Postupak : 2018/2152(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0003/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0003/2019

Rasprave :

PV 30/01/2019 - 26
CRE 30/01/2019 - 26

Glasovanja :

PV 31/01/2019 - 9.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0054

IZVJEŠĆE     
PDF 211kWORD 64k
10.1.2019
PE 627.568v02-00 A8-0003/2019

o Godišnjem izvješću za 2017. o zaštiti financijskih interesa Europske unije – Borba protiv prijevara

(2018/2152(INI))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Marian-Jean Marinescu

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Godišnjem izvješću za 2017. o zaštiti financijskih interesa Europske unije – Borba protiv prijevara

(2018/2152(INI))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir članak 310. stavak 6. i članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću od 3. rujna 2018. naslovljeno „29. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv prijevara – 2017.” (COM(2018)0553) i njegove popratne dokumente ((SWD(2018)0381), (SWD(2018)0382, SWD(2018)0383, SWD(2018)0384, SWD(2018)0385) i SWD (2018)0386)),

–  uzimajući u obzir izvješće OLAF-a za 2017.(1) i izvješće o radu nadzornog odbora OLAF-a za 2017. godinu,

  uzimajući u obzir mišljenje Europskog revizorskog suda br. 8/2018 od 22. studenog 2018. o prijedlogu Komisije od 23. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe o OLAF-u br. 883/2013 u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga koje provodi OLAF,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017., zajedno s odgovorima institucija,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013(2) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i izvješće o preispitivanju te Uredbe sredinom njezina provedbenog razdoblja koje je Komisija objavila 2. listopada 2017. (COM(2017)0589),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2017/1371(3) Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (Direktiva PIF),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939(4) od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012(5) Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002,

–  uzimajući u obzir studiju o kvantificiranju i analizi gubitku prihoda od PDV-a u državama članicama EU-a koju je Komisija naručila 2015. i komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. o akcijskom planu za PDV naslovljenu „Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka” (COM(2016)0148),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14(6), kazneni postupak protiv Taricca i drugih,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-42/17(7), kazneni postupak protiv M.A.S i M.B.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a(8),

–  uzimajući u obzir izvješće od 12. svibnja 2017. o napretku u provedbi komunikacije Komisije „Jačanje borbe protiv krijumčarenja cigareta i drugih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima – sveobuhvatna strategija EU-a (COM(2013)324 od 6. lipnja 2013.)” (COM(2017)0235),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. naslovljenu „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir izvješće kojim je koordinirao OLAF naslovljeno „Prijevare u javnoj nabavi – zbirka upozoravajućih znakova i najboljih praksi” objavljeno 20. prosinca 2017. i priručnik OLAF-a iz 2017. o prijavljivanju nepravilnosti u vezi sa zajedničkim upravljanjem,

  uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ,

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o zaštiti financijskih interesa EU-a – povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučajevima prijevara(9),

  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o suzbijanju korupcije u EU-u od 3. veljače 2014. (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 19/2017 naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”,

  uzimajući u obzir mišljenje br. 9/2018 Europskog revizorskog suda o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (COM(2018)0321),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2018. o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a(10),

  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 26/2018 od 10. listopada 2018. naslovljeno „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0003/2019),

A.  budući da države članice i Komisija u skladu s pravom dijele odgovornost za izvršenje 74 % proračuna Unije za 2017.; međutim, budući da u stvarnosti države članice troše ta sredstva, a Komisija je odgovorna za njihov nadzor preko svojih kontrolnih mehanizama;

B.  budući da bi razumna javna potrošnja i zaštita financijskih interesa EU-a trebali biti ključni elementi politike EU-a, čiji je cilj povećati povjerenje građana osiguravanjem toga da se njihov novac koristi ispravno i učinkovito;

C.  budući da u članku 310. stavku 6. UFEU-a stoji da „Unija i države članice, u skladu s člankom 325., suzbijaju prijevaru i svaki drugi oblik nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije”;

D.  budući da postizanje dobrih rezultata s pomoću procesa pojednostavljenja obuhvaća redovito ocjenjivanje uloženih prihoda, rashoda, ostvarenih rezultata i učinaka preko revizija uspješnosti;

E.  budući da raznolikost pravnih i administrativnih sustava u državama članicama treba riješiti na odgovarajući način kako bi se prevladale nepravilnosti i suzbile prijevare; budući da bi Komisija zbog toga trebala povećati napore kako bi se zajamčilo da se borba protiv prijevara učinkovito provodi te da se ostvaruju konkretniji i povoljniji rezultati;

F.  budući da u članku 325. stavku 2. UFEU-a stoji da: „Radi suzbijanja prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije, države članice poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa”;

