te su stoga obvezne zajamčiti da se sve njihove odredbe poštuju bez obzira na okolnosti. naglašava dvostruku diskriminaciju s kojom se suočavaju žene, kao migrantice i kao žene, i posebne okolnosti na koje mogu naići tijekom svojeg migracijskog puta, posebice u centrima za zadržavanje ili prihvat, a koje se posebno odnose na uznemiravanje i ugrožavanje njihove sigurnosti, fizičkog integriteta i privatnosti, kao i na njihovu potrebu za pristupom higijenskim proizvodima i reproduktivnoj njezi; zahtijeva uspostavu i jačanje sustava zaštite žena kako bi se spriječilo i reagiralo na nasilje, zlostavljanje, zanemarivanje i iskorištavanje s kojim se one suočavaju, u skladu s obvezama utvrđenima u Akcijskom planu iz Vallette;

13.  podsjeća da je UNICEF imao priliku mnogo puta podsjetiti na to da zadržavanje ne može ni u kojem slučaju biti u najboljem interesu djeteta te da je potrebno razviti alternative zadržavanju neovisno o tome jesu li djeca u pratnji svoje obitelji; poziva na razvoj i uspostavu posebnih postupaka kako bi se zajamčila zaštita sve djece, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta; naglašava da su žene i djeca odvajanjem od članova obitelji, pa i u okviru zadržavanja, izloženi većim rizicima; nadalje naglašava važnost načela najboljeg interesa djeteta u svim aspektima koji se odnose na djecu, kao i praktičnu provedbu prava na saslušanje; podsjeća da se člankom 14. Povelje o temeljnim pravima i člankom 28. Konvencije UN-a o pravima djeteta jamči pravo na obrazovanje svakom djetetu, uključujući djecu migrante i izbjeglice bez obzira na njihov status, bez pratnje i s pratnjom te uz izbjegavanje odvojenog školovanja i segregacije; stoga poziva države članice da djeci migrantima i izbjeglicama zajamče pristup formalnom i neformalnom obrazovanju odmah nakon njihova dolaska; naglašava da bi države članice trebale osigurati učinkovitu potporu djeci migrantima i izbjeglicama kroz jezičnu, socijalnu i psihološku potporu koja se temelji na pojedinačnoj procjeni njihovih potreba; zabrinut je zbog specifičnih potreba i ranjivosti tražitelja azila iz marginaliziranih skupina te poziva države članice da zajamče da se zadovolje njihove specifične potrebe za sigurnošću, zdravstvenom skrbi te za pravnim priznavanjem;

14.  podsjeća na to da se djelovanje Unije u području migracija mora temeljiti na načelu solidarnosti te osuđuje one države članice koje svojim djelovanjem očito krše to načelo; poziva Vijeće da brzo provede reformu Dublinske uredbe koju trenutačno blokira, čime sprečava pravilan rad zajedničkog europskog sustava azila; naglašava da bi države članice trebale nastaviti uvoditi kombinacije programa povezanih sa zaštitom, kao što su preseljenje i humanitarni prihvat, kojima se osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita može dati mogućnost ulaska u EU kako bi zatražili azil; potiče države članice da olakšaju dodjelu humanitarnih viza i provedbu redovitih programa mobilnosti u cilju promicanja zakonitih i sigurnih putova u EU, posebno za osobe kojima je potrebna zaštita te kako bi tim osobama zajamčili pristup uslugama i temeljnim pravima, neovisno o njihovu statusu; naglašava da države članice moraju preuzeti odgovornost za eksternalizaciju migracijskih politika EU-a, uključujući suradnju s trećim zemljama u kojima je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR) prijavio slučajeve teškog kršenja i zlostavljanja ljudskih prava; smatra da bi Unija trebala imati ključnu ulogu u naporima u pogledu preseljenja na svjetskoj razini; podsjeća da se svakom radnjom koju poduzima država članica, kada djeluje u području primjene prava EU-a, moraju poštovati prava i načela Povelje EU-a o temeljnim pravima; poziva države članice da učinkovito zajamče pojedinačno pravo na azil i prihvate premještanje izbjeglica iz država članica koje su najviše pogođene velikim brojem dolazaka; također poziva države članice da poštuju načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te da uvedu odgovarajuće proceduralne zaštitne mjere u svoje postupke azila i granične postupke; snažno osuđuje činjenicu da neke države članice nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a u području azila i vraćanja te krše prava migranata i tražitelja azila, primjerice tako što ne omogućuju učinkovit pristup postupcima azila, ne pružaju jasne informacije o pravnim lijekovima nakon odluke o vraćanju, uskraćuju migrantima i tražiteljima azila hranu te ih automatski i sustavno zadržavaju;

