Postupak : 2018/0180(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0483/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0483/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 7.17
CRE 26/03/2019 - 7.17

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0237

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 817kWORD 87k
20.12.2018
PE 628.440v02-00 A8-0483/2018

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

(COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestiteljica: Neena Gill

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

(COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0355),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0209/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od ...,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0483/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(1)*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti za usklađenost s Pariškim sporazumom

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(2),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. donijela je novi globalni okvir za održivi razvoj, odnosno Program održivog razvoja do 2030.(4), koji se temelji na ciljevima održivog razvoja. Komunikacijom Komisije iz 2016. o budućim koracima za održivu europsku budućnost(5) ciljevi održivog razvoja povezuju se s političkim okvirom Unije kako bi se osiguralo da se oni otpočetka uzimaju u obzir u svim Unijinim mjerama i političkim inicijativama unutar Unije ili globalno. U zaključcima Europskog vijeća od 20. lipnja 2017.(6) potvrđuje se predanost Unije i država članica potpunoj, usklađenoj, sveobuhvatnoj, integriranoj i učinkovitoj provedbi Programa 2030. u bliskoj suradnji s partnerima i drugim dionicima.

(2)  Unija je 2015. sklopila Pariški klimatski sporazum(7). Člankom 2. točkom (c) Sporazuma utvrđuje se cilj jačanja odgovora na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(2a)  Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) 8. listopada 2018. objavio je posebno izvješće pod nazivom „Globalno zatopljenje uz porast temperature od 1,5 °C” (posebno izvješće IPCC-a) u kojem se upozorava na to da globalno zatopljenje uz porast temperature od 2 °C u odnosu na predindustrijske razine predstavlja iznimne rizike te se poziva na ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, uz napomenu da bi to zahtijevalo brze, dalekosežne i dosad nezabilježene promjene u svim aspektima društva.

(2b)  Unija bi trebala promicati zaključke posebnog izvješća IPCC-a kao vodeća znanstvena saznanja uoči konferencije o klimatskim promjenama koja će se održati u prosincu 2019. u Katowicama u Poljskoj, kada će se revidirati Pariški sporazum.

(3)  Održivost i prijelaz na niskougljično kružno gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene i u kojem se učinkovitije iskorištavaju resursi ključni su za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva EU-a. Održivost je već dugo u središtu projekta Unije te je njezina socijalna i okolišna dimenzija priznata u Ugovorima. Postoji ograničeno razdoblje unutar kojeg se može transformirati kultura u financijskom sektoru prema održivom financiranju kako bi se zajamčilo da prosječni globalni porast temperature ostane znatno ispod 2 ºC. Stoga je ključno da nova ulaganja u infrastrukturu budu dugoročno održiva.

(4)  Komisija je u ožujku 2018. objavila svoj Akcijski plan o financiranju održivog rasta(8), kojim se utvrđuje ambiciozna i sveobuhvatna strategija održivog financiranja. Jedan je od ciljeva tog akcijskog plana preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta. Od ključne je važnosti staviti veći naglasak na ograničavanje posljedica klimatskih promjena jer se broj katastrofa uzrokovanih nepredvidljivošću vremenskih uvjeta znatno povećao.

(5)  Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9) pozvalo se na povećanje privatnog financiranja rashoda u vezi s okolišem i klimom, posebno uvođenjem poticaja i metodologija kojima se društva potiču na mjerenje troškova poslovanja koji su povezani sa zaštitom okoliša te dobiti ostvarene korištenjem okolišnih usluga.

(6)  Kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja u Uniji, potrebno je usmjeriti tokove kapitala prema održivim ulaganjima. Važno je u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta za postizanje tih ciljeva. U tom kontekstu ključno je ukloniti prepreke učinkovitom kretanju kapitala prema održivim ulaganjima na unutarnjem tržištu i spriječiti pojavljivanje očekivanih prepreka tog tipa.

(7)  Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća(10) utvrđuju se jedinstvena pravila za referentne vrijednosti u Uniji te su obuhvaćene različite vrste referentnih vrijednosti na temelju njihovih obilježja, ranjivosti i rizika. Sve veći broj ulagača provodi strategije niskougljičnih ulaganja i primjenjuje referentne vrijednosti za niske emisije ugljika radi usporedbe ili mjerenja uspješnosti investicijskih portfelja. Postojeće referentne vrijednosti za niske emisije ugljika nose sa sobom ozbiljan rizik od manipulativnog zelenog marketinga. Stoga bi financijske referentne vrijednosti, kao ključni alat za ulagatelje, trebale biti jasne i transparentne te usklađene s obvezama iz Pariškog klimatskog sporazuma provedenima u pravu Unije.

(8)  Velik broj različitih indeksa trenutačno se svrstava u jednu skupinu kao indeksi niskih emisija ugljika. Ti indeksi niskih emisija ugljika upotrebljavaju se kao referentne vrijednosti za investicijske portfelje i proizvode koji se prodaju preko granica. Kvaliteta i cjelovitost referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika utječu na učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta u širokom spektru pojedinačnih i zajedničkih investicijskih portfelja. Mnogi indeksi niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju kao mjerila uspješnosti za investicijske portfelje, posebno za odvojena ulaganja i zajedničke investicijske fondove, utvrđeni su u jednoj državi članici, no njima se koriste upravitelji portfeljima i imovinom u drugim državama članicama. Osim toga, upravitelji portfeljima i imovinom često se štite od rizika izloženosti ugljiku upotrebom referentnih vrijednosti utvrđenih u drugim državama članicama.

(9)  Na tržištu su se pojavile različite kategorije indeksa niskih emisija ugljika s različitim razinama ambicioznosti. Iako se s pomoću nekih referentnih vrijednosti želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja, s pomoću drugih se žele odabrati samo sastavnice koje doprinose ostvarivanju cilja temperaturnog povećanja ispod 2 °C utvrđenog u Pariškom klimatskom sporazumu. Unatoč razlikama u ciljevima i strategijama mnoge od tih referentnih vrijednosti zajednički se promiču kao referentne vrijednosti za niske emisije ugljika. Postoje ozbiljni rizici povezani s takvim vrstama referentnih vrijednosti jer mogu stvoriti konfuziju među ulagateljima i povećati vjerojatnost manipulativnog zelenog marketinga.

(10)  Različiti pristupi metodologijama za referentne vrijednosti uzrokovali su rascjepkanost unutarnjeg tržišta jer korisnici referentnih vrijednosti nemaju preciznu informaciju o tome je li određeni indeks niskih emisija ugljika referentna vrijednost usklađena s ciljem temperaturnog povećanja ispod 2 °C ili samo referentna vrijednost kojom se želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja. Radi rješavanja pitanja potencijalno nelegitimnih tvrdnji administratora o prirodi njihovih referentnih vrijednosti s obzirom na niske emisije ugljika države članice mogle bi donijeti razna pravila kako bi se izbjegla daljnja zabuna i dvojba ulagatelja u pogledu ciljeva i razine ambicioznosti različitih kategorija tzv. indeksa niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti za portfelje niskougljičnih ulaganja.

