Postupak : 2017/0230(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0013/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0013/2019

Rasprave :

PV 15/04/2019 - 19
CRE 15/04/2019 - 19

Glasovanja :

PV 16/04/2019 - 8.16
CRE 16/04/2019 - 8.16

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0374

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 1088kWORD 386k
14.1.2019
PE 625.358v02-00 A8-0013/2019

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu; i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

(COM(2018)0646 – C8-0409/2018 – 2017/0230(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Othmar Karas, Pervenche Berès

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu; i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

(COM(2018)0646 – C8-0409/2018 – 2017/0230(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0646),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0409/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. veljače 2018(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za proračune (A8-0013/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Izmijenjeni prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo); Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje); Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala); Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala; Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo; Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata; Uredbe (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja; Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova; Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu; i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(3),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(5),

budući da:

(8)  Stoga je ključno da se financijski sustav može u potpunosti suočiti s ključnim izazovima održivosti. Za to će biti potreban ▌ aktivan doprinos europskih nadzornih tijela za uspostavu odgovarajućeg regulatornog i nadzornog okvira ▌.

(11a)  Postalo je sve važnije promicati dosljedno, sustavno i učinkovito praćenje i procjenu rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma u financijskom sustavu Unije. Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma zajednička je odgovornost država članica te europskih institucija i tijela u okviru njihovih mandata. Države članice i europske institucije trebale bi uspostaviti mehanizme za pojačanu suradnju, koordinaciju i uzajamnu pomoć te u cijelosti iskoristiti sve instrumente i mjere dostupne u okviru postojećeg regulatornog i institucionalnog okvira. Istodobno bi svi uključeni subjekti trebali omogućiti provedbu primjerene kontrole i nadzora nad svojim aktivnostima.

(11aa)  S obzirom na posljedice za financijsku stabilnost koje mogu proizlaziti iz zlouporaba u financijskom sektoru u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, uzimajući u obzir to da je bankarski sektor najčešće taj u kojem pranje novca ili financiranje terorizma imaju sistemski učinak, te na temelju iskustva koje je već stekla u zaštiti bankarskog sustava od tih zlouporaba kao nadležno nadzorno tijelo za sve države članice, EBA bi na razini Unije trebala preuzeti vodeću koordinacijsku i nadzornu ulogu u učinkovitoj zaštiti financijskog sustava od rizika od pranja novca ili financiranja terorizma. Stoga je EBA-i potrebno povjeriti, uz njezine postojeće nadležnosti, i ovlast djelovanja u okviru nadležnosti iz Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 u mjeri u kojoj se ta ovlast odnosi na sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, ako se to odnosi na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru, a na koje se primjenjuju te uredbe. Nadalje, kad bi se ta zadaća koja se odnosi na cijeli financijski sektor u potpunosti povjerila EBA-i, osiguralo bi se optimalno korištenje njezine stručnosti i resursa te se ne bi dovele u pitanje bitne obveze utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849.

(11b)  Kako bi mogla učinkovito izvršavati svoje ovlasti, EBA bi trebala u potpunosti primijeniti sve svoje ovlasti i instrumente u skladu s Uredbom, istodobno poštujući načelo proporcionalnosti. Mjere koje EBA donosi za promicanje integriteta, transparentnosti i sigurnosti u financijskom sustavu te za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma ne smiju prekoračivati ono što je nužno za postizanje ciljeva ove Uredbe ili akata iz članka 1. stavka 2. te pri njihovu donošenju treba voditi računa o prirodi, opsegu i složenosti rizika, poslovnim praksama, poslovnim modelima i veličini subjekata financijskog sektora i tržišta. U skladu s njezinom novom ulogom važno je da EBA prikuplja sve relevantne informacije povezane s aktivnostima pranja novca i financiranja terorizma koje su utvrdila relevantna tijela Unije i nacionalna tijela, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su tim tijelima povjerene na temelju Direktive (EU) 2015/849, a da pritom ne dolazi do nepotrebnog udvostručavanja zadaća. EBA bi te informacije, uz potpuno poštovanje pravila o zaštiti podataka, trebala pohranjivati u centraliziranu bazu podataka i promicati suradnju tijela na način da osigura odgovarajuću distribuciju relevantnih informacija. EBA po potrebi može nacionalnim pravosudnim tijelima dotične države članice i, prema potrebi, europskom javnom tužitelju dostaviti dokaze koje posjeduje, a koji bi mogli dovesti do pokretanja kaznenog postupka.

(11ba)  Na njihov zahtjev, EBA bi trebala pružiti pomoć nadležnim tijelima pri obavljanju njihovih funkcija bonitetnog nadzora. EBA bi isto tako trebala blisko surađivati i, po potrebi, razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima, uključujući Europsku središnju banku, u njezinoj nadzornoj funkciji, s tijelima kojima je povjerena javna dužnost nadzora nad obveznicima navedenim u točkama 1. i 2. članka 2. stavka 1. Direktive (EU) 2015/849, kao i s financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ), uz istodobno uzimanje u obzir postojećih kanala za razmjenu informacija kao što su platforma EU-a za FOJ-eve i mreža FIU.net radi osiguravanja učinkovitosti i izbjegavanja svakog dvostrukog ili nedosljednog djelovanja u sprečavanju i borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(11bb)  Nadalje, EBA bi trebala provoditi provjere aktivnosti nadležnih tijela te procjene rizika koji se odnose na pranje novca i financiranje terorizma. EBA bi trebala preuzeti ulogu utvrđivanja nadzornih i bonitetnih praksi i postupaka u državama članicama kojima se narušava usklađenost i snaga okvira EU-a za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. EBA bi trebala pokrenuti postupak za ispravljanje tih nedostataka i, prema potrebi, predložiti nove regulatorne tehničke standarde.

(11bc)  Nadalje, EBA bi trebala imati vodeću ulogu u doprinošenju olakšavanju suradnje između nadležnih tijela u Uniji i relevantnih tijela u trećim zemljama u vezi s tim pitanjima radi bolje koordinacije djelovanja na razini Unije u bitnim slučajevima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji imaju prekograničnu dimenziju i uključuju treće zemlje.

(11c)  Kako bi se poboljšala učinkovitost nadzorne kontrole poštovanja propisa u području pranja novca i financiranja terorizma te kako bi se osigurala veća koordinacija nacionalnih nadležnih tijela u provedbi pravila u slučaju povrede izravno primjenjivog prava Unije ili nacionalnih mjera kojima se to pravo prenosi, EBA bi trebala imati ovlasti provoditi analizu prikupljenih informacija i, prema potrebi, pokrenuti istrage o navodnim bitnim povredama ili neprimjenjivanju prava Unije o kojima ima saznanja te, u slučaju da postoje dokazi ili važne naznake bitnih povreda, zatražiti od nadležnih tijela da istraže moguće povrede relevantnih pravila, razmotre donošenje odluka i izricanje sankcija financijskim institucijama u kojima od njih zahtijevaju da poštuju svoje pravne obveze. Ta bi se ovlast trebala primjenjivati samo ako EBA ima naznake o postojanju bitnih povreda. Ako posjeduje utemeljene naznake o bitnim povredama, EBA bi bez odgode trebala poduzeti prethodno spomenute mjere. Zahtjevima iz ovog stavka ne bi se smjele dovesti u pitanje nadzorne mjere koje poduzima nadležno tijelo kojemu je zahtjev upućen.

(15a)  S obzirom na to da je važno osigurati učinkovitu primjenu nadzornog okvira Unije za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, od ključne je važnosti provedba neovisnih procjena aktivnosti radi dobivanja objektivnog i transparentnog uvida o nadzornim praksama. U okviru tih procjena EBA bi trebala ocijeniti strategije, kapacitete i resurse nadležnih tijela kako bi se riješili novi rizici povezani s pranjem novca i financiranjem terorizma. Ako se tijekom tih procjena aktivnosti otkriju ozbiljni problemi, koje nadležno tijelo ne može riješiti kako je to primjereno i potrebno, EBA bi trebala objaviti izvješće o neprovođenju daljnjih mjera koje su zatražene te o tome bez odgode obavijestiti Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

(15b) Da bi mogla obavljati svoje zadaće i izvršavati svoje ovlasti, EBA bi trebala moći donositi pojedinačne odluke upućene subjektima financijskog sektora u kontekstu postupka zbog povrede prava Unije i postupka obvezujućeg posredovanja, čak i kad materijalna pravila nisu izravno primjenjiva na subjekte financijskog sektora, nakon što donese odluku upućenu nadležnom tijelu. Ako su materijalna pravila utvrđena u direktivama, EBA bi trebala primjenjivati nacionalne propise kojima se prenose te direktive, osim ako EBA, nakon savjetovanja s Komisijom, ne zauzme stajalište da te direktive nisu na odgovarajući način prenesene u nacionalno zakonodavstvo. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama na datum stupanja na snagu ove Uredbe dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, EBA bi trebala primjenjivati nacionalne propise kojima se utvrđuje primjena tih mogućnosti.

(15b a)    Radi jačanja uloge EBA-e u osiguravanju učinkovitosti nadzorne kontrole poštovanja propisa u području pranja novca i financiranja terorizma te u rješavanju slučajeva povreda ili neprimjenjivanja prava Unije ili nacionalnih mjera za njegovo prenošenje, EBA bi trebala staviti na raspolaganje kanale za prijavljivanje povreda ili neprimjenjivanja prava Unije. EBA bi se trebala pobrinuti za to da se informacije mogu proslijediti anonimno i sigurno. Ako smatra da dostavljene informacije sadrže dokaze ili važne naznake o bitnim kršenjima, EBA osobi koja podnosi prijavu daje povratne informacije.

(24a)  Kako bi se jamčilo da se odluke o mjerama koje se odnose na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma temelje na odgovarajućoj razini stručnosti, potrebno je osnovati stalni interni odbor sastavljen od rukovoditelja nadležnih tijela i tijela zaduženih za nadzor poštovanja propisa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, čiju stručnost i poznavanje različitih poslovnih modela i posebnosti sektora treba u cijelosti uzeti u obzir. Taj će Odbor provjeravati i pripremati odluke koje će EBA donijeti. Kako bi se izbjeglo dupliciranje napora, taj će novi odbor zamijeniti postojeći pododbor za sprečavanje pranja novca osnovan u okviru Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela.

(24aa)  U vezi sa zadaćama EBA-e koje se odnose na sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, Zajednički odbor trebao bi djelovati kao forum u okviru kojeg bi se EBA trebala savjetovati te blisko i redovito surađivati s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju posebnih zadaća EBA-e iz članka 8. stavka 1. točke (l) i zadaća povjerenih Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala kako bi se osiguralo da su različiti poslovni modeli i posebnosti različitih sektora u cijelosti uzeti u obzir.

(24ab)  EBA bi trebala raspolagati odgovarajućim i dostatnim financijskim i ljudskim resursima da bi mogla uspješno doprinositi dosljednom, učinkovitom i djelotvornom sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, unutar svojih nadležnosti koje su joj dodijeljene na temelju ove Uredbe. Dodatne nadležnosti i radno opterećenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala trebalo bi popratiti i dostatnim ljudskim i financijskim resursima.

(24ac)  U skladu s ciljem postizanja usklađenijeg i održivijeg sustava nadzora u Uniji radi sprečavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, Komisija bi, nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima, trebala provesti sveobuhvatnu ocjenu provedbe, funkcioniranja i učinkovitosti posebnih zadaća dodijeljenih EBA-i u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 1. ove Uredbe. Kao dio svoje ocjene, Komisija bi trebala analizirati interakciju između tih zadaća i zadaća dodijeljenih Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Budući da se brojne aktivnosti povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma odvijaju izvan sektora financijskih usluga, Komisija bi trebala, na temelju sveobuhvatne analize troškova i koristi te kako bi osigurala dosljednost, učinkovitost i djelotvornost, ujedno temeljito istražiti mogućnost prenošenja posebnih zadaća u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma na postojeću ili novu posebnu agenciju na razini EU-a. Komisija bi tu ocjenu trebala podnijeti u sklopu svojeg izvješća u skladu s člankom 65. Direktive (EU) 2018/843 i, prema potrebi, zajedno sa zakonodavnim prijedlozima Europskom parlamentu i Vijeću do 11. siječnja 2022.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1. Izmjene Uredbe (EU) br. 1093/2010

Uredba (EU) 1093/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive 2002/87/EZ, Direktive 2009/110/EZ, Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*, Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća**, Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća***, Uredbe (EU) 2015/847**** Europskog parlamenta i Vijeća*****, Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća ******, Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća********* i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na kreditne i financijske institucije i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ i Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća*******, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim se Tijelu dodjeljuju zadaće. Tijelo djeluje i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013********.

Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive (EU) 2015/849(*****) Europskog parlamenta i Vijeća u mjeri u kojoj se ta direktiva primjenjuje na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru. EBA isključivo u tu svrhu obavlja zadaće koje su na temelju bilo kojeg zakonski obvezujućeg akta Unije povjerene Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010. Pri obavljanju tih zadaća Tijelo se savjetuje s tim nadzornim tijelima te ih obavješćuje o svojim aktivnostima koje se odnose na bilo koji subjekt koji je „financijska institucija”, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ili „sudionik financijskih tržišta”, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

* Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).

**Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita Tekst značajan za EGP (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.).

***Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama Tekst značajan za EGP (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.).

****Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).

****Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

*****Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013, str. 63.).

********* Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvještajima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).”;

(aa)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Tijelo također djeluje u području djelatnosti kreditnih institucija, financijskih konglomerata, investicijskih društava, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac, s obzirom na pitanja koja nisu izravno obuhvaćena aktima navedenima u stavku 2., uključujući pitanja korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvješćivanja, pri čemu se vodi računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje Tijela neophodno radi osiguravanja efektivne i dosljedne primjene tih akata.”

(ab)    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. „Cilj Tijela jest zaštita javnog interesa doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti, stabilnosti i efektivnosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzetnika. U okviru svojih nadležnosti Tijelo doprinosi:

(a) poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uključujući posebno pouzdanu, efektivnu i dosljednu razinu regulative i nadzora;

(b) osiguravanju cjelovitosti, transparentnosti, učinkovitosti i urednom funkcioniranju financijskih tržišta;

(c) jačanju međunarodne koordinacije nadzora;

(d) sprečavanju regulatorne arbitraže i promicanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja;

(e) osiguranju da preuzimanje kreditnog rizika i drugih rizika bude primjereno regulirano i nadzirano; ▐

(f) poboljšanju zaštite potrošača i korisnika;

(fa) jačanju nadzorne konvergencije na cijelom unutarnjem tržištu, uključujući promicanje pristupa provođenju poslovnog nadzora koji se temelji na riziku;

(fb) sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

S tim ciljevima, Tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i efektivne primjene akata iz stavka 2., potiče konvergenciju u području nadzora i daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a ▌.

U obavljanju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom Tijelo posvećuje posebnu pozornost svakom sistemskom riziku koji predstavljaju financijske institucije čija bi propast mogla narušiti djelovanje financijskog sustava ili realno gospodarstvo.

Pri provođenju zadaća Tijelo djeluje neovisno i objektivno i na nediskriminirajući i transparentan način, u interesu cijele Unije te poštuje načelo proporcionalnosti. Tijelo primjenjuje načela transparentnosti i integriteta i osigurava jednako postupanje prema svim dionicima u tom pogledu.

Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Tijela ne smiju prekoračivati ono što je potrebno za ostvarenje ciljeva ove Uredbe ili akata iz stavka 2. i moraju biti razmjerni naravi, veličini i složenosti rizika svojstvenih poslovanju institucije ili tržišta na koje utječe djelovanje Tijela.”

(b)  U članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive (EU) 2015/849(*) Europskog parlamenta i Vijeća Europskog parlamenta i Vijeća u mjeri u kojoj se ta Direktiva primjenjuje na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru. EBA isključivo u tu svrhu obavlja zadaće koje su na temelju bilo kojeg zakonski obvezujućeg akta Unije povjerene Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010. Pri obavljanju tih zadaća Tijelo se savjetuje s tim nadzornim tijelima te ih obavješćuje o svojim aktivnostima koje se odnose na bilo koji subjekt koji je „financijska institucija”, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ili „sudionik financijskih tržišta”, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

(*) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)”;

(2)  ▌članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Tijelo čini dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni cilj ESFS-a je osiguranje odgovarajuće provedbe pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osiguralo povjerenje u financijski sustav u cjelini, a korisnicima financijskih usluga osigurala djelotvorna i dovoljna zaštita.”

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. U skladu s načelom lojalne suradnje na temelju članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, sudionici u ESFS-u moraju surađivati uz povjerenje i potpuno uzajamno poštovanje, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te u odnosu na Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

(c)  u stavku 5. umeće se sljedeći podstavak:

„Upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti, ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, svih nadležnih tijela koje se provode u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(2a)  Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Odgovornost Europskog sustava financijskog nadzora

1. Tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (e) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću. Europska središnja banka odgovara Europskom parlamentu i Vijeću u odnosu na izvršenje svojih nadzornih zadaća koje su joj dodijeljene tom Uredbom (EU) br. 1024/2013 u skladu s tom uredbom.

2. Tijelo u cijelosti surađuje s Europskim parlamentom tijekom svih istraga koje Europski parlament provodi u skladu s člankom 226. UFEU-a.

3. Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Tijela, među ostalim i o dužnostima predsjednika te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. To se izvješće objavljuje.

Tijelo u godišnjem izvješću iz prvog podstavka navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadzornim tijelima, o međunarodnim organizacijama ili upravama u trećim zemljama, o pomoći koju je Tijelo pružilo Komisiji u pripremi odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je Tijelo provodilo u skladu s člankom 33.

4. Na zahtjev Europskog parlamenta, predsjednik sudjeluje na saslušanju o rezultatima Tijela koje se održava u Europskom parlamentu. Saslušanje se održava najmanje jednom godišnje. Predsjednik daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja mu postave njegovi zastupnici, kad god se to traži.

5. Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o glavnim djelatnostima Tijela kad god je to zatraženo te najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.c.

6. Osim informacija navedenih u člancima od 11. do 18. i člancima 20. i 33., izvješće također uključuje sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc osnovi.

7. Tijelo usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su mu uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

8. Predsjednik na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom, potpredsjednicima ili koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave obvezne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju članka 226. UFEU-a. Svi sudionici poštuju zahtjeve čuvanja poslovne tajne.

9. Tijelo uspostavlja registar dokumenata i status njihove dostupnosti.

10. Tijelo dostavlja Europskom parlamentu smisleni sažetak svih sastanaka Bazelskog odbora za nadzor banaka, Odbora za financijsku stabilnost i Odbora za međunarodne računovodstvene standarde te svakog drugog relevantnog međunarodnog tijela ili institucije koja je povezana s nadzorom banaka ili na njega utječe.

(3)  Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„(1) financijske institucije” znači svako društvo koje podliježe regulaciji i nadzoru u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2; ”;

(aa)  umeće se sljedeća točka 1.a:

„subjekti financijskog sektora” znači bilo koji subjekt na koji se primjenjuje članak 2. Direktive (EU) 2015/849 i koji je ujedno ili „financijska institucija” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010 ili „sudionik financijskih tržišta” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(b)  točka (2) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i. nadležna tijela kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u pogledu pitanja koja se odnose na zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013;”;

(c)  točka (2) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii. u smislu Direktive 2002/65/EZ nadležna tijela i tijela koja su nadležna za osiguranje da zahtjevi iz te direktive ispunjavaju zahtjeve financijskih institucija;

ii.a u smislu Direktive (EU) 2015/849 nadležna tijela i tijela koja nadziru financijske institucije i nadležna su osigurati da one ispunjavaju zahtjeve iz te direktive kako je utvrđeno u članku 48. te direktive”;

(d)  točka (2) podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:

„iii. s obzirom na sustave osiguranja depozita, tijela koja upravljaju sustavima osiguranja depozita u skladu s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća ili, ako poslovanjem sustava osiguranja depozita upravlja privatno društvo, tijelo javne vlasti koje nadzire te sustave u skladu s tom direktivom i relevantna upravna tijela navedena u toj direktivi; i”;

(e)  u točki (2) dodaju se sljedeće podtočke v. i vi.:

„v. nadležna tijela iz Direktive 2014/17/EU; Uredbe 2015/751, Direktive EU 2015/2366, Direktive 2009/110/EZ, Uredbe (EZ) br. 924/2009 i Uredbe (EU) br. 260/2012;

vi. tijela ili javna tijela vlasti iz članka 20. Direktive 2008/48/EZ.”;

(4)  Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„(2) Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;”;

(b)  točka 4. briše se;

(4a)  Članak 7. mijenja se kako slijedi:

Članak 7.Sjedište

Sjedište Tijela je u Parizu u Francuskoj.

Mjesto sjedišta Tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, da s drugim agencijama Unije podijeli usluge administrativne podrške i usluge upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Tijela. Do... [datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni] i svakih 12 mjeseci nakon toga, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o usklađenosti europskih nadzornih tijela s navedenim zahtjevom.”

(5)  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

-i.  točka (a) mijenja se kako slijedi:

„(a) na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi uspostavi visokokvalitetnih zajedničkih regulatornih i nadzornih standarda i praksi, posebno izradom nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te drugih mjera, uključujući mišljenja u skladu s člankom 16.a;

i.  sljedeća točka (aa) zamjenjuje se sljedećim:

„(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji u kojem se utvrđuju najbolje prakse nadzora, visokokvalitetne metodologije i postupci te se u obzir uzimaju, između ostalog, promjenjive poslovne prakse i poslovni modeli te veličina financijskih institucija i tržišta;

ii.  umeće se sljedeća točka (ab):

„(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji u kojem se utvrđuju najbolje prakse nadzora i visokokvalitetne metodologije i postupci za sanaciju te se u obzir uzimaju, između ostalog, promjenjive poslovne prakse i poslovni modeli te veličina financijskih institucija i tržišta;”

ii.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) doprinosi dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, posebno doprinoseći zajedničkoj kulturi u području nadzora, osiguravajući dosljednu, učinkovitu i efektivnu primjenu akata iz članka 1. stavka 2., sprečavajući regulatornu arbitražu, potičući i prateći nadzornu neovisnost, posredujući u sporovima među nadležnim tijelima i rješavajući te sporove, osiguravajući djelotvoran i dosljedan nadzor nad financijskim institucijama, osiguravajući usklađeno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela i poduzimajući mjere, između ostalog, u izvanrednim situacijama;”

iii.  točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e) organizira i provodi provjere aktivnosti nadležnih tijela uz potporu nadležnih nacionalnih tijela te u tom kontekstu izdaje▐ preporuke upućene tim nadležnim tijelima i utvrđuje najbolje prakse te u tom kontekstu izdaje smjernice radi što bolje usklađenosti rezultata nadzora;

(f) prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova kreditiranja, posebno, građanstva i malih i srednjih poduzeća i u području inovativnih financijskih usluga te kretanja u trendovima u pogledu okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika;

(fa) zajedno s nadležnim tijelima vodi postupak ocjenjivanja rezultata internih modela prema referentnim vrijednostima u cilju analize raspona odstupanja parametara rizika i njihove sposobnosti predviđanja te u tom kontekstu izdaje regulatorne tehničke standarde, smjernice i izvješća;";

iii.a  točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g) provodi tržišne analize radi informiranja o obavljanju funkcija Tijela;”

iv.  točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) potiče, prema potrebi, zaštitu deponenata, potrošača i ulagatelja, posebno u odnosu na nedostatke u prekograničnom kontekstu i uzimajući u obzir povezane rizike”;

iv.a  umeće se sljedeća točka (ia):

„(ia) doprinosi uspostavi zajedničke strategije Unije za financijske podatke;”

iv.b  umeće se sljedeća točka (ka):

„(ka) na svojim internetskim stranicama objavljuje i redovito ažurira sve regulatorne tehničke standarde, provedbene tehničke standarde, smjernice, preporuke te pitanja i odgovore za svaki zakonodavni akt iz članka 1. stavka 2., uključujući preglede koji se odnose na stanje rada koji je u tijeku i planirano vrijeme za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda, nacrta provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te pitanja i odgovora. Pristup tim informacijama osigurava se na svim radnim jezicima Europske unije.

v.  umeće se sljedeća točka (l):

„(l) doprinosi dosljednom, učinkovitom i djelotvornom sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.”;

(b)  ▌stavak 1.a mijenja se kako slijedi:

i.  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) s dužnim obzirom na cilj osiguravanja sigurnosti i stabilnosti financijskih institucija, vodi u cijelosti računa o različitim vrstama, poslovnim modelima i veličinama financijskih institucija.”

ii.  umeće se sljedeća točka (c):

„(c) uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele te integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika.”;

(c)  u stavku 2. mijenja se sljedeće:

i. umeće se točka (ca):

„(ca) izdaje preporuke utvrđene u člancima 29.a i 31.a;”;

(ia) umeće se točka (da):

„(da) izdaje upozorenja u skladu s člankom 9. stavkom 3.;”

(ib) umeću se točke (ga), (gb) i (gc):

„(ga) daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji kako je utvrđeno člankom 16.a.”

(gb) objavljuje odgovore na pitanja, kako je utvrđeno člankom 16.b;

(gc) objavljuje vremenski ograničene dopise o nepoduzimanju mjera, kako je utvrđeno člankom 9.c:”

    ii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) prikuplja potrebne informacije o financijskim institucijama kako je predviđeno u člancima 35. i 35.b;”;

(ca)  stavak 2.a zamjenjuje se sljedećim:

„2.a Pri obavljanju zadaća iz ovog članka, Tijelo strogo poštuje propise prve razine i mjere druge razine te primjenjuje načela proporcionalnosti i bolje regulacije, uključujući procjene učinka, analizu troškova i koristi i otvorena javna savjetovanja.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se zajamčio uključiv pristup svim zainteresiranim stranama, a dionicima omogućilo razumno vrijeme za odgovor. Tijelo pruža i objavljuje povratne informacije o načinu na koji su se informacije i mišljenja iz savjetovanja upotrijebili u nacrtu regulatornih tehničkih standarda, nacrtu provedbenih tehničkih standarda, smjernicama, preporukama i mišljenjima.

Tijelo izrađuje sažetak ulaznih podataka dionika na način kojim se omogućuje usporedivost rezultata javnih savjetovanja o sličnim pitanjima.”

(6)  Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) prikupljanjem i analizom podataka te izvješćivanjem o potrošačkim trendovima, kao što je kretanje troškova i naknada za maloprodajne financijske usluge i proizvode u državama članicama;

(-aa)  u stavku 1. dodaju se točke (da), (db) i (dc):

„(da)  doprinošenjem stvaranju jednakih uvjeta za sve na jedinstvenom tržištu na kojem potrošači i drugi korisnici financijskih usluga imaju pravedan pristup usporedivim financijskim uslugama i proizvodima te pravo na odštetu;

(db)  poticanjem napretka u pogledu reguliranja i nadzora koji bi mogao olakšati postizanje bolje usklađenosti i integracije na razini EU-a; u tu svrhu Tijelo u području svoje stručnosti nadzire prepreke prekograničnoj konsolidaciji ili učinak na nju te može dati mišljenje ili preporuke s ciljem da se utvrde odgovarajući načini za njihovo uklanjanje;

(dc)  koordiniranjem aktivnosti tajne kupnje u okviru nadležnih tijela.”

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo prati nove i postojeće financijske aktivnosti i može donositi smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržišta te konvergencije i učinkovitosti regulatornih i nadzornih praksi.

2a. U okviru svojih nadležnosti Tijelo izrađuje standarde za provođenje nadzora nad poslovanjem koji se upućuju nacionalnim nadležnim tijelima, primjerice u pogledu minimalnih ovlasti i zadaća. ”;

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za proporcionalnost, kako bi se osiguralo da se razlike u naravi, razmjeru i složenosti rizika, promjenjivim poslovnim modelima i praksama te veličini financijskih institucija i tržišta odražavaju u radu Tijela, a Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije, koji okuplja sva relevantna nacionalna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača, radi poboljšanja zaštite potrošača i ostvarenja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom postupanju prema novim ili inovativnim financijskim aktivnostima te pružanja savjeta koje Tijelo iznosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Tijelo tijesno surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka kako bi se izbjegla udvostručavanja, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Tijelo može u Odbor uključiti i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.”;

(ba)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji potrošačima mogu uzrokovati znatnu financijsku štetu ili koji ugrožavaju uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima propisanima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako to zahtijevaju izvanredne situacije, u skladu s i pod uvjetima iz članka 18.

Tijelo čim prije preispituje odluku navedenu u prvom podstavku u odgovarajućim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Tijelo može dvaput obnoviti zabranu ili ograničenje, koji nakon isteka tog razdoblja postaju trajni, osim ako Tijelo ne smatra drukčije.

Država članica može zahtijevati od Tijela da ponovno razmotri svoju odluku. U tom slučaju Tijelo odlučuje hoće li zadržati svoju odluku u skladu s postupkom navedenim u drugom podstavku članka 44. stavka 1.

Tijelo također može procijeniti postoji li potreba za zabranom ili ograničavanjem određenih vrsta financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tomu izvijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.

(6a)  Umeću se sljedeći članci 9.a i 9.b:

„Članak 9.aPosebne zadaće koje se odnose na borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma

1.  U okviru svojih nadležnosti Tijelo preuzima vodeću, koordinacijsku i nadzornu ulogu u promicanju integriteta, transparentnosti i sigurnosti u financijskom sustavu na način da donosi mjere za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma i borbu protiv njih. U skladu s načelom proporcionalnosti, te mjere ne smiju prekoračivati ono što je nužno za postizanje ciljeva ove Uredbe ili akata iz članka 1. stavka 2., te pri njihovom donošenju treba voditi računa o naravi, opsegu i složenosti rizika, poslovnim praksama, poslovnim modelima i veličini subjekata financijskog sektora i tržišta. Te mjere za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma obuhvaćaju sljedeće:

(a)  prikuplja i analizira relevantne informacije od nadležnih tijela i drugih izvora koje se odnose na nedostatke utvrđene u procesima i postupcima, upravljačkim aranžmanima, procjenama sposobnosti i primjerenosti, poslovnim modelima i aktivnostima subjekata financijskog sektora u cilju sprečavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma te mjere koje donesu nadležna tijela, pri čemu se ne dovode u pitanje zadaće koje su tijelima dodijeljene na temelju Direktive (EU) 2015/849. Nadležna tijela sve te informacije dostavljaju Tijelu uz poštovanje svih ostalih obveza u skladu s člankom 35. Tijelo blisko surađuje s financijsko-obavještajnim jedinicama, bez nepotrebnog udvostručavanja zadaća;

(aa)  blisko surađuje i, po potrebi, razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima, uključujući Europsku središnju banku, u njezinoj nadzornoj funkciji, s tijelima kojima je povjerena javna dužnost nadzora nad obveznicima navedenim u točkama 1. i 2. članka 2. stavka 1. Direktive (EU) 2015/849, kao i s financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ), uz istodobno uzimanje u obzir postojećih kanala za razmjenu informacija kao što su platforma EU-a za FOJ-eve i mreža FIU.net radi osiguravanja učinkovitosti i izbjegavanja svakog udvostručavanja ili nedosljednog djelovanja u sprečavanju i borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(b)  osobito izradom nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka i drugih mjera, uključujući mišljenja u skladu s člankom 16.a koja se temelje na zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. izrađuje zajedničke smjernice i standarde za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sektoru te promiče njihovu dosljednu provedbu;

(ba)  pruža pomoć nadležnim tijelima u skladu s njihovim posebnim zahtjevima;

(c)  prati tržišna kretanja i procjenjuje rizike od pranja novca, financiranja terorizma i, po potrebi, dobro porezno upravljanje u financijskom sektoru.