G.  budući da EU ima opće pravo djelovati u području antikorupcijskih politika u okviru ograničenja utvrđenih UFEU-om; budući da je člankom 67. UFEU-a utvrđena obveza Unije da osigura visoku razinu sigurnosti, uključujući i sprečavanjem i suzbijanjem kaznenih djela i usklađivanjem kaznenih zakona; budući da je korupcija u članku 83. UFEU-a navedena kao osobito teško kazneno djelo s prekograničnim elementima;

H.  budući da u članku 325. stavku 3. UFEU-a stoji da „države članice koordiniraju svoje djelovanje usmjereno na zaštitu financijskih interesa Unije od prijevara” i da „uz pomoć Komisije organiziraju blisku i redovitu suradnju među nadležnim tijelima”;

I.  budući da je korupcija raširena u državama članicama i da predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskim interesima Unije, što pak predstavlja prijetnju povjerenju u javnu upravu;

J.  budući da je PDV važan izvor prihoda za nacionalne proračune i da su vlastita sredstva od PDV-a činila 12,1 % ukupnog proračuna EU-a za 2017.;

K.  budući da se u Rezoluciji Vijeća 6902/05 od 14. travnja 2005. o sveobuhvatnoj politici EU-a protiv korupcije poziva Komisiju da razmotri sve moguće održive opcije, kao što su sudjelovanje u GRECO-u ili mehanizam za ocjenjivanje i praćenje instrumenata EU-a u vezi s razvojem zajedničkog mehanizma za ocjenjivanje i praćenje;

L.  budući da sustavni i institucionalizirani slučajevi korupcije u određenim državama članicama ozbiljno štete financijskim interesima EU-a i predstavljaju prijetnju demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima;

M.  budući da je u posebnom izvješću Eurobarometra br. 470 o korupciji, koje je objavljeno u prosincu 2017., navedeno da su opća percepcija i stavovi prema korupciji ostali stabilni u usporedbi s 2013., što upućuje na to da nisu zabilježeni nikakvi konkretni rezultati u pogledu jačanja povjerenja građana EU-a u njihove institucije;

Otkrivanje nepravilnosti i izvješćivanje o njima

1.  sa zadovoljstvom primjećuje da se ukupan broj nepravilnosti, bez obzira na to je li riječ o prijevarama ili ne, a koje su prijavljene 2017. godine (15 213 slučajeva) smanjio za 20,8 % u odnosu na 2016. godinu (19 080 slučajeva) i da se njihova vrijednost smanjila za 13 % (s 2,97 milijardi EUR 2016. na 2,58 milijardi EUR 2017.);

2.  ističe da sve nepravilnosti nisu nužno i prijevare te da se moraju jasno razlikovati počinjene pogreške;

3.  primjećuje značajan pad u broju nepravilnosti prijavljenih kao prijevare od 19,3 % u odnosu na prethodnu godinu, čime se nastavlja trend pada koji je počeo 2014.; nada se da taj pad odražava stvarno smanjenje broja prijevara, a ne nedostatke u njihovu otkrivanju;

4.  smatra da je preporučljivo da države članice uže surađuju u pogledu razmjene informacija kako bi se poboljšalo prikupljanje podataka i povećala učinkovitost kontrola;

5.  žali zbog činjenice što više od pola država članica nije donijelo nacionalne strategije za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da potiče preostale države članice da napreduju s donošenjem svojih nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara;

6.  ponovno poziva Komisiju da uspostavi jedinstven sustav za prikupljanje usporedivih podataka o nepravilnostima i slučajevima prijevara od država članica kako bi standardizirala postupak izvješćivanja te zajamčila kvalitetu i usporedivost pruženih podataka;

7.  ističe da mnoge države članice nemaju specifične zakone za borbu protiv organiziranog kriminala, iako je njegova uključenost u prekograničnim aktivnostima i sektorima koji utječu na financijske interese EU-a, kao što je slučaj s krijumčarenjem ili krivotvorenjem valuta, u stalnom porastu;

8.  izražava zabrinutost zbog provjera koje se odnose na financijske instrumente kojima upravljaju posrednici i slabostima koje su otkrivene tijekom provjera registriranih sjedišta korisnika; ističe da se dodjela izravnih i neizravnih zajmova treba uvjetovati objavljivanjem poreznih i računovodstvenih podataka za svaku zemlju te otkrivanjem podataka o stvarnom vlasništvu od strane korisnika i financijskih posrednika uključenih u aktivnosti financiranja;

Prihodi – vlastita sredstva

9.  izražava zabrinutost zbog gubitka prihoda od PDV-a koji je prema statističkim podacima Komisije 2016. iznosio 147 milijardi EUR, što je više od 12 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a, kao i zbog procjene Komisije prema kojoj slučajevi prijevara u vezi s PDV-om u Zajednici Europsku uniju godišnje stoje oko 50 milijardi EUR;