15.  priznaje rad različitih nevladinih organizacija koje djeluju u Sredozemlju radi spašavanja života i pružanja humanitarne pomoći onima kojima je to potrebno; podsjeća na to da je spašavanje na moru pravna obveza propisana međunarodnim pravom s obzirom na to da se u članku 98. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, koju su ratificirale sve države članice i sama Unija, navodi obveza pružanja pomoći svim osobama koje se nađu u opasnosti na moru; podsjeća na svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o smjernicama za države članice kako bi se spriječila kriminalizacija humanitarne pomoći(14); poziva države članice da podrže nevladine organizacije i da ne ometaju njihov rad te poziva Europsku komisiju i države članice da razviju i zajamče operacije potraga i spašavanja; zahtijeva od EU-a i država članica da dodijele dostatna sredstva za aktivnosti traganja i spašavanja u kontekstu humanitarne operacije na europskoj razini; poziva države članice da prenesu izuzeće u pogledu humanitarne pomoći iz Direktive o olakšavanju u cilju smanjenja neželjenih posljedica koje Paket mjera povezanih s posrednicima ima za građane i organizacije koji pružaju humanitarnu pomoć migrantima i za socijalnu koheziju društva koje prima useljenike;

16.  naglašava da bi rješavanje slabosti i specifičnih potreba svih migranata trebalo biti sastavni dio procesa integracije; podsjeća na to da je procjenu potreba migranata potrebno provoditi redovno i sve dok je ona potrebna, s obzirom na to da se njihova situacija i potrebe mogu promijeniti i znatno razlikovati ovisno o zemlji njihova porijekla; naglašava činjenicu da je spajanje s članovima obitelji moćan alat za osnaživanje migranata koji im pruža osjećaj da se mogu početi osjećati kod kuće i integrirati u svoje novo društvo domaćina; podsjeća na to da sama politika prihvata nije dovoljna te da je izazov s kojim se suočava EU provedba učinkovite politike integracije; u tom smislu poziva na jačanje razmjene među državama članicama dobrih praksi u pogledu integracije;

17.  prima na znanje uspostavu nekoliko novih opsežnih informacijskih sustava i cilj poboljšanja njihove interoperabilnosti, pri čemu treba očuvati potrebne zaštitne mehanizme, posebno kada je riječ o zaštiti podataka i privatnosti; poziva države članice na uvođenje posebnih zaštitnih mjera kojima bi se zajamčilo da se interoperabilnošću opsežnih IT sustava poštuju temeljna prava svih građana, s posebnom pažnjom usmjerenom na prava djece ili ranjivih osoba, kao što su podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili osobe koje uživaju međunarodnu zaštitu, kao i na profiliranje; poziva države članice da osiguraju da se provedbom interoperabilnosti ispunjavaju i ciljevi zaštite djece, na primjer identifikacija nestale djece i pružanje pomoći pri spajanju obitelji;

Prava žena

18.  sa zabrinutošću primjećuje da se u dokumentu Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2017. pod nazivom „Izazovi za ljudska prava žena u EU-u” potvrđuje da se žene i djevojčice u EU-u stalno suočavaju sa spolnom diskriminacijom, seksističkim govorom mržnje i rodno uvjetovanim nasiljem, čime se ozbiljno ograničava njihova mogućnost uživanja u vlastitim pravima i ravnopravnog sudjelovanja u društvu;

19.  sa zabrinutošću primjećuje da je u izvješću Europskog foruma osoba s invaliditetom pod nazivom „Ending forced sterilisation of women and girls with disabilities” (Okončavanje prisilne sterilizacije žena i djevojčica s invaliditetom) utvrđeno da se žene s invaliditetom i dalje suočavaju s proizvoljnim odlukama koje dovode do sterilizacije bez njihova znanja, pristanka ili odobrenja;

20.  u tom pogledu poziva države članice da razmotre šest glavnih područja djelovanja za jačanje svoje predanosti očuvanju dostojanstva i prava žena i djevojčica, kako je predloženo u izvješću Agencije: omogućiti tijelima za ravnopravnost da se bave cijelim nizom pitanja koja utječu na prava žena, od ravnopravnosti spolova do nasilja nad ženama; poboljšati sigurnosti na internetu; učinkovitije promicati ravnopravnost spolova u obrazovanju i cjeloživotnom učenju; uvesti rodne kvote kao odvažan korak prema pozitivnom djelovanju; uključiti ravnopravnost spolova u koordinaciju ekonomskih politika u cijelom EU-u s pomoću europskog semestra; te poboljšati prikupljanje podataka i širenje znanja o svim oblicima diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama;

21.  snažno osuđuje sve oblike nasilja nad ženama i stoga ponovno poziva Komisiju da podnese zakonodavni akt za potporu državama članicama u sprečavanju i iskorjenjivanju svih oblike nasilja nad ženama i djevojčicama te rodno uvjetovanog nasilja; poziva Vijeće da aktivira prijelaznu klauzulu donošenjem jednoglasne odluke o utvrđivanju nasilja nad ženama i djevojčicama (i drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja) kao područja kriminaliteta iz članka 83. stavka 1. UFEU-a; pozdravlja činjenicu da je EU 13. lipnja 2017. potpisao pristupanje Istanbulskoj konvenciji, jer je riječ o prvom sveobuhvatnom i pravno obvezujućem instrumentu za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući rodno uvjetovano nasilje na međunarodnoj razini, unatoč ograničenju na samo dva mandata; žali zbog toga što je dosad samo 20 država članica ratificiralo Sporazum; žali zbog toga što su rasprave o ratifikaciji Istanbulske konvencije u nekim državama članicama bile popraćene obmanjujućim tumačenjima definicije rodno uvjetovanog nasilja i roda; potiče preostale države članice i Vijeće da bez odlaganja zaključe postupak pristupanja EU-a Konvenciji i da se dogovore o Kodeksu ponašanja radi jamčenja provedbe Konvencije od strane EU-a; potiče Komisiju i države članice da na sve moguće načine pruže podršku organizacijama civilnog društva koje rade sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, uključujući redovitu financijsku potporu;