1a.  Za potrebe stavka 1. točke (a) Tijelo izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju praktični načini za prikupljanje relevantnih informacija, uključujući vrstu informacija koju dostavljaju nadležna tijela u vezi s nedostacima utvrđenim u procesima i postupcima, sustavima upravljanja, procjenama sposobnosti i primjerenosti, poslovnim modelima i aktivnostima subjekata financijskog sektora za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao i mjere koje poduzimaju nadležna tijela, bez nepotrebnog udvostručavanja zadaća.

Tijelo dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz stavka 1.a u skladu s člankom 290. UFEU-a.

2.  U skladu s pravilima o zaštiti podataka, Tijelo izrađuje i ažurira centraliziranu bazu podataka s informacijama prikupljenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a). Tijelo jamči analizu informacija te njihovu dostupnost nadležnim tijelima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti. Tijelo može prema potrebi nacionalnim pravosudnim tijelima i nacionalnim nadležnim tijelima dotične države članice i, prema potrebi, europskom javnom tužitelju dostaviti dokaze koje posjeduje, a koji bi mogli dovesti do pokretanja kaznenog postupka.

3.  Tijelo promiče konvergenciju nadzornih procesa iz Direktive (EU) 2015/849 i ocjenjuje strategije, kapacitete i resurse nadležnih tijela u pogledu rješavanja novonastalih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma, među ostalim tako što provodi periodične ▐ preglede u skladu s člankom 30.

Ako se tijekom takvog pregleda otkriju ozbiljni nedostaci u identifikaciji, procjeni ili uklanjanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma i nadležno tijelo ne poduzme mjere kako bi provelo daljnje mjere, koje se smatraju primjerenima i nužnima, kako je navedeno u izvješću iz članka 30. stavka 3., Tijelo objavljuje izvješće o neprovođenju mjera koje su zatražene te o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

4.  Tijelo, po potrebi uz potporu stalnog internog odbora za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, provodi procjene rizika koji se odnose na nadležna tijela stavljanjem glavnog naglaska na nadležna tijela iz članka 4. točke (2) podtočke ii.a radi testiranja njihovih strategija i resursa za uklanjanje i praćenje najvažnijih nastalih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma. Tijelo Komisiju obavješćuje o ishodima tih procjena rizika koji su povezani s pranjem novca i financiranjem terorizma te koji utječu na financijski sektor Unije, među ostalim tako što analizu tih ishoda uključuje u mišljenje koje je obvezno podnijeti u skladu s člankom 6. stavkom 5. Direktive (EU) 2015/849.

5.  U bitnim slučajevima pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na prekogranična pitanja s trećim zemljama Tijelo ima vodeću ulogu u doprinošenju olakšavanju suradnje nadležnih tijela iz Unije i relevantnih tijela iz trećih zemalja.

6.  Tijelo osniva trajni interni odbor za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koji koordinira mjere u cilju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i izrade nacrta odluka koje Tijelo treba donijeti u skladu s člankom 44.

7.  Odborom predsjeda predsjednik Odbora nadzornih tijela i sastoji se od rukovoditelja nadležnih tijela i tijela koja su nadležna osigurati da financijske institucije ispunjavaju zahtjeve iz Direktive (EU) 2015/849. Nadalje, Komisija, ESRB, Nadzorni odbor Europske središnje banke, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu imenovati svatko svojeg predstavnika na visokoj razini da sudjeluje kao promatrač na sastancima odbora, čija se stručnost u pogledu različitih poslovnih modela i posebnosti sektora moraju u cijelosti uzeti u obzir. Odbor može delegirati dio svojih aktivnosti na internu radnu skupinu koja priprema odluke odbora.

Članak 9.bZahtjev za istragu u vezi sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma

1.  Kad je riječ o predmetima koji se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, Odbor nadzornih tijela ili upravni odbor mogu, ako imaju dokaze ili važne naznake o postojanju bitnih povreda, zatražiti od nadležnog tijela iz članka 4. točke (2) podtočke ii.a da istraži je li subjekt financijskog sektora prekršio pravo Unije i, ako se to pravo sastoji od direktiva ili se njime izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, prekršio nacionalne propise kojima se te direktive prenose ili utvrđuje primjena različitih mogućnosti dopuštenih državama članicama na temelju prava Unije, te da razmotri izricanje sankcija tom subjektu zbog tih povreda. Ono može, prema potrebi, od nadležnog tijela iz članka 4. točke (2) podtočke ii.a zatražiti i da razmotri donošenje pojedinačne odluke upućene tom subjektu financijskog sektora u kojoj od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze u skladu s izravno primjenjivim pravom Unije ili u skladu s nacionalnim propisima kojima se te direktive prenose ili utvrđuje primjena različitih mogućnosti dopuštenih državama članicama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja. Ako Tijelo ima utemeljene naznake o bitnim povredama, treba bez odgode poduzeti prethodno spomenute mjere. Zahtjevima iz ovog stavka ne smiju se dovesti u pitanje nadzorne mjere koje poduzima nadležno tijelo kojem je zahtjev upućen.

2.  Nadležno tijelo ispunjava obvezu iz zahtjeva koji mu je upućen u skladu sa stavkom 1. te čim prije, a najkasnije u roku od deset radnih dana obavješćuje Tijelo o mjerama koje je poduzeo ili koje namjerava poduzeti kako bi ispunio obvezu iz tog zahtjeva.

3.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti i obveze Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovog članka, primjenjuje se stavak 17.”;

(6aa)  umeće se sljedeći članak 19.c:

Članak 9.c

Vremenski ograničeni dopisi o nepoduzimanju mjera

1.  U iznimnim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom stavku, Tijelo može, u koordinaciji sa svim relevantnim nadležnim tijelima, izdati vremenski ograničene dopise o nepoduzimanju mjera s obzirom na posebne odredbe prava Unije koje se temelje na zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Ti vremenski ograničeni dopisi predstavljaju privremenu obvezu za Tijelo i za sva nadležna tijela da ne poduzimaju mjere u pogledu neusklađenosti financijskih institucija s posebnim odredbama prava Unije kada se financijske institucije ne mogu uskladiti s tim odredbama zbog jednog od sljedećih razloga:

(a)   financijske institucije bi zbog usklađenosti prekršile druge pravne i regulatorne zahtjeve prava Unije;

(b)  Tijelo smatra da usklađenost nije moguća bez daljnjih mjera druge razine ili smjernica treće razine;

(c)  usklađenost bi nanijela znatnu štetu ili predstavljala prijetnju za bilo koji od sljedećih elemenata: tržišno povjerenje, zaštita potrošača ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i integritet financijskih tržišta ili tržišta robe, stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji.

Tijelo dopise o nepoduzimanju mjera ne izdaje ako smatra da bi oni mogli imati štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na zaštitu potrošača ili ulagatelja, koji je nerazmjeran njihovoj koristi.

2.  U svojem dopisu o nepoduzimanju mjera Tijelo navodi koje specifične odredbe prava Unije podliježu neprovedbi, razloge na osnovi kojih smatra da su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni te datum na koji istječe rok za neprovedbu. Trajanje te neprovedbe ne smije prelaziti šest mjeseci.

3.  Ako odluči izdati dopis o nepoduzimanju mjera, Tijelo o tome odmah izvješćuje Komisiju, Europski parlament i Vijeće. U roku od dva tjedna od primanja te informacije Komisija, Europski parlament ili Vijeće mogu zatražiti od Tijela da preispita svoju odluku. Taj se rok na inicijativu Komisije, Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva tjedna. U slučaju da Komisija, Europski parlament ili Vijeće od njega zatraže da preispita svoju odluku, Tijelo odlučuje hoće li zadržati svoju odluku u skladu s postupkom navedenim u drugom podstavku članka 44. stavka 1.

4.  Ako izda dopis o nepoduzimanju mjera u skladu sa stavcima od 1. do 3., Tijelo to odmah objavljuje na svojim internetskim stranicama. Tijelo preispituje svoju odluku o izdavanju dopisa o nepoduzimanju mjera u odgovarajućim vremenskim razmacima i može je produljiti samo jednom na razdoblje od šest mjeseci. Ako se odluka o izdavanju pisma o nepoduzimanju mjera ne obnovi nakon razdoblja od šest mjeseci ili godine dana, ona automatski prestaje važiti.

(6ab)  Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.Regulatorni tehnički standardi

1. Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktima iz članka 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Tijelo podnosi nacrt regulatornih standarda Komisiji na potvrđivanje. Te tehničke standarde Tijelo istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću radi obavijesti.

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj ograničen je na zakonodavne akte na kojima se temelje. Tijelo obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda što je prije moguće i u potpunosti.

Prije njihovog podnošenja Komisiji Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. Tijelo također traži savjet Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

U roku tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga potvrditi. Komisija može potvrditi nacrt regulatornih tehničkih standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda ne donese odluku o tome hoće li taj standard usvojiti, o tome odmah, a u svakom slučaju prije isteka razdoblja od tri mjeseca, obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih ne može donijeti odluku i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Eventualno kašnjenje u usvajanju nacrta regulatornog standarda ne sprečava Europski parlament i Vijeće da provode svoje ovlasti nadzora u skladu s člankom 13.

Ako ne namjerava potvrditi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava potvrditi djelomično ili uz izmjene, Komisija taj nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća natrag Tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga nije potvrdila ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za izmjene te šalje kopiju svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijinog prijedloga izmjena, te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku tog razdoblja od šest tjedana Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

2. Ako Tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih nije podnijelo nacrt regulatornog tehničkog standarda i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom roku. Europski parlament može pozvati predsjednika Tijela da iznese razloge nepodnošenja nacrta regulatornog tehničkog standarda.

3. Samo ako Tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda, te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni s obzirom na opseg i učinak dotičnih nacrta regulatornih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja. Komisija također traži savjet Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu, Vijeću i Tijelu.

▌Tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana navedenog u četvrtom podstavku Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

4. Regulatorni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Njihov naslov mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standardi”. Te se uredbe ili odluke objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden.

(6b)  U članku 13. stavku 1. briše se drugi podstavak.

(6c)  Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.Provedbeni tehnički standardi

1. Ako Europski parlament i Vijeće povjere Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda provedbenim aktima iz članka 291. UFEU-a te kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., Tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj određuje uvjete primjene tih akata. Tijelo podnosi svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda Komisiji na potvrđivanje. Te tehničke standarde Tijelo istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću radi obavijesti.

Prije podnošenja nacrta provedbenih tehničkih standarda Komisiji Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. Tijelo također traži savjet Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

U roku tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga potvrditi. Komisija može potvrditi nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije. Ako se Komisija u roku za ocjenu ne usprotivi cijelom predloženom provedbenom tehničkom standardu ili njegovu dijelu, on se smatra potvrđenim.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od primitka provedbenog tehničkog standarda ne donese odluku, o tome odmah, a u svakom slučaju prije isteka razdoblja od tri mjeseca, obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih ne može donijeti odluku i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2.

Ako Komisija ne namjerava potvrditi nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava potvrditi djelomično ili uz izmjene, ona ga vraća natrag Tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga ne namjerava potvrditi ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za njegove izmjene te šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijinog prijedloga izmjena, te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz petog podstavka Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je pripremilo Tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2. Ako Tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom roku. Europski parlament može pozvati predsjednika Tijela da iznese razloge nepodnošenja nacrta provedbenog tehničkog standarda.

3. Samo ako Tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom, bez nacrta Tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima provedbenih tehničkih standarda, te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni s obzirom na opseg i učinak dotičnih nacrta provedbenih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja. Komisija također traži savjet Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu, Vijeću i Tijelu.

▌Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana navedenog u četvrtom podstavku Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je pripremilo Tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Tijelom, kako je određeno u ovom članku.

4. Provedbeni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Njihov naslov mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standardi”. Te se uredbe ili odluke objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden.

(7)  Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  ▌stavak 1. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„1. S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i efektivnih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Tijelo izdaje smjernice ili preporuke upućene nadležnim tijelima ili financijskim institucijama.

Tijelo može smjernice i preporuke uputiti i tijelima država članica koja u ovoj Uredbi nisu definirana kao nadležna tijela, ali su ovlaštena osigurati primjenu akata iz članka 1. stavka 2.

Te smjernice i preporuke moraju biti u skladu s nadležnostima iz zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te se u njima mora voditi računa o načelu proporcionalnosti. Tijelo ne izdaje smjernice i preporuke o pitanjima obuhvaćenima ovlaštenjima prve razine za regulatorne ili provedbene tehničke standarde.

1a. U cilju uspostave dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a, Tijelo može izdati smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili financijskim institucijama u svrhu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., na temelju provedbenog postupka „uskladi ili objasni” iz stavka 3. ovog članka. Te smjernice smatraju se prikladnima za usklađenost sa zahtjevima zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. U skladu s navedenim, nadležna tijela i financijske institucije mogu uspostaviti druge prakse koje se odnose na metodu usklađivanja sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo, osim u iznimnim okolnostima, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama, preporukama i, po potrebi, pitanjima i odgovorima koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta su savjetovanja i analize proporcionalne u odnosu na područje primjene, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Tijelo, osim u iznimnim okolnostima, traži i ▌savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37. U slučajevima kada ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete od Interesne skupine za bankarstvo, Tijelo je dužno dati obrazloženje.";

(ba)  umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b, 2.c i 2.d:

„2.a U svrhu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. Tijelo može izdati preporuke jednom nadležnom tijelu ili više njih ili jednoj financijskoj instituciji ili više njih.”

2b. U svojim smjernicama i preporukama Tijelo navodi na koji način doprinosi uspostavi dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a, kako osigurava zajedničku, jedinstvenu i dosljednu primjenu prava Unije i kako se poštuju ovlasti i ograničenja ovlasti iz stavka 1., 1.a i 2.a.

2c. Smjernice i preporuke ne smiju samo reproducirati elemente zakonodavnih akata i odnositi se samo na njih. Prije izdavanja novih smjernica ili preporuka, Tijelo najprije revidira postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjegla udvostručavanja.

2d. Tri mjeseca prije izdavanja smjernica i preporuka iz stavaka 1.a i 2.a, Tijelo obavješćuje Europski parlament i Vijeće o planiranom sadržaju tih smjernica i preporuka.”

(c)  ▌stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„4. U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane, objašnjava kako je Tijelo obrazložilo izdavanje smjernica u skladu sa stavkom 1.a i preporuka u skladu sa stavkom 2.a te navodi sažetak rezultata javnih savjetovanja o tim smjernicama u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. U izvješću se također navodi koje nadležno tijelo nije usklađeno sa smjernicama i preporukama te opisuje kako namjerava osigurati da dotično nadležno tijelo u budućnosti poštuje njezine smjernice i preporuke.”

(d)  dodaju se sljedeći stavci 5., 5.a i 5.b:

„5. Ako dvije trećine članova Interesne skupine za bankarstvo smatra da je Tijelo izdavanjem smjernice u skladu sa stavkom 1.a prekoračilo svoje ovlasti, o tome mogu Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostaviti svoj obrazložen savjet.

5a. Ako barem polovina broja članova Interesne skupine za bankarstvo smatra da je Tijelo prekoračilo svoje ovlasti izdavanjem preporuke u skladu sa stavkom 2.a, o tome mogu Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostaviti svoj obrazložen savjet.

5b. Europski parlament, Vijeće i Komisija od Tijela mogu zahtijevati obrazloženje izdavanja predmetnih smjernica ili preporuka. Komisija po primitku obrazloženja od Tijela ocjenjuje je li područje primjene smjernica ili preporuka u skladu s ovlastima Tijela te šalje svoju ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću. Ako smatraju da je Tijelo prekoračilo svoje ovlasti i nakon što Tijelu pruži priliku za očitovanje, Europski parlament, Vijeće ili Komisija mogu donijeti odluku kojom se od Tijela zahtijeva povlačenje ili izmjena predmetnih smjernica ili preporuka. Prije donošenja takve odluke i kada to zatraži Europski parlament, Komisija daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja postave njegovi zastupnici. Europski parlament može od Komisije zatražiti da donese odluku kojom se od Tijela zahtijeva da povuče ili izmijeni predmetne smjernice ili preporuke. Odluka Komisije objavljuje se.”;

(7a)  Umeću se članci 16.a i 16.b:

„Članak 16.aMišljenja

1. Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Tijelo daje mišljenje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti. Ta mišljenja ne objavljuju se osim ako se tako ne navodi u zahtjevu.

2. Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3. U pogledu procjena iz članka 22. Direktive 2013/36/EU za koje je u skladu s tom Direktivom obvezno savjetovanje među nadležnim tijelima iz dviju ili više država članica, Tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela donijeti i objaviti mišljenje o toj procjeni. Mišljenje se donosi čim prije, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene iz te Direktive.

4. Na njihov zahtjev Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji pružiti stručno mišljenje tijekom redovnog zakonodavnog postupka te za delegirane akte i to o bilo kojem zakonodavnom prijedlogu Komisije u područjima utvrđenima zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Članak 16.bPitanja i odgovori

1. U svrhu tumačenja, praktične primjene ili provedbe odredbi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili povezanih delegiranih i provedbenih akata, smjernica i preporuka donesenih u skladu s tim zakonodavnim aktima, svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela i institucije Unije, može postaviti pitanje Tijelu na bilo kojem službenom jeziku Unije.

Prije podnošenja pitanja Tijelu, financijske institucije razmatraju hoće li pitanje najprije uputiti svojem nadležnom tijelu.

Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje sva dopuštena pitanja u skladu sa stavkom 1., za svaki zakonodavni akt, i to nakon njihova prikupljanja i prije pružanja odgovora.

Taj postupak ne sprečava fizičke ili pravne osobe, uključujući nadležna tijela i institucije Unije, da zatraže povjerljivo stručno mišljenje ili pojašnjenje Agencije.

2. Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje neobvezujuće odgovore na sva pitanja koja su proglašena dopuštenima u skladu sa stavkom 1., za svaki zakonodavni akt, osim ako se takvo objavljivanje kosi s legitimnim interesom fizičke ili pravne osobe koja je postavila pitanje ili ako bi uključivalo rizike za stabilnost financijskog sustava.

3. Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Tijelo se može savjetovati s dionicima u skladu s člankom 16. stavkom 2.

4. Odgovori Tijela smatraju se prikladnima u pogledu usklađenosti sa zahtjevima zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te s povezanim delegiranim i provedbenim aktima kao i smjernicama i preporukama donesenima u skladu s tim zakonodavnim aktima. Nadležna tijela i financijske institucije mogu uspostaviti druge prakse za usklađivanje sa svim primjenjivim pravnim zahtjevima.

5. Tijelo pregledava odgovore na pitanja ako to smatra potrebnim i prikladnim ili najkasnije 24 mjeseca nakon njihove objave radi, ako je potrebno, njihove revizije, ažuriranja ili povlačenja.

6. Tijelo po potrebi pri izradi ili ažuriranju smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. uzima u obzir objavljene odgovore na pitanja.

(8)  Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako nadležno tijelo ne primjenjuje akte iz članka 1. stavka 2., ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja kršenje prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde utvrđene u skladu s člancima od 10. do 15., a posebno ako nije osiguralo da financijska institucija zadovoljava zahtjeve propisane tim aktima, Tijelo djeluje u skladu s ovlastima iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka.

2. Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Interesne skupine za bankarstvo, na temelju potkrijepljenih i dobro obrazloženih informacija relevantnih organizacija ili institucija ili pak na vlastitu inicijativu, a nakon što je izvijestilo dotično nadležno tijelo, Tijelo odgovara na zahtjev i, ako je to prikladno, istražuje navodno kršenje ili neprimjenjivanje prava Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., nadležno tijelo, bez odgode, pruža Tijelu sve informacije koje Tijelo smatra neophodnim za istragu, uključujući i kako se akti navedeni u članku 1. stavku 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35.Tijelo može izravno uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije drugim nadležnim tijelima ili relevantnim financijskim institucijama kad god se traženje informacija od dotičnog nadležnog tijela pokazalo, ili se smatra, nedovoljnim za dobivanje informacija potrebnih u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije. Ako se takav zahtjev upućuje financijskim institucijama, u obrazloženom se zahtjevu objašnjava zašto su informacije potrebne u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije.

Primatelji takvog zahtjeva bez odgode dostavljaju Tijelu jasne, točne i potpune informacije.

Ako se zahtjev za informacije upućuje financijskoj instituciji, Tijelo o tom zahtjevu obavješćuje relevantno nadležno tijelo. Nadležna tijela pružaju Tijelu, na njegov zahtjev, pomoć pri prikupljanju informacija.

3. Tijelo može pokrenuti arbitražni postupak s dotičnim nadležnim tijelom kako bi se raspravilo o mjerama potrebnima za usklađivanje s pravom Unije. Dotično nadležno tijelo istinski surađuje u takvoj arbitraži.

Čim prije, a najkasnije četiri mjeseca nakon početka istrage, Tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije.

U roku deset radnih dana od primitka preporuke nadležno tijelo izvješćuje Tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.

4. U slučaju da nadležno tijelo nije postupilo u skladu s pravom Unije u roku od mjesec dana od primitka preporuke Agencije, Komisija može, nakon što ju je obavijestilo Tijelo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje kojim od nadležnog tijela traži poduzimanje potrebnih mjera radi usklađivanja s pravom Unije. U svojem formalnom mišljenju Komisija uzima u obzir preporuku Tijela.

Komisija mora izdati takvo formalno mišljenje najkasnije tri mjeseca od donošenja preporuke. Komisija to razdoblje može produljiti za mjesec dana.

Tijelo i nadležna tijela Komisiji moraju osigurati sve potrebne informacije.

5. Nadležno tijelo dužno je u roku deset radnih dana od primitka formalnog mišljenja iz stavka 4. izvijestiti Komisiju i Tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi usklađivanja s tim formalnim mišljenjem.

„6.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti i obveze Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. u razdoblju koje je u njemu navedeno te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Tijelo može, ako su relevantni zahtjevi iz akata navedenih u članku 1. stavku 2. izravno primjenjivi na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv pranja novca i financiranja terorizma, subjektu financijskog sektora u kojoj zahtijeva da provede sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Kad je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, kad se relevantni zahtjevi iz akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora, Tijelo može donijeti odluku u kojoj od nadležnog tijela zahtijeva da se uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. u razdoblju koje je u njemu navedeno. Ako nadležno tijelo na poštuje tu odluku, Tijelo može donijeti i odluku u skladu s prvim podstavkom. U tu svrhu Tijelo primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se to pravo sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim su te direktive prenesene. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama koje su na snazi izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno zakonodavstvo kojim se utvrđuje primjena tih mogućnosti.

Odluka Tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija u skladu s ovim člankom stavkom 4.

7.  Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada se poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja u skladu s ovim člankom stavkom 4. ili donose odluke u skladu sa stavkom 6., nadležna tijela moraju se uskladiti s formalnim mišljenjem ili odlukom, ovisno o slučaju.

8. U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo navodi nadležna tijela i financijske institucije koji nisu postupili u skladu s formalnim mišljenjima ili odlukama iz stavaka 4. i 6. ovog članka.

(8a)  Umeće se sljedeći članak 17.a:

„Članak 17.a

Tijelo uspostavlja namjenske kanale za izvješćivanje u svrhu primanja i obrade informacija koje dostavljaju osobe koje podnose prijavu o kršenjima ili neprimjenjivanju prava Unije. Tijelo jamči da se informacije mogu proslijediti anonimno i sigurno. Ako smatra da dostavljene informacije sadrže dokaze ili važne naznake o bitnim kršenjima, Tijelo osobi koja podnosi prijavu daje povratne informacije.”

(8b)  U članku 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako je Vijeće donijelo odluku u skladu sa stavkom 2. te u iznimnim okolnostima kada je potrebno koordinirano djelovanje nadležnih tijela kao odgovor na nepovoljna kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije ili pak zaštitu potrošača i korisnika, Tijelo može donijeti pojedinačne odluke kojima se od nadležnih tijela zahtijeva da poduzmu potrebne mjere u skladu sa zakonodavstvom iz članka 1. stavka 2. radi postupanja u svim takvim događajima, tako da se osigura da financijske institucije i nadležna tijela zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u tom zakonodavstvu.”

(9)  Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučajevima koji su navedeni u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. kao i u svim slučajevima sporova među jednim ili više nacionalnih nadležnih tijela u vezi s primjenom tih akata i ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 17., Tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. u bilo kojim od sljedećih okolnosti:

(a)  na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b)  na vlastitu inicijativu, kada je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih razloga, uključujući na osnovi informacija koje dolaze od sudionika na tržištu ili organizacija potrošača.

Kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva zajednička odluka nadležnih tijela, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima, postojanje spora utvrđuje se na temelju pretpostavke”.;

(b)  umeću se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez odgode obavješćuju Tijelo o nepostizanju dogovora:

(a)  kada je rok za postizanje dogovora nadležnih tijela utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. rok je istekao;

ii. jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih razloga;

(b)  kada rok za postizanje dogovora nadležnih tijela nije utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2., a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i.  jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih razloga; ili

ii.  protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev od drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađenosti s tim aktima Unije, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se odgovara na taj zahtjev.

1b. Predsjednik utvrđuje treba li Tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako intervenira na vlastitu inicijativu, Tijelo o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 47. stavku 3.a i kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Tijelo donese odluku o djelovanju, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka iz stavaka 2. i 3.”;

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere radi rješavanja tog pitanja kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije. Odluka Tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. . Tijelo tom odlukom može od nadležnih tijela zahtijevati opoziv ili izmjenu odluke koju su donijela ili primjenu ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

(d)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Tijelo obavješćuje nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. zajedno, prema potrebi, sa svojom odlukom donesenom u skladu sa stavkom 3.”;

(e)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti i obveze Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Tijela te time ne osigura da financijska institucija ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv pranja novca i financiranja terorizma, subjekt financijskog sektora zadovoljava zahtjeve koji su izravno na nju primjenjivi na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji ili, tom subjektu financijskog sektora u kojoj zahtijeva da provede sve potrebne mjere kako bi ispunilo svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.

Kad je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, Tijelo može donijeti odluku u skladu s prvim podstavkom ako se relevantni zahtjevi iz akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora. U tu svrhu Tijelo primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim su te direktive prenesene. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama koje su na snazi izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno zakonodavstvo kojim se utvrđuje primjena tih mogućnosti.”;

(9a)  Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.Kolegiji nadzornih tijela

1. Tijelo promiče i prati, unutar područja primjene njegovih ovlasti, učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela utvrđenog u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi, Tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Tijela punopravni su članovi kolegija nadzornih tijela te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući nadzore na licu mjesta koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih i, kad je to prikladno, voditi te aktivnosti.

2. Tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i skladnog funkcioniranja kolegija nadzornih tijela za prekogranične institucije diljem Unije, uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije iz članka 23. i, po potrebi, saziva sastanak kolegija.

Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka Tijelo se smatra „nadležnim tijelom” u smislu relevantnog zakonodavstva.

Tijelo može:

(a) prikupljati i razmjenjivati sve relevantne informacije u suradnji s nadležnim tijelima radi olakšavanja rada kolegija i uspostavljanja središnjeg sustava i upravljanja središnjim sustavom koji omogućuje nadležnim tijelima u kolegiju pristup tim informacijama;

(b) pokrenuti i koordinirati testiranja otpornosti na stres na razini Unije u skladu s člankom 32. radi procjene otpornosti financijskih institucija, a posebno sistemskog rizika koji predstavljaju financijske institucije kao što je navedeno u članku 23., na nepovoljna tržišna kretanja i radi procjene mogućnosti povećanja sistemskog rizika u stresnim okolnostima, osiguravajući da se na takva testiranja primjenjuje dosljedna metodologija na nacionalnoj razini te, prema potrebi, upućivanja preporuke nadležnom tijelu da ispravi nedostatke utvrđene u testiranju otpornosti na stres, uključujući provedbu posebnih procjena. Može od nadležnih tijela zatražiti da provedu izravne nadzore te može sudjelovati u takvim izravnim nadzorima kako bi se zajamčila usporedivost i pouzdanost metoda, praksi i rezultata procjena diljem Unije;

(c) promicati djelotvorne i učinkovite nadzorne aktivnosti, uključujući procjenu rizika kojim bi financijske institucije mogle biti izložene, kako je to određeno na temelju postupka nadzornog pregleda ili u stresnim situacijama;

(d) nadzirati, u skladu sa zadaćama i ovlastima navedenima u ovoj Uredbi, zadaće koje obavljaju nadležna tijela; te

(e) tražiti daljnje rasprave kolegija u svim slučajevima u kojima smatra da bi odluka dovela do nepravilne primjene prava Unije ili da ne bi doprinijela cilju konvergencije nadzornih praksi. Ono također može zahtijevati od konsolidirajućeg nadzornog tijela da sazove sastanak kolegija ili da doda točku na dnevnom redu sastanka.

3. Tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kako je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te u skladu s postupkom iz članaka od 10. do 15. kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti primjene s obzirom na odredbe koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela te izdavati smjernice i preporuke koje se donose u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje donose kolegiji nadzornih tijela.

4. Tijelo ima pravno obvezujuću posredničku ulogu u rješavanju sporova među nadležnim tijelima u skladu s postupkom navedenim u članku 19. Tijelo može donositi nadzorne odluke koje su izravno primjenjive na dotičnu instituciju u skladu s člankom 19.”

(10)  Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 22.Opće odredbe

o sistemskim rizicima

1. Tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je definiran Uredbom (EU) br. 1092/2010. Uzima u obzir sve rizike od poremećaja financijskih usluga koji:

(a) su uzrokovani narušavanjem cijelog financijskog sustava ili njegova dijela; i

(b) potencijalno može proizvesti ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo.

Tijelo, prema potrebi, razmatra praćenje i procjenu sistemskog rizika koje su razvili ESRB i Tijelo te odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

2. Tijelo, u suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23., izrađuje zajednički skup kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja (prikaz rizika) za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika.

Tijelo također izrađuje odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres kako bi pomoglo u utvrđivanju onih institucija koje mogu predstavljati sistemski rizik. Te institucije moraju biti pod pojačanim nadzorom te, ako je to potrebno, obuhvaćene postupkom za oporavak i sanaciju iz članka 25.

3. Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2., Tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za financijske institucije kako bi se uzeo u obzir sistemski rizik koji one predstavljaju.

Tijelo mora osigurati da se sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije uzme u obzir prilikom izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima koja su propisana zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

4. Na zahtjev jednog ili više nadležnih tijela, Europskog parlamenta, Vijeća, država članica ili Komisije ili na vlastitu inicijativu, Tijelo može provesti istragu u vezi s posebnom vrstom financijske institucije ili vrstom proizvoda ili načinom postupanja, kako bi procijenilo moguće prijetnje za stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu potrošača ili korisnika i dalo odgovarajuće preporuke za djelovanje dotičnim nadležnim tijelima.

Tijelo u tu svrhu može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, uključujući članke 35. i 35.b..

5. Zajednički odbor osigurava opću i međusektorsku koordinaciju aktivnosti koje se obavljaju u skladu ovim člankom.”

(10a)  U članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Uz savjetovanje s ESRB-om, Tijelo razvija kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika i odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres, što uključuje procjenu mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji financijske institucije predstavljaju u stresnim okolnostima ili rizika koji im prijeti, uključujući mogući sistemski rizik povezan s okolišem. Financijske institucije koje mogu predstavljati sistemski rizik moraju biti pod pojačanim nadzorom te, prema potrebi, obuhvaćene postupcima za oporavak i sanaciju iz članka 25.”

(10b)  U članku 27. stavku 2. treći podstavak briše se.

(11)  Članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  i. umeće se sljedeća točka (aa):

„donosi strateški plan Unije za nadzor u skladu s člankom 29.a;”;

ii.  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

promiče učinkovitu bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima o svim relevantnim pitanjima, uključujući prema potrebi kibersigurnost i kibernapade ▌, u potpunosti poštujući primjenjive odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka koje su predviđene relevantnim zakonodavstvom Unije;”;

iii. iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) uspostavlja sektorske i međusektorske programe izobrazbe, među ostalim i o tehnološkim inovacijama, olakšava razmjenu osoblja i potiče nadležna tijela na češću primjenu sustava upućivanja zaposlenika i ostalih instrumenata;”;

iii.a  umeće se sljedeća točka (ea):

„(ea) uspostavlja sustave praćenja kako bi se procijenili bitni rizici povezani s okolišem, društvom i upravljanjem, pri čemu se vodi računa o Pariškom klimatskom sporazumu s konferencije COP 21;”;

(b)  ▌stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prema potrebi, Tijelo može razviti nove praktične instrumente i konvergencijske alate radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

Tijelo radi uspostave zajedničke kulture u području nadzora izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji, uzimajući na odgovarajući način u obzir narav, opseg i složenost rizika, poslovnih praksi i poslovnih modela te veličinu financijskih institucija i tržišta. Tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o sanaciji za potrebe sanacije financijskih institucija u Uniji, uzimajući na odgovarajući način u obzir narav, opseg i složenost rizika, poslovnih praksi i poslovnih modela te veličinu financijskih institucija i tržišta. U priručniku Unije o nadzoru i u priručniku Unije o sanaciji utvrđuje se najbolja nadzorna praksa i opisuju se visokokvalitetne metodologije i postupci.

Tijelo pri izvršavanju svojih zadaća na odgovarajući način uzima u obzir priručnike o nadzoru, uključujući procjenu mogućih kršenja prava Unije u skladu s člankom 17., rješavanje sporova u skladu s člankom 19., utvrđivanje i ocjenu strateških ciljeva nadzora na razini Unije u skladu s člankom 29.a te provođenje provjera aktivnosti nadležnih tijela u skladu s člankom 30.

Tijelo po potrebi provodi otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) te alatima i instrumentima iz stavka 2. te analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize proporcionalni su s obzirom na opseg, narav i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Tijelo također, prema potrebi, traži mišljenja ili savjet Interesne skupine za bankarstvo.”;

(12)  Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.aStrateški plan nadzora

Unije

1. Tijelo barem svake tri godine i do 31. ožujka, nakon rasprave u Odboru nadzornih tijela i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, trenutačni rad u okviru institucija EU-a i analize, upozorenja i preporuke koje je izdao ERRB, upućuje preporuke nadležnim tijelima u kojima se navode strateški ciljevi i prioriteti nadzora Unije („strateški plan nadzora Unije”), ne dovodeći u pitanje posebne nacionalne ciljeve i prioritete nadležnih tijela. Nadležna tijela u svojim doprinosima određuju aktivnosti nadzora kojima bi Tijelo, prema njihovu mišljenju, trebalo davati prednost. Tijelo dostavlja strateški plan nadzora Unije Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, za njihovu informaciju, i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama.

U strateškom planu nadzora Unije utvrđuju se specifični prioriteti nadzornih aktivnosti radi promicanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi te zajedničke, ujednačene i usklađene primjene prava Unije i radi praćenja mikro-bonitetnih trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti, predviđanja kretanja, uključujući nove poslovne modele, utvrđenih u skladu s člankom 32. Strateškim planom nadzora Unije ne sprečavaju se nacionalna nadležna tijela da primijene najbolje nacionalne prakse temeljeći se na dodatnim nacionalnim prioritetima i kretanjima te se u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.

2. Svako nadležno tijelo ▌posebno obrazlaže usklađenost svojeg godišnjeg programa rada s prioritetima strateškog plana nadzora Unije.

4. Svako nadležno tijelo u okviru svog godišnjeg izvješća uključuje poglavlje o provedbi godišnjeg programa rada.

To poglavlje sadržava najmanje sljedeće informacije:

(a)  opis nadzornih aktivnosti i izravnog nadzora financijskih institucija, tržišnih praksi i ponašanja te financijskih tržišta, i administrativnih mjera i sankcija izrečenih financijskim institucijama koje su odgovorne za povredu prava Unije i nacionalnog prava;

(b)  opis aktivnosti koje su provedene, a nisu bile predviđene u godišnjem programu rada;

(c)  popis aktivnosti koje su bile predviđene u godišnjem programu rada, ali nisu provedene, te ciljeva iz programa koji nisu ostvareni, uz obrazloženje neprovođenja tih aktivnosti i neostvarenja tih ciljeva.

5. Tijelo ocjenjuje informacije utvrđene u posebnom poglavlju iz članka 4. U slučaju bitnih rizika za neostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora Unije, Tijelo upućuje preporuke svakom nadležnom tijelu o načinu otklanjanja relevantnih nedostataka u njegovim aktivnostima.

Tijelo na temelju tih izvješća i vlastite procjene rizika utvrđuje aktivnosti nadležnih tijela koje su od ključne važnosti za provedbu strateškog plana nadzora Unije te prema potrebi provjerava te aktivnosti u skladu s člankom 30.

6. Tijelo javno objavljuje najbolje prakse koje utvrdi tijekom ocjenjivanja godišnjih programa rada.

(13)  Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere aktivnosti nadležnih tijela”;

(b)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, Tijelo periodički provjerava neke ili sve aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog usklađivanja i učinkovitosti rezultata nadzora. Tijelo u tu svrhu izrađuje metode za objektivnu procjenu i usporedbu nadležnih tijela kod kojih je provedena provjera aktivnosti. Pri utvrđivanju nadležnih tijela koja treba provjeriti i pri provjeri aktivnosti u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući relevantne informacije koje su Tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve relevantne informacije od dionika, posebice moguće nedostatke i pogrešno upravljanje nadležnog tijela.

(c)  umeće se sljedeći stavak:

„1a. Za potrebe ovog članka, Tijelo osniva ad hoc odbor za provjere aktivnosti kojim predsjeda ▌Tijelo, a čiji su članovi ▌osoblje Tijela te ga prati i podupire, na dobrovoljnoj i rotirajućoj osnovi, do pet predstavnika različitih nadležnih tijela, ne uključujući nadležno tijelo podložno provjeri ▌.”

(d)  stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i. i. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere uključuju, ali se ne ograničavaju na procjenu sljedećeg:”;

ii.  ii. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) adekvatnosti resursa, stupnja neovisnosti te sustava upravljanja nadležnog tijela, s posebnim naglaskom na učinkovitoj primjeni akata Unije iz članka 1. stavka 2., te kapaciteta za odgovor na tržišna kretanja;”;

ii.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) djelotvornosti i ostvarenog stupnja konvergencije u primjeni prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, smjernice i preporuke donesene u skladu s člancima od 10. do 16., kao i opsega u kojem nadzorna praksa ostvaruje ciljeve navedene u pravu Unije, uključujući ciljeve zajedničke kulture u području nadzora iz članka 29. i strateški plan nadzora Unije iz članka 29.a;

ii.b  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„ (c) primjene najboljih praksi koje su razvila neka nadležna tijela;”

(e)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Tijelo izrađuje izvješće o rezultatima provjere aktivnosti. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima i potrebnima nakon provjere aktivnosti. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 16., te mišljenja, u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a), upućenih relevantnim nadležnim tijelima.

▌Tijelo objavljuje dodatno izvješće u pogledu usklađenosti s traženim daljnjim mjerama.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16., Tijelo uzima u obzir rezultate provjere aktivnosti, kao i sve druge informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju najkvalitetnijih nadzornih praksi.”;

(f)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Tijelo dostavlja Komisiji mišljenje ako, na temelju rezultata provjera aktivnosti ili svih drugih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, smatra da je potrebno daljnje usklađivanje propisa Unije koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela iz perspektive Unije ili ako smatra da nadležno tijelo nije primijenilo zakonodavne akte iz članka 1. stavka 2. ili ih je primijenilo na način kojim se krši pravo Unije;

(g)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Tijelo objavljuje izvješća iz stavka 3., uključujući izvješće o neprovođenju mjera, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadležno tijelo koje podliježe provjeri aktivnosti poziva se na očitovanje o izvješću prije njegove objave. Tijelo prije objave po potrebi uzima ta očitovanja u obzir. Tijelo može objaviti ta očitovanja kao prilog izvješću, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava ili ako se nadležno tijelo protivi objavljivanju. Izvješće Tijela iz stavka 3. te smjernice, preporuke i mišljenja Tijela iz stavka 3.a objavljuju se istodobno.

(14)  ▌članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. podstavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) poduzimanjem ▌odgovarajućih mjera u slučaju kretanja koja mogu ugroziti funkcioniranje financijskih tržišta s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;”

(b)  u stavku 1. podstavku 1. umeće se sljedeća točka (ea):

„(ea) poduzimanjem odgovarajućih mjera za olakšanje uvođenja tehnoloških inovacija s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;”

(c)  dodaje se stavak 1.a:

„1.a Tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi olakšalo ulazak na tržište subjekata ili proizvoda koji se oslanjaju na tehnološke inovacije. Kako bi doprinijelo uspostavi zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, kad je to relevantno uz potporu Odbora za financijske inovacije, osobito razmjenom informacija i najboljih praksi. Tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”

(15)  Umeće se sljedeći članak 31.a:

„Članak 31.aKoordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika

1.  Tijelo redovito koordinira nadzorne mjere nadležnih tijela radi promicanje konvergencije u području nadzora u smislu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti sudionika financijskih institucija te u vezi s njihovim prijenosima rizika u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije, u skladu sa stavcima 2. i 3.▐. U okviru svojih nadležnosti, nadležna tijela snose krajnju odgovornost za odobrenje, nadzor i provedbu odluka u pogledu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti, kao i prijenosa rizika.

2. Nadležna tijela obavješćuju Tijelo ako financijskoj instituciji nad kojom bi dotično nadležno tijelo provodilo nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. namjeravaju izdati odobrenje za rad ili je registrirati te ako je poslovnim planom te financijske institucije predviđena eksternalizacija ili delegiranje znatnog dijela njezinih aktivnosti ili bilo kojih ključnih funkcija ili prijenos rizika bitnog dijela njezinih aktivnosti u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije. Obavijesti nadležnih tijela upućene Tijelu moraju sadržavati dovoljno pojedinosti ▌.

3. Ako se primjenjuje zakonodavstvo Unije iz članka 1. stavka 2. i ako se njime ne nameću posebni zahtjevi u pogledu obavješćivanja o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika, financijska institucija obavješćuje Tijelo o eksternalizaciji ili delegiranju bitnog dijela svojih aktivnosti ili bilo koje od svojih ključnih funkcija, te o prijenosu rizika bitnog dijela svojih aktivnosti na neki drugi subjekt ili vlastitu podružnicu osnovanu u trećoj zemlji. Dotično nadležno tijelo dvaput godišnje obavješćuje Tijelo o tim obavijestima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35., nadležno tijelo na zahtjev Tijela dostavlja informacije o sporazumima financijske institucije o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika.

Tijelo prati jesu li dotična nadležna tijela provjerila jesu li sporazumi o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika iz prvog podstavka zaključeni u skladu s pravom Unije, jesu li usklađeni sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Tijela te sprečavaju li učinkovit nadzor nadležnih tijela i izvršenje u trećoj zemlji.

3a. Ako postupci provjere nadležnog tijela sprječavaju djelotvoran nadzor ili provedbu te dovode do rizika od regulatorne arbitraže u državama članicama, Tijelo može dotičnom nadležnom tijelu izdati preporuke o tome kako poboljšati postupke provjere, uključujući rok u kojem nadležno tijelo treba provesti preporučene promjene. Ako dotično nadležno tijelo ne postupi u skladu s preporukama, ono navodi razloge za to, a Tijelo objavljuje svoje preporuke i dotično obrazloženje.

3b. Komisija u roku od [godine dana od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] sastavlja izvješće u kojem se uzimaju u obzir različiti pristupi sektorskom zakonodavstvu u pogledu procjene, važnost aktivnosti koju se eksternalizira ili delegira te u kojemu se razmatra mogućnost za usklađeniji pristup u tom pogledu, i to eventualnim pojašnjavanjem zajedničkih kriterija i metodologije. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija pritom vodi računa o sljedećem:

(a) kontinuitetu aktivnosti,

(b) stvarnom kapacitetu upravljanja,

(c) stvarnom kapacitetu za provođenje revizije delegiranih i eksternaliziranih aktivnosti, kao i prijenose rizika.

(15a)  umeće se sljedeći članak 31.b:

„Članak 31.bRazmjena informacija o poslovnom ugledu i iskustvu

Zajedno s EIOPA-om i ESMA-om Tijelo uspostavlja sustav za razmjenu informacija u pogledu ocjene poslovnog udjela i iskustva nositelja kvalificiranih udjela, direktora i osoba na ključnim funkcijama financijskih institucija koju provodi nadležno tijelo u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. („ocjena poslovnog ugleda i iskustva”).

(16)  Članak 32. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 32.Procjena tržišnih kretanja

, uključujući testiranje otpornosti na stres

1.  Tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje druga dva europska nadzorna tijela, ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Tijelo u svoje procjene uključuje ▌analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije, kao i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.

2.  ▌Tijelo započinje i koordinira diljem Unije procjene otpornosti financijskih institucija na nepovoljna tržišna kretanja na realističan način. U tu svrhu razvija:

(a)  zajedničke metodologije za procjenu učinka ekonomskih scenarija na financijski položaj institucije;

(aa)  zajedničke metodologije za utvrđivanje financijskih institucija koje će se uključiti u procjene diljem Unije;

(b)  zajedničke pristupe priopćavanju ishoda tih procjena otpornosti financijskih institucija;

(c)  zajedničke metodologije za procjenu učinka određenih proizvoda ili distribucijskih procesa na instituciju; ▐

(d)  zajedničke metodologije za ocjenu imovine, po potrebi, u svrhu testiranja otpornosti na stres; i

(da)  zajedničke metodologije za procjenu učinka ekoloških rizika na financijsku stabilnost institucija.

U svrhu ovog stavka, Tijelo surađuje s ESRB-om koji izbjegava sve moguće sukobe interesa u pogledu provedbe monetarnih politika.

2a.  Tijelo najmanje jedanput godišnje u suradnji s jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM) razmatra je li primjereno provesti procjene na razini Unije iz stavka 2. te o svojim zaključcima obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju. Ako se te procjene na razini Unije provedu, Tijelo objavljuje rezultate za svaku financijsku instituciju koja sudjeluje, osim ako takvo objavljivanje smatra neprikladnim, uzimajući u obzir financijsku stabilnost Unije, jedne države članice ili više njih, cjelovitost tržišta ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Obveze nadležnih tijela koje se odnose na čuvanje poslovne tajne ne sprečavaju nadležna tijela da objave rezultate procjena na razini Unije iz stavka 2. ili da rezultate tih procjena dostave Tijelu kako bi ono objavilo rezultate procjena otpornosti financijskih institucija na razini Unije.

3.  Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a navedene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s prikazom rizika iz članka 22. stavka 2.

Tijelo u te procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, prema potrebi, preporučuje preventivne ili korektivne mjere.

3a.  U svrhu provođenja diljem Unije procjena otpornosti financijskih institucija u skladu s ovim člankom, Tijelo može izravno od tih financijskih institucija zatražiti informacije u skladu s člankom 35. i podložno u njemu utvrđenim uvjetima. Također od nadležnih tijela može zatražiti da provedu posebne nadzore. Ono može od nadležnih tijela zatražiti da provedu izravni nadzor te može sudjelovati u tim izravnim nadzorima u skladu s člankom 21. i u njemu utvrđenim uvjetima kako bi osiguralo usporedivost i pouzdanost metoda, praksi i rezultata.

3b.  Tijelo od nadležnih tijela može zatražiti da financijske institucije podvrgnu neovisnoj reviziji informacije koje moraju pružiti u skladu sa stavkom 3.a.

4.  Tijelo osigurava odgovarajuću pokrivenost međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti bliskom suradnjom s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelo (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) preko Zajedničkog odbora.”;

(17)  Članak 33. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 33.Međunarodni odnosi

uključujući istovjetnost

1. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Tijelo može razviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim, nadzornim i, ovisno o slučaju, sanacijskim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijom trećih zemalja. Ti sporazumi ne stvaraju pravne obveze s obzirom na Uniju i njezine države članice i ne sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili mulitlateralne sporazume s tim trećim zemljama.

Ako je treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, na popisu jurisdikcija sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskom sustavu Unije, Tijelo ne zaključuje dogovor o suradnji s regulatornim, nadzornim i, ovisno o slučaju, sanacijskim tijelima te treće zemlje.

2. Tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, na temelju posebnog zahtjeva Komisije za savjetovanje, na svoju vlastitu inicijativu ili kada se to od njega zahtijeva u aktima iz članka 1. stavka 2.

2a. Tijelo redovno prati regulatorna, nadzorna i, ovisno o slučaju, sanacijska kretanja te provedbene postupke i relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje je Komisija donijela odluke o istovjetnosti u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi provjerilo jesu li još uvijek ispunjeni kriteriji na temelju kojih su te odluke donesene i uvjeti koji su tim odlukama utvrđeni. Tijelo svake tri godine ili po potrebi češće ili na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i drugim dvama europskim nadzornim tijelima povjerljivo izvješće o utvrđenim činjenicama. Izvješće je posebice usmjereno na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1., Tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima i, ovisno o slučaju, sanacijskim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. Ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima Tijelo nastoji u njih uključiti odredbe o sljedećem:

(a)  mehanizmima na temelju kojih bi Tijelo moglo ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;

(b)  u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući izravne nadzore za čiju je provedbu odgovorno Tijelo, a koje po potrebi prati i podupire do pet predstavnika različitih nadležnih tijela na dobrovoljnoj i rotirajućoj osnovi te nadležno tijelo treće zemlje.

Tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i druga europska nadzorna tijela o slučajevima u kojima nadležna tijela iz treće zemlje odbiju sklapanje tih administrativnih sporazuma ili učinkovitu suradnju. Komisija te informacije uzima u obzir pri reviziji relevantnih odluka o istovjetnosti.

2b. Ako utvrdi da se u trećim zemljama iz stavka 2.a događaju promjene u vezi s praksama regulacije, nadzora ili, ovisno o slučaju, sanacije, ili izvršenja koji bi mogli utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Tijelo bez odgode i na povjerljivoj osnovi o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

2c. Nadležna tijela unaprijed obavješćuju Tijelo o administrativnim sporazumima koje namjeravaju sklopiti s nadzornim tijelima iz trećih zemalja u bilo kojem području uređenom aktima iz članka 1. stavka 2., uključujući i sporazume s podružnicama subjekata iz trećih zemalja. Nacrt tih planiranih sporazuma Tijelu dostavljaju čim prije.

Tijelo može u suradnji s nadležnim tijelima izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. Nadležna tijela što je preciznije moguće primjenjuju taj model sporazuma.

Ako Tijelo u suradnji s nadležnim tijelima razvije takve modele administrativnih mjera, nadležna tijela ne sklapaju administrativne dogovore s tijelima trećih zemalja dok ne završi postupak izrade modela sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Tijelo pružilo Komisiji tijekom pripreme odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je tijelo provodilo u skladu sa stavkom 2.a.

3a. Tijelo traži punopravno članstvo u Bazelskom odboru za nadzor banaka i Odboru za financijsku stabilnost te status promatrača u Odboru za međunarodne računovodstvene standarde.

O svakom stajalištu Tijela izraženom na međunarodnim forumima najprije raspravlja Odbor nadzornih tijela te ga odobrava.

3b. Tijelo, ako je to potrebno, prati regulatorna, nadzorna i, ovisno o slučaju, sanacijska kretanja i provedbene prakse te relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje su sklopljeni međunarodni sporazumi.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1. ovog članka, Tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima i, ovisno o slučaju, sa sanacijskim tijelima trećih zemalja iz prvog podstavka ovog stavka.

(18)  Članak 34. briše se.

(19)  Članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela dostavljaju Tijelu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su mu povjerene ovom Uredbom, ako imaju zakoniti pristup relevantnim informacijama.

Dostavljene informacije su točne, potpune i dostavljaju se u roku koji utvrdi Tijelo.

2. Tijelo može zahtijevati i da mu se informacije dostavljaju periodično, u određenom formatu ili na usporedivim predlošcima koje je odobrilo. Ti se zahtjevi po mogućnosti uvijek dostavljaju na postojećim obrascima za izvješćivanje, a njima se poštuje načelo proporcionalnosti predviđeno nacionalnim pravom i pravom Unije, među ostalim zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

3. Na zahtjev nadležnog tijela Tijelo mu može dostaviti informacije za koje smatra da su mu potrebne za obavljanje njegovih zadaća▐.”;

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako informacije zatražene u skladu sa stavkom 1. nisu dostupne ili ih nadležna tijela nisu učinila dostupnima u roku koji je Tijelo utvrdilo, Tijelo može uputiti opravdani i obrazloženi zahtjev bilo kome od sljedećih subjekata:

(a) ostalim nadzornim tijelima koja imaju nadzorne funkcije;

(b) ministarstvu nadležnom za financije u dotičnoj državi članici, ako ono raspolaže bonitetnim informacijama;

(c) središnjoj državnoj banci ili uredu za statistiku dotične države članice;

(d) uredu za statistiku dotične države članice.

Nadležna tijela pomažu Tijelu, na njegov zahtjev, pri prikupljanju informacija.”;

(c)  stavci 6. i 7.a brišu se:

(20)  umeću se sljedeći članci od 35.a do 35.d:

„Članak 35.aIzvršavanje ovlasti iz članka 35.b

Ovlasti dodijeljene Tijelu, bilo kojem njegovom dužnosniku ili bilo kojoj drugoj osobi koju Tijelo ovlasti u skladu s člankom 35. ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članci 35.a i 35.b primjenjuju se ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo.

Članak 35.bZahtjev za informacije upućen financijskim institucijama, holdinzima ili podružnicama relevantnih financijskih institucija i nereguliranim operativnim subjektima unutar financijske grupe ili konglomerata

1. Ako informacije koje su zatražene u skladu s člankom 35. stavkom 1. ili stavkom 5. nisu dostupne ili nisu učinjene dostupnima u roku koji Tijelo utvrdi, ono može, bez stvaranja dvostrukih podataka, zahtijevati od sljedećih institucija i subjekata da dostave informacije potrebne Tijelu za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

(a) relevantnih financijskih institucija;

(b) holdinga i/ili podružnica relevantne financijske institucije;

(c) nereguliranih operativnih subjekata unutar financijske grupe ili konglomerata koji su značajni za financijske aktivnosti relevantnih financijskih institucija.

4. Relevantne institucije i subjekti navedeni u stavku 1. ili njihovi zakonski predstavnici ▌dostavljaju tražene informacije u razumnom roku koji odredi Tijelo.▌

5. Tijelo bez odgode šalje presliku ▌zahtjeva ▌nadležnom tijelu države članice u kojoj relevantni subjekt naveden u stavku 1. na koji se zahtjev za informacije odnosi ima boravište ili poslovni nastan.

6. Tijelo može povjerljive informacije koje je dobilo u skladu s ovim člankom upotrijebiti samo u svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.

Članak 35.cPostupovna pravila za izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na povredu iz članka 35.d stavka 1., Tijelo zahtijeva od Komisije da provede istragu o tom predmetu. ▌

Članak 35.dGlobe

i periodične novčane kazne

-1. Prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni, Komisija instituciji ili subjektu na koji se primjenjuje zahtjev za informacije omogućuje da budu saslušani.

Svoju odluku o globi ili periodičnoj novčanoj kazni Komisija temelji isključivo na zaključcima o kojima su se dotične institucije ili subjekti mogli očitovati.

1. Komisija donosi odluku kojom izriče globu kada ustanovi da financijska institucija ili subjekt naveden u članku 35.b stavku 1. s namjerom ili iz nemara nisu dostavili potrebne informacije ili su dostavili nepotpune, netočne ili neistinite informacije ▌u skladu s člankom 35.b stavkom 1.

2. ▌Globa iz stavka 1. ne smije biti manja od EUR [X; manje od 50 000 EUR] ni veća od EUR [Y; manje od 200 000 EUR] i mora biti odvraćajuća, učinkovita i razmjerna veličini institucije ili subjekta te vrsti i značaju prekršaja.

Zajedno s ESMA-om i EIOPA-om Tijelo izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje metodologija za utvrđivanje globi u skladu s ovim stavkom.

▌5. Ukupan iznos globe ne smije biti veći od [X %; manji od 20 %] godišnjeg prometa dotičnog subjekta u prethodnoj poslovnoj godini, osim ako je subjekt povredom izravno ili neizravno ostvario financijsku korist. U tom slučaju ukupan iznos globe mora biti najmanje jednak toj financijskoj koristi.

5a. Komisija može nametnuti periodičnu novčanu kaznu dok se prekršaj ne ispravi. Periodična novčana kazna razmjerna je veličini institucije ili subjekta te vrsti i značaju prekršaja.

5b. U postupku se u cijelosti poštuje pravo na obranu institucije ili subjekta. Institucija ili subjekt imaju pravo na pristup spisima Tijela i Komisije, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Tijela ili Komisije.

5c. Izvršenje globe ili periodične novčane kazne može se obustaviti jedino odlukom Suda Europske unije. Institucije ili subjekti koji podliježu globi ili periodičnoj novčanoj kazni mogu pokrenuti sudski postupak pred Sudom Europske unije protiv odluke Komisije o globi ili periodičnoj novčanoj kazni. Sud može, između ostalog, poništiti, smanjiti ili povećati globu ili periodičnu novčanu kaznu koju je izrekla Komisija.

5d. Komisija objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu, osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama.

5e. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

▌(21)  Članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 3. briše se.

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi Tijelu, Tijelo raspravlja o tom upozorenju ili preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornih tijela ili, po potrebi, ranije, kako bi procijenilo implikacije i moguće daljnje mjere u pogledu takvih upozorenja ili preporuka za ispunjavanje svojih zadaća.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja, Tijelo odlučuje o tome treba li poduzeti mjere u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama te o sadržaju tih mjera.

Ako Tijelo ne djeluje prema upozorenju ili preporuci, ono ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo postupanje. ESRB obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome također obavješćuje Vijeće i Komisiju.”

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi nadležnom tijelu, Tijelo, prema potrebi, upotrebljava ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako adresat ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, dužan je obavijestiti Odbor nadzornih tijela o svojim razlozima za nedjelovanje i raspraviti te razloge s Odborom.”

(d)  stavak 6. briše se.

(22)  Članak 37. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37.Interesna skupina za bankarstvo

1. Radi lakšeg savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima relevantnima za zadaće Tijela osniva se Interesna skupina za bankarstvo. Interesna skupina za bankarstvo daje mišljenje o mjerama poduzetima u skladu s člancima od 10. do 15. u vezi s regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima, te u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedine financijske institucije, u skladu s člankom 16. u vezi sa smjernicama i preporukama, člankom 16.a u vezi s mišljenjima i člankom 16.b u vezi s pitanjima i odgovorima. Ako je žurno potrebno provesti mjere, a savjetovanje postane nemoguće, Interesna skupina za bankarstvo obavješćuje se što je prije moguće.

Interesna skupina za bankarstvo sastaje se na vlastitu inicijativu prema potrebi, no najmanje četiri puta godišnje.

2. Interesna skupina za bankarstvo sastoji se od 30 članova, 13 članova u uravnoteženom omjeru predstavljaju kreditne i investicijske institucije koje posluju u Uniji, od kojih tri predstavljaju zadružne banke i štedne banke, 13 članova predstavnike njihovih zaposlenika, kao i potrošače, korisnike bankovnih usluga i predstavnike malih i srednjih poduzeća, a četiri njezina člana moraju biti neovisni ugledni akademici.

3. Članove Interesne skupine za bankarstvo imenuje Odbor nadzornih tijela nakon otvorenog i transparentnog natječaja. U odlučivanju Odbor nadzornih tijela, po mogućnosti, osigurava da je na odgovarajući način odražena raznolikost bankarskog sektora, geografska i spolna uravnoteženost te zastupljenost zainteresiranih strana iz cijele Unije. Članovi Interesne skupine za bankarstvo biraju se u skladu s njihovim kvalifikacijama, vještinama, relevantnim znanjem i dokazanom stručnošću.

3a. Članovi Interesne skupine za bankarstvo biraju predsjednika te skupine među svojim članovima. Predsjednik se bira na razdoblje od dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika Interesne skupine za bankarstvo da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici kad god se to zatraži.

4. Tijelo dostavlja sve potrebne informacije na koje se primjenjuje poslovna tajna, kako je navedeno u članku 70., i osigurava prikladnu tajničku potporu za Interesnu skupinu za bankarstvo. Članovima Interesne skupine za bankarstvo koji predstavljaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike industrija, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Tom se naknadom uzima u obzir pripremno i naknadno djelovanje članova i ona je jednaka barem stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 2. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (Pravilnik o osoblju). Interesna skupina za bankarstvo može osnivati radne skupine za tehnička pitanja. Članovi Interesne skupine za bankarstvo imaju mandat od četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.

Članove Interesne skupine za bankarstvo mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.