(11)  U nedostatku usklađenog okvira kojim bi se osigurale točnost i cjelovitost glavnih kategorija referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika koje se upotrebljavaju u pojedinačnim ili zajedničkim investicijskim portfeljima, vjerojatno je da će razlike u pristupima država članica stvoriti prepreke za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(12)  Stoga, kako bi se održalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u korist krajnjeg ulagatelja, dodatno poboljšali uvjeti njegova funkcioniranja i zajamčila visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja, primjereno je prilagoditi Uredbu (EU) 2016/1011 u cilju utvrđivanja minimalnog regulatornog okvira za usklađivanje i integriranje referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i usklađenost s Pariškim sporazumom na razini Unije. U tom je pogledu posebno važno da se takvim referentnim vrijednostima bitno ne našteti drugim okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima, posebno ako ih se definira okvirom na razini Unije kako bi se olakšalo održivo ulaganje na temelju usklađenih pokazatelja i kriterija.

(13)  Uvođenje jasne razlike između klimatske tranzicije i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom te izrada minimalnih standarda za svaku od tih stavki olakšat će postizanje dosljednosti među referentnim vrijednostima koje se odluče promicati. Referentna vrijednost usklađena s Pariškim sporazumom trebala bi biti usmjerena na poduzeća ili segmente određenog tržišta koji su već usklađeni s dugoročnim ciljem u vezi s globalnim zatopljenjem iz Pariškog klimatskog sporazuma.

(14)  Svako društvo čija je imovina odabrana kao temeljna u referentnoj vrijednosti za klimatsku tranziciju trebalo bi imati plan za smanjenje emisija ugljika radi sveopćeg usklađenja s dugoročnim ciljem u vezi s globalnim zatopljenjem iz Pariškog klimatskog sporazuma. Takvi planovi trebaju biti javni i vjerodostojni u smislu da predstavljaju istinsku predanost dekarbonizaciji i da su dovoljno detaljni i tehnički održivi.

(15)  Velik broj administratora referentnih vrijednosti tvrdi da se njihovim referentnim vrijednostima ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi. Međutim, korisnici ▌referentnih vrijednosti nemaju uvijek potrebne informacije o tome u kojoj se mjeri u metodologiji administratora referentnih vrijednosti uzimaju u obzir ti okolišni, socijalni i upravljački faktori. Postojeće informacije često su i nepotpune te ne omogućuju učinkovitu usporedbu za potrebe ulaganja preko granica. Kako bi sudionici na tržištu mogli donositi utemeljene odluke, od administratora referentnih vrijednosti trebalo bi zahtijevati da u izjavi o referentnoj vrijednosti objave slijede li njihove referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve te nudi li administrator referentnih vrijednosti takve referentne vrijednosti. Za važne referentne vrijednosti za vlasnički kapital i obveznice te za referentne vrijednosti za klimatsku tranziciju i one usklađene s Pariškim sporazumom, administrator referentnih vrijednosti trebao bi objavljivati detaljne informacije o tome je li i u kojoj mjeri osigurana opća razina usklađenosti s ciljem smanjenja emisija ugljika i/ili ostvarenja ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma. Komisija bi trebala provesti procjenu učinka kako bi procijenila je li u sve referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti moguće uvrstiti detaljno objašnjenje načina na koji se osigurava cilj u pogledu emisija ugljika i/ili ostvarenje ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma.

(16)  Iz istih bi razloga administratori referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom trebali objaviti i koja se metodologija upotrebljava za njihov izračun. Te informacije trebale bi sadržavati opis načina na koji je odabrana i ponderirana temeljna imovina te podatak o tome koja je imovina isključena i zašto. ▌Radi ocjene načina na koji referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima administrator referentne vrijednosti trebao bi objaviti informacije o tome kako su mjereni ugljični otisak i uštede ugljika temeljne imovine, njihove iznose, uključujući ukupni ugljični otisak referentne vrijednosti, te vrstu i izvor upotrijebljenih podataka. Kako bi se upraviteljima imovinom omogućilo da izaberu najprikladniju referentnu vrijednost za svoju strategiju ulaganja, administratori referentnih vrijednosti trebali bi objasniti logiku na kojoj se temelje parametri njihove metodologije i objasniti na koji način referentna vrijednost pridonosi okolišnim ciljevima ▌. Objavljene informacije trebale bi sadržavati i pojedinosti o učestalosti revizija i primijenjenom postupku.

(17a)  Važno je da ključni elementi metoda koje se upotrebljavaju za sastavljanje referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i onih usklađenih s Pariškim sporazumom imaju čvrste temelje u znanosti o klimi. To će se rutinski postići poštovanjem Pariškog klimatskog sporazuma, na primjer primjenom klimatskog scenarija i odgovarajućeg puta dekarbonizacije koji je usklađen s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma.

(18)  Kako bi se osiguralo trajno poštovanje cilja ublažavanja klimatskih promjena, administratori referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom trebali bi redovito preispitivati svoje metodologije i obavještavati korisnike o primjenjivim postupcima za sve bitne promjene. Pri uvođenju bitne promjene administratori referentnih vrijednosti trebali bi objaviti razloge za tu promjenu i objasniti kako je ta promjena usklađena s početnim ciljevima referentnih vrijednosti.

(19)  Kako bi se povećala transparentnost i osigurala odgovarajuća razina usklađenosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi ▌utvrđivanja minimalnog sadržaja obveze otkrivanja informacija koja bi se trebala primjenjivati na administratore referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom te radi utvrđivanja minimalnih standarda za usklađivanje metodologije referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom, uključujući metodu za izračun emisija ▌povezanih s temeljnom imovinom, uzimajući u obzir metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU(11) i rad Skupine tehničkih stručnjaka za održivo financiranje (TEG). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada na svakom delegiranom aktu provede odgovarajuća otvorena i javna savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(20)  Uredbu (EU) 2016/1011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/1011

Uredba (EU) 2016/1011 mijenja se kako slijedi:

1.  U članku 3. stavku 1. umeću se sljedeće točke 23.a, 23.b i 23.c:

„23.a „referentna vrijednost za klimatsku tranziciju” znači referentna vrijednost koja je označena kao referentna vrijednost EU-a za klimatsku tranziciju za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire, ponderira ili isključuje na način da dobiveni referentni portfelj ide u smjeru dekarbonizacije i koja je izrađena u skladu sa standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2. Ta referentna vrijednost ispunjava sve od sljedećih minimalnih zahtjeva:

i.  planovi za smanjenje emisija izdavatelja imovine moraju obuhvaćati mjerljive vremenski određene ciljeve koji su pouzdani i koji se temelje na dokazima;

ii.  poduzeća odgovorna za temeljnu imovinu moraju uspostaviti detaljne planove za smanjenje emisija koji su raščlanjeni do razine pojedinačnih operativnih društava kćeri;

iii.  izdavatelji imovine moraju podnositi godišnja izvješća o postignutom napretku u pogledu ostvarenja tih ciljeva;

iv.  aktivnostima temeljne imovine ne smije se znatno naštetiti drugim ekološkim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

Pružatelji referentnih vrijednosti u Uniji pokušat će do 1. siječnja 2022. staviti na tržište jednu ili više referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i ona će biti regulirana kao važna referentna vrijednost;

23.b „referentna vrijednost usklađena s Pariškim sporazumom” znači referentna vrijednost koja je označena kao referentna vrijednost usklađena s Pariškim sporazumom i za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire na temelju činjenice da su emisije ugljika dobivenog referentnog portfelja usklađene s obvezom iz Pariškog sporazuma da se globalno zatopljenje ograniči na 1,5 °C i koja je također izrađena u skladu s minimalnim standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2. i u okviru koje portfelj temeljne imovine nije izložen poduzećima koja se bave sljedećim djelatnostima:

  istraživanje, vađenje, distribucija i prerada fosilnih goriva;

  izgradnja i održavanje elektrana u kojima se spaljuju fosilna goriva.