22.  ističe da seksizam i rodni stereotipi, koji su doveli do diskriminacije žena i dominacije nad njima, znatno utječu na temeljna prava žena u svim područjima života; podsjeća na to da su žene često žrtve višestruke diskriminacije zbog, među ostalim, svoje pripadnosti etničkoj manjini, seksualne orijentacije, invaliditeta ili statusa migranta; naglašava činjenicu da je na svim razinama i za sve dobi potrebno obrazovanje o jednakosti žena i muškaraca, nestereotipnim rodnim ulogama i poštovanju osobnog integriteta kako bi se učinkovito odgovorilo na sve oblike diskriminacije; potiče države članice da na odgovarajući način riješe to pitanje u školskim kurikulumima; žali zbog toga što se žene i dalje suočavaju s nejednakostima na radnom mjestu, kao što su manja stopa zaposlenosti, razlika u plaći, veća pojava zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, manja prava na mirovinu, segregacija u karijeri i niži stupanj napredovanja; poziva države članice da riješe ključne strukturne prepreke ekonomskom osnaživanju žena i nedovoljnoj zastupljenosti žena u radu, donošenju odluka i politici, što je rezultat višestrukih i međusobno povezanih oblika nejednakosti, stereotipa i diskriminacije u privatnoj i javnoj sferi; poziva države članice da donesu mjere za učinkovitu borbu protiv spolnog uznemiravanja i nasilja na javnim mjestima, na radnom mjestu i izvan interneta te na internetu te da žrtvama rodno uvjetovanog nasilja pruže odgovarajući broj skloništa te ciljane i integrirane usluge podrške, uključujući podršku i savjetovanje nakon proživljene traume; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse te da policijskom i pravosudnom osoblju pružaju redovito osposobljavanje o svim oblicima nasilja nad ženama;

23.  izražava podršku demonstracijama održanim u nekoliko država članica tijekom 2017. nakon nazadovanja u pogledu prava u okviru spolne i reproduktivne zdravstvene skrbi te opsežnu medijsku popraćenost slučajeva seksualnog uznemiravanja; odlučno naglašava da je odbijanje pružanja usluga u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući siguran i zakonit pobačaj, jedan od oblika nasilja nad ženama i djevojčicama; ponavlja da žene i djevojčice moraju imati kontrolu nad svojim tijelima i svojom seksualnošću; potiče države članice EU-a na to da poduzmu učinkovite korake za poštovanje i zaštitu spolnih i reproduktivnih prava žena povezanih s nizom građanskih, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, među ostalim i prava na fizički integritet, zdravlje, zaštitu od mučenja i zlostavljanja te prava na privatnost, jednakost i nediskriminaciju; u tom pogledu ističe da osobe s invaliditetom imaju pravo uživati sva svoja temeljna prava na jednakoj osnovi kao i svi ostali; poziva države članice da zajamče sveobuhvatan spolni odgoj te da osiguraju ženama pristup planiranju obitelji i cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući moderne metode kontracepcije te siguran i zakonit pobačaj; napominje da bi to trebalo uključivati ukidanje zakona, politika i praksi kojima se krše ta prava kao i sprečavanje smanjenja postojeće zaštite; ustraje u tome da Unija mora imati ulogu u podizanju razine osviještenosti i promicanju najboljih praksi;

Sloboda medija, sloboda izražavanja i sloboda okupljanja

24.  podsjeća da se u članku 11. Povelje o temeljnim pravima utvrđuje pravo svakog pojedinca na vlastito mišljenje bez uplitanja, pravo na slobodu izražavanja i pravo na traženje, primanje i širenje informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice;

25.  naglašava da su javno razmatranje i javna rasprava ključni za funkcioniranje demokratskih društava i u tom kontekstu potiče EU i države članice da poduzmu daljnje korake u cilju očuvanja i zaštite slobode govora i okupljanja kao osnovnih načela demokratskih procesa; podsjeća na to da su, u skladu s izvješćem glavnog tajnika Vijeća Europe o stanju demokracije, ljudskih prava i vladavine prava za 2017., mogućnosti za miran prosvjed podložne nepropisnim ograničenjima; u tom smislu snažno osuđuje sve veća ograničenja u pogledu slobode okupljanja, pri čemu su vlasti u nekim slučajevima primijenile nerazmjernu silu protiv mirnih prosvjednika; podsjeća na to da službenici koji izvršavaju kazneni progon moraju u obavljanju svoje dužnosti poštovati i štititi ljudsko dostojanstvo te održavati i podržavati ljudska prava svih osoba; ističe da je glavna zadaća policijskih snaga osigurati zaštitu i sigurnost građana te da se svaka prekomjerna i neopravdana uporaba sile koju je primijenio službenik koji izvršava kazneni progon mora podvrgnuti nepristranim i iscrpnim istragama nadležnog tijela svake države članice;

26.  poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu i promicanje pluralističkih, neovisnih i slobodnih medija; snažno osuđuje trendove u određenim državama članicama kojima se nastoji postići koncentracija medijskih kuća u rukama poslovnih ljudi koje podupire vlast te zlouporabu javnih medija samo za širenje vladinih poruka; napominje da je uloga medija poticanje zdravog razmatranja te da su mediji stoga stup demokracije;