5. Interesna skupina za bankarstvo može podnijeti savjete Tijelu u vezi s bilo kojim pitanjima koja se odnose na zadaće Tijela, s posebnim naglaskom na zadaće navedene u člancima od 10. do 16.b i člancima 29., 30., 32. i 35.

Ako se članovi Interesne skupine za bankarstvo ne mogu usuglasiti o savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopuštena je objava zasebnog savjeta.

Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. te Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.

6. Interesna skupina za bankarstvo svoj poslovnik donosi dvotrećinskom većinom svojih članova.

7. Tijelo objavljuje mišljenja i savjete Interesne skupine za bankarstvo, odvojene savjete svojih članova, kao i rezultate svojih savjetovanja te način na koji su u obzir uzeti savjeti i rezultati savjetovanja. ”;

(b)    u stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ako se članovi Interesne skupine za bankarstvo ne mogu usuglasiti o zajedničkom mišljenju ili savjetu, članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopuštena je objava zasebnog mišljenja ili zasebnog savjeta.

Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. te Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.”;

(22a)  Članak 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Tijelo osigurava da nijedna odluka koja je donesena u skladu s člancima 18., 19. ili 20. ni na koji način ne utječe na fiskalne odgovornosti država članica.”

(23)  Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39. Postupci donošenja odluka

1. Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 18. i 19., Tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6.

2. Tijelo obavješćuje sve adresate odluke na njihovu službenom jeziku o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoje stajalište o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Adresat svoje stavove može iznijeti na svojem službenom jeziku. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3. U odlukama Tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4. Adresati odluka Tijela obavješćuju se o pravnom lijeku koji im je na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5. Ako Tijelo donese odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili članka 18. stavka 4., ono tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6. Javno se objavljuju odluke koje Tijelo donese u skladu s člancima ▌18. ili 19. Odluke koje Tijelo donese u skladu s člankom 17. mogu se objaviti. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili financijske institucije i glavni sadržaj odluke, osim ako je takvo objavljivanje u suprotnosti s legitimnim interesima tih financijskih institucija ili zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(24)  Članak 40. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  umeću se sljedeće točke (aa) i (ab) :

„(aa) stalnih članova Izvršnog odbora iz članka 45. stavka 1., koji nemaju pravo glasa;

(ab) čelnika uprave država članica koji je zadužen za pregovaranje i donošenje akata iz članka 1. stavka 2. u svrhu djelovanja u okviru članaka od 10. do 15.”;

ia  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) rukovoditelja nacionalnog javnog tijela koje je nadležno za nadzor kreditnih institucija u svakoj državi članici, u svrhu djelovanja u okviru svih nadležnosti osim onih iz članaka od 10. do 15., koji osobno prisustvuje sastancima najmanje dvaput godišnje;”

(ib)  iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) jednog predstavnika ESRB-a, koji nema pravo glasa i koji će se suzdržati od zauzimanja stajališta koji su rezultat vođenja monetarnih politika.”

(ib)  umeće se sljedeća točka (fa):

„(fa) jednog predstavnika SRB-a, koji nema pravo glasa;”

(aa)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svako nadležno tijelo odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojeg tijela koji može zamijeniti člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točaka (ab) i (b) u slučaju spriječenosti.”

(ab)  stavak 4.a briše se.

(ac)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Za potrebe djelovanja u području primjene Direktive 94/19/EZ člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točke (b) može, prema potrebi, pratiti predstavnik relevantnih tijela koja upravljaju sustavima osiguranja depozita u svakoj državi članici, koji nema pravo glasa.

Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za sanaciju, član Odbora nadzornih tijela može odlučiti pozvati predstavnika sanacijskog tijela, koji nema pravo glasa.”

(ad)  umeće se sljedeći stavak:

„6.a Za potrebe djelovanja u okviru članaka od 10. do 15. jedan predstavnik Komisije član je Odbora nadzornih tijela koji nema pravo glasa, jedan predstavnik Europskog parlamenta ima ulogu promatrača i po jedan predstavnik iz svake uprave države članice može imati ulogu promatrača u Odboru nadzornih tijela.”

(b)  stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Odbor nadzornih tijela može pozvati promatrače.”

(c)  dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8. Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisa o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornih tijela iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

(25)  Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.Interni odbori

Odbor nadzornih tijela može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor nadzornih tijela može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku.”

(26)  ▌Članak 42.▌zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 42.Neovisnost

Odbora nadzornih tijela

U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, predsjednik i članovi Odbora nadzornih tijela ▌ djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ▌ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Odbora nadzornih tijela u obavljanju njihovih zadaća.

Ako se procijeni da je razina neovisnosti iz članka 30. stavka 2. točke (a) nedovoljna u skladu s tim člankom, Odbor nadzornih tijela može odlučiti da će se privremeno obustaviti prava glasa pojedinačnog člana ili da će se privremeno obustaviti njegovo članstvo u Tijelu dok se nedostatak ne otkloni.”

(27)  Članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odbor nadzornih tijela daje smjernice za rad Tijelu i glavno je tijelo za donošenje strateških odluka i bitnih političkih odluka.

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Odbor nadzornih tijela na prijedlog Izvršnog odbora donosi ▌preporuke, smjernice, mišljenja i odluke Tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II.▌.”

(b)  stavci 2. i 3. brišu se;

(c)  ▌stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor nadzornih tijela donosi program rada Tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

Tijelo postavlja svoje prioritete u pogledu pregleda kojima se po potrebi utvrđuju nadležna tijela i aktivnosti koje podliježu pregledima u skladu s člankom 30. Ako je to opravdano, Tijelo može dodatno utvrditi nadležna tijela koja se trebaju podvrgnuti provjeri.

Program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.

(d)    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Tijela i dužnostima predsjednika, na temelju nacrta izvješća iz članka 47. stavka 9.f, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.”;

(e)  stavak 8. briše se;

(27a)  umeće se sljedeći članak 43.a:

„Članak 43.a

Transparentnost odluka koje donosi Odbor nadzornih tijela

Ne dovodeći u pitanje članak 70., Tijelo u roku od najviše šest tjedana od datuma sastanka Odbora nadzornih tijela Europskom parlamentu u najmanju ruku dostavlja sveobuhvatan i sadržajan zapis s tog sastanka Odbora nadzornih tijela, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka. ”

(28)  Članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odluke Odbora nadzornih tijela donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik ima odlučujući glas.

U vezi s odlukama o razvoju i donošenju akata, nacrta i instrumenata navedenih u člancima od 10. do 16. te mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom, člankom 9.a i poglavljem VI. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirano u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji, koja uključuje barem običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje su države članice sudionice kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013 (države članice sudionice) i običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje nisu države članice sudionice kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013 (države članice nesudionice). Stalni članovi Izvršnog odbora i predsjednik ne glasuju o tim odlukama.

S obzirom na odluke donesene u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. te odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke na temelju obične većine svojih članova s pravom glasa, koja uključuje običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica sudionica i običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica.

(a)   umeće se stavak 1.a:

1.a Odstupajući od stavka 1., Odbor nadzornih tijela nadležan je za donošenje odluka koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.d u skladu s člankom 47. stavkom 3. običnom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornih tijela ne donese odluke koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.d, može te odluke izmijeniti. Odbor nadzornih tijela nadležan je za donošenje tih izmijenjenih odluka tročetvrtinskom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornih tijela ne donese izmijenjene odluke iz drugog podstavka što je prije moguće i najkasnije u roku od četiri mjeseca, odluku donosi Izvršni odbor.”;

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odbor nadzornih tijela donosi i objavljuje svoj poslovnik. Poslovnikom se detaljno određuju postupci glasovanja.”

(c)    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama u okviru Odbora nadzornih tijela koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako je člankom 75. stavkom 3. ili aktima iz članka 1. stavka 2. utvrđeno drukčije.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na predsjednika, članove koji su i članovi Izvršnog odbora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.”;

(29)  U poglavlju III. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 2.

Izvršni odbor”

(30)  Članak 45. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 45.Sastav

1. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i tri stalna člana, koji su državljani jedne od država članica. Predsjednik svakom stalnom članu dodjeljuje jasno definirane zadaće u području politika i upravljanja, a posebice odgovornosti za proračunska pitanja, pitanja koja se odnose na program rada Tijela te pitanja konvergencije. Jedan od stalnih članova obavlja dužnost potpredsjednika i obavlja zadaće predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom.

2. Stalni članovi biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja i praktičnog iskustva u financijskim institucijama u okviru njihovih različitih poslovnih modela, i tržištima, posebice u bankarstvu, uključujući interese potrošača, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu. Stalni članovi moraju imati bogato upravljačko iskustvo. Najmanje jedan stalni član ne bi smio u razdoblju od jedne godine prije imenovanja biti zaposlenik nacionalnog nadležnog tijela. Odabir se temelji na javnom natječaju koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije, nakon čega Komisija, uz savjetovanje s Odborom nadzornih tijela, sastavlja popis uspješnih kandidata koji su ušli u uži izbor.

Komisija taj popis podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju stalnih članova Izvršnog odbora ▌. Sastav Izvršnog odbora uravnotežen je i proporcionalan te odražava Uniju u cjelini.

3. Ako stalni član Izvršnog odbora više ne ispunjava uvjete iz članka 46. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Europski parlament i Vijeće mogu na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom se taj član razrješava dužnosti.

4. Mandat stalnih članova traje pet godina i može se jednom obnoviti. Tijekom devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg mandata stalnih članova Odbor nadzornih tijela ocjenjuje:

(a) rezultate ostvarene tijekom prvog mandata i načine njihova ostvarenja;

(b) dužnosti i potrebe Tijela u sljedećim godinama.

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija Vijeću dostavlja popis stalnih članova čiji se mandat obnavlja. Na temelju tog popisa i uzimajući u obzir ocjenu, Vijeće može produljiti mandat stalnih članova.”;

(31)  Umeće se sljedeći članak 45.a:

„Članak 45.aOdlučivanje

1. Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik ima odlučujući glas. Odluke se upućuju Odboru nadzornih tijela ako to zatraži predsjednik ili barem tri člana Izvršnog odbora.

2. Predstavnik Komisije sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora bez prava glasa, osim u pogledu pitanja iz članka 63.

3. Izvršni odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik.

4. Predsjednik saziva sastanke Izvršnog odbora na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog člana i predsjeda sastancima.

Izvršni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornih tijela i onoliko često koliko to Izvršni odbor smatra potrebnim. Izvršni odbor redovito izvješćuje Odbor nadzornih tijela i sastaje se najmanje jedanaest puta godišnje.

5. ▌Sudionici koji nemaju pravo glasa ne prisustvuju raspravama Izvršnog odbora koje se odnose na pojedine financijske institucije.

5a. Odbor nadzornih tijela ima pravo Izvršnom odboru slati posebne zahtjeve za informacije. ”;

(32)  Umeće se sljedeći članak 45.b:

„Članak 45.bInterni odbori

Izvršni odbor može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene.”;

(33)  Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.Neovisnost

Odbora nadzornih tijela

Članovi Izvršnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ▌ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Članovi Izvršnog odbora ne smiju obnašati dužnost na nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili razini Unije.

Države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.”;

(34)  Članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.Zadaće

1. Izvršni odbor osigurava da Tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Poduzima sve potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor nadzornih tijela.

3. Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

Za potrebe članaka 17. i 19., članka 22. stavka 4. i članka 30. ▌Izvršni odbor nadležan je djelovati i donositi odluke. Za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.d Izvršni odbor nadležan je za pripremu odluka na koje se primjenjuje postupak odlučivanja utvrđen u članku 44. stavku 1.a. Izvršni odbor o svim odlukama koje priprema i donosi obavješćuje Odbor nadzornih tijela.

3a. Izvršni odbor analizira i iznosi mišljenje ▌o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor nadzornih tijela.

4. Izvršni odbor donosi plan kadrovske politike Tijela te na temelju članka 68. stavka 2. potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5. Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Tijela u skladu s člankom 72.

6. Na temelju nacrta izvješća iz stavka 9. točke (f) Izvršni odbor izrađuje prijedlog godišnjeg izvješća o aktivnostima Tijela i dužnostima predsjednika i dostavlja ga Odboru nadzornih tijela na odobrenje.

7. Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući u obzir prijedlog Odbora nadzornih tijela.

8. Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

9. Glavni član ima sljedeće specifične zadaće:

(a) provoditi godišnji program rada Tijela prema smjernicama Odbora nadzornih tijela i pod kontrolom Izvršnog odbora;

(b) poduzimati sve potrebne mjere, prije svega donositi interne administrativne upute i objavljivati obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom;

(c) izraditi višegodišnji program rada, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(d) izraditi svake godine do 30. lipnja program rada za sljedeću godinu, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(e) sastaviti prednacrt proračuna Tijela na temelju članka 63. i izvršavati proračun Tijela u skladu s člankom 64;

(f) izraditi nacrt godišnjeg izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(g) izvršavati ovlasti propisane člankom 68. koje se odnose na osoblje Tijela i rješavati kadrovska pitanja.”;

(35)  Članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik je državljanin države članice i odgovoran je za pripremu rada Odbora nadzornih tijela i predsjedanje sastancima Odbora nadzornih tijela i Izvršnog odbora.”;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za potrebe izbora predsjednika, Komisija osniva Povjerenstvo za odabir, koje se sastoji od šest visokopozicioniranih nezavisnih pojedinaca. Europski parlament, Vijeće i Komisija imenuju svaki po dva člana Povjerenstva za odabir. Povjerenstvo za odabir imenuje predsjednika iz redova svojih članova. Povjerenstvo za odabir običnom većinom odlučuje o objavi natječaja za radno mjesto, kriterijima za odabir i posebnom profilu radnog mjesta, sastavu skupine kandidata te načinu na koji se kandidati probiru kako bi se izradio rodno uravnoteženi uži popis barem dvaju kandidata. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik Povjerenstva za odabir ima odlučujući glas.

Predsjednik se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima, posebice u bankarstvu, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Predsjednik mora imati znatan broj godina priznatog iskustva koje se odnosi na financijski nadzor i regulaciju te iskustvo u višem rukovodstvu, moći pokazati vještine vođenja i visoke standarde učinkovitosti, sposobnosti i integriteta te imati dokazano znanje barem dvaju službenih jezika Unije.

Povjerenstvo za odabir popis kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti predsjednika podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Europski parlament može pozvati odabrane kandidate na zatvorena ili javna saslušanja, uputiti kandidatima pisana pitanja, iznijeti prigovor na imenovanje kandidata i preporučiti kandidata kojeg preferira. Europski parlament i Vijeće donose zajedničku odluku o imenovanju predsjednika s užeg popisa kandidata.

2a. Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete potrebne za izvršavanje svojih dužnosti, uključujući one iz članka 49., ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Europski parlament i Vijeće mogu na prijedlog Komisije ili na vlastitu inicijativu donijeti zajedničku odluku kojom ga se razrješava dužnosti. Pri sastavljanju svog prijedloga Europska komisija savjetuje se s nacionalnim nadležnim tijelima.”;

(ba)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Mandat predsjednika traje osam godina i ne može se obnavljati.”

(c)  ▌stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„4. Tijekom devet mjeseci prije isteka osmogodišnjeg mandata predsjednika, Odbor nadzornih tijela ocjenjuje:

(a) rezultate postignute tijekom prvog mandata i način na koji su ostvareni;

(b) dužnosti i potrebe Tijela u sljedećim godinama.

U svrhu evaluacije iz prvog podstavka, Odbor nadzornih tijela imenuje privremenog zamjenika predsjednika iz redova svojih članova.”;

(d)  stavak 5. briše se;

(35a)  Članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.Neovisnost

predsjednika

Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora nadzornih tijela s obzirom na zadaće predsjednika, predsjednik ne traži i ne prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ▐ ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednik je nakon napuštanja službe i dalje u obvezi poštovanja dužnosti časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili prednosti.”

(36)  Članak 49.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.aTroškovi

Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i o reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(37)  Članci 50., 51., 52., 52.a i 53. brišu se;

(38)  Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Zajednički odbor djeluje kao forum u kojem Tijelo redovito i blisko surađuje kako bi osiguralo međusektorsku dosljednost s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala), istodobno vodeći u potpunosti računa o sektorskim specifičnostima, kada se to zahtijeva pravom Unije, posebno vezano uz:

– financijske konglomerate i prekogranične aktivnosti,

– računovodstvo i reviziju,

– mikrobonitetne analize međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti za financijsku stabilnost,

– investicijske proizvode za građanstvo,

– kibersigurnost,

– razmjenu informacija i najbolje prakse s ESRB-om i ▌europskim nadzornim tijelima,

– maloprodajne financijske usluge i pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača i ulagatelja,

– primjenu načela proporcionalnosti.”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a U vezi sa zadaćama Tijela koje se odnose na sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Tijelo redovito i tijesno surađuje s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju specifičnih zadaća Tijela iz članka 8. stavka 1. točke (l) i zadaća povjerenih Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala.”;

Zajednički odbor može pomoći Komisiji u procjeni uvjeta i tehničkih specifikacija i postupaka za osiguravanje sigurne i učinkovite međupovezanosti između centraliziranih automatiziranih mehanizama u skladu s izvješćem iz članka 32.a stavka 5. Direktive (EU) 2018/843 te u učinkovitom međupovezivanju nacionalnih registara u skladu s Direktivom (EU) 2018/843.”;

(39)  ▌Članak 55. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.Sastav

1. Zajednički odbor sastoji se od predsjednika europskih nadzornih tijela ▐.

2. Jedan član Izvršnog odbora, ▐ predstavnik Komisije i drugi predsjednik ESRB-a te, po potrebi, predsjednik bilo kojeg pododbora Zajedničkog odbora pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i, po potrebi, bilo kojeg pododbora iz članka 57.

3. Predsjednik Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije predsjednika Europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.

4. Zajednički odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik. Zajednički odbor može pozvati promatrače. Zajednički odbor donosi zajednička stajališta konsenzusom.

Zajednički odbor sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.

4a. Predsjednik Tijela redovito se savjetuje s Odborom nadzornih tijela i obavješćuje ga o svim stajalištima donesenima na sastancima Zajedničkog odbora i njegovih pododbora.”;

(39a)  Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 56.Zajednička stajališta i zajednički akti

U okviru svojih zadaća iz poglavlja II., te posebno s obzirom na provedbu Direktive 2002/87/EZ, Tijelo, prema potrebi, nastoji donijeti zajednička stajališta s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Kada se to zahtijeva pravom Unije, akte iz članaka od 10. do 19. ove Uredbe u odnosu na primjenu Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih akata Unije iz članka 1. stavka 2. koji su također u području nadležnosti europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) ili europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), istodobno donose Tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Ako se odluka Tijela razlikuje od zajedničkog stajališta iz stavka 1. ili ako se odluka nije mogla donijeti, Tijelo bez odgode obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o svojim razlozima.

(39a)  Članak 57. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 57.Pododbori

1. Zajednički odbor može osnivati pododbore radi pripreme nacrta zajedničkih stajališta i zajedničkih akata Zajedničkog odbora.

2. Pododbor se sastoji od predsjednika europskih nadzornih tijela i jednog predstavnika na visokoj razini koji je sadašnji član osoblja relevantnog nadležnog tijela iz svake države članice.

3. Pododbor iz redova predstavnika relevantnih nadležnih tijela odabire predsjednika, koji je također promatrač Zajedničkog odbora.

3a. Za potrebe članka 56. u okviru Zajedničkog odbora osniva se Pododbor za financijske konglomerate.

4. Zajednički odbor na svojoj internetskoj stranici objavljuje sve osnovane pododbore, uključujući njihove mandate te popis njihovih članova i njihovih dužnosti u pododboru.

(40)  Članak 58. mijenja se kako slijedi:

(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovime se osniva Odbor za žalbe europskih nadzornih tijela.”

(-aa)  u stavku 2. podstavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

2. Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika koji su ugledni pojedinci s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u području bankarstva, osiguranja, strukovnih mirovina, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući trenutačno osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija Unije uključenih u djelatnosti Tijela te članove Interesne skupine za bankarstvo. Članovi moraju biti državljani jedne od država članica i dobro znati barem dva službena jezika Unije. Odbor za žalbe mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti i proporcionalnosti izvršavanja ovlasti Tijela.”

(a)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvršni odbor Tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s užeg popisa koji predlaže Komisija, a nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije te nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.

Nakon što dobije uži popis, Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da prije imenovanja pred njim daju izjavu i odgovore na pitanja koja im postave zastupnici.

Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim, kad god to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici.”;

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao Izvršni odbor Tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme njegova mandata, osim ako je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu i Izvršni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.”;

(ba)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Europska nadzorna tijela moraju preko Zajedničkog odbora osigurati odgovarajuću operativnu i stalnu tajničku potporu Odboru za žalbe.”

(41)  U članku 59. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Ne smiju biti vezani bilo kakvim uputama. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti povezane s Tijelom, njegovim Izvršnim odborom ili njegovim Odborom nadzornih tijela.

2. Članovi Odbora za žalbe i osoblje Tijela koje pruža operativnu i tajničku potporu ne smiju sudjelovati u bilo kakvim žalbenim postupcima u kojima imaju osobni interes ako su prethodno bili uključeni kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke na koju je podnesena žalba.”;

(42)  U članku 60. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može uložiti žalbu protiv odluke Tijela iz članaka 16., 16.a, 17., 18., 19. i 35., uključujući u pogledu njezine proporcionalnosti, i protiv svake druge odluke koju je Tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je upućena toj osobi ili protiv odluke koja je, upućena drugoj osobi, ali je od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

2. Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Tijelu u pisanom obliku u roku tri mjeseca od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je Tijelo objavilo svoju odluku.

Odbor za žalbe odlučuje o žalbi u roku dva mjeseca od podnošenja žalbe.”

(43)  Članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Prihodi Tijela sastoje se, ne dovodeći u pitanje druge vrste prihoda, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

(a) doprinosa Unije za uravnoteženje iz općeg proračuna Unije (dio koji se odnosi na Komisiju), koji iznosi najmanje 35% predviđenih prihoda Tijela;

(aa) obveznih doprinosa u iznosu do 65 % predviđenih prihoda Tijela od nacionalnih javnih tijela nadležnih za nadzor financijskih institucija;

(b) ovisno o razvoju opsega nadzora specifičnog za instituciju, godišnjih doprinosa financijskih institucija na temelju godišnjih predviđenih rashoda koji se odnose na aktivnosti propisane ovom Uredbom i aktima Unije iz članka 1. stavka 2. za svaku kategoriju sudionika u nadležnosti Tijela;

(c) svih naknada koje se plaćaju Tijelu u slučajevima navedenima u relevantnim instrumentima prava Unije;

(d) ▐ doprinosa država članica ili promatrača;

(e) naknada za publikacije, izobrazbu i druge usluge koje zatraže nadležna tijela.

1a. Prihodi koje prima Tijelo ne smiju ugroziti njegovu neovisnost ili objektivnost.”;

(aa)  u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Procjene se temelje na ciljevima i očekivanim rezultatima godišnjeg programa rada iz članka 47. stavka 2. i uzimaju u obzir financijske resurse potrebne za postizanje tih ciljeva i očekivanih rezultata.”

(b)  dodaje se sljedeći stavak:

5. Dobrovoljni doprinosi država članica i promatrača iz stavka 1. točke (d) ne smiju se prihvatiti ako bi se time dovela u pitanje neovisnost i nepristranost Tijela.”;

(45)  Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.Donošenje proračuna

1.  Glavni član svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja Izvršnom odboru i Odboru nadzornih tijela.

1a.  Predsjednik predstavlja nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Europskom parlamentu i Vijeću, nakon čega Odbor nadzornih tijela na temelju nacrta dokumenta koji je odobrio Izvršni odbor, donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine.

1b.  Izvršni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom revizorskom sudu ▌jedinstveni programski dokument do 31. siječnja. Europski parlament odobrava jedinstveni programski dokument ne dovodeći u pitanje donošenje godišnjeg proračuna.

2.  Vodeći računa o ▌jedinstvenog programskog dokumenta Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

3.  Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Tijela. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos za uravnoteženje Tijelu te odobrava ograničenje za ukupne rashode Tijela.

4.  Proračun Tijela donosi Odbor nadzornih tijela. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

5.  Izvršni odbor bez odgode obavješćuje proračunsko tijelo o namjeravanoj provedbi svih projekata koji bi mogli imati znatne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, posebno o svakom projektu koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.

5a.  Proračunsko tijelo odobrava sve projekte koji bi mogli imati znatne financijske ili dugoročne posljedice za financiranje proračuna Tijela, posebno svaki projekt koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada, uključujući klauzule o raskidu.”;

(46)  Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.Izvršenje i kontrola proračuna

„1. Glavni član djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava godišnji proračun Tijela.

2. Računovodstveni službenik Tijela, koji mora biti neovisan, dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće godine. Članak 70. ne sprečava Tijelo da Europskom revizorskom sudu dostavi sve informacije koje zatraži, a koje su u nadležnosti Revizorskog suda.

3. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. ožujka sljedeće godine potrebne računovodstvene podatke za potrebe konsolidacije na način i u formatu koju odredi taj računovodstveni službenik.

4. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja i izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora nadzornih tijela, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

5. Nakon što uzme u obzir opažanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Tijela u skladu s člankom 148. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Tijela na vlastitu odgovornost sastavlja završne financijske izvještaje Tijela. Te financijske izvještaje glavni član dostavlja Odboru nadzornih tijela, koji o njima iznosi mišljenje.

6. Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 1. srpnja sljedeće godine završne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem Odbora nadzornih tijela.

Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. srpnja i paket financijskih izvješća u standardiziranom formatu koji odredi računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7. Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8. Glavni član dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Presliku tog odgovora dostavlja i Izvršnom odboru i Komisiji.

9. Glavni član podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu.

10. Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.

10a. Tijelo dostavlja obrazloženo mišljenje o stajalištu Europskog parlamenta i sva ostala zapažanja Europskog parlamenta iz postupka davanja razrješnice.”;

(46a)  Umeće se sljedeći članak 64.a:

„Članak 64.aUnutarnja revizija Tijela

Tijelo osniva Odbor za unutarnju reviziju, koji Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja mišljenje o razrješnici u pogledu onog dijela proračuna koji se ne financira iz općeg proračuna Unije.”;

(47)  Članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Tijelo donosi Izvršni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013* za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe za funkcioniranje Tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

*  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).”;

(48)  U članku 66. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća** primjenjuje se na Tijelo bez ograničenja.

**Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).”;

(49)  Članak 68. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Na osoblje Tijela, uključujući stalne članove Izvršnog odbora i njegova predsjednika, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

2. Izvršni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje na rad u Tijelo.”;

(50)  Članak 70. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora nadzornih tijela i svi članovi osoblja Tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

Članak 16. Pravilnika o osoblju primjenjuje se na sve članove osoblja Tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Tijelo na ugovornoj osnovi.”,

(b)  u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Obveza iz stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Tijelo i nacionalna nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Izvršni odbor i Odbor nadzornih tijela osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio Izvršni odbor i Odbor nadzornih tijela ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz prethodnih stavaka.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora i Odbora nadzornih tijela koji sudjeluju u aktivnostima Tijela.”;

(d)  ▌stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Odredbama iz stavaka 1. i 2. ne sprječava se Tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije ▌.

Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na osobe koje u kontekstu svog radnog odnosa prijave ili otkriju informacije o prijetnji za javni interes ili narušavanju javnog interesa.

Informacije iz stavka 2. podliježu uvjetima čuvanja profesionalne tajne iz stavaka 1. i 2. Tijelo svojim internim poslovnikom propisuje praktična rješenja za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4. Tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444.

4a. Tijelo uspostavlja namjenske kanale za prijavljivanje za primanje i obradu informacija koje dostavljaju osobe koje podnose prijavu o stvarnim ili mogućim kršenjima akata Unije ili zlouporabi zakona ili slučajevima nepravilnosti u postupanju.”;

(51)  Članak 71. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/XXX (Uredba o zaštiti podataka koja se odnosi na institucije i tijela EU-a) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.”;

(52)  U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”;

(53)  U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internom jezičnom uređenju za Tijelo.”;

(54)  U članku 74. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i prostor koji ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Tijela i članove njihovih obitelji propisuju se Sporazumom o sjedištu između Tijela i te države članice koji se sklapa nakon odobrenja Izvršnog odbora.”;

(54a)  U članku 75. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Tijelo surađuje s državama iz stavka 1. koje primjenjuju zakonodavstvo koje je priznato kao istovjetno u područjima nadležnosti Tijela iz članka 1. stavka 2., kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila u skladu s člankom 218. UFEU-a.

3. Prema relevantnim odredbama sporazuma iz stavaka 1. i 2., propisuje se uređenje koje određuje, osobito, prirodu, opseg i postupovne aspekte uključenosti zemalja iz stavka 1., a osobito u pogledu zemalja koje su članice Europskog gospodarskog prostora, u rad Tijela, uključujući odredbe koje se odnose na financijske doprinose i osoblje. Njima se može osigurati sudjelovanje u upravljanju Tijelom u ulozi promatrača, ali se i osigurava da te zemlje ne prisustvuju bilo kakvim raspravama koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako za to postoji izravan interes.

(55)  Umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.aIzvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 35.d stavka 2. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 35.d stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(56)  Članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76.Odnos s CEBS-om

Tijelo se smatra pravnim slijednikom CEBS-a. Danom osnivanja Tijela sva imovina i obveze i svi poslovi CEBS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Tijelo. CEBS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CEBS i Komisija moraju revidirati i odobriti to izvješće.”

(57)  Umeće se novi članak 77.a:

„Članak 77.aPrijelazne odredbe

Zadaće i dužnost izvršnog direktora imenovanog u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 i koji obavlja dužnost na dan [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.

Zadaće i dužnost predsjednika imenovanog u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 i koji obavlja dužnost na dan [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] traju do isteka njegova mandata.

Zadaće i dužnost članova upravnog odbora imenovanih u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 i koji obavljaju dužnost na dan [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.”.

(57a)  Članak 79. briše se.

(57b)  Članak 80. briše se.

(57c)  Članak 81. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 81.Preispitivanje

1. Do ... [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga Komisija je dužna objavljivati opće izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Tijela i o postupcima koji su propisani ovom Uredbom. U tom se izvješću, među ostalim, ocjenjuje:

(a) učinkovitost i konvergencija koju su ostvarila nadležna tijela u nadzornim praksama:

i. ▐ neovisnost nadležnih tijela i konvergencija standarda koji su istovjetni korporativnom upravljanju;

ii. nepristranost, objektivnost i autonomija Tijela;

(b) funkcioniranje kolegija nadzornih tijela;

(c) napredak ostvaren u konvergenciji u područjima sprečavanja krize, upravljanja u kriznim situacijama i saniranja krize, uključujući mehanizme financiranja Unije;

(d) uloga Tijela u pogledu sistemskog rizika;

(e) primjena zaštitne odredbe utvrđene u članku 38.;

(f) primjena obvezujuće posredničke uloge, utvrđene u članku 19.;

(fa) funkcioniranje donošenja odluka Zajedničkog odbora;

(fb) prepreke ili učinak na prekograničnu konsolidaciju u skladu s člankom 8. ove Uredbe.