Aktivnostima temeljne imovine ne smije se znatno naštetiti drugim ekološkim, socijalnim i upravljačkim ciljevima.

Pružatelji referentnih vrijednosti u Uniji pokušat će do 1. siječnja 2022. staviti na tržište jednu ili više referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom i ona će biti regulirana kao važna referentna vrijednost;

23.c „smjer dekarbonizacije” znači mjerljiv, znanstveno utemeljen i vremenski zacrtan put k smanjenju emisija iz 1., 2. i 3. opsega i emisija ugljika radi usklađenja s dugoročnim ciljem u vezi s globalnim zatopljenjem iz Pariškog klimatskog sporazuma.”;

2.  Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. dodaju se sljedeće točke (d) i (da):

„(d) objašnjenje načina na koji se u glavnim elementima metodologije utvrđene u točki (a) uzimaju u obzir okolišni, socijalni ili upravljački čimbenici za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti ▌;

„(da) objašnjenje načina na koji referentna vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti utječe na klimu, osobito stupnja njihove usklađenosti s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma;”;

(b)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a  Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se dodatno određuje minimalni sadržaj objašnjenja iz stavka 1. točaka (d) i (da) ovog članka, kao i standardni obrazac koji treba koristiti, te kojima se ažuriraju smjernice o izjavi o referentnoj vrijednosti iz članka 27. stavka 2.a radi uključivanja upućivanja na socijalne, okolišne i upravljačke aspekte te aspekte održivosti.”;

3.  U glavi III. umeće se sljedeće poglavlje 3.a:

„Poglavlje 3.a

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i učinak usklađen s Pariškim sporazumom

Članak 19.a

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i učinak usklađen s Pariškim sporazumom

(1)  Zahtjevi utvrđeni u Prilogu III. primjenjuju se na pružanje referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i za učinak usklađen s Pariškim sporazumom te na njihovo doprinošenje, zajedno sa zahtjevima iz glave II., III. i IV. ili umjesto njih.

(2)  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. u vezi s referentnim vrijednostima za klimatsku tranziciju i onima usklađenima s Pariškim sporazumom radi ▌određivanja:

(a)  kriterija za odabir temeljne imovine, uključujući, ako je primjenjivo, kriterije isključenja za imovinu;

(b)  kriterija i metoda za ponderiranje temeljne imovine u referentnoj vrijednosti;

(c)  ▌izračun smjera dekarbonizacije za referentne vrijednosti za klimatsku tranziciju.”;

3.a  U članku 21. stavku 3. posljednji podstavak mijenja se kako slijedi:

„Do kraja tog razdoblja nadležno tijelo preispituje svoju odluku o zahtijevanju od administratora da nastavi objavljivati referentne vrijednosti i, kad je to potrebno, može produljiti to razdoblje za najviše dodatnih 12 mjeseci. Ukupno trajanje razdoblja obveznog doprinošenja ne može biti duže od 36 mjeseci.”;

3.b  U članku 23. stavku 6. posljednji podstavak mijenja se kako slijedi:

„Ukupno trajanje razdoblja obveznog doprinošenja iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ne može biti duže od 36 mjeseci.”;

4.  u članku 27. umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b i 2.c:

„2.a Za svaki zahtjev iz stavka 2. izjava o referentnoj vrijednosti sadržava objašnjenje načina na koji su uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti ▐. Za te referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti kojima se ne ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi dovoljno je da pružatelji referentnih vrijednosti u izjavi o referentnoj vrijednosti jasno navedu da ne ostvaruju te ciljeve.

Ako u portfelju tog pojedinačnog pružatelja referentnih vrijednosti nisu dostupne referentne vrijednosti u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama 23.a i 23.b ili ti pružatelji nemaju referentne vrijednosti kojima se ostvaruju ili uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački ciljevi, to se također navodi u izjavi o referentnoj vrijednosti. Za svoje važne referentne vrijednosti za vlasnički kapital i obveznice pružatelj referentne vrijednosti objavljuje detaljnu izjavu o referentnoj vrijednosti u kojoj navodi je li i u kojoj mjeri osigurana opća razina usklađenosti s ciljem smanjenja emisija ugljika i/ili ostvarenja ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma, u skladu s pravilima o objavljivanju financijskih proizvoda iz članka 5. stavka 3. [UP: umetnuti upućivanje na Uredbu o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost]. Komisija na temelju procjene učinka do 1. siječnja 2020. procjenjuje kako je u izjavu o referentnoj vrijednosti za sve referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti moguće uvrstiti detaljno objašnjenje načina na koji se osigurava cilj u pogledu emisija ugljika i/ili ostvarenja ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Ako pružatelj referentnih vrijednosti daje referentnu vrijednost u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama 23.a i 23.b, izjava o referentnoj vrijednosti za tu referentnu vrijednost sadržavat će i informacije o općoj razini usklađenosti s dugoročnim temperaturnim ciljem iz Pariškog klimatskog sporazuma da se porast globalne temperature zadrži na razini znatno nižoj od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i da se ulažu napori u ograničavanje porasta temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.

2.b Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi se dodatno odredile informacije iz stavka 2.a ovog članka da bi sudionici na tržištu mogli donositi dobro informirane odluke i da bi se osigurala tehnička izvedivost tog stavka.

Komisija do 31. prosinca 2019. mora pripremiti procjenu učinka radi donošenja odluke o datumu stupanja na snagu delegiranog akta kako bi administratori referentnih vrijednosti imali dovoljno vremena za usklađivanje sa stavkom 2.a. Taj delegirani akt stupa na snagu najkasnije 1. siječnja 2021.

2c. S obzirom na brzi razvoj klimatske tehnologije ključno je da Komisija obuhvati nove inovacije. Komisija stoga mora najkasnije do 31. prosinca 2023. preispitati ovu Uredbu i objaviti izvješće o analizi utjecaja ove nove uredbe i nove klimatske tehnologije radi usklađivanja sektora financijskih referentnih vrijednosti s obvezama iz Pariškog klimatskog sporazuma kako su provedene u pravu Unije te sa zahtjevima iz Uredbe .../... Europskog parlamenta i Europskog vijeća o upravljanju energetskom unijom* +. Tom se izvješću, po potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog”.

____________________________

*  Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL ...).”

+  SL: U tekst umetnuti broj direktive iz dokumenta iz postupka 2016/0375(COD), a u bilješku unijeti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu direktivu.