27.  izražava zabrinutost zbog toga što se na nacionalnoj razini u državama članicama EU-a može utvrditi tek mali broj posebnih pravnih okvira ili okvira politika za zaštitu novinara i medijskih djelatnika od nasilja, prijetnji i zastrašivanja; podsjeća da bi, prema mišljenju Vijeća Europe, zloupotreba i zločini protiv novinara mogli potaknuti potencijalno visok stupanj autocenzure koji sam po sebi ima ozbiljan učinak na slobodu izražavanja i narušava prava građana na informiranje i sudjelovanje; izražava duboku zabrinutost zbog toga što se u državama članicama i dalje događaju ubojstva novinara; potiče nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva da poduzmu sve moguće mjere za sprečavanje takvog nasilja, da pojačaju suradnju s EUROPOL-om i da ubrzaju istrage o ubojstvima novinara u EU-u; zabrinut je i zbog nesigurnih radnih uvjeta mnogih novinara i medijskih djelatnika i razine fizičkog i psihološkog nasilja kojemu su izloženi, što može ograničavati njihove mogućnosti za rad, naštetiti kvaliteti novinarstva i izražavanju novinarske raznolikosti; ističe važnost projekata na razini cijelog EU-a, kao što su projekt za praćenje medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) i projekt za praćenje slobode medija (Mapping Media Freedom) u okviru kojih se ocjenjuju rizici za medijski pluralizam diljem Europe, utvrđuju ograničenja, prijetnje i povrede koje utječu na slobodu medija, provode kampanje podizanja razine osviještenosti i pruža potpora novinarima koji su pod prijetnjom te potpora za prekogranično istraživačko novinarstvo; ističe da bi u okviru novog VFO-a trebalo osigurati financiranje za takva i slična pitanja;

28.  ističe ključnu ulogu zviždača u zaštiti javnog interesa i promicanju kulture javne odgovornosti i integriteta i u javnim i privatnim institucijama; ističe da su zviždači ključan element istraživačkog novinarstva i neovisnosti medija; osuđuje prijetnje, odmazde i osude s kojima se zviždači i dalje suočavaju u EU-u; u tom kontekstu podsjeća na svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu(15); ističe da je, u skladu s Komunikacijom Komisije o jačanju zaštite zviždača na razini EU-a od 23. travnja 2018.(16), samo deset država članica uvelo sveobuhvatne zakone o zaštiti zviždača; pozdravlja prijedlog Komisije od 23. travnja 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(17) i naglašava da je važno da suzakonodavci brzo djeluju kako bi se prijedlog mogao donijeti prije isteka ovog zakonodavnog saziva;

29.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 26. travnja 2018. naslovljenu „Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup”(18) i mjere koje obuhvaća, a koje imaju za cilj stvaranje transparentnijeg, pouzdanijeg i odgovornijeg internetskog ekosustava, poboljšanje sigurnosti i otpornosti izbornih postupaka, poticanje obrazovanja i medijske pismenosti, povećanje potpore kvalitetnom novinarstvu i jačanje strateških komunikacijskih sposobnosti Unije; izražava zabrinutost zbog potencijalne prijetnje koju bi lažne vijesti mogle predstavljati za slobodu govora i izražavanja te za neovisnost medija, a istovremeno ističe negativne učinke koje bi širenje lažnih vijesti moglo imati na kvalitetu političke rasprave i informirano sudjelovanje građana u demokratskom društvu; smatra da se vlastito mišljenje može prije svega stvoriti razvojem obrazovanja i osposobljavanja u pogledu kritičkog razmišljanja; ističe da bi se političke stranke i privatni ili javni subjekti unutar i izvan EU-a mogli koristiti političkim profiliranjem i manipuliranjem informacijama te predstavljati prijetnju demokratskim vrijednostima EU-a, kao što je pokazao skandal u kojemu su sudjelovali Cambridge Analytica i Facebook; poziva Komisiju da nastavi s djelovanjem kojem je cilj spriječiti te prakse i jamčiti zaštitu podataka, transparentnost i kibernetičku sigurnost;

30.  izražava zabrinutost zbog prepreka radu boraca za ljudska prava, uključujući organizacije civilnog društva koje djeluju u području temeljnih prava i demokracije, što obuhvaća ozbiljna ograničavanja slobode udruživanja i govora tih organizacija i građana te ograničavanja u pogledu financiranja; prepoznaje ključnu ulogu tih organizacija u ostvarivanju temeljnih prava i vrijednosti za sve i naglašava da bi one trebale moći obavljati svoj posao u sigurnom okruženju uz snažnu potporu; zabrinut je zbog zatvaranja prostora djelovanja civilnog društva u određenim državama članicama; poziva EU i države članice da proaktivno riješe temeljne uzroke smanjenja tog prostora djelovanja i da očuvaju temeljna prava; ponovno poziva na odgovarajuće financiranje EU-a, kako je istaknuto u rezoluciji Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o uspostavi instrumenta za europske vrijednosti (EVI)(19) radi pružanja potpore organizacijama civilnog društva koje se bave promicanjem temeljnih vrijednosti u Europskoj uniji i radi sprečavanja zlouporabe takvog financiranja;