10.  pozdravlja Komisijin akcijski plan za PDV od 7. travnja 2016., čiji je cilj reforma okvira PDV-a, kao i 13 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija usvojila od prosinca 2016. i u kojima se razmatra pomak prema konačnom režimu PDV-a, uklanjaju prepreke e-trgovini koje se odnose na PDV, revidira sustav PDV-a za mala i srednja poduzeća, modernizira politika o stopama PDV-a i rješava pitanje gubitka prihoda od PDV-a; napominje da bi se prijedlogom o „konačnom sustavu” mogle iskorijeniti prijevare s nepostojećim trgovcem u Zajednici (MTIC), ali da neće stupiti na snagu prije 2022.; poziva države članice da brzo provedu reformu sustava PDV-a i da poduzmu neposrednije mjere za kontrolu štete u međuvremenu, među ostalim i u okviru Eurofisca, OLAF-a, EUROPOL-a i budućeg Ureda europskog javnog tužitelja;

11.  pozdravlja presudu Suda Europske unije u predmetu M.A.S. (C-42/17) kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju donošenje učinkovitih i odvraćajućih kaznenih sankcija u slučajevima ozbiljne prijevare koji utječu na financijske interese EU-a u vezi s PDV-om, u skladu s njihovim obvezama iz članka 325. stavaka 1. i 2. UFEU-a;

12.  izražava žaljenje zbog toga što je u istrazi OLAF-a o carinskoj prijevari u Ujedinjenoj Kraljevini, zaključenoj 2017., otkrivena utaja velikog iznosa PDV-a povezana s uvozom u Ujedinjenu Kraljevinu zlouporabom obustave plaćanja PDV-a ili tzv. carinskim postupkom 42; pozdravlja predsudski postupak radi utvrđivanja povrede prava protiv Ujedinjene Kraljevine koji je Komisija pokrenula u svibnju 2018.; podsjeća da je procijenjeno da kumulativni iznos tih gubitaka iznosi otprilike 3,2 milijarde EUR za razdoblje 2013. – 2016., što predstavlja i gubitak za proračun EU-a; zabrinut je zbog toga što nedavno donesene izmjene Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području PDV-a možda nisu dovoljne za sprečavanje prijevara u okviru carinskog postupka 42 te poziva Komisiju da razmotri nove strategije za praćenje robe u okviru tog postupka unutar EU-a;

13.  pozdravlja izmjenu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, koja je donesena 2. listopada 2018., i nada se da će se jačom suradnjom na učinkovit način odgovoriti na ključne aspekte prekogranične prijevare unutar jedinstvenog tržišta poput prijevare s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice;

14.  pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa, kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om;

15.  u tom pogledu naglašava ozbiljnost trenutačne situacije u vezi s prijevarama koje uključuju neplaćanje PDV-a, posebno tzv. kružne prijevare; poziva sve države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti Eurofisca radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv prijevara;

16.  podsjeća da je Sud Europske unije nekoliko puta potvrdio da je PDV financijski interes Unije, nedavno i u predmetu Taricco (C-105/14); međutim, napominje da OLAF zbog nedostatka instrumenata vrlo rijetko provodi istrage o nepravilnostima u vezi s PDV-om; poziva države članice da podrže prijedlog Komisije o pružanju novih instrumenata OLAF-u za rješavanje slučajeva povezanih s PDV-om, kao što su pristup Eurofiscu, VIES-u ili podacima o bankovnim računima;

17.  primjećuje stabilan trend u broju prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju i onih koje se ne smatraju prijevarama povezanih s tradicionalnim vlastitim sredstvima (4647 tijekom 2016., 4636 tijekom 2017.), kao i u povezanim iznosima (537 milijuna EUR 2016. i 502 milijuna EUR 2017.); međutim ističe nejednaku distribuciju nepravilnosti među državama članicama, pri čemu su Grčka (7,17 %), Španjolska (4,31 %) i Mađarska (3,35 %) znatno iznad prosjeka EU-a u pogledu neprikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava, koji iznosi 1,96 %;

18.  s velikom zabrinutošću primjećuje da se posljednjih godina povećao nelegalan uvoz duhana u EU koji je, prema procjenama, odgovoran za godišnji gubitak javnih prihoda u proračunima EU-a i država članica u iznosu od 10 milijardi EUR, i koji istodobno predstavlja čest izvor organiziranog kriminala, uključujući terorizam; smatra da je potrebno da države članice pojačaju napore u borbi protiv tih nezakonitih aktivnosti, primjerice poboljšanjem postupaka za suradnju i razmjenu informacija među državama članicama;

19.  smatra da je kombinacija različitih metoda otkrivanja (kontrole pri puštanju u promet i nakon puštanja u promet, inspekcije koje provode službe za borbu protiv prijevara i druge metode) najučinkovitiji način za otkrivanje prijevara i da učinkovitost svake metode ovisi o dotičnoj državi članici, učinkovitoj koordinaciji njezinih uprava i sposobnosti relevantnih službi država članica da međusobno komuniciraju;