4.a  članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19. stavka 2.a, članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2., članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na ▌razdoblje od pet godina počevši od ... [UP datum stupanja na snagu akta o izmjeni]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19. stavka 2.a, članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 13. stavka 2.a, članka 19. stavka 2.a, članka 20. stavka 6., članka 24. stavka 2., članka 27. stavka 2.b, članka 33. stavka 7., članka 51. stavka 6. i članka 54. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

4.b  u članku 51. umeće se sljedeći stavak:

„4.a Postojeća referentna vrijednost određena kao ključna referentna vrijednost provedbenim aktom koji je u skladu s člankom 20. ove Uredbe donijela Komisija, koja ne ispunjava uvjete za dobivanje ovlaštenja do 1. siječnja 2020. u skladu s člankom 34. ove Uredbe, može se upotrebljavati do 31. prosinca 2021. ako bi njezino povlačenje utjecalo na financijsku stabilnost.”

4.c  u članku 54. umeće se sljedeći stavak:

„3.a Nakon što na snagu stupi sveobuhvatan i detaljan okvir za održiva ulaganja, čiji je kamen temeljac [Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja], Komisija bez nepotrebnog odgađanja objavljuje izvješće o izvedivosti, uključujući odredbe iz Uredbe (EU) 2016/1011 o „referentnoj vrijednosti za održivost” ili „referentnoj vrijednosti za okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike” na temelju okvira za održiva ulaganja. Izvješće šalje Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću, po potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.”;

5.  dodaje se tekst Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Kako bi se zajamčila buduća dosljednost i pravna sigurnost, ključno je da postoji dosljednost između ta dva teksta kad Uredba EU-a o taksonomiji stupi na snagu.

Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik  Predsjednik

PRILOG

Referentne vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti usklađene s Pariškim sporazumom

Metodologija referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju

1.  Poštujući u cijelosti promjenjivu prirodu pokazatelja održivosti i metoda koje se koriste za njihovo mjerenje, administrator referentne vrijednosti za niske emisije ugljika sastavlja, dokumentira i objavljuje metodologiju za izračun referentne vrijednosti ▌, pri čemu, osiguravajući povjerljivost i zaštitu neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) kako su definirani u Direktivi EU 2016/943, opisuje sljedeće:

(a)    popis temeljne imovine koja se upotrebljava za izračun referentne vrijednosti;

(b)  sve kriterije i metode, uključujući faktore za odabir, isključivanje i ponderiranje, parametre i procjene koji se upotrebljavaju u metodologiji referentne vrijednosti;

(c)  kriterije koji se primjenjuju za isključivanje imovine ili poduzeća koja su povezana s razinom ugljičnog otiska ili razinom fosilnih zaliha koja je nespojiva s uključivanjem u referentnu vrijednost;

(d)  kriterije i znanstveno utemeljenu metodologiju i izračun smjera dekarbonizacije povezane s temeljnom imovinom u portfelju indeksa;

▌(h)  vrstu i izvor ulaznih podataka i način na koji se upotrebljavaju u okviru metodologije referentnih vrijednosti za utvrđivanje odabira ili isključivanje temeljne imovine, uključujući:

i.  emisije nastale iz izvora koji su pod kontrolom poduzeća povezanog s temeljnom imovinom;

ii.  emisije od potrošnje kupljene električne energije, pare ili drugih izvora energije proizvedenih na početku lanca opskrbe u poduzeću povezanom s temeljnom imovinom;

iii.  emisije koje su posljedica djelovanja poduzeća ili bilo koje njegove temeljne imovine, ali nisu pod njegovom izravnom kontrolom, i samo ona poduzeća koja identificiraju takve neizravne emisije odnosno emisije „iz 3. opsega” uzimaju se u obzir za uključivanje pod uvjetom dostupnosti podataka;

v.  podatak o tome upotrebljavaju li se u ulaznim podacima globalni standardi kao što su oni radne skupine Odbora za financijsku stabilnost o objavi financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama;

(i)  ukupne emisija ugljika portfelja indeksa i procijenjeni učinak strategije koju slijedi ta referentna vrijednost na ublažavanje klimatskih promjena;

(j)  obrazloženje za prihvaćanje određene strategije ili cilja metodologije i objašnjenje zašto je ta metodologija primjerena za izračun okolišnih ciljeva referentne vrijednosti.

Metodologija referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom

2.  Administrator referentne vrijednosti usklađene s Pariškim sporazumom, osim obveza koje se primjenjuju na administratora referentne vrijednosti za klimatsku tranziciju, objavljuje ▌ugljični učinak svake temeljne imovine uključene u referentnu vrijednost i određuje formulu ili izračun koji se upotrebljava kako bi se utvrdilo jesu li emisije u skladu s dugoročnim temperaturnim ciljem iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Promjena metodologije

3.  Administratori referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom donose i korisnicima objavljuju postupke te obrazlažu svaku bitnu predloženu promjenu svoje metodologije. Ti postupci moraju biti u skladu s glavnim ciljem stalnog poštovanja ciljeva klimatske tranzicije ili usklađenosti s Pariškim sporazumom pri izračunu referentnih vrijednosti. U tim postupcima predviđeno je sljedeće:

(a)  prethodna obavijest koja u jasno određenom roku omogućuje korisnicima da dostatno analiziraju utjecaj predloženih promjena i ulože primjedbe, uzimajući pritom u obzir administratorovu procjenu ukupnih okolnosti;

(b)  mogućnost da korisnici ulože primjedbe o tim izmjenama i da administratori odgovore na te primjedbe, s time da te primjedbe moraju biti dostupne svim korisnicima na tržištu nakon što završi razdoblje savjetovanja, osim ako podnositelj primjedbe zatraži povjerljivost podataka.

4.  Administratori referentnih vrijednosti za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti usklađenih s Pariškim sporazumom redovito, a najmanje jednom godišnje, ispituju svoju metodologiju kako bi osigurali da se njima pouzdano odražavaju navedeni ciljevi te imaju uspostavljen postupak za uzimanje u obzir stajališta mjerodavnih korisnika.”.

(1)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(2)

  SL C […], […], str. […].

(3)

  SL C , str.

(4)

  SL L 282, 19.10.2016., str. 4. – 18.

(5)

  COM(2016) 739 final.

(6)

  CO EUR 17, CONCL. 5.

(7)

  SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(8)

  COM(2018) 97 final.

(9)

  Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).

(10)

  Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

(11)

  Preporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (22.11.2018)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

(COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Adina-Ioana Vălean

AMANDMANI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog uredbe

Naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prijedlog

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 o uključivanju pokazatelja održivosti u metodologiju referentnih vrijednosti i o referentnim vrijednostima za pozitivan učinak

(Tekst značajan za EGP)

(Tekst značajan za EGP)

Amandman    2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća30 utvrđuju se jedinstvena pravila za referentne vrijednosti u Uniji te su obuhvaćene različite vrste referentnih vrijednosti. Sve veći broj ulagača provodi strategije niskougljičnih ulaganja i primjenjuje referentne vrijednosti za niske emisije ugljika radi usporedbe ili mjerenja uspješnosti investicijskih portfelja.

(7)  Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća30 utvrđuju se jedinstvena pravila za referentne vrijednosti u Uniji te su obuhvaćene različite vrste referentnih vrijednosti. Sve veći broj ulagača provodi održive strategije ulaganja i primjenjuje referentne vrijednosti radi usporedbe ili mjerenja uspješnosti investicijskih portfelja.