2. Izvješće iz stavka 1. također mora ispitati:

(a) je li primjereno nastaviti sa zasebnim nadzorom bankovnog tržišta, tržišta osiguranja, strukovnih mirovina, vrijednosnih papira i financijskih tržišta;

(b) je li primjereno provoditi bonitetni nadzor i nadzor poslovanja odvojeno ili od strane istog nadzornog tijela;

(c) je li primjereno pojednostavniti i pojačati arhitekturu ESFS-a kako bi se povećala usklađenost između makro i mikro razina te među europskim nadzornim tijelima;

(d) je li razvoj ESFS-a usklađen s globalnim razvojem;

(e) postoji li dovoljno različitosti i izvrsnosti unutar ESFS-a;

(f) jesu li odgovornost i transparentnost primjerene u odnosu na zahtjeve u pogledu objavljivanja;

(g) jesu li resursi Tijela primjereni za izvršavanje njegovih odgovornosti;

(h) je li primjereno da sjedište Tijela ostane isto ili je primjereno preseliti europska nadzorna tijela u jedno sjedište kako bi se poboljšala koordinacija između njih.

2a. U okviru općeg izvješća iz stavka 1. Komisija će, nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima, provesti sveobuhvatnu procjenu provedbe, funkcioniranja i učinkovitosti izdavanja dopisa o nepoduzimanju mjera u skladu s člankom 9.c ove Uredbe.

2b. Komisija procjene iz stavka 2.a, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlozima, dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću do [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Komisija u vezi s pitanjem izravnog nadzora nad paneuropskim institucijama ili infrastrukturama te uzimajući u obzir tržišna kretanja, stabilnost unutarnjeg tržišta i koheziju cijele Unije, sastavlja godišnje izvješće o prikladnosti povjeravanja Tijelu dodatnih nadzornih odgovornosti u tom području.

4. Izvješće i, ovisno o slučaju, priloženi prijedlozi dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.”

(57d)  Dodaje se sljedeći članak 81.a:

„Članak 81.aProcjena posebnih zadaća dodijeljenih Tijelu u pogledu sprečavanje i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma

1. Komisija nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima provodi sveobuhvatnu procjenu provedbe, funkcioniranja i učinkovitosti posebnih zadaća dodijeljenih Tijelu u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 1. ove Uredbe. U okviru svoje procjene Komisija analizira interakciju između tih zadaća i zadaća dodijeljenih Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Osim toga, Komisija, na temelju sveobuhvatne analize troškova i koristi te radi jamčenja dosljednosti, učinkovitosti i djelotvornosti, temeljito istražuje mogućnost dodjele posebnih zadaća u pogledu sprečavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma na jednu od postojećih ili posebnu novu agenciju EU-a.

2. Komisija procjenu iz stavka 1., prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlozima, podnosi kao dio svog izvješća skladu s člankom 65. Direktive (EU) 2018/843 Europskom parlamentu i Vijeću do 11. siječnja 2022.”

Članak 2. Izmjene Uredbe (EU) br. 1094/2010

Uredba (EU) 1094/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(aa)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te unutar područja primjene Direktive 2009/138/EZ, osim njezine glave IV., direktiva 2002/92/EZ, 2003/41/EZ, 2002/87/EZ, Direktive 2009/103/EZ*, Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća** i u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva za osiguranje, društva za reosiguranje, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, posrednike u osiguranju, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

*   Direktiva 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L 263, 7.10.2009., str. 11.).

**  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).”;

(ab)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadzorno tijelo također djeluje u području aktivnosti društava za osiguranje, društava za reosiguranje, financijskih konglomerata, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i posrednika u osiguranju, u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena aktima iz stavka 2., uključujući pitanja korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvještavanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika pod uvjetom da su takve mjere Nadzornog tijela nužne za osiguranje učinkovite i dosljedne primjene navedenih akata.”

(ac)    stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Cilj Nadzornog tijela jest zaštita javnog interesa, doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti, stabilnosti i efektivnosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzetnika. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo doprinosi:

(a) poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta, što posebno uključuje pouzdanu, učinkovitu i dosljednu razinu uređenja i nadzora;

(b) osiguravanju cjelovitosti, transparentnosti, učinkovitosti i urednom funkcioniranju financijskih tržišta;

(c) jačanju međunarodne koordinacije nadzora;

(d) sprečavanju regulatorne arbitraže i promicanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja;

(e) osiguranju da se preuzimanje rizika u vezi s osiguranjem, reosiguranjem i strukovnim mirovinskim osiguranjem uređuje i nadzire na odgovarajući način;▐

(f) poboljšanju zaštite potrošača i korisnika;

(fa) jačanju nadzorne konvergencije na cijelom unutarnjem tržištu, uključujući promicanje pristupa provođenju poslovnog nadzora koji se temelji na riziku;

U tu svrhu Nadzorno tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene akata iz stavka 2., potiče nadzornu konvergenciju i daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a ▌.

U obavljanju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom Nadzorno tijelo posvećuje posebnu pozornost svakom sistemskom riziku koji predstavljaju financijske institucije čija bi propast mogla narušiti djelovanje financijskog sustava ili realnog gospodarstva.

Pri obavljanju svojih zadaća Nadzorno tijelo djeluje neovisno i objektivno i na nediskriminirajući i transparentan način, u interesu cijele Unije te poštuje načelo proporcionalnosti. Nadzorno tijelo primjenjuje načelo transparentnosti i integriteta i osigurava jednako postupanje prema svim dionicima u tom pogledu.

Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Nadzornog tijela ne smiju prelaziti ono što je potrebno za ostvarenje ciljeva ove Uredbe ili akata iz stavka 2. i moraju biti razmjerni naravi, veličini i složenosti rizika svojstvenih poslovanju institucije ili tržišta na koje utječe djelovanje Nadzornog tijela.”

(2)  ▌članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadzorno tijelo čini dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni cilj ESFS-a je osiguranje odgovarajuće provedbe pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osiguralo povjerenje u financijski sustav u cjelini, a korisnicima financijskih usluga osigurala djelotvorna i dovoljna zaštita.”

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

U skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, sudionici u ESFS-u moraju surađivati uz povjerenje i potpuno uzajamno poštovanje, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te u odnosu na Europski parlament, Vijeće i Komisiju.”

(c)  u stavku 5. umeće se sljedeći podstavak:

„Upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti, ne dovodeći u pitanje nacionalnu nadležnost, svih nadležnih tijela koje se provode u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(2a)  članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.Odgovornost

Europskog sustava financijskog nadzora

1. Nadzorna tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (e) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću.

2. Nadzorno tijelo u cijelosti surađuje s Europskim parlamentom tijekom svih istraga koje Europski parlament provodi u skladu s člankom 226. UFEU-a.

3. Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

Nadzorno tijelo u godišnjem izvješću iz prvog podstavka navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadzornim tijelima o međunarodnim organizacijama ili upravama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji u pripremi odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je Nadzorno tijelo provodilo u skladu s člankom 33.

4. Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik sudjeluje na saslušanju o rezultatima Nadzornog tijela, koje se održava u Europskom parlamentu. Saslušanje se održava najmanje jednom godišnje. Predsjednik daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja mu postave njegovi zastupnici, kad god se to traži.

5. Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o glavnim djelatnostima Nadzornog tijela kad god se to zatraži te najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.c.

6. Osim informacija iz članaka od 11. do 18. i članaka 20. i 33., izvješće također sadrži sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc osnovi.

7. Tijelo usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su mu uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

8. Predsjednik na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom, potpredsjednicima ili koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave obvezne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju članka 226. UFEU-a. Svi sudionici poštuju zahtjeve čuvanja poslovne tajne.

9. Nadzorno tijelo uspostavlja registar dokumenata i status njihove dostupnosti.

10. Nadzorno tijelo dostavlja Europskom parlamentu smisleni sažetak svih sastanaka Međunarodnog udruženja osiguravateljnih nadzornih tijela, Međunarodne organizacije nadzornika mirovina, Odbora za financijsku stabilnost i Odbora za međunarodne računovodstvene standarde te svakog drugog relevantnog međunarodnog tijela ili institucije koja je povezana s nadzorom osiguranja, reosiguranja ili mirovina ili na njih utječe.”

(3)  U članku 4. točki 2. podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii. u smislu direktiva 2002/65/EZ i (EU) 2015/849, tijela koja su nadležna osigurati da financijske institucije ispunjavaju zahtjeve iz tih direktiva▐;”;

(4)  Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)    točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;”;

(b)    točka 4. briše se;

(4a)  U članku 7.a dodaje se novi stavak:

„Mjesto sjedišta Nadzornog tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, da s drugim agencijama Unije podijeli usluge administrativne podrške i usluge upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Nadzornog tijela. Do ... [datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni] i svakih 12 mjeseci nakon toga, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o usklađenosti europskih nadzornih tijela s navedenim zahtjevom.”

(5)  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

-i.  točka (a) mijenja se kako slijedi:

na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi uspostavi visokokvalitetnih zajedničkih regulatornih i nadzornih standarda i praksi, posebno ▌izradom ▌nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te drugih mjera, uključujući mišljenja u skladu s člankom 16.a;”

i.  umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji u kojem se utvrđuju najbolje prakse nadzora i visokokvalitetne metodologije i postupci te se u obzir uzimaju, između ostalog, promjenjive poslovne prakse i poslovni modeli te veličina financijskih institucija i tržišta;”;

ii.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) doprinosi dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, posebno doprinoseći zajedničkoj kulturi u području nadzora, osiguravajući dosljednu, učinkovitu i efektivnu primjenu akata iz članka 1. stavka 2., sprečavajući regulatornu arbitražu, potičući i prateći nadzornu neovisnost, posredujući u sporovima među nadležnim tijelima i rješavajući te sporove, osiguravajući djelotvoran i dosljedan nadzor nad financijskim institucijama, osiguravajući usklađeno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela i poduzimajući mjere, između ostalog, u izvanrednim situacijama;”

ii.  točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e) organizira i provodi revizije nadležnih tijela uz potporu nadležnih nacionalnih tijela te u tom kontekstu izdaje▐ preporuke upućene tim nadležnim tijelima i utvrđuje najbolje prakse te u tom kontekstu izdaje smjernice radi što bolje usklađenosti rezultata nadzora;

(f) prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova kreditiranja ▌u području inovativnih financijskih usluga te kretanja u trendovima u pogledu okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika;”;

ii.a  točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g) provodi tržišne analize radi informiranja o obavljanju funkcija Nadzornog tijela;”

iii.  točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) potiče, prema potrebi, zaštitu osiguranika, sudionika u sustavima mirovinskog osiguranja i korisnika, potrošača i ulagatelja, posebno u odnosu na nedostatke u prekograničnom kontekstu i uzimajući u obzir povezane rizike”;

iii.a  umeću se sljedeće točke ia i ib:

„(ia) koordinira provedbene aktivnosti među nadležnim tijelima;”

„(ib) doprinosi uspostavi zajedničke strategije Unije za financijske podatke;”

iii.b  umeće se sljedeća točka (ka):

„(ka) na svojim mrežnim stranicama objavljuje i redovito ažurira sve regulatorne tehničke standarde, provedbene tehničke standarde, smjernice, preporuke te pitanja i odgovore za svaki zakonodavni akt iz članka 1. stavka 2., uključujući preglede koji se odnose na stanje rada koji je u tijeku i planirano vrijeme za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda, nacrta provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te pitanja i odgovora. Pristup tim informacijama osigurava se na svim radnim jezicima Europske unije.”;

iv.  točka l. briše se;

v.  umeće se sljedeća točka (m):

„(m) davati savjete o zahtjevima za unutarnje modele, olakšavati donošenje odluka i pružati pomoć kako je predviđeno u članku 21.a;”;

(b)  dodaje se novi stavak 1.a:

„1.a Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, Nadzorno tijelo:

(a) koristi sve ovlasti koje su mu na raspolaganju;

(b) s dužnim obzirom na cilj osiguravanja sigurnosti i stabilnosti financijskih institucija, vodi u cijelosti računa o različitim vrstama, poslovnim modelima i veličinama financijskih institucija;

(c) uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele, kao što su zadruge i uzajamna društva, te integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika.”;

(c)  u stavku 2. mijenja se sljedeće:

i. umeće se točka (ca):

„(ca) izdaje preporuke utvrđene u člancima 29.a i 31.a;”;

(ia) umeće se točka (da):

izdaje upozorenja u skladu s člankom 9. stavkom 3.;”

(ib) umeću se točke (ga), (gb) i (gc):

„(ga) daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji kako je utvrđeno člankom 16.a;

(gb) objavljuje odgovore na pitanja, kako je utvrđeno člankom 16.b;

(gc) objavljuje vremenski ograničene dopise o nepoduzimanju mjera, kako je utvrđeno člankom 9.a:”

ii. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) prikuplja potrebne informacije o financijskim institucijama kako je predviđeno u člancima 35. i 35.b;”;

(d)  dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Pri obavljanju zadaća iz ovog članka, Nadzorno tijelo strogo poštuje propise prve razine i mjere druge razine te primjenjuje načela proporcionalnosti i bolje regulacije, uključujući procjene učinka, analizu troškova i koristi i otvorena javna savjetovanja.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se zajamčio uključiv pristup svim zainteresiranim stranama, a dionicima omogućilo razumno vrijeme za odgovor. Nadzorno tijelo pruža i objavljuje povratne informacije o načinu na koji su se informacije i mišljenja iz savjetovanja upotrijebili u nacrtu regulatornih tehničkih standarda, nacrtu provedbenih tehničkih standarda, smjernicama, preporukama i mišljenjima.

Nadzorno tijelo izrađuje sažetak ulaznih podataka dionika na način kojim se omogućuje usporedivost rezultata javnih savjetovanja o sličnim pitanjima.”;

(6)  Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(-aa)  u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) prikupljanjem i analizom podataka te izvješćivanjem o potrošačkim trendovima, kao što je kretanje troškova i naknada za maloprodajne financijske usluge i proizvode u državama članicama;

(a)  u stavku 1. umeće se sljedeća točka (ab):

(ab) izradom pokazatelja rizika za građanstvo radi pravovremenog utvrđivanja potencijalnih uzroka nastanka štete za potrošače i ulagatelje;”;

(ba)  u stavku 1. dodaju se točke (da) i (db):

„(da) doprinošenjem stvaranju jednakih uvjeta za sve na unutarnjem tržištu na kojem potrošači i osiguranici imaju pravedan pristup usporedivim financijskim uslugama i proizvodima te pravo na odštetu;

(db) koordiniranjem aktivnosti tajne kupnje u okviru nadležnih tijela.”

(c)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Tijelo prati nove i postojeće financijske aktivnosti i može donositi smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržišta te konvergencije i učinkovitosti regulatornih i nadzornih praksi.

2a. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo izrađuje standarde za provođenje nadzora nad poslovanjem koji se upućuju nacionalnim nadležnim tijelima, primjerice u pogledu minimalnih ovlasti i zadaća. ”;

(d)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za proporcionalnost, kako bi se osiguralo da se razlike u naravi, razmjeru i složenosti rizika, promjenjivim poslovnim modelima i praksama te veličini financijskih institucija i tržišta odražavaju u radu Nadzornog tijela, a Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije, koji okuplja sva relevantna nacionalna nadležna tijela ▌i tijela nadležna za zaštitu potrošača, radi poboljšanja zaštite potrošača i ostvarenja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom postupanju prema novim ili inovativnim financijskim aktivnostima te pružanja savjeta koje Nadzorno tijelo iznosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Nadzorno tijelo tijesno surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka kako bi se izbjegla udvostručavanja, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Nadzorno tijelo može u Odbor uključiti i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.”;

(ba)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Nadzorno tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji potrošačima mogu uzrokovati znatnu financijsku štetu ili koji ugrožavaju uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima propisanima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako to zahtijevaju izvanredne situacije, u skladu s i pod uvjetima iz članka 18.

Nadzorno tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nadzorno tijelo može dvaput obnoviti zabranu ili ograničenje, koje nakon isteka tog razdoblja postaje trajno, osim ako Nadzorno tijelo ne smatra drukčije.

Država članica može zahtijevati od Nadzornog tijela da ponovno razmotri svoju odluku. U tom slučaju Nadzorno tijelo odlučuje hoće li zadržati svoju odluku u skladu s postupkom navedenim u drugom podstavku članka 44. stavka 1.

Nadzorno tijelo također može procijeniti postoji li potreba za zabranom ili ograničavanjem određenih vrsta financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tomu izvijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.”

(6a)  umeće se sljedeći članak 9.a:

Članak 9.a

Vremenski ograničeni dopisi o nepoduzimanju mjera

1.  U iznimnim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom stavku, Nadzorno tijelo može, u koordinaciji sa svim relevantnim nadležnim tijelima, izdati vremenski ograničene dopise o nepoduzimanju mjera s obzirom na posebne odredbe prava Unije koje se temelje na zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Ti vremenski ograničeni dopisi predstavljaju privremenu obvezu za Nadzorno tijelo i za sva nadležna tijela da ne poduzimaju mjere u pogledu neusklađenosti financijskih institucija s posebnim odredbama prava Unije kada se financijske institucije ne mogu uskladiti s tim odredbama zbog jednog od sljedećih razloga:

(a)   financijske institucije bi zbog usklađenosti prekršile druge pravne i regulatorne zahtjeve prava Unije;

(b)  Nadzorno tijelo smatra da usklađenost nije moguća bez daljnjih mjera druge razine ili smjernica treće razine;

(c)  usklađenost bi nanijela znatnu štetu ili predstavljala prijetnju za bilo koji od sljedećih elemenata: tržišno povjerenje, zaštitu potrošača ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i integritet financijskih tržišta ili tržišta robe, stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji.

Tijelo dopise o nepoduzimanju mjera ne izdaje ako smatra da bi oni mogli imati štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na zaštitu potrošača ili ulagatelja, koji je nerazmjeran njihovoj koristi.

2.  U svojem dopisu o nepoduzimanju mjera Nadzorno tijelo navodi koje specifične odredbe prava Unije podliježu neprovedbi, razloge na osnovi kojih smatra da su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni te datum na koji istječe rok za neprovedbu. Trajanje te neprovedbe ne smije prelaziti šest mjeseci.

3.  Ako odluči izdati dopis o nepoduzimanju mjera, Nadzorno tijelo o tome odmah izvješćuje Komisiju, Europski parlament i Vijeće. U roku od dva tjedna od primanja te informacije Komisija, Europski parlament ili Vijeće mogu zatražiti od Nadzornog tijela da preispita svoju odluku. Taj se rok na inicijativu Komisije, Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva tjedna. U slučaju da Komisija, Europski parlament ili Vijeće od njega zatraže da preispita svoju odluku, Nadzorno tijelo odlučuje hoće li zadržati svoju odluku u skladu s postupkom navedenim u drugom podstavku članka 44. stavka 1.

4.  Ako izda dopis o nepoduzimanju mjera u skladu sa stavcima od 1. do 3., Nadzorno tijelo ga odmah objavljuje na svojim internetskim stranicama. Nadzorno tijelo preispituje svoju odluku o izdavanju dopisa o nepoduzimanju mjera u odgovarajućim vremenskim razmacima i može je produljiti samo jednom na razdoblje od šest mjeseci. Ako se odluka o izdavanju dopisa o nepoduzimanju mjera ne obnovi nakon razdoblja od šest mjeseci ili godine dana, ona automatski prestaje važiti.

(6a)  Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.Regulatorni tehnički standardi

1. Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktima iz članka 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo podnosi nacrt regulatornog standarda Komisiji na potvrđivanje. Te tehničke standarde Nadzorno tijelo istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću radi obavijesti.

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj ograničen je na zakonodavne akte na kojima se temelje. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda što je prije moguće i u potpunosti.

Prije njihovog podnošenja Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. Nadzorno tijelo također traži savjet odgovarajuće interesne skupine iz članka 37.

U roku tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga potvrditi. Komisija može potvrditi nacrt regulatornih tehničkih standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda ne donese odluku o tome hoće li taj standard usvojiti, o tome odmah, a u svakom slučaju prije isteka razdoblja od tri mjeseca, obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih ne može donijeti odluku i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Eventualno kašnjenje u usvajanju nacrta regulatornog standarda ne sprečava Europski parlament i Vijeće da provode svoje ovlasti nadzora u skladu s člankom 13.

Ako ne namjerava potvrditi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava potvrditi djelomično ili uz izmjene, Komisija taj nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća natrag Nadzornom tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga nije potvrdila ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za izmjene te šalje kopiju svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijinog prijedloga izmjena, te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku tog razdoblja od šest tjedana Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

2. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih nije podnijelo nacrt regulatornog tehničkog standarda i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom roku. Europski parlament može pozvati predsjednika Nadzornog tijela da iznese razloge nepodnošenja nacrta regulatornog tehničkog standarda.

3. Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Nadzornog tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda, te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni s obzirom na opseg i učinak dotičnih nacrta regulatornih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja. Komisija također traži savjet odgovarajuće interesne skupine iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu, Vijeću i Nadzornom tijelu.

▌Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Nadzornog tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

4. Regulatorni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Njihov naslov mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standardi”. Te se uredbe ili odluke objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden.

(6b)  U članku 13. stavku 1. briše se drugi podstavak.

(6c)  Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.Provedbeni tehnički standardi

1. Ako Europski parlament i Vijeće povjere Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda provedbenim aktima iz članka 291. UFEU-a te kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj određuje uvjete primjene tih akata. Nadzorno tijelo podnosi svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda Komisiji na potvrđivanje. Te tehničke standarde Nadzorno tijelo istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću radi obavijesti.

Prije podnošenja nacrta provedbenih tehničkih standarda Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. Nadzorno tijelo također traži savjet odgovarajuće interesne skupine iz članka 37.

U roku tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga potvrditi. Komisija može potvrditi nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije. Ako se Komisija u roku za ocjenu ne usprotivi cijelom predloženom provedbenom tehničkom standardu ili njegovu dijelu, on se smatra potvrđenim.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od primitka provedbenog tehničkog standarda ne donese odluku o tome treba li donijeti regulatorni tehnički standard, o tome odmah, a u svakom slučaju prije isteka razdoblja od tri mjeseca, obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih ne može donijeti odluku i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2.

Ako Komisija ne namjerava potvrditi nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava potvrditi djelomično ili uz izmjene, ona ga vraća natrag Nadzornom tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga ne namjerava potvrditi ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za njegove izmjene te šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijinog prijedloga izmjena, te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz petog podstavka Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom roku. Europski parlament može pozvati predsjednika Nadzornog tijela da iznese razloge nepodnošenja nacrta provedbenog tehničkog standarda.

3. Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom, bez nacrta Nadzornog tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima provedbenih tehničkih standarda, te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni s obzirom na opseg i učinak dotičnih nacrta provedbenih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja. Komisija također traži savjet odgovarajuće interesne skupine iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu, Vijeću i Nadzornom tijelu.

▌Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Nadzorno tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

4. Provedbeni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Njihov naslov mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standardi”. Te se uredbe ili odluke objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden.

(7)  Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  ▌stavak 1. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„1. S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i efektivnih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Nadzorno tijelo izdaje smjernice ili preporuke upućene nadležnim tijelima ili financijskim institucijama.

Nadzorno tijelo može smjernice i preporuke uputiti i tijelima država članica koja u ovoj Uredbi nisu definirana kao nadležna tijela, ali su ovlaštena osigurati primjenu akata iz članka 1. stavka 2.

Te smjernice i preporuke moraju biti u skladu s nadležnostima iz zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te se u njima mora voditi računa o načelu proporcionalnosti. Nadzorno tijelo ne izdaje smjernice i preporuke o pitanjima obuhvaćenima ovlaštenjima prve razine za regulatorne ili provedbene tehničke standarde.

1a. U cilju uspostave dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a, Nadzorno tijelo može izdati smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili financijskim institucijama u svrhu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., na temelju usklađivanja ili objašnjavanja provedbenog postupka iz stavka 3. ovog članka. Te smjernice smatraju se prikladnima za usklađenost sa zahtjevima zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. U skladu s navedenim, nadležna tijela i financijske institucije mogu uspostaviti druge prakse koje se odnose na metodu usklađivanja sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama, preporukama i, po potrebi, pitanjima i odgovorima koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta su savjetovanja i analize proporcionalne u odnosu na područje primjene, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, također traži ▌savjete od Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 37. U slučajevima kada ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete od Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje, Nadzorno tijelo dužno je dati obrazloženje.

(ba)  umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b, 2.c i 2.d:

„2.a U svrhu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. Nadzorno tijelo može izdati preporuke jednom nadležnom tijelu ili više njih ili jednoj financijskoj instituciji ili više njih.

2b. U svojim smjernicama i preporukama Nadzorno tijelo navodi na koji način doprinosi uspostavi dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a, kako osigurava zajedničku, jedinstvenu i dosljednu primjenu prava Unije i kako se poštuju ovlasti i ograničenja ovlasti iz stavka 1., 1.a i 2.a.

2c. Smjernice i preporuke ne smiju samo reproducirati elemente zakonodavnih akata i odnositi se samo na njih. Prije izdavanja novih smjernica ili preporuka, Nadzorno tijelo prvo revidira postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjegla udvostručavanja.

2d. Tri mjeseca prije izdavanja smjernica i preporuka iz stavaka 1.a i 2.a, Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament i Vijeće o planiranom sadržaju tih smjernica i preporuka.”

(c)  ▌stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„4. U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane, objašnjava kako je Nadzorno tijelo obrazložilo izdavanje smjernica u skladu sa stavkom 1.a i preporuka u skladu sa stavkom 2.a te navodi sažetak rezultata javnih savjetovanja o tim smjernicama u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. U izvješću se također navodi koje nadležno tijelo nije usklađeno sa smjernicama i preporukama te opisuje kako namjerava osigurati da dotično nadležno tijelo u budućnosti poštuje njezine smjernice i preporuke.”;

(d)  dodaju se sljedeći stavci 5., 5.a i 5.b:

„5. Ako dvije trećine članova Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje ili Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje smatra da je Nadzorno tijelo izdavanjem smjernice u skladu sa stavkom 1.a prekoračilo svoje ovlasti, svoj obrazloženi savjet o tom pitanju može poslati Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

5a. Ako najmanje polovina članova Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje ili Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje smatra da je Nadzorno tijelo izdavanjem preporuke u skladu sa stavkom 2.a prekoračilo svoje ovlasti, svoj obrazloženi savjet o tom pitanju može poslati Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

5b. Europski parlament, Vijeće i Komisija od Nadzornog tijela mogu zahtijevati obrazloženje izdavanja predmetnih smjernica ili preporuka. Komisija po primitku obrazloženja od Nadzornog tijela ocjenjuje je li područje primjene smjernica ili preporuka u skladu s ovlastima Nadzornog tijela te šalje svoju ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću. Ako smatraju da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti i nakon što Nadzornom tijelu pruži priliku za očitovanje, Europski parlament, Vijeće ili Komisija mogu donijeti odluku kojom se od Nadzornog tijela zahtijeva povlačenje ili izmjena predmetnih smjernica ili preporuka. Prije donošenja takve odluke i kada to zatraži Europski parlament, Komisija daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja postave njegovi zastupnici. Europski parlament može od Komisije zatražiti da donese odluku kojom se od Nadzornog tijela zahtijeva da povuče ili izmijeni predmetne smjernice ili preporuke. Odluka Komisije objavljuje se.”;

(7a)  Umeću se članci 16.a i 16.b:

„Članak 16.aMišljenja

1. Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Nadzorno tijelo daje mišljenje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti. Ta mišljenja ne objavljuju se osim ako se tako ne navodi u zahtjevu.

2. Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3. S obzirom na bonitetnu procjenu spajanja i stjecanja koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2009/138/EZ i za koja se u skladu s tom Direktivom zahtijeva savjetovanje nadležnih tijela iz dviju ili više država članica, Nadzorno tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela izdati i objaviti mišljenje o bonitetnoj procjeni, osim u vezi s kriterijima iz članka 59. stavka 1. točke (e) Direktive 2009/138/EZ. Mišljenje se izdaje odmah, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene u skladu s Direktivom 2009/138/EZ. Članci 35. i 35.b primjenjuju se na područja o kojima Nadzorno tijelo može donijeti mišljenje.

4. Na njihov zahtjev Nadzorno tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji pružiti stručno mišljenje tijekom redovnog zakonodavnog postupka te za delegirane akte i to o bilo kojem zakonodavnom prijedlogu Komisije u područjima utvrđenima zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Članak 16.bPitanja i odgovori

1. U svrhu tumačenja, praktične primjene ili provedbe odredbi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili povezanih delegiranih i provedbenih akata, smjernica i preporuka donesenih u skladu s tim zakonodavnim aktima, svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela i institucije Unije, može postaviti pitanje Nadzornom tijelu na bilo kojem službenom jeziku Unije.

Prije podnošenja pitanja Nadzornom tijelu financijske institucije razmatraju hoće li pitanje prvo uputiti svojem nadležnom tijelu.

Nadzorno tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje sva dopuštena pitanja u skladu sa stavkom 1., za svaki zakonodavni akt, i to nakon njihova prikupljanja i prije pružanja odgovora.

Taj postupak ne sprečava fizičke ili pravne osobe, uključujući nadležna tijela i institucije Unije, da zatraže povjerljivo stručno mišljenje ili pojašnjenje Agencije.

2. Nadzorno tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje neobvezujuće odgovore na sva pitanja koja su proglašena dopuštenima u skladu sa stavkom 1., za svaki zakonodavni akt, osim ako se takvo objavljivanje kosi s legitimnim interesom fizičke ili pravne osobe koja je postavila pitanje ili ako bi uključivalo rizike za stabilnost financijskog sustava.

3. Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Nadzorno tijelo može se savjetovati s dionicima u skladu s člankom 16. stavkom 2.

4. Odgovori Nadzornog tijela smatraju se prikladnima u pogledu usklađenosti sa zahtjevima zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te s povezanim delegiranim i provedbenim aktima i smjernicama i preporukama donesenima u skladu s tim zakonodavnim aktima. Nadležna tijela i financijske institucije mogu uspostaviti druge prakse za usklađivanje sa svim primjenjivim pravnim zahtjevima.

5. Nadzorno tijelo pregledava odgovore na pitanja čim se to smatra potrebnim i prikladnim ili najkasnije 24 mjeseca nakon njihove objave radi njihove revizije, ažuriranja ili povlačenja, ovisno o slučaju.

6. Nadzorno tijelo po potrebi pri izradi ili ažuriranju smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. uzima u obzir objavljene odgovore na pitanja.”