20.  zabrinut je što neke države članice redovito ne prijavljuju nijedan slučaj prijevare; poziva Komisiju da istraži tu situaciju jer smatra da je vrlo niska vjerojatnost da su te države članice savršene i da u njima nema prijevara; poziva Komisiju da u tim zemljama provodi nasumične provjere na licu mjesta;

21.  žali što je prosječna stopa povrata za slučajeve koji su prijavljeni kao prijevare u razdoblju 1989. – 2017. iznosila samo 37 %; poziva Komisiju da razmotri moguća rješenja za poboljšanje te izrazito loše situacije;

22.  ponavlja poziv Komisiji da svake godine podnosi izvješće o iznosu vlastitih sredstava EU-a vraćenih uslijed preporuka koje je iznio OLAF i da obavijesti o iznosima koje još treba vratiti;

Program EU-a za borbu protiv prijevara

23.  pozdravlja uspostavu Programa EU-a za borbu protiv prijevara, koji će OLAF provesti izravnim upravljanjem (COM(2018)0386), te poziva na to da se od lipnja 2019. bespovratnim sredstvima upravlja elektronički sustavom Komisije za upravljanje elektroničkim bespovratnim sredstvima (eGrants);

Ured europskog javnog tužitelja i njegov budući odnos s OLAF-om

24.  pozdravlja odluku 22 države članice da preko pojačane suradnje uspostave Ured europskog javnog tužitelja; poziva Komisiju da potakne dosad nesklone države članice na pridruživanje Uredu europskog javnog tužitelja;

25.  ističe da bi sporazumi o suradnji između OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja trebali osigurati jasnu podjelu ovlasti kako bi se izbjegli dvostruke strukture, sukob nadležnosti i rupe u zakonu koje nastaju zbog nedostatka nadležnosti;

26.  pozdravlja činjenicu da nacrt proračuna EU-a za 2019. po prvi put uključuje odobrena sredstva za Ured Europskog javnog tužitelja (4,9 milijuna EUR) i inzistira na važnosti toga da Ured europskog javnog tužitelja raspolaže odgovarajućim ljudskim i financijskim sredstvima; napominje da je planirano samo 37 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta europskih tužitelja preostaje samo 14 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realno, posebno s obzirom na to da su se nedavno još dvije države članice odlučile priključiti Uredu europskog javnog tužitelja; stoga zahtijeva pojačano financiranje na početku razdoblja za povećanje broja zaposlenih planirano za 2020. kako bi Ured europskog javnog tužitelja bio potpuno operativan do kraja 2020., kao što je predviđeno Uredbom;

27.  pozdravlja ciljani prijedlog Komisije o reviziji Uredbe br. 833/2013 koji je u prvom redu motiviran osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja; naglašava da bi se buduća suradnja OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja trebala temeljiti na tijesnoj suradnji, učinkovitoj razmjeni informacija i komplementarnosti, izbjegavajući pritom dupliciranje ili sukob nadležnosti;

Borba protiv korupcije

28.  pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama; naglašava da bi u cilju objektivne i sustavne procjene Komisija trebala redovito objavljivati procjenu prijetnji vladavini prava, uključujući rizik od sustavne korupcije, u svakoj državi članici na temelju niza pokazatelja i neovisnih izvješća;

29.  ističe da će nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja OLAF ostati jedini ured odgovoran za zaštitu financijskih interesa EU-a u državama članicama koji je odlučio da se neće pridružiti Uredu europskog javnog tužitelja; ističe da se prema mišljenju 8/2018 Europskog revizorskog suda prijedlogom Komisije o izmjeni Uredbe o OLAF-u ne rješava pitanje slabe učinkovitosti administrativnih istraga koje provodi OLAF; ističe da je važno osigurati da OLAF i dalje bude snažan partner u radu Ureda europskog javnog tužitelja koji u potpunosti funkcionira;

30.  izražava žaljenje zbog činjenice što Komisija više ne smatra da je potrebno objavljivati izvješća o borbi protiv korupcije; žali zbog odluke Komisije da antikorupcijski nadzor uključi u postupak gospodarskog upravljanja u okviru europskog semestra; smatra da je to dodatno smanjilo praćenje od strane Komisije i da su podaci dostupni samo za vrlo mali broj država; nadalje žali zbog toga što je ta promjena pristupa uglavnom usmjerena na gospodarski učinak korupcije i gotovo u potpunosti zanemaruje druge dimenzije korupcije, kao što je povjerenje građana u javnu upravu, pa čak i demokratske strukture država članica; stoga odlučno poziva Komisiju da nastavi s objavljivanjem svojih izvješća o borbi protiv korupcije; ponavlja svoj poziv Komisiji da se uključi u sveobuhvatniju i dosljedniju politiku EU-a za borbu protiv korupcije, uključujući dubinsku ocjenu antikorupcijskih politika u svakoj državi članici;