__________________

__________________

30 Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

30 Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

Amandman    3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Velik broj različitih indeksa trenutačno se svrstava u jednu skupinu kao indeksi niskih emisija ugljika. Ti indeksi niskih emisija ugljika upotrebljavaju se kao referentne vrijednosti za investicijske portfelje i proizvode koji se prodaju preko granica. Kvaliteta i cjelovitost referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika utječu na učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta u širokom spektru pojedinačnih i zajedničkih investicijskih portfelja. Mnogi indeksi niskih emisija ugljika koji se upotrebljavaju kao mjerila uspješnosti za investicijske portfelje, posebno za odvojena ulaganja i zajedničke investicijske fondove, utvrđeni su u jednoj državi članici, no njima se koriste upravitelji portfeljima i imovinom u drugim državama članicama. Osim toga, upravitelji portfeljima i imovinom često se štite od rizika izloženosti ugljiku upotrebom referentnih vrijednosti utvrđenih u drugim državama članicama.

(8)  Velik broj različitih indeksa trenutačno se svrstava u jednu skupinu kao indeksi niskih emisija ugljika ili indeksi održivosti. Ti indeksi upotrebljavaju se kao referentne vrijednosti za investicijske portfelje i proizvode koji se prodaju preko granica. Kvaliteta i cjelovitost referentnih vrijednosti utječu na učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta u širokom spektru pojedinačnih i zajedničkih investicijskih portfelja. Mnogi indeksi niskih emisija ugljika i indeksi održivosti koji se upotrebljavaju kao mjerila uspješnosti za investicijske portfelje, posebno za odvojena ulaganja i zajedničke investicijske fondove, utvrđeni su u jednoj državi članici, no njima se koriste upravitelji portfeljima i imovinom u drugim državama članicama. Osim toga, upravitelji portfeljima i imovinom često se štite od rizika izloženosti ugljiku i okolišnih rizika upotrebom referentnih vrijednosti utvrđenih u drugim državama članicama.

Amandman    4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Na tržištu su se pojavile različite kategorije indeksa niskih emisija ugljika s različitim razinama ambicioznosti. Iako se s pomoću nekih referentnih vrijednosti želi smanjiti ugljični otisak standardnog investicijskog portfelja, s pomoću drugih se žele odabrati samo sastavnice koje doprinose ostvarivanju cilja temperaturnog povećanja ispod 2 °C utvrđenog u Pariškom klimatskom sporazumu. Unatoč razlikama u ciljevima i strategijama sve se te referentne vrijednosti zajednički promiču kao referentne vrijednosti za niske emisije ugljika.

(9)  Na tržištu su se pojavile različite kategorije indeksa održivosti s različitim razinama ambicioznosti. Unatoč razlikama u ciljevima i strategijama sve se te referentne vrijednosti zajednički promiču kao referentne vrijednosti održivosti.

Amandman    5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10a)  Kao što je zaključila stručna skupina Europske komisije na visokoj razini o održivom financiranju, referentne vrijednosti trebaju se bolje uskladiti s održivošću i odražavati svoju izloženost rizicima za održivost. Ulagateljima su potrebne usporedive i cjelovite informacije o okolišnim rizicima i učinku kako bi ocijenili svoje portfelje i izvan konteksta izloženosti ugljiku. Stroga bi usredotočenost na izloženost ugljiku mogla imati negativne učinke prelijevanja preusmjeravanjem tokova ulaganja prema ciljevima koji podrazumijevaju druge rizike za okoliš. Zbog toga bi administratori referentnih vrijednosti trebali razmotriti i otkriti u kojoj se mjeri aspekti održivosti (okolišni, socijalni i upravljački) odražavaju u metodologiji referentne vrijednosti.

Amandman    6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10b)  Stoga bi svi administratori referentnih vrijednosti u svoje metodologije referentnih vrijednosti trebali uključiti ključne pokazatelje učinkovitosti resursa, koji zajedno s emisijama CO2 obuhvaćaju druge emisije, utjecaj na biološku raznolikost, proizvodnju otpada i uporabu energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, kako je utvrđeno okvirom Komisije za praćenje kružnog gospodarstva, akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo i Rezolucijom Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju;

Amandman    7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10c)  Kako je predložila stručna skupina Komisije na visokoj razini za održivo financiranje, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebalo bi u svoje smjernice o izjavi o referentnoj vrijednosti uključiti upućivanja na okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve te aspekte održivosti. ESMA bi zajedno s Europskom savjetodavnom skupinom za financijsko izvještavanje (EFRAG) trebala razviti smjernice za administratore referentnih vrijednosti u cilju uključivanja pokazatelja kružnog gospodarstva u metodologije referentnih vrijednosti.

Amandman    8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  U nedostatku usklađenog okvira kojim bi se osigurale točnost i cjelovitost glavnih kategorija referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika koje se upotrebljavaju u pojedinačnim ili zajedničkim investicijskim portfeljima, vjerojatno je da će razlike u pristupima država članica stvoriti prepreke za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(11)  U nedostatku usklađenog okvira kojim bi se osigurale točnost i cjelovitost referentnih vrijednosti koje se upotrebljavaju u pojedinačnim ili zajedničkim investicijskim portfeljima, vjerojatno je da će razlike u pristupima država članica stvoriti prepreke za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Amandman    9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Stoga, kako bi se održalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dodatno poboljšali uvjeti njegova funkcioniranja i zajamčila visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja, primjereno je prilagoditi Uredbu (EU) 2016/1011 u cilju utvrđivanja regulatornog okvira za usklađene referentne vrijednosti za niske emisije ugljika na razini Unije.

(12)  Stoga, kako bi se održalo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dodatno poboljšali uvjeti njegova funkcioniranja i zajamčila visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja, primjereno je prilagoditi Uredbu (EU) 2016/1011 u cilju utvrđivanja regulatornog okvira za uključivanje pokazatelja kružnog gospodarstva u metodologije referentnih vrijednosti na razini Unije.

Amandman    10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Nadalje, potrebno je uvesti jasnu razliku između referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak. Iako bi se temeljna imovina u referentnoj vrijednosti za niske emisije ugljika trebala odabrati u cilju smanjenja emisija ugljika portfelja indeksa u odnosu na glavni indeks, indeks pozitivnog ugljičnog učinka trebao bi uključivati samo sastavnice kojima su uštede emisija ugljika veće od emisija ugljika.

(13)  Iako je pokazatelje kružnoga gospodarstva potrebno uključiti u sve metodologije referentnih vrijednosti, trebalo bi uvesti kategoriju referentnih vrijednosti za pozitivan učinak. Temeljna imovina u referentnoj vrijednosti za pozitivan učinak trebala bi uključivati samo sastavnice čiji je neto učinak na temelju usklađenih pokazatelja kružnoga gospodarstva pozitivan.

Amandman    11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Svako društvo čija je imovina odabrana kao temeljna u referentnoj vrijednosti za pozitivan ugljični učinak trebalo bi uštedjeti više emisija ugljika nego što ih proizvodi te stoga imati pozitivan učinak na okoliš. Upravitelji portfeljima i imovinom koji tvrde da provode strategiju ulaganja koja je u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom trebali bi stoga upotrebljavati referentnu vrijednost za pozitivan ugljični učinak.