(8)  Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako nadležno tijelo ne primjenjuje akte iz članka 1. stavka 2., ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja kršenje prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde utvrđene u skladu s člancima od 10. do 15., a posebno ako nije osiguralo da financijska institucija zadovoljava zahtjeve propisane tim aktima, Nadzorno tijelo djeluje u skladu s ovlastima iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka.

2. Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, odgovarajuće interesne skupine, na temelju potkrijepljenih i dobro obrazloženih informacija relevantnih organizacija ili institucija ili pak na vlastitu inicijativu, a nakon što je izvijestilo dotično nadležno tijelo, Nadzorno tijelo odgovara na zahtjev i, ako je to prikladno, istražuje navodno kršenje ili neprimjenjivanje prava Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., nadležno tijelo, bez odgode, pruža Nadzornom tijelu sve informacije koje Nadzorno tijelo smatra neophodnim za istragu, uključujući i kako se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35. Nadzorno tijelo može izravno uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije drugim nadležnim tijelima ili relevantnim financijskim institucijama kad god se dobivanje informacija od dotičnog nadležnog tijela pokazalo, ili se smatra, nedovoljnim za dobivanje informacija potrebnih u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije. Ako se takav zahtjev upućuje financijskim institucijama, u obrazloženom se zahtjevu objašnjava zašto su informacije potrebne u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije.

Primatelji takvog zahtjeva bez odgode dostavljaju Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

Ako se zahtjev za informacije upućuje financijskoj instituciji, Nadzorno tijelo o tom zahtjevu obavješćuje relevantna nadležna tijela. Nadležna tijela pružaju Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pomoć pri prikupljanju informacija.

3. Nadzorno tijelo može pokrenuti arbitražni postupak s dotičnim nadležnim tijelom kako bi se raspravilo o mjerama potrebnima za usklađivanje s pravom Unije. Dotično nadležno tijelo istinski surađuje u takvoj arbitraži.

Čim prije, a najkasnije četiri mjeseca nakon početka istrage, Nadzorno tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije.

U roku deset radnih dana od primitka preporuke nadležno tijelo izvješćuje Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.

4. U slučaju da nadležno tijelo nije postupilo u skladu s pravom Unije u roku od mjesec dana od primitka preporuke Agencije, Komisija može, nakon što ju je obavijestilo Nadzorno tijelo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje kojim od nadležnog tijela traži poduzimanje potrebnih mjera radi usklađivanja s pravom Unije. U svojem formalnom mišljenju Komisija uzima u obzir preporuku Nadzornog tijela.

Komisija mora izdati takvo formalno mišljenje najkasnije tri mjeseca od donošenja preporuke. Komisija to razdoblje može produljiti za mjesec dana.

Nadzorno tijelo i nadležna tijela Komisiji moraju osigurati sve potrebne informacije.

5. Nadležno tijelo dužno je u roku deset radnih dana od primitka formalnog mišljenja iz stavka 4. izvijestiti Komisiju i Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi usklađivanja s tim formalnim mišljenjem.

6. Ne dovodeći u pitanje ovlasti i obveze Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s formalnim mišljenjem iz stavka 4. u razdoblju koje je u njemu navedeno te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Nadzorno tijelo može, ako se relevantni zahtjevi iz akata navedenih u članku 1. stavku 2. izravno primjenjuju na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji u kojoj od nje zahtijeva da provede potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija u skladu sa stavkom 4.

7. Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada se poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja u skladu sa stavkom 4. ili donose odluke u skladu sa stavkom 6., nadležna tijela moraju se uskladiti s formalnim mišljenjem ili odlukom, ovisno o slučaju.

8. U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo navodi nadležna tijela i financijske institucije koji nisu postupili u skladu s formalnim mišljenjima ili odlukama iz stavaka 4. i 6. ovog članka.”;

(8a)  U članku 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako je Vijeće donijelo odluku u skladu sa stavkom 2. te u iznimnim okolnostima kada je potrebno koordinirano djelovanje nadležnih tijela kao odgovor na nepovoljna kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije ili pak zaštitu potrošača i korisnika, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačne odluke kojima se od nadležnih tijela zahtijeva da poduzmu potrebne mjere u skladu sa zakonodavstvom iz članka 1. stavka 2. radi postupanja u svim takvim događajima, tako da se osigura da financijske institucije i nadležna tijela zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u tom zakonodavstvu.”

(9)  Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučajevima koji su navedeni u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. kao i u svim slučajevima sporova među jednim ili više nacionalnih nadležnih tijela u vezi s primjenom tih akata i ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. u bilo kojim od sljedećih okolnosti:

(a)  na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b)  na vlastitu inicijativu, kada je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih razloga, uključujući na osnovi informacija koje dolaze od sudionika na tržištu ili organizacija potrošača.

Kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva zajednička odluka nadležnih tijela, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima, postojanje spora utvrđuje se na temelju pretpostavke.”;

(b)  umeću se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

(a)  kada je rok za postizanje dogovora nadležnih tijela utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. rok je istekao;

ii. jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih razloga;

(b)  kada rok za postizanje dogovora nadležnih tijela nije utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2., a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i.  jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih razloga; ili

ii.  protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev od drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađenosti s pravom Unije, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se odgovara na taj zahtjev.”;

1b. Predsjednik utvrđuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako intervenira na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 47. stavku 3.a i kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo donese odluku o djelovanju, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka iz stavaka 2. i 3.”;

(d)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere radi rješavanja tog pitanja kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Nadzorno tijelo tom odlukom može od nadležnih tijela zahtijevati opoziv ili izmjenu odluke koju su donijela ili primjenu ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

(e)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. zajedno, prema potrebi, sa svojom odlukom donesenom u skladu sa stavkom 3.”;

(f)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja financijske institucije sa zahtjevima koji se na nju izravno primjenjuju na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji u kojoj se od nje zahtijeva da poduzme potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.”;

(10)  Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.Kolegiji nadzornih tijela

1. Nadzorno tijelo promiče i prati, unutar područja primjene svojih ovlasti, učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela utvrđenog u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi, Nadzorno tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Nadzornog tijela punopravni su članovi kolegija nadzornih tijela te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući nadzore na licu mjesta koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih i, kad je to prikladno, voditi te aktivnosti.

2. Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i usklađenog funkcioniranja kolegija nadzornih tijela za prekogranične institucije diljem Unije, uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije iz članka 23. i, po potrebi, saziva sastanak kolegija.

Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka Nadzorno tijelo smatra se „nadležnim tijelom” ili „nadzornim tijelom” u smislu relevantnog zakonodavstva.

Nadzorno tijelo može:

(a) prikupljati i razmjenjivati sve relevantne informacije u suradnji s nadležnim tijelima radi olakšavanja rada kolegija i uspostavljanja središnjeg sustava i upravljanja središnjim sustavom koji omogućuje nadležnim tijelima u kolegiju pristup tim informacijama;

(b) pokrenuti i koordinirati testiranja otpornosti na stres na razini Unije u skladu s člankom 32. radi procjene otpornosti financijskih institucija, a posebno sistemskog rizika koji predstavljaju financijske institucije kao što je navedeno u članku 23., na nepovoljna tržišna kretanja i radi procjene mogućnosti povećanja sistemskog rizika u stresnim okolnostima, osiguravajući da se na takva testiranja primjenjuje dosljedna metodologija na nacionalnoj razini te, prema potrebi, upućivanja preporuke nadležnom tijelu da ispravi nedostatke utvrđene u testiranju otpornosti na stres, uključujući provedbu posebnih procjena. Može od nadležnih tijela zatražiti da provedu izravne nadzore te može sudjelovati u takvim izravnim nadzorima kako bi se zajamčila usporedivost i pouzdanost metoda, praksi i rezultata procjena diljem Unije;

(c) promicati djelotvorne i učinkovite nadzorne aktivnosti, uključujući procjenu rizika kojim bi financijske institucije mogle biti izložene, kako je to određeno na temelju postupka nadzornog pregleda ili u stresnim situacijama;

(d) nadzirati, u skladu sa zadaćama i ovlastima navedenima u ovoj Uredbi, zadaće koje obavljaju nadležna tijela; i

(e) tražiti daljnje rasprave kolegija u svim slučajevima u kojima smatra da bi odluka dovela do nepravilne primjene prava Unije ili da ne bi doprinijela cilju konvergencije nadzornih praksi. Ono također može zahtijevati od nadzornog tijela skupine da sazove sastanak kolegija ili da doda točku na dnevni red sastanka.

3. Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kako je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te u skladu s postupkom iz članaka od 10. do 15. kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti primjene s obzirom na odredbe koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela te izdavati smjernice i preporuke koje se donose u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje donose kolegiji nadzornih tijela.

4. Nadzorno tijelo ima pravno obvezujuću posredničku ulogu u rješavanju sporova među nadležnim tijelima u skladu s postupkom navedenim u članku 19. Nadzorno tijelo može donositi nadzorne odluke koje su izravno primjenjive na dotičnu instituciju u skladu s člankom 19.”

(11)  Umeće se sljedeći članak 21.a:

„Članak 41.Unutarnji modeli

1. Ne dovodeći u pitanje članak 112. Direktive 2009/138/EZ, Nadzorno tijelo ▌na zahtjev jednog ili više nadzornih tijela:

(a) daje savjete dotičnim nadzornim tijelima o zahtjevu za primjenu ili promjenu unutarnjeg modela. U tu svrhu EIOPA može od dotičnih nadzornih tijela zatražiti sve potrebne informacije; i

(b) u slučaju spora koji se odnosi na odobravanje unutarnjih modela, pomaže dotičnim nadzornim tijelima da postignu dogovor u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

2. U slučajevima iz članka 231. stavka 6.a Direktive 2009/138/EZ poduzeća mogu zatražiti od EIOPA-e da pomogne nadležnim tijelima da postignu dogovor u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

(12)  Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.Opće odredbe

o sistemskim rizicima

1. Nadzorno tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je definiran Uredbom (EU) br. 1092/2010. Uzima u obzir sve rizike od poremećaja financijskih usluga koji:

(a) su uzrokovani narušavanjem cijelog financijskog sustava ili njegova dijela; i

(b) potencijalno može proizvesti ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo.

Nadzorno tijelo, prema potrebi, razmatra praćenje i procjenu sistemskog rizika koje su razvili ESRB i Nadzorno tijelo te odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

2. Nadzorno tijelo u suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. razvija zajednički pristup utvrđivanju i mjerenju sistemske važnosti, uključujući, po potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.

Ovi su pokazatelji presudan element prilikom utvrđivanja odgovarajućih nadzornih djelovanja. Nadzorno tijelo prati stupanj konvergencije donesenih odluka s ciljem promicanja zajedničkog pristupa.

3. Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za financijske institucije kako bi se uzeo u obzir sistemski rizik koji one predstavljaju.

Nadzorno tijelo mora osigurati da se sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije uzme u obzir prilikom izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima koja su propisana zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

4. Na zahtjev jednog ili više nadležnih tijela, Europskog parlamenta, Vijeća, država članica ili Komisije ili na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo može provesti istragu u vezi s posebnom vrstom financijske institucije ili vrstom proizvoda ili načinom postupanja, kako bi procijenilo moguće prijetnje za stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu osiguranika, sudionika u sustavima mirovinskog osiguranja i korisnika i dalo odgovarajuće preporuke za djelovanje dotičnim nadležnim tijelima.

Nadzorno tijelo u tu svrhu može primijeniti ovlasti ▐ koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, uključujući članke 35. i 35.b.;

5. Zajednički odbor osigurava opću i međusektorsku koordinaciju aktivnosti koje se obavljaju u skladu ovim člankom.”

(12a)  U članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Uz savjetovanje s ESRB-om, Nadzorno tijelo razvija kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika i odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres, što uključuje procjenu mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji bi financijske institucije mogle predstavljati u stresnim okolnostima ili rizika koji im prijeti, uključujući mogući sistemski rizik povezan s okolišem. Financijske institucije koje mogu predstavljati sistemski rizik moraju biti pod pojačanim nadzorom te, prema potrebi, obuhvaćene postupcima za oporavak i sanaciju iz članka 25.

Nadzorno tijelo izrađuje odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres kako bi pomoglo u utvrđivanju onih financijskih institucija koje bi mogle predstavljati sistemski rizik. Te institucije moraju biti pod pojačanim nadzorom te, ako je to potrebno, obuhvaćene postupkom za oporavak i sanaciju iz članka 25.”

(12b)  Članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. briše se točka (g);

(b)  u stavku 1. briše se treći podstavak;

(13)  Članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) donosi strateški plan Unije za nadzor u skladu s člankom 29.a;”;

ii.  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

promiče učinkovitu bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima o svim relevantnim pitanjima, uključujući prema potrebi kibersigurnost i kibernapade ▌, u potpunosti poštujući primjenjive odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka koje su predviđene relevantnim zakonodavstvom Unije;”;

iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) uspostavlja sektorske i međusektorske programe izobrazbe, među ostalim i o tehnološkim inovacijama, različitom obliku zadruga i uzajamnih društava, olakšava razmjenu osoblja i potiče nadležna tijela na češću primjenu sustava upućivanja zaposlenika i ostalih instrumenata;”

iii.a umeće se sljedeća točka (ea):

„(ea) uspostavlja sustave praćenja kako bi se procijenili bitni rizici povezani s okolišem, društvom i upravljanjem, pri čemu se vodi računa o Pariškom klimatskom sporazumu COP 21;”;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prema potrebi, Nadzorno tijelo može razviti nove praktične instrumente i konvergencijske alate radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

Nadzorno tijelo radi uspostave zajedničke kulture u području nadzora izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru financijskih institucija u Uniji, uzimajući na odgovarajući način u obzir prirodu, opseg i složenost rizika, ▌poslovnih praksi i poslovnih modela te veličinu financijskih institucija i tržišta. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje ▌prakse te visokokvalitetne metodologije i procesi.

Nadzorno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir priručnike o nadzoru pri izvršavanju svojih zadaća, uključujući procjenu mogućih kršenja prava Unije u skladu s člankom 17., rješavanje sporova u skladu s člankom 19., utvrđivanje i ocjenu strateških ciljeva nadzora na razini Unije u skladu s člankom 29.a te provođenje provjera aktivnosti nadležnih tijela u skladu s člankom 30.

Nadzorno tijelo po potrebi provodi otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) te alata i instrumenata iz stavka 2. i analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize proporcionalni su s obzirom na opseg, narav i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Nadzorno tijelo također, prema potrebi, traži savjet odgovarajuće interesne skupine.”;

(14)  Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.aStrateški plan nadzora

Unije

1. Nadzorno tijelo barem svake tri godine i do 31. ožujka, nakon rasprave u Odboru nadzornih tijela i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, trenutačni rad u okviru institucija EU-a i analize, upozorenja i preporuke koje je izdao ESRB, upućuje preporuke nadležnim tijelima u kojima se navode strateški ciljevi i prioriteti nadzora Unije („strateški plan nadzora Unije”), ne dovodeći u pitanje posebne nacionalne ciljeve i prioritete nadležnih tijela. Nadležna tijela u svojim doprinosima određuju aktivnosti nadzora kojima bi Nadzorno tijelo, prema njihovu mišljenju, trebalo davati prednost. Nadzorno tijelo dostavlja strateški plan nadzora Unije Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, za njihovu informaciju, i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama.

U strateškom planu nadzora Unije utvrđuju se specifični prioriteti nadzornih aktivnosti radi promicanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi te zajedničke, ujednačene i usklađene primjene prava Unije i radi praćenja mikro-bonitetnih trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti, predviđanja kretanja, uključujući nove poslovne modele, utvrđenih u skladu s člankom 32. Strateškim planom nadzora Unije ne sprečavaju se nacionalna nadležna tijela da primijene najbolje nacionalne prakse temeljeći se na dodatnim nacionalnim prioritetima i kretanjima te se u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.

2. Svako nadležno tijelo ▌posebno obrazlaže usklađenost svojeg godišnjeg programa rada s prioritetima strateškog plana nadzora Unije.

4. Svako nadležno tijelo u okviru svog godišnjeg izvješća uključuje poglavlje o provedbi godišnjeg programa rada.

To poglavlje sadržava najmanje sljedeće informacije:

(a)  opis nadzornih aktivnosti i izravnog nadzora financijskih institucija, tržišnih praksi i ponašanja te financijskih tržišta, i administrativnih mjera i sankcija izrečenih financijskim institucijama koje su odgovorne za povredu prava Unije i nacionalnog prava;

(b)  opis aktivnosti koje su provedene, a nisu bile predviđene u godišnjem programu rada;

(c)  popis aktivnosti koje su bile predviđene u godišnjem programu rada, ali nisu provedene, te ciljeva iz programa koji nisu ostvareni, uz obrazloženje neprovođenja tih aktivnosti i neostvarenja tih ciljeva.

5. Tijelo ocjenjuje informacije utvrđene u posebnom poglavlju iz članka 4. U slučaju bitnih rizika za neostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora Unije, Nadzorno tijelo upućuje preporuke svakom nadležnom tijelu o načinu otklanjanja relevantnih nedostataka u njegovim aktivnostima.

Nadzorno tijelo na temelju tih izvješća i vlastite procjene rizika utvrđuje aktivnosti nadležnih tijela koje su od ključne važnosti za provedbu strateškog plana nadzora Unije te prema potrebi provjerava te aktivnosti u skladu s člankom 30.

6. Nadzorno tijelo javno objavljuje najbolje prakse koje utvrdi tijekom ocjenjivanja godišnjih programa rada.”;

(15)  Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere aktivnosti nadležnih tijela”;

(b)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, Nadzorno tijelo periodički provjerava neke ili sve aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog usklađivanja i učinkovitosti rezultata nadzora. Nadzorno tijelo u tu svrhu izrađuje metode za objektivnu procjenu i usporedbu nadležnih tijela kod kojih je provedena provjera aktivnosti. Pri utvrđivanju nadležnih tijela koja treba provjeriti i pri provjeri aktivnosti u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući relevantne informacije koje su Nadzornom tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve relevantne informacije od dionika, posebice moguće neispravnosti i pogrešno upravljanje nadležnog tijela.”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Za potrebe ovog članka, Nadzorno tijelo osniva ad hoc odbor za provjere aktivnosti kojim predsjeda ▌Nadzorno tijelo, a čiji su članovi ▌osoblje Nadzornog tijela te ga prati i podupire, na dobrovoljnoj i rotirajućoj osnovi, do pet predstavnika različitih nadležnih tijela, ne uključujući nadležno tijelo podložno provjeri ▌.”;

(d)  stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere uključuju, ali se ne ograničavaju na procjenu sljedećeg:”;

ii.  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)  adekvatnosti resursa, stupnja neovisnosti te sustava upravljanja nadležnog tijela, s posebnim naglaskom na učinkovitoj primjeni akata Unije iz članka 1. stavka 2., te kapaciteta za odgovor na tržišna kretanja;”;

ii.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)  djelotvornosti i ostvarenog stupnja konvergencije u primjeni prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, smjernice i preporuke donesene u skladu s člancima od 10. do 16., kao i opsega u kojem nadzorna praksa ostvaruje ciljeve navedene u pravu Unije, uključujući ciljeve zajedničke kulture u području nadzora iz članka 29. i strateški plan nadzora Unije iz članka 29.a;

ii.b  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)  primjene najboljih praksi koje su razvila neka nadležna tijela;”

(e)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadzorno tijelo izrađuje izvješće o rezultatima provjere aktivnosti. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima i potrebnima nakon provjere aktivnosti. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 16., te mišljenja, u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a), upućenih relevantnim nadležnim tijelima.

▌Nadzorno tijelo objavljuje dodatno izvješće u pogledu usklađenosti s traženim daljnjim mjerama. ▌

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16., Tijelo uzima u obzir rezultate provjere aktivnosti, kao i sve druge informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju najkvalitetnijih nadzornih praksi.”;

(f)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo dostavlja Komisiji mišljenje ako, na temelju rezultata provjera aktivnosti ili svih drugih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, smatra da je potrebno daljnje usklađivanje propisa Unije koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela iz perspektive Unije ili ako smatra da nadležno tijelo nije primijenilo zakonodavne akte iz članka 1. stavka 2. ili ih je primijenilo na način kojim se krši pravo Unije.”;

(g)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadzorno tijelo objavljuje izvješća iz stavka 3., uključujući izvješće o neprovođenju mjera, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadležno tijelo koje podliježe provjeri aktivnosti poziva se na očitovanje o izvješću prije njegove objave. Nadzorno tijelo prije objave po potrebi uzima ta očitovanja u obzir. Nadzorno tijelo može objaviti ta očitovanja kao prilog izvješću, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava ili ako se nadležno tijelo protivi objavljivanju. Izvješće Nadzornog tijela iz stavka 3. te smjernice, preporuke i mišljenja Nadzornog tijela iz stavka 3.a objavljuju se istodobno.”;

(16)  Članak 31. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadzorno tijelo ispunjava opću ulogu koordinacije nadležnih tijela, posebno u situacijama kad bi nepovoljna kretanja mogla ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava ili u situacijama znatnog prekograničnog poslovanja koje bi moglo utjecati na zaštitu osiguranika, sudionika u sustavima mirovinskog osiguranja i korisnika u Uniji.”

(b)  u stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) donošenjem svih odgovarajućih mjera, uključujući uspostavom platformi za suradnju i njihovim vođenjem u skladu sa stavkom 3.b, u slučaju kretanja koja mogu ugroziti funkcioniranje financijskih tržišta ili, u slučaju znatnog prekograničnog poslovanja koje bi moglo utjecati na zaštitu osiguranika, s ciljem omogućavanja i usklađivanja djelovanja poduzetih od strane relevantnog nadležnog tijela;”

(c)  u stavku 2. umeće se točka (ea):

„(ea) poduzimanjem odgovarajućih mjera za olakšanje uvođenja tehnoloških inovacija s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;”

(c)  umeću se novi stavci 3., 3.a, 3.b i 3.c:

„3. Nadzorno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi olakšalo ulazak na tržište subjekata ili proizvoda koji se oslanjaju na tehnološke inovacije. Kako bi doprinijelo uspostavi zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, kad je to relevantno uz potporu Odbora za financijske inovacije, osobito razmjenom informacija i najboljih praksi. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”

3a. Ako nadzorno tijelo matične države članice namjerava izdati odobrenje za rad u pogledu društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koje nadzire u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. i čijim je poslovnim planom predviđeno da će se dio njegovih djelatnosti provoditi na temelju slobode pružanja usluga ili slobode poslovnog nastana, o tome obavješćuje Nadzorno tijelo i nadzorna tijela država članica domaćina.

Isto tako, ako nadzorno tijelo matične države članice utvrdi pogoršanje uvjeta financiranja ili druge novonastale rizike koje predstavlja društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje u tekućem poslovanju, posebno kada se poslovi, u pogledu velikog dijela aktivnosti, vode na temelju slobode pružanja usluga ili slobode poslovnog nastana, što može imati važan prekogranični utjecaj, o tome bez odgađanja obavješćuje i Nadzorno tijelo i nadzorna tijela država članica domaćina.

Obavijesti upućene Nadzornom tijelu i nadzornim tijelima država članica domaćina moraju sadržavati dovoljno pojedinosti da bi se mogla provesti odgovarajuća procjena.

3b. U slučajevima iz stavka 3.a podstavaka 1. i 2. Nadzorno tijelo može na zahtjev jednog relevantnog nadležnog tijela ili više njih ili na vlastitu inicijativu uspostaviti i koordinirati platformu za suradnju iz stavka 1. točke (e) kako bi se potaknula razmjena informacija i poboljšala suradnja između relevantnih nadležnih tijela i, prema potrebi, usuglasila stajališta o slučajevima iz stavka 3.a podstavka 2.

Ako Nadzorno tijelo na temelju informacija iz stavka 1. točke (f) utvrdi da financijska institucija provodi svoje aktivnosti uglavnom ili u cijelosti u drugoj državi članici, ono o tome obavješćuje relevantna tijela te može na vlastitu inicijativu i u koordinaciji s relevantnim nadležnim tijelima uspostaviti platformu za suradnju kako bi se olakšala razmjena informacija među tim tijelima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35. relevantna nadležna tijela na zahtjev Nadzornog tijela pružaju sve potrebne informacije kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje platforme za suradnju.

3c. Ako relevantna nadležna tijela preko platforme za suradnju ne uspiju usuglasiti stajališta, Nadzorno tijelo može izdati preporuku relevantnom nadležnom tijelu s navedenim rokom u kojem bi nadležno tijelo trebalo provesti preporučene izmjene. Ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s preporukom Nadležnog tijela, mora navesti razloge za to. Ako Nadležno tijelo utvrdi da navedeni razlozi nisu primjereni, svoju preporuku objavljuje zajedno s navedenim razlozima.”;

(17)  Umeće se novi članak 31.a:

„Članak 31.aKoordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika

1. Nadzorno tijelo redovito koordinira nadzorne mjere nadležnih tijela radi promicanje konvergencije u području nadzora u smislu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti sudionika financijskih institucija te u vezi s njihovim prijenosima rizika u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije, u skladu sa stavcima 2. i 3.▐. U okviru svojih nadležnosti, nadležna tijela snose krajnju odgovornost za odobrenje, nadzor i provedbu odluka u pogledu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti, kao i prijenosa rizika.

2. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo ako financijskoj instituciji nad kojom bi dotično nadležno tijelo provodilo nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. namjeravaju izdati odobrenje za rad ili je registrirati te ako je poslovnim planom te financijske institucije predviđena eksternalizacija ili delegiranje znatnog dijela njezinih aktivnosti ili bilo kojih ključnih funkcija ili prijenos rizika bitnog dijela njezinih aktivnosti u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije. Obavijesti nadležnih tijela upućene Nadzornom tijelu moraju sadržavati dovoljno pojedinosti ▌.

3. Ako se primjenjuje zakonodavstvo Unije iz članka 1. stavka 2. i ako se njime ne nameću posebni zahtjevi u pogledu obavješćivanja o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika, financijska institucija obavješćuje Nadzorno tijelo o eksternalizaciji ili delegiranju bitnog dijela svojih aktivnosti ili bilo koje od svojih ključnih funkcija, te o prijenosu rizika bitnog dijela svojih aktivnosti na neki drugi subjekt ili vlastitu podružnicu osnovanu u trećoj zemlji. Dotično nadležno tijelo dvaput godišnje obavješćuje Nadzorno tijelo o tim obavijestima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35., nadležno tijelo na zahtjev Nadzornog tijela dostavlja informacije o sporazumima financijske institucije o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika.

Nadzorno tijelo prati jesu li dotična nadležna tijela provjerila jesu li sporazumi o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika iz prvog podstavka zaključeni u skladu s pravom Unije, jesu li usklađeni sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Nadzornog tijela te sprečavaju li učinkovit nadzor nadležnih tijela i izvršenje u trećoj zemlji.

3a. Ako postupci provjere nadležnog tijela sprječavaju djelotvoran nadzor ili provedbu te dovode do rizika od regulatorne arbitraže u državama članicama, Nadzorno tijelo može dotičnom nadležnom tijelu izdati preporuke o tome kako poboljšati postupke provjere, uključujući rok u kojem nadležno tijelo treba provesti preporučene promjene. Ako dotično nadležno tijelo ne postupi u skladu s preporukama, ono navodi razloge za to, a Nadzorno tijelo objavljuje svoje preporuke i dotično obrazloženje.

3b. Komisija u roku od [godine dana od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] sastavlja izvješće u kojem se uzimaju u obzir različiti pristupi sektorskom zakonodavstvu u pogledu procjene, važnost aktivnosti koju se eksternalizira ili delegira te u kojemu se razmatra mogućnost za usklađeniji pristup u tom pogledu, i to eventualnim pojašnjavanjem zajedničkih kriterija i metodologije. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija pritom vodi računa o sljedećem:

(a) kontinuitetu aktivnosti,

(b) stvarnom kapacitetu upravljanja,

(c) stvarnom kapacitetu za provođenje revizije delegiranih i eksternaliziranih aktivnosti te prijenosa rizika.

(18)  Članak 32. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 32.Procjena tržišnih kretanja

, uključujući testiranje otpornosti na stres

1.  Nadzorno tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje druga dva europska nadzorna tijela, ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Nadzorno tijelo u svoje procjene uključuje ▌analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije, kao i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.

2.  ▌Nadzorno tijelo započinje i koordinira diljem Unije procjene otpornosti financijskih institucija na nepovoljna tržišna kretanja na realističan način. U tu svrhu, Nadzorno tijelo za nadležna tijela koja će to primjenjivati razvija sljedeće:

(a)  zajedničke metodologije za procjenu učinka ekonomskih scenarija na financijski položaj institucije;

(aa)  zajedničke metodologije za utvrđivanje financijskih institucija koje će se uključiti u procjene diljem Unije;

(b)  zajedničke pristupe priopćavanju ishoda tih procjena otpornosti financijskih institucija;

(c)  zajedničke metodologije za procjenu učinka određenih proizvoda ili distribucijskih procesa na financijski položaj institucije i na osiguranike, sudionike u mirovinskim sustavima, korisnike te na obavješćivanje klijenata; i

(ca)  zajedničke metodologije za procjenu učinka ekoloških rizika na financijsku stabilnost institucija.

U svrhu ovog stavka, Nadzorno tijelo surađuje s ESRB-om, koji izbjegava sve moguće sukobe interesa u pogledu provedbe monetarnih politika.

2a.  Nadzorno tijelo najmanje jedanput godišnje razmatra je li primjereno provesti procjene na razini Unije iz stavka 2. te o svojim zaključcima obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju. Ako se te procjene na razini Unije provedu, Nadzorno tijelo ▌objavljuje rezultate za svaku financijsku instituciju koja sudjeluje, osim ako takvo objavljivanje smatra neprikladnim, uzimajući u obzir financijsku stabilnost Unije, jedne države članice ili više njih, cjelovitost tržišta ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Obveze nadležnih tijela koje se odnose na čuvanje poslovne tajne ne sprečavaju nadležna tijela da objave rezultate procjena na razini Unije iz stavka 2. ili da rezultate tih procjena dostave Nadzornom tijelu kako bi ono objavilo rezultate procjena otpornosti financijskih institucija na razini Unije.

3.  Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a navedene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2.

Nadzorno tijelo u te procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, prema potrebi, preporučuje preventivne ili korektivne mjere.

4.  Nadzorno tijelo osigurava odgovarajuću pokrivenost međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti bliskom suradnjom s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala) preko Zajedničkog odbora.”;

(20)  Članak 33. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 33.Međunarodni odnosi

uključujući istovjetnost

1. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadležno tijelo može razviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijom trećih zemalja. Ti sporazumi ne stvaraju pravne obveze s obzirom na Uniju i njezine države članice i ne sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili mulitlateralne sporazume s tim trećim zemljama.