31.  ponavlja da učinak „kružnih vrata” može biti štetan za odnose između institucija i interesnih skupina; poziva institucije EU-a da razviju sustavan i proporcionalan pristup tom problemu;

32.  žali zbog činjenice da Komisija nije potaknula sudjelovanje EU-a u Skupini država za borbu protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe; poziva Komisiju da što prije ponovno započne pregovore s GRECO-om kako bi se pravodobno ocijenila njezina usklađenost s Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv korupcije te da uspostavi interni mehanizam evaluacije za institucije EU-a ;

33.  ponovno poziva Komisiju da na temelju zahtjeva iz Stockholmskog programa izradi sustav jasnih pokazatelja i lako primjenjivih jedinstvenih kriterija za mjerenje razine korupcije u državama članicama i za ocjenjivanje njihovih politika za borbu protiv korupcije; poziva Komisiju da izradi indeks korupcije za rangiranje država članica; smatra da bi indeks korupcije mogao ponuditi čvrstu osnovu na kojoj bi Komisija mogla izraditi svoj mehanizam kontrole za pojedinu državu pri kontroli potrošnje sredstava EU-a;

34.  podsjeća da Komisija nema pristup informacijama koje su razmijenile države članice u cilju sprečavanja i borbe protiv prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice, koje se uobičajeno nazivaju kružnim prijevarama; smatra da bi Komisija trebala imati pristup Eurofiscu kako bi bolje nadzirala, ocjenjivala i poboljšavala razmjenu podataka među državama članicama; poziva sve države članice da, u skladu s preporukom Revizorskog suda, sudjeluju u svim područjima djelovanja Eurofisca kako bi omogućile i ubrzale razmjenu informacija s pravosudnim tijelima i tijelima za kazneni progon kao što su Europol i OLAF; poziva države članice i Vijeće da Komisiji omoguće pristup tim podacima u cilju poticanja suradnje, jačanja pouzdanosti podataka i borbe protiv prekograničnog kriminala;

Javna nabava

Digitalizacija

35.  napominje da se kroz javnu nabavu troši znatan iznos javnih ulaganja (2 bilijuna EUR godišnje); naglašava prednosti e-javne nabave u borbi protiv prijevara, među kojima ističe uštede za sve strane, povećanu transparentnost te pojednostavljene i skraćene postupke;

36.  poziva Komisiju da izradi okvir za digitalizaciju svih postupaka provedbe politika EU-a (pozivi na podnošenje prijedloga, prijave, ocjenjivanje, provedba, plaćanja) koji će se primjenjivati u svim državama članicama;

37.  žali zbog činjenice da se samo nekoliko država članica koristi novim tehnologijama za sve važne korake u postupcima javne nabave (e-objava, elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje, elektroničko podnošenje ponuda, e-evaluacija, e-dodjela, e-naručivanje, elektroničko izdavanje računa i e-plaćanje); poziva države članice da najkasnije do srpnja 2019. na internetu stave na raspolaganje sve obrasce za postupke javne nabave i javno dostupne registre ugovora u strojno čitljivom formatu;

38.  poziva Komisiju da uspostavi poticaje za stvaranje elektroničkog profila javnih naručitelja za one države članice u kojima takvi profili nisu dostupni;

39.  pozdravlja rokove koje je Komisija utvrdila za uvođenje e-javne nabave u EU-u i poziva Komisiju da djeluje u skladu s time;

Sprečavanje prijevara i rane faze postupaka javne nabave

40.  smatra da su aktivnosti sprečavanja vrlo važne za smanjenje pojave prijevara u okviru potrošnje novca EU-a i da je prelazak na e-javnu nabavu veliki korak prema sprečavanju prijevara i promicanju integriteta i transparentnosti;

41.  pozdravlja uspostavu sustava ranog otkrivanja i isključenja i smatra da je kombinacija različitih metoda otkrivanja (kontrola) u ranim fazama podnošenja ponuda za projekte najučinkovitiji način sprečavanja prijevara jer omogućuje preusmjeravanje sredstava u druge projekte;

42.  pozdravlja smjernice koje je izradio Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) o upozoravajućim znakovima i najboljim praksama u području javne nabave i izvješćivanja o nepravilnostima;

43.  pozdravlja pojednostavljenje financijskih pravila primjenjivih na opći proračun EU-a i smatra da daljnje pojednostavljenje povećava učinkovitost; nada se da će drugi korisnici sredstava Unije imati veću korist od pojednostavljenih troškovnih opcija;