(14)  Svako društvo čija je imovina odabrana kao temeljna u referentnoj vrijednosti za pozitivan učinak trebalo bi imati pozitivan neto učinak na okoliš. Upravitelji portfeljima i imovinom koji tvrde da provode održivu strategiju ulaganja trebali bi stoga upotrebljavati referentne vrijednosti za pozitivan učinak.

Amandman    12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Velik broj administratora referentnih vrijednosti tvrdi da se njihovim referentnim vrijednostima ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi. Međutim, korisnici tih referentnih vrijednosti nemaju uvijek potrebne informacije o tome u kojoj se mjeri u metodologiji administratora referentnih vrijednosti uzimaju u obzir ti ciljevi. Postojeće informacije često su i nepotpune te ne omogućuju učinkovitu usporedbu za potrebe ulaganja preko granica. Kako bi sudionici na tržištu mogli donositi utemeljene odluke, od administratora referentnih vrijednosti trebalo bi zahtijevati da objave informacije o načinu na koji se u njihovoj metodologiji uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti koja se promiče kao vrijednost kojom se ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi. Te bi informacije trebale biti objavljene i u izjavi o referentnoj vrijednosti. Ta obveza otkrivanja informacija ne bi se trebala primjenjivati na administratore referentnih vrijednosti kojima se ne promiču ili ne uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački ciljevi.

(15)  Korisnici referentnih vrijednosti nemaju uvijek potrebne informacije o tome u kojoj se mjeri u metodologiji administratora referentnih vrijednosti uzimaju u obzir rizike i učinak povezane s ekološkim, društvenim i upravljačkim čimbenicima. Postojeće informacije često su i nepotpune te ne omogućuju učinkovitu usporedbu za potrebe ulaganja preko granica. Kako bi sudionici na tržištu mogli donositi utemeljene odluke, od svih administratora referentnih vrijednosti trebalo bi zahtijevati da objave informacije o načinu na koji se u njihovoj metodologiji uključuju pokazatelji kružnoga gospodarstva za svaku referentnu vrijednost. Te bi informacije trebale biti objavljene i u izjavi o referentnoj vrijednosti.

Amandman    13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Iz istih bi razloga administratori referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak trebali objaviti i koja se metodologija upotrebljava za njihov izračun. Te informacije trebale bi sadržavati opis načina na koji je odabrana i ponderirana temeljna imovina te podatak o tome koja je imovina isključena i zašto. Administratori referentnih vrijednosti trebali bi pojasniti i način na koji se referentne vrijednosti za niske emisije ugljika razlikuju od odnosnog glavnog indeksa, posebno u pogledu primjenjivih pondera, tržišne kapitalizacije i financijskih rezultata temeljne imovine. Radi ocjene načina na koji referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima administrator referentne vrijednosti trebao bi objaviti informacije o tome kako su mjereni ugljični otisak i uštede ugljika temeljne imovine, njihove iznose, uključujući ukupni ugljični otisak referentne vrijednosti, te vrstu i izvor upotrijebljenih podataka. Kako bi se upraviteljima imovinom omogućilo da izaberu najprikladniju referentnu vrijednost za svoju strategiju ulaganja, administratori referentnih vrijednosti trebali bi objasniti logiku na kojoj se temelje parametri njihove metodologije i objasniti na koji način referentna vrijednost pridonosi okolišnim ciljevima, uključujući njezin utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena. Objavljene informacije trebale bi sadržavati i pojedinosti o učestalosti revizija i primijenjenom postupku.

(16)  Iz istih bi razloga administratori referentnih vrijednosti za pozitivan učinak trebali objaviti i koja se metodologija upotrebljava za njihov izračun. Te informacije trebale bi sadržavati opis načina na koji je odabrana i ponderirana temeljna imovina te podatak o tome koja je imovina isključena i zašto. Administratori referentnih vrijednosti trebali bi pojasniti i način na koji se referentne vrijednosti za pozitivan učinak razlikuju od odnosnog glavnog indeksa, posebno u pogledu primjenjivih pondera, tržišne kapitalizacije i financijskih rezultata temeljne imovine. Radi ocjene načina na koji referentna vrijednost doprinosi okolišnim ciljevima administrator referentne vrijednosti trebao bi objaviti informacije o tome kako su mjereni okolišni učinak i rizici temeljne imovine, njihove iznose, uključujući ukupni okolišni otisak referentne vrijednosti, te vrstu i izvor upotrijebljenih podataka. Kako bi se upraviteljima imovinom omogućilo da izaberu najprikladniju referentnu vrijednost za svoju strategiju ulaganja, administratori referentnih vrijednosti trebali bi objasniti logiku na kojoj se temelje parametri njihove metodologije i objasniti na koji način referentna vrijednost pridonosi okolišnim ciljevima. Objavljene informacije trebale bi sadržavati i pojedinosti o učestalosti revizija i primijenjenom postupku.

Amandman    14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)  Osim toga, administrator referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak trebao bi objaviti informacije o pozitivnom ugljičnom učinku cijele temeljne imovine uključene u te referentne vrijednosti i navesti metodu kojom se utvrđuje jesu li uštede emisija veće od ugljičnog otiska ulagateljske imovine.

(17)  Osim toga, administrator referentnih vrijednosti za pozitivan učinak trebao bi objaviti informacije o pozitivnom okolišnom učinku cijele temeljne imovine uključene u te referentne vrijednosti i navesti metodu kojom se utvrđuje je li neto okolišni učinak pozitivan.

Amandman    15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Kako bi se osiguralo trajno poštovanje cilja ublažavanja klimatskih promjena, administratori referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak trebali bi redovito preispitivati svoje metodologije i obavještavati korisnike o primjenjivim postupcima za sve bitne promjene. Pri uvođenju bitne promjene administratori referentnih vrijednosti trebali bi objaviti razloge za tu promjenu i objasniti kako je ta promjena usklađena s početnim ciljevima referentnih vrijednosti.

(18)  Kako bi se osigurala točnost informacija koje se pružaju ulagateljima, administratori referentnih vrijednosti za pozitivan učinak trebali bi redovito preispitivati svoje metodologije i obavještavati korisnike o primjenjivim postupcima za sve bitne promjene. Pri uvođenju bitne promjene administratori referentnih vrijednosti trebali bi objaviti razloge za tu promjenu i objasniti kako je ta promjena usklađena s početnim ciljevima referentnih vrijednosti.