Rasizam, ksenofobija, diskriminacija, govor mržnje i drugi oblici netolerancije

31.  ističe da bi se EU i države članice trebale učinkovito boriti protiv pojave diskriminirajućih i nasilnih incidenata povezanih se školovanjem djece migranata i izbjeglica, djece pripadnika romske zajednice i drugih manjina te ih rješavati s pomoću kaznenog progona i promicanjem uzajamnog razumijevanja i socijalne kohezije; potiče države članice da zajamče da redovni školski kurikulum obuhvaća djelotvorne mjere kojima se jamči i promiče poštovanje različitosti, međukulturnog razumijevanja i ljudskih prava; u tu svrhu potiče države članice EU-a da u školama promiču uključivo obrazovanje od najranije dobi;

32.  ističe da su nasilje i kaznena djela potaknuti rasizmom, ksenofobijom ili vjerskom netolerancijom ili predrasudama na temelju invaliditeta, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta pojedinca primjeri zločina iz mržnje; osuđuje sve vrste slučajeva zločina iz mržnje i govora mržnje koji se u EU-u događaju na dnevnoj osnovi te se u nekim državama članicama smatraju uobičajenima; najsnažnije osuđuje porast pokreta krajnje desnice i zabrinut je zbog trivijaliziranja govora mržnje koji se mogu pripisati nekim političkim ličnostima; poziva na nultu toleranciju prema bilo kakvoj diskriminaciji na bilo kojem temelju; poziva Vijeće da odmah odblokira i zaključi pregovore o Direktivi o jednakom postupanju; podsjeća na to da se Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, koju su države članice trebale provesti do 28. studenog 2010., predviđa pravna osnova za sankcioniranje pravnih osoba koje javno potiču na nasilje ili mržnju protiv pripadnika manjina;

33.  podsjeća da države članice koje sustavno evidentiraju, prikupljaju i godišnje objavljuju rodno raščlanjene podatke o svim oblicima diskriminacije i zločina iz mržnje to čine isključivo u svrhu utvrđivanja uzroka i borbe protiv diskriminacija, nadalje podsjeća da su ti podaci potpuno anonimno kako bi se isključilo svako profiliranje ili „etničke” statistike istovremeno omogućujući državama članicama, kao i drugim ključnim dionicima, da razviju učinkovite i na dokazima utemeljene pravne i političke odgovore na te pojave; podsjeća na to da sve podatke treba prikupljati u skladu s nacionalnim pravnim okvirima i zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka; pozdravlja činjenicu da je skupina na visokoj razini za borbu protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika netolerancije izradila vodeća načela o zločinu iz mržnje za tijela kaznenog progona te o pristupu pravosuđu, zaštiti i podršci za žrtve zločina iz mržnje; ponavlja da su zlostavljanje na internetu i osvetnička pornografija novi oblici kaznenog djela na internetu koji mogu imati iznimno ozbiljan utjecaj, posebno na mlade i djecu; podsjeća u tom smislu na nužnost medijske i informacijske pismenosti, posebno djece, kako bi se zajamčilo odgovorno korištenje internetom; izražava zabrinutost zbog malobrojnih prijava zločina iz mržnje zbog neprimjerenih zaštitnih mjera i neuspjeha nadležnih tijela u ispravnom istraživanju i donošenju presuda za zločine iz mržnje u državama članicama; stoga ustraje na potrebi da se žrtve potakne da ukažu na slučajeve govora mržnje ili diskriminacije te da im se dodijeli odgovarajuća zaštita i potpora;

34.  poziva države članice da nastave ulagati napore u osiguranje učinkovite praktične provedbe Direktive Vijeća 2000/43/EZ o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (Direktiva o rasnoj jednakosti)(20) te da osiguraju učinkovitu provedbu Okvirne odluke o rasizmu i ksenofobiji kako bi se riješili problemi trajne diskriminacije Roma, antisemitizma, islamofobije, afrofobije, anticiganizma i aporofobije; ističe da bi države članice trebale donijeti ili preispitati i, prema potrebi, izmijeniti svoje nacionalne strategije za integraciju kako bi se zajamčilo da sve osobe imaju stvarne ovlasti za učinkovito sudjelovanje u procesu uključivanja, i to promicanjem i zaštitom njihovih temeljnih prava;

35.  izražava zabrinutost zbog toga što 2017. nije bilo znatnog poboljšanja u pogledu ostvarenja ciljeva nacionalnih strategija za integraciju Roma; ističe da sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova nisu povezana s nacionalnim strategijama za integraciju Roma te često ne donose korist Romima; osuđuje sve slučajeve diskriminacije, segregacije, govora mržnje, zločina iz mržnje i socijalnog isključivanja s kojima se suočavaju Romi; osuđuje stalnu diskriminaciju Roma u pogledu pristupa stanovanju (naročito prisilne deložacije), zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, tržištu rada, pravdi i jednakosti pred zakonom; upozorava da su romska djeca i žene osobito ranjivi;