Postupci uvoza

44.  napominje da carine čine 14 % proračuna EU-a i smatra da njihova neučinkovita primjena i nedostatak usklađenih pravila negativno utječu na financijske interese Unije;

45.  napominje da carinske službe raznih država članica razmjenjuju informacije o potencijalnim prijevarama kako bi se zajamčilo poštovanje carinskih propisa (uzajamna pomoć); smatra da je komunikacija jednostavnija u slučajevima u kojima je navođenje pošiljatelja na carinskoj uvoznoj deklaraciji obvezno i poziva Komisiju da to navođenje učini obveznim u svim državama članicama najkasnije do srpnja 2019.;

46.  izražava zabrinutost zbog carinskih inspekcija i prikupljanja carinskih pristojbi, koje su jedan od izvora vlastitih sredstava proračuna EU-a; ističe da carinska tijela država članica obavljaju inspekcije kojima se provjerava poštuju li uvoznici pravila o carinama i uvozu te poziva Komisiju da zajamči da su inspekcije na granicama EU-a prikladne i usklađene, čime se jamče sigurnost i gospodarski interesi Unije, te da se posebice obveže na suzbijanje trgovine nezakonitim i krivotvorenim proizvodima;

47.  žali zbog toga što je pri uvođenju novih informatičkih sustava za carinsku uniju došlo do niza kašnjenja tako da neki od ključnih sustava neće biti dostupni do rokova u 2020. utvrđenih u Carinskom zakoniku Unije. ističe da je brz prelazak na carinsko okruženje bez papira ključno kako bi se osiguralo da carinske uprave rade kao da su jedan subjekt; poziva Komisiju i države članice da doprinesu završetku i financijskoj održivosti carinskih informacijskih sustava EU-a;

48.  pozdravlja 11 zajedničkih carinskih operacija OLAF-a koje su bile uspješno usmjerene na razne prijetnje, kao što su prijevara s prihodima, nezakonita kretanja gotovine, krivotvoreni proizvodi, krijumčarenje cigareta i narkotici; također pozdravlja otkrivanje nepravilnosti nakon obavijesti o uzajamnoj pomoći koje je objavio OLAF, posebno u pogledu prijevara sa solarnim pločama;

49.  ističe da su potrebne usklađene i standardizirane carinske provjere na svim mjestima ulaska zato što neravnoteža u provedbi carinskih provjera u državama članicama otežava uspješno funkcioniranje carinske unije;

Rashodi

50.  pozdravlja znatan pad u broju prijavljenih slučajeva prijevara u ruralnom razvoju (272 slučaja 2016., 133 slučaja 2017.) i posljedični pad u vrijednosti prijevara s 47 milijuna EUR na 20 milijuna EUR: međutim napominje da se u izravnoj potpori poljoprivredi događa suprotni trend jer je vrijednost nepravilnosti prijavljenih kao prijevare znatno porasla s 11 milijuna EUR na 39 milijuna EUR, a prosječna financijska vrijednost svakog slučaja porasla je za 227 %; nada se da to ne predstavlja negativan trend;

51.  očekuje da će pojednostavljenje administrativnih propisa na koje se pozivalo u zajedničkim odredbama za razdoblje 2014. – 2020. omogućiti smanjenje broja nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama, otkrivanje slučajeva prijevara i poboljšanje pristupa korisnika fondovima Unije;

52.  poziva Komisiju da nastavi sa svojim naporima u standardizaciji nomenklature pogrešaka povezanih s rashodima jer podaci pokazuju da različite države članice prijavljuju iste pogreške pod različitim kategorijama (SWD(2018)0386);

53.  naglašava činjenicu da je sposobnost otkrivanja ključna značajka u kontekstu ciklusa borbe protiv prijevara, koja doprinosi djelotvornosti i učinkovitosti sustava za zaštitu proračuna EU-a; stoga pozdravlja činjenicu da su najaktivnije države članice u otkrivanju i izvješćivanju o nepravilnostima koje su potencijalno prijevare bile Poljska, Rumunjska, Mađarska, Italija i Bugarska, koje zajedno bilježe 73 % nepravilnosti prijavljenih kao prijevare u zajedničkoj poljoprivrednoj politici u razdoblju 2013. – 2017.; u tom pogledu ističe da jedna numerička procjena iznesenih izvješća može dovesti do pogrešne percepcije uspješnosti kontrola; stoga poziva Komisiju da nastavi podupirati države članice u cilju poboljšanja kvalitete i broja kontrola te da podijeli najbolje prakse u borbi protiv prijevara;

54.  napominje da se broj nepravilnosti koje nisu prijavljene kao prijevare u kohezijskoj politici i ribarstvenoj politici (5129 slučajeva 2017.) vratio na razine iz 2013. i 2014. (4695 i 4825 slučajeva) nakon što je dvije godine bio na rekordnoj razini;