Amandman    16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Kako bi se povećala transparentnost i osigurala odgovarajuća razina usklađenosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi dodatnog utvrđivanja minimalnog sadržaja obveze otkrivanja informacija koja bi se trebala primjenjivati na administratore referentnih vrijednosti koji uzimaju u obzir okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve te radi utvrđivanja minimalnih standarda za usklađivanje metodologije referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak, uključujući metodu za izračun emisija i ušteda ugljika povezanih s temeljnom imovinom, uzimajući u obzir metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU31. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(19)  Kako bi se povećala transparentnost i osigurala odgovarajuća razina usklađenosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi dodatnog utvrđivanja minimalnog sadržaja obveze otkrivanja informacija koja bi se trebala primjenjivati na administratore referentnih vrijednosti te radi utvrđivanja minimalnih standarda za usklađivanje uključivanja pokazatelja kružnog gospodarstva u metodologiju referentnih vrijednosti, uključujući metodu za izračun neto okolišnog učinka povezanog s temeljnom imovinom, uzimajući u obzir metode ekološkog otiska proizvoda i organizacija kako su definirane u točki 2. podtočkama (a) i (b) Preporuke Komisije 2013/179/EU31 te pokazatelje kružnog gospodarstva utvrđene u platformi Komisije za praćenje kružnog gospodarstva i u njezinu akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

__________________

__________________

31 Preporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).

31 Preporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).

Amandman    17

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 3. – stavak 1. – točka 23.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23a)  „referentna vrijednost za niske emisije ugljika” znači referentna vrijednost za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire na način da dobiveni referentni portfelj ima manju razinu emisija ugljika u odnosu na imovinu koja podrazumijeva standardnu referentnu vrijednost ponderiranu kapitalom i koja je izrađena u skladu sa standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.;

(23a)  „referentna vrijednost za pozitivan okolišni učinak” znači referentna vrijednost za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire na temelju pozitivnog neto okolišnog otiska i koja je izrađena u skladu sa standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.;

Amandman    18

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 3. – stavak 1. – točka 23.b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23b)  „referentna vrijednost za pozitivan ugljični učinak” znači referentna vrijednost za koju se temeljna imovina, za potrebe podstavka 1. točke (b) podtočke ii. ovog stavka, odabire na temelju činjenice da je njezina ušteda emisija ugljika veća od ugljičnog otiska imovine i koja je izrađena u skladu sa standardima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 19.a stavka 2.;

Briše se.

Amandman    19

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. − podtočka a

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 13. – stavak 1. – točka d

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  objašnjenje načina na koji se u glavnim elementima metodologije utvrđene u točki (a) uzimaju u obzir okolišni, socijalni ili upravljački čimbenici za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti kojom se ostvaruju okolišni, socijalni i upravljački ciljevi ili ih se uzima u obzir;

(d)  objašnjenje načina na koji se u glavnim elementima metodologije utvrđene u točki (a) uzimaju u obzir okolišni, socijalni ili upravljački čimbenici, uključujući ključne pokazatelje kružnog gospodarstva, kao što su emisije CO2, druge emisije, utjecaj na biološku raznolikost, stvaranje otpada i uporaba energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, kako je utvrđeno okvirom Komisije za praćenje kružnog gospodarstva ;

Amandman    20

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 13.a – stavak 2.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2a.  Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se dodatno određuje minimalni sadržaj objašnjenja iz stavka 1. točke (d).

2a.  Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se dodatno određuje minimalni sadržaj objašnjenja iz stavka 1. točke (d) i ažuriraju smjernice o izjavi o referentnoj vrijednosti iz članka 27. stavka 2.a radi uključivanja upućivanja na socijalne, okolišne i upravljačke čimbenike te aspekte održivosti.

Amandman    21

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2016/1011

Glava III. – poglavlje 3.a – glava

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak

Referentne vrijednosti za pozitivan okolišni učinak

Amandman    22

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 19.a – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Zahtjevi utvrđeni u Prilogu III. primjenjuju se na pružanje referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak te na njihovo doprinošenje, zajedno sa zahtjevima iz glave II., III. i IV. ili umjesto njih.

1.  Zahtjevi utvrđeni u Prilogu III. primjenjuju se na pružanje referentnih vrijednosti za pozitivan okolišni učinak te na doprinošenje njima, zajedno sa zahtjevima iz glave II., III. i IV. ili umjesto njih.

Amandman    23

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 19.a – stavak 2. – uvodni dio

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. radi daljnjeg određivanja minimalnih standarda za referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak, uključujući:

(2)  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. radi daljnjeg određivanja minimalnih standarda za referentne vrijednosti za pozitivan okolišni učinak u skladu s obvezama iz Pariškog klimatskog sporazuma kako su provedene u pravu Unije, uključujući:

Amandman    24

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 19.a – stavak 2. – točka c

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  metodu za izračun emisija i ušteda ugljika povezanih s temeljnom imovinom.

(c)  metodu za izračun emisija ugljika, drugih emisija, utjecaja na biološku raznolikost, nastajanja otpada i uporabe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, povezanih s temeljnom imovinom.

Amandman    25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 27. – stavak 2.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2a.  Za svaki zahtjev iz stavka 2. izjava o referentnoj vrijednosti sadržava objašnjenje načina na koji su uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici za svaku pruženu i objavljenu referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti kojom se ostvaruju ili uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački ciljevi.

2a.  Za svaki zahtjev iz stavka 2. izjava o referentnoj vrijednosti sadržava objašnjenje načina na koji su uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici za svaku pruženu i objavljenu referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti.

Amandman    26

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Uredba (EU) 2016/1011

Članak 27. – stavak 2.b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2b.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. kako bi se dodatno odredile informacije iz stavka 2.a.

2b.  Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte, kako bi se dodatno odredile informacije iz stavka 2.a radi ažuriranja smjernica o izjavi o referentnoj vrijednosti da bi se obuhvatila upućivanja na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike te aspekte održivosti.

Amandman    27

Prijedlog uredbe

Prilog I – podnaslov 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak

Referentne vrijednosti za pozitivan učinak

Amandman    28

Prijedlog uredbe

Prilog I – podnaslov 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Metodologija referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika

Metodologija referentnih vrijednosti za pozitivan učinak

Amandman    29

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Administrator referentne vrijednosti za niske emisije ugljika sastavlja, dokumentira i objavljuje metodologiju za izračun referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika, pri čemu opisuje sljedeće:

1.  Administrator referentne vrijednosti za pozitivan učinak sastavlja, dokumentira i objavljuje sve metodologije za izračun pokazatelja kružnog gospodarstva, pri čemu opisuje sljedeće:

Amandman    30

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  popis temeljne imovine koja se upotrebljava za izračun referentne vrijednosti za niske emisije ugljika;

(a)  popis temeljne imovine koja se upotrebljava za izračun pozitivnog neto učinka;

Amandman    31

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  kriterije koji se primjenjuju za isključivanje imovine ili poduzeća koja su povezana s razinom ugljičnog otiska ili razinom fosilnih zaliha koja je nespojiva s uključivanjem u referentnu vrijednost za niske emisije ugljika;

(c)  kriterije koji se primjenjuju za isključivanje imovine ili poduzeća s negativnim neto okolišnim učinkom koji su zato nespojivi s uključivanjem u referentnu vrijednost za pozitivan učinak;

Amandman    32

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  kriterije i metode za način na koji se referentnom vrijednosti za niske emisije ugljika mjeri ugljični otisak i uštede ugljika povezani s temeljnom imovinom u portfelju indeksa;

(d)  kriterije i metode za način na koji se referentnom vrijednosti za pozitivan učinak mjeri okolišni učinak povezan s temeljnom imovinom u portfelju indeksa;

Amandman    33

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)  grešku u praćenju između referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i glavnog indeksa;

(e)  grešku u praćenju između referentne vrijednosti za pozitivan učinak i glavnog indeksa;

Amandman    34

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)  pozitivno ponovno ponderiranje imovine s niskim emisijama ugljika u referentnoj vrijednosti za niske emisije ugljika u odnosu na glavni indeks i objašnjenje toga zašto je to ponovno ponderiranje potrebno kako bi se uzeli u obzir odabrani ciljevi referentne vrijednosti za niske emisije ugljika;