Ako je treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, na popisu jurisdikcija sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskom sustavu Unije, Nadzorno tijelo ne zaključuje dogovor o suradnji s regulatornim i nadzornim tijelima te treće zemlje.

2. Nadzorno tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, na temelju posebnog zahtjeva Komisije za savjetovanje, na svoju vlastitu inicijativu ili kada se to od njega zahtijeva u aktima iz članka 1. stavka 2.

2a. Nadzorno tijelo redovno prati regulatorna i nadzorna kretanja te provedbene postupke i relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje je Komisija donijela odluke o istovjetnosti u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi provjerilo jesu li još uvijek ispunjeni kriteriji na temelju kojih su te odluke donesene i uvjeti koji su tim odlukama utvrđeni. Nadzorno tijelo svake tri godine ili po potrebi češće ili na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i drugim dvama europskim nadzornim tijelima povjerljivo izvješće o utvrđenim činjenicama. Izvješće je posebice usmjereno na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1., Nadzorno tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima ▌trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. Ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima Nadzorno tijelo nastoji u njih uključiti odredbe o sljedećem:

(a)  mehanizmima na temelju kojih bi Nadzorno tijelo moglo ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;

(b)  u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući izravne nadzore za čiju je provedbu odgovorno Nadzorno tijelo, a koje po potrebi prati i podupire do pet predstavnika različitih nadležnih tijela na dobrovoljnoj i rotirajućoj osnovi te nadležno tijelo treće zemlje.

Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i druga europska nadzorna tijela o slučajevima u kojima nadležna tijela iz treće zemlje odbiju sklapanje tih administrativnih sporazuma ili učinkovitu suradnju. Komisija te informacije uzima u obzir pri reviziji relevantnih odluka o istovjetnosti.

2b. Ako utvrdi da se u trećim zemljama iz stavka 2.a događaju promjene u vezi s praksama regulacije, nadzora ili izvršenja koji bi mogli utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo bez odgode i na povjerljivoj osnovi o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

2c. Nadležna tijela unaprijed obavješćuju Nadzorno tijelo o administrativnim sporazumima koje namjeravaju sklopiti s nadzornim tijelima iz trećih zemalja u bilo kojem području uređenom aktima iz članka 1. stavka 2., uključujući i sporazume s podružnicama subjekata iz trećih zemalja. Nacrt tih planiranih sporazuma Nadzornom tijelu dostavljaju čim prije.

Nadzorno tijelo može u suradnji s nadležnim tijelima izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. Nadležna tijela što je preciznije moguće primjenjuju taj model sporazuma.

Ako Nadzorno tijelo u suradnji s nadležnim tijelima razvije takve modele administrativnih mjera, nadležna tijela ne sklapaju administrativne dogovore s tijelima trećih zemalja dok ne završi postupak izrade modela sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji tijekom pripreme odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je tijelo provodilo u skladu sa stavkom 2.a.

3a. Nadzorno tijelo traži punopravno članstvo u Međunarodnom udruženju osiguravateljnih nadzornih tijela, Međunarodnoj organizaciji nadzornika mirovina, Odboru za financijsku stabilnost te status promatrača u Odboru za međunarodne računovodstvene standarde.

O svakom stajalištu Nadzornog tijela izraženom na međunarodnim forumima najprije raspravlja Odbor nadzornih tijela te ga odobrava.

3b. Nadzorno tijelo, ako je to potrebno, prati regulatorna, nadzorna i, ovisno o slučaju, sanacijska kretanja i provedbene prakse te relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje su sklopljeni međunarodni sporazumi.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1. ovog članka, Nadzorno tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima i, ovisno o slučaju, sa sanacijskim tijelima trećih zemalja iz prvog podstavka ovog stavka.”;

(21)  ▐ Članak 34. briše se.:

(22)  Članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela dostavljaju Nadzornom tijelu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su mu povjerene ovom Uredbom, ako imaju zakoniti pristup relevantnim informacijama.

Dostavljene informacije su točne, potpune i dostavljaju se u roku koji utvrdi Nadzorno tijelo.

2. Nadzorno tijelo može zahtijevati i da mu se informacije dostavljaju periodično, u određenom formatu ili na usporedivim predlošcima koje je odobrilo. Ti se zahtjevi po mogućnosti uvijek dostavljaju na postojećim obrascima za izvješćivanje, a njima se poštuje načelo proporcionalnosti predviđeno nacionalnim pravom i pravom Unije, među ostalim zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

3. Na▐ zahtjev nadležnog tijela Nadzorno tijelo može mu dostaviti informacije za koje smatra da su mu potrebne za obavljanje njegovih zadaća▐.”;

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako informacije zatražene u skladu sa stavkom 1. nisu dostupne ili ih nadležna tijela nisu učinila dostupnima u roku koji je Nadzorno tijelo utvrdilo, Nadzorno tijelo može uputiti opravdani i obrazloženi zahtjev bilo kome od sljedećih subjekata:

(a) ostalim nadzornim tijelima koja imaju nadzorne funkcije;

(b) ministarstvu nadležnom za financije u dotičnoj državi članici, ako ono raspolaže bonitetnim informacijama;

(c) središnjoj državnoj banci ili uredu za statistiku dotične države članice;

(d) uredu za statistiku dotične države članice.

Nadležna tijela pomažu Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pri prikupljanju informacija.”;

(c)   stavci 6. i 7. brišu se.

(23)  Umeću se sljedeći članci od 35.a do 35.d:

„Članak 35.aIzvršavanje ovlasti iz članka 35.b

Ovlasti dodijeljene Nadzornom tijelu, bilo kojem njegovom dužnosniku ili bilo kojoj drugoj osobi koju Nadzorno tijelo ovlasti u skladu s člankom 35. ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članci 35.a i 35.b primjenjuju se ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo.

Članak 35.bZahtjev za informacije upućen financijskim institucijama

1. Ako informacije koje su zatražene u skladu s člankom 35. stavkom 1. ili stavkom 5. nisu dostupne ili nisu učinjene dostupnima u roku koji Tijelo utvrdi, ono može, bez stvaranja dvostrukih podataka, zahtijevati od relevantnih financijskih institucija da dostave informacije potrebne Nadzornom tijelu za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

4. Relevantne financijske institucije ili njihovi zakonski predstavnici ▌dostavljaju tražene informacije u razumnom roku koji odredi Tijelo. ▌

5. Nadzorno tijelo bez odgode šalje presliku ▌zahtjeva ▌nadležnom tijelu države članice u kojoj relevantni subjekt naveden u stavku 1. na koji se zahtjev za informacije odnosi ima boravište ili poslovni nastan.

6. Nadzorno tijelo može povjerljive informacije koje je dobilo u skladu s ovim člankom upotrijebiti samo u svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.”;

Članak 35.cPostupovna pravila za izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na povredu iz članka 35.d stavka 1., Nadzorno tijelo zahtijeva od Komisije da provede istragu o tom predmetu. ▌

Članak 35.dGlobe

i periodične novčane kazne

-1. Prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni, Komisija omogućuje instituciji ili subjektu na koji se primjenjuje zahtjev za informacije da bude saslušan.

Komisija temelji svoju odluku o globi ili periodičnoj novčanoj kazni na zaključcima o kojima su se dotične institucije ili subjekti mogli očitovati.

1. Komisija donosi odluku kojom izriče globu kada ustanovi da financijska institucija navedena u članku 35.b s namjerom ili iz nemara nije dostavila tražene informacije ili je dostavila nepotpune, netočne ili neistinite informacije ▌u skladu s člankom 35.b stavkom 1.

2. Osnovna ▌globa iz stavka 1. ne smije biti manja od/ iznosi barem [X; manje od 50 000 EUR] ni veća od EUR [Y; manje od 200 000 EUR] i mora biti odvraćajuća, učinkovita i razmjerna veličini institucije ili subjekta te vrsti i značaju (težini?) prekršaja.

Zajedno s EBA-om i ESMA-om Nadzorno tijelo izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje metodologija za određivanje globi u skladu s ovim stavkom.

5. ▌Ukupan iznos globe ne smije biti veći od [X %; manji od20 %] godišnjeg prometa dotičnog subjekta u prethodnoj poslovnoj godini, osim ako je subjekt povredom izravno ili neizravno ostvario financijsku korist. U tom slučaju ukupan iznos globe mora biti najmanje jednak toj financijskoj koristi.

5a. Komisija može nametnuti periodičnu novčanu kaznu dok se povreda ne ispravi. Periodična novčana kazna razmjerna je veličini institucije ili subjekta te vrsti i značaju prekršaja.

5b. U postupku se u cijelosti poštuje pravo na obranu institucije ili subjekta. Institucija ili subjekt ima pravo na pristup spisima Nadzornog tijela i Komisije, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Nadzornog tijela ili Komisije.

5c. Izvršenje globe ili periodične novčane kazne može se obustaviti jedino odlukom Suda Europske unije. Institucije ili subjekti koji podliježu globi ili periodičnoj novčanoj kazni mogu pokrenuti sudski postupak pred Sudom Europske unije protiv odluke Komisije o globi ili periodičnoj novčanoj kazni. Sud može, između ostalog, poništiti, smanjiti ili povećati globu ili periodičnu novčanu kaznu koju je izrekla Komisija.

5d. Komisija javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu, osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama.

5e. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Unije.

▌(24)  Članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 3. briše se.

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nakon primitka upozorenja ili preporuka ESRB-a upućenih Nadzornom tijelu, Nadzorno tijelo raspravlja o tom upozorenju ili preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornika ili, po potrebi, ranije, kako bi procijenilo posljedice i moguće daljnje mjere u pogledu takvih upozorenja ili preporuka za ispunjavanje svojih zadaća.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja, Nadzorno tijelo odlučuje o tome treba li poduzeti mjere u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama te o sadržaju tih mjera.

Ako Nadzorno tijelo ne postupi prema upozorenju ili preporuci, obrazlaže ESRB-u svoje razloge za nepostupanje. ESRB obavješćuje o tome Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome također obavješćuje Vijeće i Komisiju.”

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. „Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi nadležnom tijelu, Nadzorno tijelo može, prema potrebi, upotrijebiti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako primatelj ne namjerava poštovati preporuku ESRB-a, on obavješćuje Odbor nadzornika i s njim raspravlja o razlozima svoga nepostupanja.”

(d)  stavak 6. briše se.

(25)  Članak 37. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37.Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje

(1)1. Kako bi se olakšala savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima koja su bitna za zadaće Nadzornog tijela, ustanovljuje se interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu zajednički „interesne skupine”). Potrebno je zatražiti mišljenje interesnih skupina o djelovanjima poduzetim u skladu s člancima 10. do 15. o regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima i, u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedinačne financijske institucije, s člankom 16. o smjernicama i preporukama, člankom 16.a o mišljenjima i člankom 16.b o pitanjima i odgovorima. Ako je djelovanja potrebno hitno poduzeti i savjetovanje postane nemoguće, čim prije se obavješćuju interesne skupine.

(2)Interesne skupine sastaju se najmanje četiri puta godišnje. One mogu zajedno raspravljati o područjima od zajedničkog interesa i međusobno se obavješćuju o drugim pitanjima o kojima se raspravlja.

(3)Članovi jedne interesne skupine mogu također biti članovi druge interesne skupine.

2. Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje sastavljena je od 30 članova – 13 članova u uravnoteženim omjerima zastupa društva za osiguranje i reosiguranje i posrednike u osiguranju koji djeluju u Uniji, od kojih trojica zastupaju zadružne i uzajamne osiguravatelje i reosiguravatelje, 13 članova zastupa predstavnike njihovih zaposlenika, kao i potrošače, korisnike usluga osiguranja i reosiguranja, predstavnike MSP-ova i predstavnike relevantnih stručnih udruga, a 4 člana su neovisni vrhunski znanstvenici. ▐

3. Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje sastavljena je od 30 članova – 13 članova u uravnoteženim omjerima zastupa institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje djeluju u Uniji, 13 članova zastupa zaposlenike, predstavnike korisnika, predstavnike MSP-ova i predstavnike odgovarajućih stručnih udruga, a 4 člana su neovisni vrhunski znanstvenici. ▐

4. Članove interesnih skupina imenuje Odbor nadzornika nakon otvorenog i transparentnog natječaja. Odbor nadzornika pri odlučivanju, u najvećoj mogućoj mjeri, osigurava odgovarajući odraz raznolikosti sektora osiguranja, reosiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja, odgovarajuću zemljopisnu uravnoteženost i jednaku zastupljenost spolova i zastupljenost zainteresiranih strana iz cijele Unije. Članovi Interesne skupine biraju se u skladu s njihovim kvalifikacijama, vještinama, relevantnim znanjem i dokazanom stručnošću.

4a. Članovi relevantne interesne skupine biraju predsjednika skupine među svojim članovima. Predsjednik se bira na razdoblje od dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika bilo koje interesne skupine da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici kad god se to zatraži.

5. Nadzorno tijelo pruža sve potrebne informacije, pridržavajući se obveze čuvanja poslovne tajne određene člankom 70. i osigurava odgovarajuću potporu tajništva interesnim skupinama. Za članove interesnih skupina koji zastupaju neprofitne organizacije, isključivši zastupnike sektora, osigurava se odgovarajuća naknada. Tom se naknadom uzima u obzir pripremno i naknadno djelovanje članova i ona je jednaka barem stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (Pravilnik o osoblju). Interesne skupine mogu osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Članovi Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje imaju mandat od četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.

Članovi interesnih skupina mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.

6. Interesne skupine mogu dostaviti mišljenja i savjete Nadzornom tijelu o pitanjima koja su povezana sa zadaćama Nadzornog tijela, s posebnim naglaskom na zadaćama određenim člancima 10. do 16.b, te člancima 29., 30., 32. i 35.

Ako se članovi interesnih skupina ne mogu usuglasiti o▐ savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopuštena je objava zasebnog savjeta.

Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje, Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje, Interesna skupina za bankarstvo i Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. ove Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.

7. Interesne skupine donose svoj poslovnik na temelju pristanka dvotrećinske većine svojih članova.

8. Nadzorno tijelo objavljuje▐ savjete interesnih skupina, zasebne savjete svojih članova, kao i rezultate svojih savjetovanja te način na koji su u obzir uzeti savjeti i rezultati savjetovanja.”;

(25a)  Članak 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Tijelo osigurava da nijedna odluka koja je donesena u skladu s člancima 18., 19. ili 20. ni na koji način ne utječe na fiskalne odgovornosti država članica.”

(26)  Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39. Postupci odlučivanja

1. Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 18. i 19., Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6.

2. Nadzorno tijelo obavješćuje sve adresate odluke na službenom jeziku adresata o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoje stajalište o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Adresat može iznijeti svoje stavove na svojem službenom jeziku. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3. U odlukama Nadzornog tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4. Adresati odluka Nadzornog tijela obavješćuju se o pravnom lijeku koji im je na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5. Ako Nadzorno tijelo donese odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili članka 18. stavka 4., ono tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6. Javno se objavljuju odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člancima ▌18. ili 19. Odluke koje Tijelo donese u skladu s člankom 17. mogu se objaviti. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili financijske institucije i glavni sadržaj odluke, osim ako je takvo objavljivanje u suprotnosti s legitimnim interesima tih financijskih institucija ili zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(27)  Članak 40. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  umeću se sljedeće točke (aa) i (ab):

„(aa) stalnih članova Izvršnog odbora iz članka 45. stavka 1., koji nemaju pravo glasa;”;

(ab) čelnika uprave države članice koji je zadužen za pregovaranje i donošenje akata iz članka 1. stavka 2. u svrhu djelovanja u okviru članaka od 10. do 15.”;

i.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

voditelja nacionalnog javnog tijela koje je nadležno za nadzor financijskih institucija u svakoj državi članici, u svrhu djelovanja u okviru svih nadležnosti osim onih iz članaka 10. do 15., koji osobno prisustvuje sastancima najmanje dva puta godišnje;”

i.b  točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) jednog predstavnika ESRB-a, bez prava glasa koji će se suzdržati od preuzimanja položaja koji su rezultat vođenja monetarnih politika;”

(aa)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svako ▌tijelo odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojeg tijela koji može zamijeniti člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točaka (ab) i (b) u slučaju spriječenosti.”

(ab)  umeće se sljedeći stavak:

„4.a Za potrebe djelovanja u okviru članaka od 10. do 15. jedan predstavnik Komisije član je Odbora nadzornih tijela koji nema pravo glasa, jedan predstavnik Europskog parlamenta ima ulogu promatrača i po jedan predstavnik iz svake uprave države članice može imati ulogu promatrača u Odboru nadzornih tijela.”

(ac)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. „Odbor nadzornika može pozvati promatrače.”

▌(c)  dodaje se sljedeći stavak 5.a:

5.a Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisa o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornika iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

(28)  Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.Interni odbori

Odbor nadzornika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor nadzornika može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku.”

(29)  ▌Članak 42.▌zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 42.Neovisnost

Odbora nadzornika

Predsjednik Odbora nadzornika i njegovi članovi ▌, prilikom izvršavanja zadaća dodijeljenih ovom Uredbom, djeluju neovisno i objektivno, isključivo u interesu Unije u cjelini, i ne traže niti primaju naputke od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade ▌ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koje drugo javno ili privatno tijelo ne smiju utjecati na članove Odbora nadzornika prilikom obavljanja njihovih zadaća.

Ako se procijeni da je razina neovisnosti iz članka 30. stavka 2. točke (a) nedovoljna u skladu s tim člankom, Odbor nadzornika može odlučiti da će se privremeno obustaviti prava glasa pojedinačnog člana ili da će se privremeno obustaviti njegovo članstvo u Nadzornom tijelu dok se nedostatak ne otkloni.”;

(30)  Članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odbor nadzornika daje smjernice za rad Nadzornom tijelu i glavno je tijelo za donošenje strateških odluka i bitnih političkih odluka.

Osim ako je ovom Uredbom predviđeno drugačije, Odbor nadzornika ▌donosi ▌preporuke, smjernice, mišljenja i odluke Nadzornog tijela te daje savjete iz poglavlja II.”

(b)  stavci 2. i 3. brišu se;

(c)  stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor nadzornika donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji za njihovu informaciju.

Tijelo postavlja svoje prioritete u pogledu pregleda kojima se po potrebi utvrđuju nadležna tijela i aktivnosti koje podliježu pregledima u skladu s člankom 30. Ako je to opravdano, Tijelo može dodatno utvrditi nadležna tijela koja se trebaju podvrgnuti provjeri.

Program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.”;

(d)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor supervizora donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika, na temelju nacrta izvješća iz članka 47. stavka 9.f, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.”;

(e)  stavak 8. briše se;

(30a)  umeće se sljedeći članak 43.a:

„Članak 43.a

Transparentnost odluka koje donosi Odbor nadzornika

Ne dovodeći u pitanje članak 70., Nadzorno tijelo u roku od najviše šest tjedana od datuma sastanka Odbora nadzornika Europskom parlamentu dostavlja barem sveobuhvatan i sadržajan zapis s tog sastanka Odbora nadzornika, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka.”

(31)  Članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)  ▌stavak 1. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odbor nadzornika donosi odluke običnom većinom svojih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

U vezi s odlukama o razvoju i donošenju akata, nacrta i instrumenata navedenih u člancima od 10. do 16. i mjerama i odlukama donesenima prema članku 9. stavku 5. trećem podstavku, članku 9.a i poglavlju VI. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke kvalificiranom većinom svojih članova kako je utvrđeno u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i članku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama. Stalni članovi Izvršnog odbora i predsjednik ne glasuju o tim odlukama.

1a. Odstupajući od stavka 1., Odbor nadzornih tijela nadležan je za donošenje odluka koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.h u skladu s člankom 47. stavkom 3. običnom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornika ne donese odluke koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.d, može te odluke izmijeniti. Odbor nadzornika nadležan je za donošenje tih izmijenjenih odluka tročetvrtinskom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornika ne donese izmijenjene odluke iz drugog podstavka što je prije moguće i najkasnije u roku od četiri mjeseca, odluku donosi Izvršni odbor.”;

(aa)  umeće se stavak 1.a:

1a. Odstupajući od stavka 1., Odbor nadzornika nadležan je za donošenje odluka koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.h u skladu s člankom 47. stavkom 3. običnom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornika ne donese odluke koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.h, može te odluke izmijeniti. Odbor nadzornika nadležan je za donošenje tih izmijenjenih odluka tročetvrtinskom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornika ne donese izmijenjene odluke iz drugog podstavka što je prije moguće i najkasnije u roku od četiri mjeseca, odluku donosi Izvršni odbor.”;

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odbor nadzornika donosi i objavljuje svoj poslovnik. Poslovnikom se detaljno određuju postupci glasovanja.”

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama u okviru Odbora nadzornika koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako je drukčije određeno člankom 75. stavkom 3. ili aktima iz članka 1. stavka 2.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na predsjednika i članove koji su i članovi Izvršnog odbora ▌.”;

(32)  U poglavlju III. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

Odjeljak 2.

Izvršni odbor”;

(33)  Članak 45. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 45.Sastav

„1. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i tri stalna člana, koji su državljani jedne od država članica. Predsjednik svakom stalnom članu dodjeljuje jasno definirane zadaće u području politika i upravljanja, a posebice odgovornosti za proračunska pitanja, pitanja koja se odnose na program rada Nadzornog tijela te pitanja konvergencije. Jedan od stalnih članova obavlja dužnost potpredsjednika i zadaće predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom.

2. Stalni članovi biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja i praktičnog iskustva u financijskim institucijama u okviru njihovih različitih poslovnih modela, i tržištima, posebice u osiguranju i strukovnom mirovinskom osiguranju, uključujući interese potrošača, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu. Stalni članovi moraju imati bogato upravljačko iskustvo. Najmanje jedan stalni član ne bi smio u razdoblju od jedne godine prije imenovanja biti zaposlenik nacionalnog nadležnog tijela. Odabir se temelji na javnom natječaju koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije, nakon čega Komisija, uz savjetovanje s Odborom nadzornika, sastavlja popis uspješnih kandidata koji su ušli u uži izbor.

Komisija taj popis podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju stalnih članova Izvršnog odbora ▌. Sastav Izvršnog odbora uravnotežen je i proporcionalan te odražava Uniju u cjelini.

3. Ako stalni član Izvršnog odbora više ne ispunjava uvjete iz članka 46. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Europski parlament i Vijeće mogu na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom se taj član razrješava dužnosti.

4. Mandat stalnih članova traje pet godina i može se jednom obnoviti. Tijekom devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg mandata stalnih članova Odbor nadzornika ocjenjuje:

(a) rezultate ostvarene tijekom prvog mandata i načine njihova ostvarenja;

(b) dužnosti i potrebe Nadzornog tijela u sljedećim godinama.

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija Vijeću dostavlja popis stalnih članova čiji se mandat obnavlja. Na temelju tog popisa i uzimajući u obzir ocjenu, Vijeće može produljiti mandat stalnih članova.”;

(34)  Umeće se sljedeći članak 45.a:

„Članak 45.aOdlučivanje

1. Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas. Odluke se upućuju Odboru nadzornika ako to zatraži predsjednik ili barem tri člana Izvršnog odbora.

2. Predstavnik Komisije sudjeluje bez prava glasa na sastancima Izvršnog odbora, osim u pogledu pitanja iz članka 63.

3. Izvršni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

4. Predsjednik saziva sastanke Izvršnog odbora na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog člana i predsjeda sastancima.

Izvršni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornika i onoliko često koliko to Izvršni odbor smatra potrebnim. Izvršni odbor redovito izvješćuje Odbor nadzornika i sastaje se najmanje jedanaest puta godišnje.

5. ▌Sudionici koji nemaju pravo glasa ne prisustvuju raspravama Izvršnog odbora koje se odnose na pojedine financijske institucije.

5a. Odbor nadzornika ima pravo Izvršnom odboru poslati posebne zahtjeve za informacije.”;

(35)  Umeće se sljedeći članak 45.b:

„Članak 45.bInterni odbori

Izvršni odbor može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene.”;

(36)  Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.Neovisnost

Izvršnog odbora

Članovi Izvršnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od bilo koje vlade ▌ili drugog javnog ili privatnog tijela.

Članovi Izvršnog odbora ne smiju obnašati dužnost na nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili razini Unije.

Države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.”;

(37)  Članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.Zadaće

1. Izvršni odbor osigurava da Nadzorno tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Poduzima sve potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor nadzornika.

3. Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

Za potrebe članaka 17. i 19., članka 22. stavka 4. i članka 30. ▌Izvršni odbor nadležan je djelovati i donositi odluke. Za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.d Izvršni odbor nadležan je za pripremu odluka na koje se primjenjuje postupak odlučivanja utvrđen u članku 44. stavku 1.a. Izvršni odbor o svim odlukama koje priprema i donosi obavješćuje Odbor nadzornika.

3a. Izvršni odbor analizira i iznosi mišljenje ▌o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor nadzornika.

4. Izvršni odbor donosi plan kadrovske politike Nadzornog tijela te na temelju članka 68. stavka 2. potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5. Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Nadzornog tijela u skladu s člankom 72.

6. Na temelju nacrta izvješća iz stavka 9. točke (f) Izvršni odbor izrađuje prijedlog godišnjeg izvješća o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika i dostavlja ga Odboru nadzornika na odobrenje.

7. Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući u obzir prijedlog Odbora nadzornika.

Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

9. Glavni član ima sljedeće specifične zadaće:

(a) provoditi godišnji program rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora nadzornika i pod kontrolom Izvršnog odbora;

(b) poduzimati sve potrebne mjere, prije svega donositi interne administrativne upute i objavljivati obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom;

(c) izraditi višegodišnji program rada iz članka 47. stavka 2.;

(d) izraditi svake godine do 30. lipnja program rada za sljedeću godinu, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(e) sastaviti prednacrt proračuna Nadzornog tijela na temelju članka 63. i izvršavati proračun Nadzornog tijela u skladu s člankom 64;

(f) izraditi nacrt godišnjeg izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(g) izvršavati ovlasti propisane člankom 68. koje se odnose na osoblje Nadzornog tijela i rješavati kadrovska pitanja.”;

(38)  Članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)    u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik je državljanin jedne od država članica i odgovoran je za pripremu rada Odbora nadzornika i predsjedanje sastancima Odbora nadzornika i Izvršnog odbora.”;

(b)    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za potrebe izbora predsjednika, Komisija osniva Povjerenstvo za odabir, koje se sastoji od šest visokopozicioniranih nezavisnih pojedinaca. Europski parlament, Vijeće i Komisija imenuju svaki po dva člana Povjerenstva za odabir. Povjerenstvo za odabir imenuje predsjednika iz redova svojih članova. Povjerenstvo za odabir običnom većinom odlučuje o objavi natječaja za radno mjesto, kriterijima za odabir i posebnom profilu radnog mjesta, sastavu skupine kandidata te načinu na koji se kandidati probiru kako bi se izradio rodno uravnoteženi uži popis barem dvaju kandidata. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik Povjerenstva za odabir ima odlučujući glas.

Predsjednik se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima, posebice u području osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Predsjednik ima znatan broj godina priznatog iskustva koje se odnosi na financijski nadzor i regulativu te iskustvo u višem rukovodstvu, može pokazati vještine vođenja i visoke standarde učinkovitosti, sposobnosti i integriteta te ima dokazano znanje barem dvaju službenih jezika Unije.

Povjerenstvo za odabir popis kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti predsjednika podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Europski parlament može pozvati odabrane kandidate na zatvorena ili javna saslušanja, podnositi pisana pitanja kandidatima, iznijeti prigovor na imenovanje kandidata i preporučiti kandidata kojeg preferira. Europski parlament i Vijeće donose zajedničku odluku o imenovanju predsjednika s užeg popisa kandidata.

2a. Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete potrebne za izvršavanje svojih dužnosti, uključujući one iz članka 49., ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Europski parlament i Vijeće mogu na prijedlog Komisije ili na vlastitu inicijativu, donijeti zajedničku odluku kojom ga se razrješava dužnosti. Pri sastavljanju prijedloga Europska komisija savjetuje se s nacionalnim nadležnim tijelima.

(ba)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Mandat predsjednika traje osam godina i ne može se obnavljati.”

(c)    stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„4. Tijekom devet mjeseci prije isteka osmogodišnjeg mandata predsjednika, Odbor nadzornika ocjenjuje:

(a) rezultate ostvarene u prvom mandatu i način na koji su ostvareni;

(b) dužnosti i potrebe Nadzornog tijela u sljedećim godinama.

U svrhu procjene iz prvog podstavka, Odbor nadzornika imenuje privremenog zamjenika predsjednika iz redova svojih članova.”;

(d)    stavak 5. briše se;

(38a)  Članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.Neovisnost

predsjednika

Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora nadzornika u vezi sa zadaćama predsjednika, predsjednik ne traži i ne prima upute od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade▐ ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednik je nakon napuštanja službe i dalje u obvezi poštovanja dužnosti časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili prednosti.”

(39)  Umeće se sljedeći članak 49.a:

„Članak 49.aTroškovi

Predsjednik obavješćuje javnost o svim sastancima održanim s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i o reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(40)  Brišu se članci 50., 51., 52. i 53.;

(41)  Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Zajednički odbor služi kao forum u kojem Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje kako bi osiguralo međusektorsku usklađenost s Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), istodobno vodeći u potpunosti računa o sektorskim specifičnostima, kada se to zahtijeva pravom Unije, posebno u vezi s:

– financijskim konglomeratima i prekograničnim aktivnostima,

– računovodstvom i revizijom,

– mikrobonitetnim analizama međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti za financijsku stabilnost,

– investicijskim proizvodima za male ulagače,

– kibersigurnošću,

– razmjenom informacija i najbolje prakse s ESRB-om i ▌europskim nadzornim tijelima,

– maloprodajnim financijskim uslugama i pitanjima koja se odnose na zaštitu potrošača i ulagatelja,

– primjenom načela proporcionalnosti.”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a   Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju zadaća Tijela i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i specifičnih zadaća iz članka 8. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1093/2010 povjerenih Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.”;

(42)  ▌Članak 55. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.Sastav

1. Zajednički odbor sastoji se od predsjednika europskih nadzornih tijela ▌.

2. Jedan član Izvršnog odbora, predstavnik Komisije i drugi predsjednik ESRB-a te, po potrebi, predsjednik bilo kojeg pododbora Zajedničkog odbora pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i, po potrebi, bilo kojeg pododbora iz članka 57.

3. Predsjednik Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije iz redova predsjednika Europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.

4. Zajednički odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik. Zajednički odbor može pozvati promatrače. Zajednički odbor donosi zajednička stajališta konsenzusom. U poslovniku se mogu odrediti daljnji sudionici sastanaka Zajedničkog odbora.

Zajednički odbor sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.