36.  žali zbog činjenice da su 2017. pripadnici skupine LGBTI još uvijek bili žrtve zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja te da su se suočavali s višestrukom diskriminacijom i mržnjom, između ostalog u područjima obrazovanja, zdravlja, stanovanja i zapošljavanja; zabrinut je zbog kontinuirane stigmatizacije na temelju rodne pripadnosti, diskriminacije pripadnika zajednice LGBTI i nasilja nad njima i činjenice da tijela za izvršavanje zakonodavstva ne raspolažu dovoljnim znanjem i ne poduzimaju dovoljne mjere, osobito u pogledu transrodnih osoba i marginaliziranih pripadnika zajednice LGBTI te potiče države članice da usvoje zakone i politike za borbu protiv homofobije i transfobije; snažno osuđuje promicanje i praksu konverzijskih terapija nad pripadnicima skupine LGBTI te potiče države članice da kriminaliziraju takve prakse; također snažno osuđuje patologizaciju identiteta transrodnih i interseksualnih osoba; podsjeća da borba protiv nasilja u vezi s rodnim identitetom, rodnim izražavanjem, spolnim obilježjima ili seksualnom orijentacijom osobe spada u nadležnost EU-a u području rodno uvjetovanog nasilja; poziva Komisiju da u to područje uključi dimenziju rodnog identiteta; poziva sve države članice da donesu mjere kojima se na sličan način poštuje i podržava pravo na rodni identitet, rodno izražavanje, fizički integritet i samoodređenje; poziva države članice da ažuriraju svoje kaznene zakone u skladu s Direktivom o rasnoj jednakosti; smatra da bi seksualna orijentacija i invaliditet trebali biti prisutni u svakom skupu svojstava zaštićenih od diskriminacije; pozdravlja provedbu određenih stavki s popisa mjera Komisije za promicanje jednakosti LGBTI osoba (2014. – 2019.); poziva Komisiju da održi svoje ambiciozno višegodišnje planiranje u tom području u bliskoj suradnji s organizacijama civilnog društva koje djeluju u tom području;

37.  naglašava potrebu za borbom protiv diskriminacije nad vjerskim manjinama; zabrinut je zbog porasta antisemitizma i islamofobije; naglašava da se treba boriti protiv govora i zločina iz mržnje kako bi se suzbili rast i radikalizacija rasista i ksenofoba te podsjeća na to da su rasizam i ksenofobija kaznena djela, a ne mišljenja

38.  podsjeća da je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom pravno obvezujući međunarodni sporazum koji je EU potpisao i ratificirao te se trenutačno provodi s Europskom strategijom za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. kako bi se zajamčile jednake mogućnosti u pogledu pristupačnosti, sudjelovanja, jednakosti, zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja, socijalne zaštite, zdravlja i vanjskog djelovanja EU-a; ističe da je u svojem izvješću o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom objavljenom u veljači 2017. Komisija napomenula da su osobe s invaliditetom, iako je postignut napredak, osobito u okviru Europskog akta o pristupačnosti predloženog 2015., i dalje u nepovoljnom položaju te da se suočavaju s diskriminacijom u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti; u tom pogledu naglašava da ciljevi strategije i dalje postoje, da se u razdoblju od 2017. do 2020. trebaju poduzeti konkretne mjere te da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 30. studenog 2017. o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom(21) preporučio donošenje obveznih zahtjeva u pogledu pristupačnosti u javnim prostorima, minimalnog postotka za zapošljavanje osoba s invaliditetom, osiguranja uključivog obrazovanja, uključujući pristup inicijativama kao što je Erasmus +, te obraćanje posebne pozornosti ženama i djeci s invaliditetom;

39.  poziva sve države članice da izrade nacionalni plan borbe protiv svih oblika nasilja nad djecom; ponavlja svoj poziv Komisiji da obnovi svoju obvezu utvrđivanja novog programa EU-a za prava djeteta, kao i nove strategije za prava djece, te da nastoji uključiti prava djece u politike, zakonodavstvo i financijske odluke EU-a, kao i uzeti ih u obzir pri izradi programa i provedbi regionalnih i kohezijskih politika;

40.  žali zbog višestrukih i višedimenzionalnih diskriminacija s kojima se suočavaju starije osobe u sve starijem europskom društvu; poziva sve razine vlasti da bolje integriraju tu dimenziju pri izradi i provedbi politika, uključujući provedbu Europskog stupa socijalnih prava;

41.  smatra da brzi razvoj digitalne tehnologije zahtijeva djelotvornije zaštitne mjere u pogledu osobnih podataka i privatnosti; ističe da iako su internet i društvene mreže te drugi mediji izvrstan komunikacijski alat, posebno kao izvori informacija za javnost, njih se istovremeno može koristiti kao tehnološki alat za kontrolu civilnog društva, prijetnje ranjivom stanovništvu, a posebice djeci, kao i ponižavanje žena, i to uhođenjem, uznemiravanjem ili objavljivanjem intimnih fotografija bez pristanka; poziva države članice da zajamče pravo na primanje i širenje informacija u skladu s člankom 11. Povelje, s pomoću uravnoteženog pristupa u pogledu reguliranja sadržaja na internetu; prima na znanje prijedlog Komisije o donošenju uredbe o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu i poziva Vijeće i Parlament da rade na tekstu kako bi se zajamčio pravosudni nadzor nad odlukama o uklanjanju sadržaja na internetu;