55.  ističe da je potpuna transparentnost u opravdavanju rashoda od ključne važnosti, posebno kad je riječ o infrastrukturnim radovima koji se izravno financiraju fondovima EU-a ili financijskim instrumentima; poziva Komisiju da građanima EU-a omogući potpun pristup informacijama o sufinanciranim projektima;

56.  prima na znanje činjenicu da se broj prijavljenih nepravilnosti u pretpristupnoj pomoći 2017. dodatno smanjio te da se postupnim ukidanjem pretpristupnih programa broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevare približio nuli;

Utvrđeni problemi i potrebne mjere

Bolje inspekcije

57.  podupire program Hercule III koji je dobar primjer pristupa koji podrazumijeva najučinkovitije trošenje svakog eura; očekuje da će program koji će ga naslijediti nakon 2020. biti još učinkovitiji;

58.  nada se da će planirana uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama dodatno poboljšati koordinaciju i suradnju za svrhe financiranja među carinskim tijelima i drugim tijelima kaznenog progona preko boljeg partnerstva na razini EU-a;

Transnacionalne prijevare

59.  ističe da bi se sustavom koji bi nadležnim tijelima omogućio razmjenu informacija olakšala unakrsna provjera računovodstvene evidencije za transakcije između dviju država članica ili više njih kako bi se spriječila prekogranična prijevara u odnosu na strukturne i investicijske fondove, čime se jamči transverzalan i cjelovit pristup zaštiti financijskih interesa država članica; ponavlja svoj zahtjev Komisiji da podnese zakonodavni prijedlog o uzajamnoj administrativnoj pomoći u područjima europskog financiranja za koja ne postoje odredbe;

60.  zabrinut je zbog sve veće prijetnje i pojave transnacionalnih prijevara koje je otkrio OLAF; pozdravlja usvajanje izvješća Parlamenta od 25. listopada 2018. o zaštiti financijskih interesa EU-a – povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučajevima prijevara te klauzulu o borbi protiv prijevara koja je uspješno uključena u sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom; poziva Komisiju da generalizira praksu uvrštavanja klauzula o borbi protiv prijevara u sporazume koje EU potpisuje s trećim zemljama;

Zviždači

61.  pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218); nada se da će se njime znatno povećati sigurnost zviždača u Uniji, što će dovesti do velikog poboljšanja financijske zaštite EU-a i vladavine prava; nada se da će stupiti na snagu u bliskoj budućnosti; poziva sve institucije EU-a da u svojim unutarnjim politikama što prije provedu standarde utvrđene u direktivi kako bi se osigurala najviša moguća razina zaštite financijskih interesa Unije; potiče države članice da direktivu provedu u svojim nacionalnim pravnim sustavima s najširim mogućim područjem primjene;

62.  ističe važnu ulogu zviždača u sprečavanju i otkrivanju prijevara te izvješćivanju o njima, kao i potrebu da ih se zaštiti;

Istraživačko novinarstvo

63.  smatra da istraživačko novinarstvo igra ključnu ulogu u poboljšanju potrebne razine transparentnosti u EU-u i državama članicama te da ga i države članice i EU moraju poticati i podržavati;

Duhan

64.  sa zabrinutošću primjećuje da nezakonita trgovina duhanom prema procjenama OLAF-a rezultira godišnjim financijskim gubitcima u proračunima Unije i država članica koji premašuju 10 milijardi EUR;

65.  pozdravlja Protokol Svjetske zdravstvene organizacije o ukidanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima koji je stupio na snagu 25. rujna 2018., nakon što je 27. lipnja 2018. ratificiran od 41. stranke; pozdravlja činjenicu da je prvi sastanak stranaka Protokola održan od 8. do 10. listopada 2018.; međutim, odlučno poziva države članice koje još nisu ratificirale Protokol da to što prije učine; poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u cilju izrade sveobuhvatnog izvješća u kojem se utvrđuju dobre prakse i provedbeni pokusi u vezi sa sustavima za praćenje u državama strankama Protokola; poziva države članice koje su potpisale Protokol, ali ga još nisu ratificirale, da to učine;

66.  podsjeća na odluku Komisije o tome da neće obnoviti sporazum s poduzećem Philip Morris International koji je prestao vrijediti 9. srpnja 2016.; podsjeća da je 9. ožujka 2016. Parlament zatražio od Komisije da ga ne obnovi, ne produlji niti da o njemu ponovno pregovara nakon što on prestane vrijediti; smatra da se ne bi trebali obnavljati niti produživati ni sporazumi s tri ostala duhanska poduzeća (s BAT-om, JTI-em, ITL-om) niti da bi se o njima trebalo ponovno pregovarati; poziva Komisiju da do kraja 2018. podnese izvješće o izvedivosti okončanja preostalih triju sporazuma;