(f)  pozitivno ponovno ponderiranje imovine s pozitivnim okolišnim učinkom u referentnoj vrijednosti u odnosu na glavni indeks i objašnjenje toga zašto je to ponovno ponderiranje potrebno kako bi se uzeli u obzir odabrani ciljevi referentne vrijednosti za pozitivan učinak;

Amandman    35

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)  omjer između tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji su u referentnoj vrijednosti za niske emisije ugljika i tržišne vrijednosti vrijednosnih papira u glavnom indeksu;

(g)  omjer između tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji su u referentnoj vrijednosti za pozitivan učinak i tržišne vrijednosti vrijednosnih papira u glavnom indeksu;

Amandman    36

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka h – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)  vrstu i izvor ulaznih podataka upotrijebljenih za odabir imovine ili poduzeća koji ispunjavaju uvjete za referentnu vrijednost za niske emisije ugljika, uključujući:

(h)  vrstu i izvor ulaznih podataka upotrijebljenih za odabir imovine ili poduzeća koji ispunjavaju uvjete za referentnu vrijednost za pozitivan učinak, uključujući:

Amandman    37

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka h – podtočka va (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(va)  učinak koji se temelji na drugim pokazateljima kružnog gospodarstva, kako su utvrđeni okvirom Komisije za praćenje kružnog gospodarstva i akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo, uključujući učinak na biološku raznolikost, proizvodnju otpada i uporabu energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta.

Amandman    38

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)  ukupnu izloženost u pogledu ugljičnog otiska portfelja indeksa i procijenjeni učinak strategije niskougljičnog razvoja koju slijedi ta referentna vrijednost na ublažavanje klimatskih promjena;

(i)  ukupni neto okolišni učinak portfelja indeksa i procijenjeni učinak na okoliš strategije koju slijedi ta referentna vrijednost;

Amandman    39

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 1. – podtočka j

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(j)  obrazloženje za prihvaćanje određene strategije ili cilja metodologije niskih emisija ugljika i objašnjenje o tome zašto je ta metodologija primjerena za izračun ciljeva smanjenja emisija ugljika referentne vrijednosti;

(j)  obrazloženje za prihvaćanje određene strategije okolišne metodologije ili cilja u pogledu održivosti i objašnjenje o tome zašto je ta metodologija primjerena za izračun ciljeva referentne vrijednosti povezanih s okolišnim učinkom i održivosti;

Amandman    40

Prijedlog uredbe

Prilog I – podnaslov 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Metodologija referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

Daljnja metodologija referentnih vrijednosti za pozitivan učinak

Amandman    41

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Administrator referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak, osim obveza koje se primjenjuju na administratora referentne vrijednosti za niske emisije ugljika, objavljuje pozitivan ugljični učinak svake temeljne imovine uključene u referentnu vrijednost i određuje formulu ili izračun koji se upotrebljava kako bi se utvrdilo jesu li uštede emisija veće od ugljičnog otiska ulagateljske imovine ili poduzeća („pozitivan omjer ugljičnog učinka”).

2.  Administrator referentne vrijednosti za pozitivan učinak, osim navedenih obveza objavljuje pozitivan okolišni učinak svake temeljne imovine uključene u referentnu vrijednost i određuje formulu ili izračun koji se upotrebljava kako bi se utvrdio neto učinak.

Amandman    42

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Administratori referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični otisak donose i korisnicima objavljuju postupke te obrazlažu svaku bitnu predloženu promjenu svoje metodologije. Ti postupci moraju biti u skladu s glavnim ciljem stalnog poštovanja ciljeva niskih emisija ugljika ili pozitivnog ugljičnog učinka pri izračunu referentnih vrijednosti. U tim postupcima predviđeno je sljedeće:

3.  Administratori referentnih vrijednosti donose i korisnicima objavljuju postupke te obrazlažu svaku bitnu predloženu promjenu svoje metodologije. Ti postupci moraju biti u skladu s glavnim ciljem stalnog poštovanja ciljeva pozitivnog neto učinka pri izračunu referentnih vrijednosti. U tim postupcima predviđeno je sljedeće:

Amandman    43

Prijedlog uredbe

Prilog I. – točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Administratori referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i pozitivan ugljični učinak redovito ispituju svoju metodologiju kako bi osigurali da se njima pouzdano odražavaju relevantni ciljevi niskih emisija ugljika ili pozitivnog ugljičnog učinka te imaju uspostavljen postupak za uzimanje u obzir stajališta mjerodavnih korisnika.

4.  Administratori referentnih vrijednosti za pozitivan učinak redovito ispituju svoju metodologiju kako bi osigurali da se njima pouzdano odražavaju navedeni ciljevi te imaju uspostavljen postupak za uzimanje u obzir stajališta mjerodavnih korisnika.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

Referentni dokumenti

COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

5.7.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

5.7.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Adina-Ioana Vălean

21.6.2018

Datum usvajanja

20.11.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

18

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Bas Eickhout, Francesc Gambús, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Bolesław G. Piecha, John Procter, Julia Reid, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Cristian-Silviu Buşoi, Nicola Caputo, Michel Dantin, Martin Häusling, Gesine Meissner, Tilly Metz, Ulrike Müller, Sirpa Pietikäinen, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mercedes Bresso, Innocenzo Leontini, Olle Ludvigsson, Ana Miranda

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

ALDE

Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Valentinas Mazuronis, Gesine Meissner, Ulrike Müller, Frédérique Ries

NI

Zoltán Balczó

PPE

Innocenzo Leontini, Sirpa Pietikäinen

S&D

Biljana Borzan, Paul Brannen, Mercedes Bresso, Nicola Caputo, Nessa Childers, Seb Dance, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Olle Ludvigsson, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Marco Affronte, Bas Eickhout, Martin Häusling, Benedek Jávor, Tilly Metz, Ana Miranda

18

-

ECR

Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

EFDD

Julia Reid

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Michel Dantin, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Esther Herranz García, Giovanni La Via, Peter Liese, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Adina-Ioana Vălean

3

0

ECR

Mark Demesmaeker, John Procter

EFDD

Sylvie Goddyn

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak

Referentni dokumenti

COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD)

Datum podnošenja EP-u

24.5.2018

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

5.7.2018

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

5.7.2018

ITRE

5.7.2018

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

ITRE

18.6.2018

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Neena Gill

31.5.2018

 

 

 

Razmatranje u odboru

18.10.2018

19.11.2018

 

 

Datum usvajanja

13.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Jonás Fernández, Stefan Gehrold, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Barbara Kappel, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Ana Miranda, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Ralph Packet, Dariusz Rosati, Anne Sander, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Mady Delvaux, Manuel dos Santos, Ramón Jáuregui Atondo, Syed Kamall, Lieve Wierinck

Datum podnošenja

20.12.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

42

+

ALDE

Petr Ježek, Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Syed Kamall, Bernd Lucke, Ralph Packet, Kay Swinburne

EFDD

Marco Valli

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Matt Carthy, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

PPE

Stefan Gehrold, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Mady Delvaux, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alex Mayer, Manuel dos Santos, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Ana Miranda, Molly Scott Cato

1

-

ENF

Marco Zanni

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 11. siječanja 2019.Pravna napomena