Uloga i mandat Agencije Europske unije za temeljna prava

42.  pozdravlja pozitivne zaključke druge neovisne vanjske evaluacije Agencije EU-a za temeljna prava za razdoblje od 2013. do 2017. (listopad 2017.) i sukladne preporuke Upravnog odbora Agencije;

43.  pozdravlja operativni rad Agencije u različitim područjima, primjerice na migracijskim žarišnim točkama u Grčkoj i Italiji, kao i aktivnosti kojima se podiže razina osviještenosti i organizira osposobljavanje u području ljudskih prava; poziva da se ukupna zakonska misija Agencije proširi i da obuhvati operativne zadaće pružanja tehničke pomoći, osposobljavanja i izgradnje kapaciteta u području temeljnih prava institucijama, tijelima i agencijama EU-a te državama članicama pri provedbi prava EU-a;

44.  prima na znanje mišljenja Agencije za temeljna prava i snažno potiče države članice da razmotre i provedu preporuke Agencije kako bi se strogo zajamčilo poštovanje temeljnih prava u EU-u;

45.  ponavlja svoje pozive na usklađenost mandata Agencije EU-a za temeljna prava s Ugovorom iz Lisabona, što uključuje „izričito” isticanje činjenice da Uredba o osnivanju obuhvaća policijsku i pravosudnu suradnju;

46.  pozdravlja mišljenja Agencije EU-a za temeljna prava o nacrtu zakonodavstva EU-a te se slaže sa stajalištem njezina upravnog odbora da bi, „u slučaju da se zakonodavac EU-a bavi zakonodavnim predmetima kojima se postavljaju pitanja o temeljnim pravima, Agencija trebala moći pružati pomoć i stručno znanje kada je to potrebno, a ne samo kada se to službeno zatraži” i da bi „kako bi se u potpunosti iskoristilo stručno znanje Agencije u zakonodavnom postupku, Uredbom o osnivanju trebalo omogućiti Agenciji da daje neobvezujuća mišljenja o nacrtu zakonodavstva EU-a na vlastitu inicijativu”;

47.  smatra da bi institucije EU-a trebale osigurati poboljšane oblike savjetovanja, procjene učinaka i pravni nadzor, uključujući s pomoću traženja savjeta od odgovarajućih neovisnih stručnih tijela, kao što je Agencija EU-a za temeljna prava, kad god se zakonodavnim predmetom potencijalno promiču temeljna prava ili se na njih negativno utječe; u tom pogledu smatra da bi se u revidiranoj verziji Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva moglo predvidjeti redovitije savjetovanje s Agencijom;

48.  preporučuje da zakonodavci EU-a zatraže od Agencije neovisno i vanjsko mišljenje o ljudskim pravima kad god u zakonodavnom spisu naiđu na ozbiljne probleme povezane s temeljnim pravima; poziva Komisiju da osigura da Agencija na raspolaganju ima ad hoc sredstva kojima joj se u cijelosti omogućuje ispunjavanje njezine misije;

°

°  °

49.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 23, 27.1.2010., str. 35.

(2)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(3)

SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(4)

SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(5)

Europska komisija, Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52018DC0396&qid=1535968696858&from=EN

(6)

Agencija Europske unije za temeljna prava, izvješće o temeljnim pravima za 2017., http://fra.europa.eu/en/publication/2017/fundamental-rights-report-2017

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0095.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0413.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0243.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0102.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0032.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0201.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0314.

(15)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0402.

(16)

COM(2018)0214.

(17)

COM(2018)0218.

(18)

COM(2018)0236.

(19)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0184.

(20)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(21)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0474.


OBRAZLOŽENJE

Europska unija temelji se na vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, a koje su utvrđene u njezinoj Povelji o temeljnim pravima. Promicanje i zaštita tih načela čine Europu jedinstvenim i vrijednim političkim projektom u čijem se središtu nalaze građani. Uključivanjem Povelje u Ugovor iz Lisabona u prosincu 2009. četirima slobodama jedinstvenog tržišta, to jest slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, u čijem se znaku desetljećima odvijao europski integracijski proces, konačno je dodijeljena pravno obvezujuća dimenzija u odnosu na socijalna i ljudska prava.

Jedino stavljanjem dobrobiti građana i poštovanja njihovih osobnih, građanskih, političkih, gospodarskih i socijalnih prava u središte pažnje politika i odluka Europske unije moći ćemo pronaći odgovor na euroskepticizam i (ponovo) doprijeti do onih građana koji se još uvijek bore s posljedicama ekonomske krize i strogih mjera štednje koje je EU uveo na razdoblje od nekoliko godina.

Važno je podsjetiti na to da se EU često proziva zbog složenosti i udaljavanja od svojih građana. Činjenica da se Povelja odnosi samo na države članice EU-a koje primjenjuju pravo Unije – članak 51. Povelje – smatra se nedostatnom i nezadovoljavajućom za mnoge građane. To može samo dovesti do većeg otuđivanja od EU-a, zbog čega bi različite europske institucije trebale razmotriti povećanje područja primjene Povelje.