67.  poziva Komisiju da hitro osmisli novi akcijski plan i sveobuhvatnu strategiju EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine duhanom, što je bilo predviđeno za kraj ljeta 2018.;

68.  poziva Komisiju da osigura usklađenost sustava praćenja i sigurnosnih mjera koje države članice moraju uvesti do 20. svibnja 2019. za cigarete i duhan za motanje te do 20. svibnja 2024. za sve ostale duhanske proizvode (cigare, cigarilosi i bezdimni duhanski proizvodi) sa smjernicama o neovisnosti iz Protokola Svjetske zdravstvene organizacije o ukidanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima koje je Europska unija ratificirala 24. lipnja 2016.;

69.  poziva Komisiju da predvidi skrivene rizike kloniranja u pojedinačnim oznakama duhanske industrije za potrebe opskrbljivanja paralelnog tržišta;

70.  za zabrinutošću primjećuje da su se u državama članicama sudske preporuke OLAF-a dosad provodile samo u ograničenoj mjeri; smatra da se takva situacija ne može tolerirati te poziva Komisiju da potakne države članice da u potpunosti provedu preporuke OLAF-a i da utvrde pravila kako bi se olakšala prihvatljivost dokaza koje pronađe OLAF;

Istrage i uloga OLAF-a

71.  pozdravlja prijedlog Komisije o tome da se OLAF-u dodijeli ovlast da istraži pitanja povezana s porezom na dodanu vrijednost; poziva Komisiju da uspostavi određenu razinu transparentnosti izvješća i preporuka OLAF-a nakon zatvaranja svih europskih i nacionalnih postupaka; mišljenja je da bi Komisija nakon donošenja potrebnih izmjena Uredbe o OLAF-u u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja trebala pripremiti temeljitiju i opsežniju modernizaciju okvira za OLAF;

72.  izražava žaljenje zbog terminološke nedosljednosti u izvješćima OLAF-a, npr. zatvorene i zaključene istrage; poziva Komisiju i OLAF da provedu dosljednu terminologiju kako bi se osigurala usporedivost tijekom godina u vezi s izvješćivanjem i rješavanjem slučajeva prijevare;

73.  prima na znanje da trenutačno postoje problemi s OLAF-ovom novom bazom podataka o upravljanju sadržajem (OCM); posebno žali zbog činjenice da je u novoj bazi podataka došlo do nestanka slučajeva; pozdravlja činjenicu da taj problem ima status glavnog prioriteta; poziva Komisiju da Parlamentu dostavi dubinsku ocjenu IT projekta OCM-a, posebno u pogledu osmišljavanja projekta, svih troškova, provedbe, korisničkog iskustva i popisa problema na koje se naišlo, u skladu s preporukama Nadzornog odbora OLAF-a(11);

74.  poziva Komisiju i države članice da zajednički osiguraju da se istrage OLAF-a i država članica međusobno nadopunjuju, da OLAF ima jednake istražne ovlasti u svim državama članicama, uključujući pristup podacima o bankovnim računima, te da su dokazi koje je prikupio OLAF prihvatljivi kao kazneni dokazi kod pravosudnih tijela svih država članica jer je to ključno za učinkovito praćenje OLAF-ovih istraga;

o

o  o

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i nadzornom odboru OLAF-a.

(1)

OLAF, „18. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, 1. siječnja do 31. prosinca 2017.”, 2018.

(2)

SL L 248, 18.9.2013., str. 1.

(3)

SL L 198, 28.7.2017., str. 29.

(4)

SL L 283, 31.10.2017., str. 1.

(5)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(6)

Presuda Suda Europske unije (Veliko vijeće) od 8. rujna 2015., Kazneni postupak protiv Ive Taricca i drugih, 105/14, ECLI:EU:C:2015:555.

(7)

Presuda Suda Europske unije (Veliko vijeće) od 5. prosinca 2017., Kazneni postupak protiv M.A.S i M.B., 42/17, ECLI:EU:C:2017:936.

(8)

SL C 252, 18.7.2018, str. 56.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0419.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0384.

(11)

Mišljenje nadzornog odbora OLAF-a br. 1/2018 o preliminarnom nacrtu proračuna OLAF-a za 2019.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Jonathan Bullock, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Arndt Kohn, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Benedek Jávor, Marian-Jean Marinescu, Péter Niedermüller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Henna Virkkunen


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

20

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová

EFDD

Marco Valli

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

PPE

Ingeborg Gräßle, Marian-Jean Marinescu, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Caterina Chinnici, Arndt Kohn, Péter Niedermüller, Georgi Pirinski, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Benedek Jávor, Bart Staes

1

-

EFDD

Jonathan Bullock

2

0

PPE

Tamás Deutsch

ECR

Ryszard Czarnecki,

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 23. siječanja 2019.Pravna napomena