Iako se Poveljom utvrđuju temeljna prava koja Europska unija i države članice moraju poštovati pri provedbi prava EU-a, i dalje se primjećuju kršenja i povrede njihovih odredaba. U ovom izvješću izvjestitelj ističe velike probleme utvrđene u području temeljnih prava u EU-u tijekom 2017., a da pritom ne namjerava umanjiti važnost eventualno izostavljenih aspekata. Teme su odabrane zbog njihova društvenog i političkog utjecaja te zbog uočene hitnosti njihova rješavanja. Neke od njih, kao što su migracije i vladavina prava, aktualni su izazovi koji su već obuhvaćeni prethodnim izvješćima, što upućuje na to da su ti problemi i dalje prisutni te da još nisu riješeni.

U ovom se izvješću inzistira na tim dvjema ključnim temama te je, među ostalim mogućim relevantnim problemima, riječ o samo još četiri teme koje su također iznimno važne za dobrobit europskih građana. Svih je šest tema u središtu pažnje političkog života u EU-u tijekom 2017.

1.  Migracije

2017. godine 650 tisuća tražitelja azila prvi je put podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u državama članicama EU-a. Više od tisuću izbjeglica utopilo se u Sredozemnom moru. Broj smrtno stradalih u središnjem Sredozemlju razotkrio je najtamniju stranu Europe, uz države članice koje odbijaju sve vrste zajedničkog djelovanja na temelju načela zajedničke odgovornosti i solidarnosti. Osim toga, vrijedi spomenuti napade na nevladine organizacije koje su djelovale na terenu, što je dovelo do toga da je Europski parlament u travnju usvojio rezoluciju protiv kriminalizacije humanitarne pomoći.

2.  Vladavina prava

Zabrinutost u mnogim državama članicama u pogledu diobe vlasti, korupcije i pokretanja članka 7. još jednom je dovela do isticanja vladavine prava kao glavnog problema.

3.  Prava žena

Borba žena za jednakost odnosno protiv diskriminacije dobila je zamah kampanjom #MeToo koja je žrtve seksualnih napada i uznemiravanja ohrabrila da razotkriju svoje navodne zlostavljače. Ta je inicijativa postala svjetski fenomen koji je pokazao razmjere i težinu problematike te potrebu hitnog djelovanja kako bi se iskorijenili svi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama.

4.  Sloboda medija, sloboda izražavanja i sloboda okupljanja

Prošle se godine u više država članica mogao primijetiti bitan korak unatrag u području građanskih sloboda, a posebno onih povezanih sa slobodom izražavanja, slobodom medija i slobodom okupljanja. Novinari u EU-u i dalje su meta napada i pritisaka, a neki od njih imaju i dramatične posljedice poput ubojstva malteške novinarke Daphne Caruane Galizije u listopadu 2017.

5.  Diskriminacija: rasizam, ksenofobija i govor mržnje

Prema drugom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava o manjinama i pitanjima diskriminacije u Europskoj uniji, nasilje, uznemiravanje, prijetnje i ksenofobni govor usmjeren posebno na pripadnike skupine LGBTI, pripadnike etničkih manjina, muslimane i tražitelje azila te migrante tijekom 2017. i dalje su prisutni i izraženi diljem EU-a.

Budući da opseg ovog izvješća mora biti ograničen, važno je i primjereno spomenuti ostale aktualne i ključne teme koje iziskuju posebnu pozornost i koje su obuhvaćene posebnim izvješćima u Europskom parlamentu, kao što su prava i diskriminacija manjina, osoba s invaliditetom, Roma i starijih osoba. Zaštita najranjivijih mora biti misao vodilja EU-a. U Europskoj uniji u koju vjerujemo nitko ne smije biti zaboravljen.

6.  Uloga i mandat Agencije Europske unije za temeljna prava

Nakon druge neovisne vanjske evaluacije Agencije EU-a za temeljna prava, izvjestitelj je odlučio uključiti posebnu točku o Agenciji kako bi se odrazila potreba za priznavanjem njezine uloge u davanju stručnih savjeta i zaštiti temeljnih prava osoba koje žive u EU-u, kao i potreba za ograničavanjem njezina područja djelovanja i njezinih ovlasti.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

3.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

13

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Heinz K. Becker, Monika Beňová, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Cornelia Ernst, Raymond Finch, Romeo Franz, Kinga Gál, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Claude Moraes, József Nagy, Ivari Padar, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Sergei Stanishev, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Pál Csáky, Gérard Deprez, Anna Hedh, Lívia Járóka, Petr Ježek, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Emilian Pavel, Morten Helveg Petersen, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Josep-Maria Terricabras

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Max Andersson


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

31

+

ALDE

Gérard Deprez, Filiz Hyusmenova, Sophia in 't Veld, Morten Helveg Petersen

GUE/NGL

Malin Björk, Cornelia Ernst, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat

PPE

Heinz K. Becker, Michał Boni, Carlos Coelho, Barbara Kudrycka

S&D

Monika Beňová, Caterina Chinnici, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Dietmar Köster, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Ivari Padar, Emilian Pavel, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Sergei Stanishev, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE

Max Andersson, Romeo Franz, Judith Sargentini, Josep-Maria Terricabras

13

-

ECR

Branislav Škripek, Helga Stevens

EFDD

Raymond Finch

ENF

France Jamet, Auke Zijlstra

NI

Udo Voigt

PPE

Pál Csáky, Kinga Gál, Monika Hohlmeier, Lívia Járóka, Roberta Metsola, József Nagy, Traian Ungureanu

1

0

ECR

Kristina Winberg

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 11. siječanja 2019.Pravna napomena