4a. Predsjednik Nadzornog tijela redovito se savjetuje i obavješćuje Odbor nadzornika o svim stajalištima donesenima na sastancima Zajedničkog odbora i njegovih pododbora.”;

(42a)  Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 56.Zajednička stajališta i zajednički akti

Nadzorno tijelo u okviru svojih zadaća iz poglavlja II., a posebno u pogledu provedbe Direktive 2002/87/EZ, prema potrebi, nastoji donijeti zajednička stajališta s Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), ovisno o slučaju.

Kada se to zahtijeva pravom Unije, akte iz članaka od 10. do▐ 19. ove Uredbe u odnosu na primjenu Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih akata Unije iz članka 1. stavka 2. koji su također u području nadležnosti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) istodobno donose Nadzorno tijelo, Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), ovisno o slučaju.

Ako se odluka Nadzornog tijela razlikuje od zajedničkog stajališta iz stavka 1. ili ako se odluka nije mogla donijeti, Nadzorno tijelo bez odgode obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o svojim razlozima.

(42b)  Članak 57. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 57.Pododbori

1. Zajednički odbor može osnivati pododbore radi pripreme nacrta zajedničkih stajališta i zajedničkih akata Zajedničkog odbora.

2. Pododbor je sastavljen od predsjednika europskih nadzornih tijela i jednog predstavnika na visokoj razini koji je imenovan iz redova postojećeg osoblja relevantnog nadležnog tijela iz svake države članice.

3. Pododbor bira predsjednika iz redova predstavnika relevantnih nadležnih tijela, koji je također promatrač Zajedničkog odbora.

3a. Za potrebe članka 56. u okviru Zajedničkog odbora osniva se Pododbor za financijske konglomerate.

4. Zajednički odbor na svojoj internetskoj stranici objavljuje sve osnovane pododbore, uključujući njihove mandate te popis njihovih članova i njihovih dužnosti u pododboru.

(43)  Članak 58. mijenja se kako slijedi:

(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovime se osniva Odbor za žalbe europskih nadzornih tijela.”

(-aa)  u stavku 2. podstavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

2. Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika koji su ugledni pojedinci s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u području bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući postojeće osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija Unije uključenih u djelatnosti Nadzornog tijela te članove Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje. Članovi moraju biti državljani jedne od država članica i dobro znati barem dva službena jezika Unije. Odbor za žalbe mora imati dostatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti i proporcionalnosti izvršavanja ovlasti Nadzornog tijela.”

(a)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvršni odbor Nadzornog tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s popisa uspješnih kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.”;

Nakon što dobije uži popis, Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da prije imenovanja pred njim daju izjavu i odgovore na pitanja koja im postave zastupnici.

Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim, kad god to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici.”;

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao Izvršni odbor Nadzornog tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme njegova mandata, osim ako je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu i Izvršni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.”;

(ba)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Europska nadzorna tijela moraju preko Zajedničkog odbora osigurati odgovarajuću operativnu i stalnu tajničku potporu Odboru za žalbe.”

(44)  U članku 59. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Ne obvezuju ih nikakve upute. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti povezane s Nadzornim tijelom, njegovim Izvršnim odborom ili njegovim Odborom nadzornika.

2. Članovi Odbora za žalbe i osoblje Nadzornog tijela koje pruža operativnu i tajničku potporu ne sudjeluju u žalbenim postupcima u kojima imaju bilo kakav osobni interes ako su prethodno bili uključeni kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke na koju je podnesena žalba.”;

(45)  U članku 60. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može uložiti žalbu protiv odluke Nadzornog tijela iz članaka 16., 16.a, 17., 18., 19. i 35., uključujući u pogledu njegove proporcionalnosti, i protiv svake druge odluke koju je Nadzorno tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je upućena toj osobi ili protiv odluke koja je, upućena drugoj osobi, ali je od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

2. Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Nadzornom tijelu u pisanom obliku u roku tri mjeseca od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je Nadzorno tijelo objavilo svoju odluku.

Odbor za žalbe odlučuje o žalbi u roku tri mjeseca od podnošenja žalbe.”;

(46)  Članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Prihodi Nadzornog tijela sastoje se, ne dovodeći u pitanje druge vrste prihoda, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

(a) doprinosa Unije za uravnoteženje iz općeg proračuna Unije (dio koji se odnosi na Komisiju), koji iznosi najmanje 35% predviđenih prihoda Nadzornog tijela;

(aa) obveznih doprinosa u iznosu do 65 % procijenjenih prihoda Nadzornog tijela od nacionalnih javnih tijela nadležnih za nadzor financijskih institucija.

(b) ovisno o razvoju opsega nadzora specifičnog za instituciju, godišnjih doprinosa financijskih institucija na temelju godišnjih predviđenih rashoda koji se odnose na aktivnosti propisane ovom Uredbom i aktima Unije iz članka 1. stavka 2. za svaku kategoriju sudionika u nadležnosti Nadzornog tijela;

(c) svih naknada koje se plaćaju Nadzornom tijelu u slučajevima navedenima u relevantnim instrumentima prava Unije;

(d) ▐ doprinosa država članica ili promatrača;

(e) naknada za publikacije, izobrazbu i druge usluge koje zatraže nadležna tijela.”;

1a. Prihodi koje prima Nadzorno tijelo ne smiju ugroziti njegovu neovisnost ili objektivnost.”;

(aa)  u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Procjene se temelje na ciljevima i očekivanim rezultatima godišnjeg programa rada iz članka 47. stavka 2. i uzimaju u obzir financijske resurse potrebne za postizanje tih ciljeva i očekivanih rezultata.”

(b)  dodaje se sljedeći stavak:

5. Dobrovoljni doprinosi država članica i promatrača iz stavka 1. točke (d) ne smiju se prihvatiti ako bi se time dovela u pitanje neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela.”;

(48)  Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.Donošenje proračuna

1. Glavni član svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja Izvršnom odboru i Odboru nadzornika.

1a. Predsjednik predstavlja nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Europskom parlamentu i Vijeću, nakon čega Odbor nadzornika na temelju nacrta dokumenta koji je odobrio Izvršni odbor, donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine.

1b. Izvršni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom revizorskom sudu ▌jedinstveni programski dokument do 31. siječnja. Europski parlament odobrava jedinstveni programski dokument ne dovodeći u pitanje donošenje godišnjeg proračuna.

2. Vodeći računa o ▌jedinstvenom programskom dokumentu Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

3. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos za uravnoteženje Nadzornom tijelu te odobrava ograničenje za ukupne rashode Nadzornog tijela.

4. Proračun Nadzornog tijela donosi Odbor nadzornika. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

5. Izvršni odbor obavješćuje bez odgode proračunsko tijelo o namjeravanoj provedbi svih projekata koji bi mogli imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, posebno o svakom projektu koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.

5a.  Proračunsko tijelo odobrava sve projekte koji bi mogli imati značajne financijske ili dugoročne posljedice za financiranje proračuna Nadzornog tijela, posebno svaki projekt koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada, uključujući klauzule o prekidu.”;

(49)  Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.Izvršenje i kontrola proračuna

„1. Glavni član djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava godišnji proračun Nadzornog tijela.

2. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela, koji mora biti neovisan, dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće godine. Članak 70. ne sprečava Nadzorno tijelo da Europskom revizorskom sudu dostavi sve informacije koje zatraži, a koje su u nadležnosti Revizorskog suda.

3. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. ožujka sljedeće godine potrebne računovodstvene podatke za potrebe konsolidacije na način i u formatu koji odredi taj računovodstveni službenik.

4. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora nadzornika, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

5. Nakon što uzme u obzir opažanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Nadzornog tijela u skladu s člankom 148. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Nadzornog tijela na vlastitu odgovornost sastavlja završne financijske izvještaje Nadzornog tijela. Te financijske izvještaje glavni član dostavlja Odboru nadzornika, koji o njima iznosi mišljenje.

6. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 1. srpnja sljedeće godine završne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem Odbora nadzornika.

Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. srpnja i paket financijskih izvješća u standardiziranom formatu koji odredi računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7. Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8. Glavni član dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Presliku tog odgovora dostavlja i Izvršnom odboru i Komisiji.

9. Glavni član podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu.

10. Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Nadzornom tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.

10a. Nadzorno tijelo dostavlja obrazloženo mišljenje o stajalištu Europskog parlamenta i sva ostala zapažanja Europskog parlamenta iz postupka davanja razrješnice.”;

(49a)  Umeće se sljedeći članak 64.a:

„Članak 64.aUnutarnja revizija Nadzornog tijela

Nadzorno tijelo osniva Odbor za unutarnju reviziju koji Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja mišljenje o razrješnici u pogledu onog dijela proračuna koji se ne financira iz općeg proračuna Unije.”;

(50)  Članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi Izvršni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013* za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe za funkcioniranje Nadzornog tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

*Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).”;

(51)  U članku 66. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* primjenjuje se na Nadzorno tijelo bez ograničenja.

*Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).”;

(52)  Članak 68. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući stalne članove Izvršnog odbora i njegova predsjednika, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.  

2. Izvršni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje na rad u Nadzorno tijelo.”;

(53)  Članak 70. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora nadzornika i svi članovi osoblja Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

Članak 16. Pravilnika o osoblju primjenjuje se na sve članove osoblja Tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice i sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi.”;

(b)  u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Obveza iz stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nacionalna nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Izvršni odbor i Odbor nadzornika osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio Izvršni odbor i Odbor nadzornika ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz prethodnih stavaka.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora i Odbora nadzornika koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.”;

(d)  stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Odredbama iz stavaka 1. i 2. ne sprječava se Nadzorno tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije ▌.

Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na osobe koje u kontekstu svog radnog odnosa prijave ili otkriju informacije o prijetnji za javni interes ili narušavanju javnog interesa.

Informacije iz stavka 2. podliježu uvjetima čuvanja profesionalne tajne iz stavaka 1. i 2. Tijelo propisuje svojim internim poslovnikom praktična rješenja za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4. Nadzorno tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444.

4a. Tijelo uspostavlja namjenske kanale za prijavljivanje za primanje i obradu informacija koje dostavljaju osobe koje podnose prijavu o stvarnim ili mogućim kršenjima akata Unije ili zlouporabi zakona ili slučajevima nepravilnosti u postupanju.”;

(54)  Članak 71. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Nadzornog tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/XXX (Uredba o zaštiti podataka koja se odnosi na institucije i tijela EU-a) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.”;

(55)  U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”;

(56)  U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internom jezičnom uređenju za Nadzorno tijelo.”;

(57)  U članku 74. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i prostor koji ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji propisuju se Sporazumom o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji se sklapa nakon odobrenja Izvršnog odbora.”;

(57a)  U članku 75. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo surađuje s državama iz stavka 1. koje primjenjuju zakonodavstvo koje je priznato kao istovjetno u područjima nadležnosti Nadzornog tijela iz članka 1. stavka 2., kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila u skladu s člankom 218. UFEU-a.

3. Prema relevantnim odredbama sporazuma iz stavaka 1. i 2. Zaključuju se dogovori u kojima se navode, posebno, priroda, opseg i postupovni aspekti uključivanja zemalja iz stavka 1., a osobito u pogledu zemalja koje su članice Europskog gospodarskog prostora, u rad Tijela, uključujući odredbe koje se odnose na financijske doprinose i osoblje. Njima se može osigurati sudjelovanje u upravljanju Nadzornim tijelom u ulozi promatrača, ali se i osigurava da te zemlje ne prisustvuju bilo kakvim raspravama koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako za to postoji izravan interes.”

(58)  Umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.aIzvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 35.d stavka 2. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 35.d stavka 2. drugog podstavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(59)  Članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76. Odnos s CEIOPS-om

Nadzorno tijelo smatra se pravnim slijednikom CEIOPS-a. Danom osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze i svi poslovi CEIOPS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CEIOPS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CEIOPS i Komisija moraju revidirati i odobriti to izvješće.”

(60)  Umeće se novi članak 77.a:

„Članak 77.aPrijelazne odredbe

Zadaće i dužnost izvršnog direktora imenovanog u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost na dan [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.

Zadaće i dužnost predsjednika imenovanog u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] traju do isteka njegova mandata.

Zadaće i dužnost članova upravnog odbora imenovanih u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavljaju dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.".

(60a)  Članak 79. briše se.

(60b)  Članak 80. briše se.

(60c)  Članak 81. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 81.Preispitivanje

1. Do ... [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga Komisija objavljuje opće izvješće o iskustvu stečenom na temelju djelovanja Nadzornog tijela i postupcima utvrđenim ovom Uredbom. U tom se izvješću, između ostalog, ocjenjuje:

(a) učinkovitost i konvergencija koju su ostvarila nadležna tijela u nadzornim praksama:

i. ▐ neovisnost nadležnih tijela i konvergencija standarda koji su istovjetni korporativnom upravljanju;

ii. nepristranost, objektivnost i samostalnost Nadzornog tijela;

(b) funkcioniranje kolegija nadzornih tijela;

(c) napredak ostvaren u konvergenciji u područjima sprečavanja krize, upravljanja u kriznim situacijama i saniranja krize, uključujući mehanizme financiranja Unije;

(d) uloga Nadzornog tijela u pogledu sistemskog rizika;

(e) primjena zaštitne odredbe utvrđene u članku 38.;

(f) primjena obvezujuće posredničke uloge, utvrđene u članku 19.;

(fa) funkcioniranje donošenja odluka Zajedničkog odbora;

2. Izvješće iz stavka 1. također ispituje je li:

(a) primjereno nastaviti odvojeni nadzor bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja i tržišta vrijednosnih papira i financijskih tržišta;

(b) primjereno poduzeti bonitetni nadzor i nadzirati poslovanje odvojeno ili od strane istog supervizora;

(c) primjereno pojednostavniti ili osnažiti strukturu ESFS-a kako bi se ojačala povezanost između makro i mikro razina te među europskim nadzornim tijelima;

(d) razvoj ESFS-a usklađen s globalnim razvojem;

(e) unutar ESFS-a dovoljno raznovrsnosti i izvrsnosti;

(f) jesu li odgovornost i transparentnost primjerene u odnosu na zahtjeve u pogledu objavljivanja;

(g) sredstva Nadzornog tijela dostatna za izvršavanje njegovih zadaća;

(h) je li primjereno da sjedište Tijela ostane isto ili je primjereno preseliti europska nadzorna tijela u jedno sjedište kako bi se poboljšala koordinacija između njih.

2a. U okviru općeg izvješća iz stavka 1. Komisija će, nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima, provesti sveobuhvatnu procjenu provedbe, funkcioniranja i učinkovitosti izdavanja pisama o nepoduzimanju mjera u skladu s člankom 9.a ove Uredbe.

2b. Komisija procjene iz stavka 2.a, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlozima, dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću do [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Komisija u vezi s pitanjem izravnog nadzora nad paneuropskim institucijama ili infrastrukturama te uzimajući u obzir tržišna kretanja, stabilnost unutarnjeg tržišta i koheziju cijele Unije, sastavlja godišnje izvješće o prikladnosti povjeravanja dodatnih nadzornih odgovornosti u tom području Nadzornom tijelu.

4. Izvješće i, ovisno o slučaju, priloženi prijedlozi dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.”

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010

Uredba (EU) 1095/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u okviru područja primjene Direktive 97/9/EZ, Direktive 98/26/EZ, Direktive 2001/34/EZ, Direktive 2002/47/EZ, Direktive 2003/71/EZ, Direktive 2004/39/EZ, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2009/65/EZ, Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća*, Uredbe 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća**, Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća***, Uredbe (EZ) br. 1060/2009, Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća****, Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća*****, Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća****** i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva koja pružaju investicijske usluge ili na subjekte za zajednička ulaganja koji prodaju svoje udjele ili dionice i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/87/EZ, Direktive (EU) 2015/849, Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog zakonski obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

* Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

**Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).

***Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

****Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1. – 72.).

*****Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84. – 148.).

******Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349. – 496.).”;

(aa)    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadzorno tijelo također djeluje u području djelatnosti tržišnih sudionika u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena aktima navedenima u stavku 2., uključujući pitanja korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvješćivanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje Nadzornog tijela neophodno radi osiguravanja efektivne i dosljedne primjene tih akata. Nadzorno tijelo također poduzima odgovarajuće mjere u kontekstu ponuda za preuzimanje, kliringa i namire te pitanja povezanih s izvedenim financijskim instrumentima.”

(b)    umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje druge akte Unije kojima se Nadzornom tijelu dodjeljuju funkcije izdavanja odobrenja za rad ili nadzora i odgovarajuće ovlasti.”;

(ba)    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Cilj Nadzornog tijela jest zaštita javnog interesa, doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj održivosti, stabilnosti i efektivnosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzetnika. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo doprinosi:

(a) poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uključujući posebno pouzdanu, efektivnu i dosljednu razinu regulative i nadzora;

(b) osiguravanju cjelovitosti, transparentnosti, učinkovitosti i urednom funkcioniranju financijskih tržišta;

(c) jačanju međunarodne koordinacije nadzora;

(d) sprečavanju regulatorne arbitraže i promicanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja;

(e) osiguranju da preuzimanje ulaganja i drugih rizika bude primjereno regulirano i nadzirano; ▐

(f) pojačanju zaštite potrošača i ulagatelja;

(fa) jačanju nadzorne konvergencije na cijelom unutarnjem tržištu, uključujući promicanje pristupa provođenju poslovnog nadzora koji se temelji na riziku.

S tim ciljevima, Nadzorno tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i efektivne primjene akata iz stavka 2., potiče konvergenciju u području nadzora i daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a▌.

U obavljanju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom Nadzorno tijelo posvećuje posebnu pozornost svakom sistemskom riziku koji predstavljaju financijske institucije čija bi propast mogla narušiti djelovanje financijskog sustava ili realno gospodarstvo.

Pri obavljanju svojih zadaća Nadzorno tijelo djeluje neovisno i objektivno i na nediskriminirajući i transparentan način, u interesu cijele Unije te poštuje načelo proporcionalnosti. Nadzorno tijelo primjenjuje načelo transparentnosti i integriteta i osigurava jednako postupanje prema svim dionicima u tom pogledu.

Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Nadzornog tijela ne smiju prelaziti ono što je potrebno za ostvarenje ciljeva ove Uredbe ili akata iz stavka 2. i moraju biti razmjerni naravi, veličini i složenosti rizika svojstvenih poslovanju institucije ili tržišta na koje utječe djelovanje Nadzornog tijela.”

(2)  ▌Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadzorno tijelo čini dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni cilj ESFS-a jest osigurati da se pravila primjenjiva na financijski sektor provode na odgovarajući način radi očuvanja financijske stabilnosti i osiguravanja povjerenja u financijski sustav kao cjelinu te djelotvorne i dostatne zaštite za korisnike financijskih usluga.”

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. U skladu s načelom iskrene suradnje u smislu članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, sudionici u ESFS-u moraju surađivati uz povjerenje i potpuno uzajamno poštovanje, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te u odnosu na Europski parlament, Vijeće i Komisiju.”

(c)  u stavku 5. umeće se sljedeći podstavak:

Upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti, ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, svih nadležnih tijela koje se provode u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(2a)  Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.Odgovornost

Europskog sustava financijskog nadzora

1. Nadzorna tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (e) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću.

2. Nadzorno tijelo u cijelosti surađuje s Europskim parlamentom tijekom svih istraga koje Europski parlament provodi u skladu s člankom 226. UFEU-a.

3. Odbor nadzornika donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

Nadzorno tijelo u godišnjem izvješću iz prvog podstavka navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima o međunarodnim organizacijama ili upravama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji u pripremi odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je Nadzorno tijelo provodilo u skladu s člankom 33.

4. Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik sudjeluje na saslušanju o rezultatima Nadzornog tijela, koje se održava u Europskom parlamentu. Saslušanje se održava najmanje jednom godišnje. Predsjednik daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja mu postave njegovi zastupnici, kad god se to traži.

5. Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o glavnim djelatnostima Nadzornog tijela kad god se to zatraži te najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.c.

6. Osim informacija iz članaka od 11. do 18. i članaka 20. i 33., izvješće također sadrži sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc osnovi.

7. Nadzorno tijelo usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su mu uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

8. Predsjednik na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom, potpredsjednicima ili koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave obvezne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju članka 226. UFEU-a. Svi sudionici poštuju zahtjeve čuvanja poslovne tajne.

9. Nadzorno tijelo uspostavlja registar dokumenata i status njihove dostupnosti.

10. Nadzorno tijelo dostavlja Europskom parlamentu smisleni sažetak svih sastanaka Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, Odbora za financijsku stabilnost i Odbora za međunarodne računovodstvene standarde te svakog drugog relevantnog međunarodnog tijela ili institucije koja je povezana s nadzorom vrijednosnih papira i tržišta ili na njih utječe.”

(3)  U članku 4. točki (3) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„u smislu direktiva 2002/65/EZ i (EU) 2015/849, tijela koja su nadležna osigurati da društva koja pružaju investicijske usluge i subjekti za zajednička ulaganja koji prodaju svoje udjele ili dionice ispunjavaju zahtjeve iz tih direktiva;”;

(4)  Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)    točka (2) zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;”;

(b)    točka (4) briše se;

(4a)  Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.Sjedište

Sjedište Nadzornog tijela je u Parizu u Francuskoj.

Mjesto sjedišta Nadzornog tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, da s drugim agencijama Unije dijeli usluge administrativne podrške i usluge upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Nadzornog tijela. Do ... [datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni] i svakih 12 mjeseci nakon toga, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o usklađenosti europskih nadzornih tijela s navedenim zahtjevom.”

(5)  Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

-i.  točka (a) mijenja se kako slijedi:

„(a) na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi uspostavi visokokvalitetnih zajedničkih regulatornih i nadzornih standarda i praksi, posebno ▌izradom ▌nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te drugih mjera, uključujući mišljenja u skladu s člankom 16.a;”

i.  umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru sudionika financijskih tržišta u Uniji u kojem se utvrđuju najbolje prakse nadzora, visokokvalitetne metodologije i postupci te se u obzir uzimaju, između ostalog, promjenjive poslovne prakse i poslovni modeli te veličina sudionika financijskih institucija i tržišta;”

ii.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) doprinosi dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, posebno doprinoseći zajedničkoj kulturi u području nadzora, osiguravajući dosljednu, učinkovitu i efektivnu primjenu akata iz članka 1. stavka 2., sprečavajući regulatornu arbitražu, potičući i prateći nadzornu neovisnost, posredujući u sporovima među nadležnim tijelima i rješavajući te sporove, osiguravajući djelotvoran i dosljedan nadzor nad sudionicima financijskih tržišta, osiguravajući usklađeno funkcioniranje kolegija supervizora i poduzimajući mjere, između ostalog, u izvanrednim situacijama;

ii.  točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e) organizira i provodi revizije nadležnih tijela uz potporu nadležnih nacionalnih tijela te u tom kontekstu izdaje▐ preporuke upućene tim nadležnim tijelima i utvrđuje najbolje prakse te u tom kontekstu izdaje smjernice radi što bolje usklađenosti rezultata nadzora;

(f) prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova u području inovativnih financijskih usluga te kretanja trendova u pogledu okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika;”;

ii.a  točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

provodi tržišne analize radi informiranja o obavljanju funkcija Nadzornog tijela;”

iii.  točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) potiče, prema potrebi, zaštitu potrošača i ulagatelja, posebno u odnosu na nedostatke u prekograničnom kontekstu i uzimajući u obzir povezane rizike”;”;

iii.a  umeću se sljedeće točke ia i ib:

„(ia) koordinira provedbene aktivnosti među nadležnim tijelima;”

i.b „(ib) doprinosi uspostavi zajedničke strategije Unije za financijske podatke;”

iii.b  umeće se sljedeća točka (ka):

„(ka) na svojim internetskim stranicama objavljuje i redovito ažurira sve regulatorne tehničke standarde, provedbene tehničke standarde, smjernice, preporuke te pitanja i odgovore za svaki zakonodavni akt iz članka 1. stavka 2., uključujući preglede koji se odnose na stanje rada koji je u tijeku i planirano vrijeme za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda, nacrta provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te pitanja i odgovora. Pristup tim informacijama osigurava se na svim radnim jezicima Europske unije.”;

iv.  točka (l) briše se;

(b)  dodaje se novi stavak 1.a:

„1.a Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, Nadzorno tijelo:

(a) koristi sve ovlasti koje su mu na raspolaganju; i

(b) s dužnim obzirom na cilj osiguravanja sigurnosti i stabilnosti sudionika financijskih tržišta, vodi u cijelosti računa o različitim vrstama, poslovnim modelima i veličinama sudionika financijskih tržišta;

(c) uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele te integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika.”;

(c)  u stavku 2. mijenja se sljedeće:

i.  umeće se točka (ca):

„(ca) izdaje preporuke utvrđene u člancima 29.a i 31.a;”;

i.a umeće se točka (da):

„(da) izdaje upozorenja u skladu s člankom 9. stavkom 3.;”

i.b umeću se točke (ga), (gb) i (gc):

„(ga) daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji kako je utvrđeno člankom 16.a;

(gb) objavljuje odgovore na pitanja, kako je utvrđeno člankom 16.b;

(gc) objavljuje vremenski ograničene dopise o nepoduzimanju mjera, kako je utvrđeno člankom 9.a:”

ii.  točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

prikuplja potrebne informacije o financijskim institucijama kako je predviđeno u člancima 35. i 35.b;”;

(d)  dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Pri obavljanju zadaća iz ovog članka, Nadzorno tijelo strogo poštuje propise prve razine i mjere druge razine te primjenjuje načela proporcionalnosti i bolje regulacije, uključujući procjene učinka, analizu troškova i koristi i otvorena javna savjetovanja.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se zajamčio uključiv pristup svim zainteresiranim stranama i omogućilo dionicima razumno vrijeme za odgovor. Nadzorno tijelo pruža i objavljuje povratne informacije o načinu na koji su se informacije i mišljenja iz savjetovanja upotrijebili u nacrtu regulatornih tehničkih standarda, nacrtu provedbenih tehničkih standarda, smjernicama, preporukama i mišljenjima.

Nadzorno tijelo izrađuje sažetak ulaznih podataka dionika na način kojim se omogućuje usporedivost rezultata javnih savjetovanja o sličnim pitanjima.”;

(6)  Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(-a)  u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) prikupljanjem i analizom podataka te izvješćivanjem o potrošačkim trendovima, kao što je kretanje troškova i naknada za maloprodajne financijske usluge i proizvode u državama članicama;

(-aa)  u stavku 1. dodaju se točke (da) i (db):

„(da)  doprinošenjem stvaranju jednakih uvjeta za sve na jedinstvenom tržištu na kojem potrošači i drugi korisnici financijskih usluga imaju pravedan pristup usporedivim financijskim uslugama i proizvodima te pravo na odštetu;

(db)  koordiniranjem aktivnosti tajne kupnje u okviru nadležnih tijela.”

(b)    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo prati nove i postojeće financijske aktivnosti i može donositi smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržišta te konvergencije i učinkovitosti regulatornih i nadzornih praksi.

2a. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo izrađuje standarde za provođenje nadzora nad poslovanjem koji se upućuju nacionalnim nadležnim tijelima, primjerice u pogledu minimalnih ovlasti i zadaća. ”;

(c)    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za proporcionalnost, kako bi se osiguralo da se razlike u naravi, razmjeru i složenosti rizika, promjenjivim poslovnim modelima i praksama te veličini financijskih institucija i tržišta odražavaju u radu Nadzornog tijela, i Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije, koji okuplja sva relevantna ▌nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača, radi poboljšanja zaštite potrošača i ostvarenja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom postupanju prema novim ili inovativnim financijskim aktivnostima te pružanja savjeta koje Nadzorno tijelo iznosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Nadzorno tijelo tijesno surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka kako bi se izbjegla udvostručavanja, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Nadzorno tijelo može u Odbor uključiti i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.”;

(ba)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Nadzorno tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji potrošačima mogu uzrokovati znatnu financijsku štetu ili koji ugrožavaju uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima propisanima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako to zahtijevaju izvanredne situacije, u skladu s i pod uvjetima iz članka 18.

Nadzorno tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nadzorno tijelo može dvaput obnoviti zabranu ili ograničenje, koje nakon isteka tog razdoblja postaje trajno, osim ako Nadzorno tijelo ne smatra drukčije.

Država članica može zahtijevati od Nadzornog tijela da ponovno razmotri svoju odluku. U tom slučaju Nadzorno tijelo odlučuje hoće li zadržati svoju odluku u skladu s postupkom navedenim u drugom podstavku članka 44. stavka 1.

Nadzorno tijelo također može procijeniti postoji li potreba za zabranom ili ograničavanjem određenih vrsta financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tomu izvijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.”

(6a)  umeće se sljedeći članak 9.a:

Članak 9.a

Vremenski ograničeni dopisi o nepoduzimanju mjera

1.  U iznimnim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u ovom stavku, Nadzorno tijelo može, u koordinaciji sa svim relevantnim nadležnim tijelima, izdati vremenski ograničene dopise o nepoduzimanju mjera s obzirom na posebne odredbe prava Unije koje se temelje na zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. Ti vremenski ograničeni dopisi predstavljaju privremenu obvezu za Nadzorno tijelo i za sva nadležna tijela da ne poduzimaju mjere u pogledu neusklađenosti sudionika financijskih tržišta s posebnim odredbama prava Unije kada se sudionici financijskih tržišta ne mogu uskladiti s tim odredbama zbog jednog od sljedećih razloga:

(a)   sudionici financijskih tržišta bi zbog usklađenosti prekršili druge pravne i regulatorne zahtjeve prava Unije;

(b)  Nadzorno tijelo smatra da usklađenost nije moguća bez daljnjih mjera druge razine ili smjernica treće razine;

(c)  usklađenost bi nanijela znatnu štetu ili predstavljala prijetnju za bilo koji od sljedećih elemenata: tržišno povjerenje, zaštitu potrošača ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i integritet financijskih tržišta ili tržišta robe, stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji.

Nadzorno tijelo dopise o nepoduzimanju mjera ne izdaje ako smatra da bi oni imali štetan učinak, koji je nerazmjeran njihovim koristima, na učinkovitost financijskih tržišta ili na zaštitu potrošača ili ulagatelja.

2.  U svojem dopisu o nepoduzimanju mjera Nadzorno tijelo navodi koje specifične odredbe prava Unije podliježu neprovedbi, razloge na osnovi kojih smatra da su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni te datum na koji istječe rok za neprovedbu. Trajanje te neprovedbe ne smije prelaziti šest mjeseci.

3.  Ako odluči izdati dopis o nepoduzimanju mjera, Nadzorno tijelo o tome odmah izvješćuje Komisiju, Europski parlament i Vijeće. U roku od dva tjedna od primanja te informacije Komisija, Europski parlament ili Vijeće mogu zatražiti od Nadzornog tijela da preispita svoju odluku. Taj se rok na inicijativu Komisije, Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva tjedna. U slučaju da Komisija, Europski parlament ili Vijeće od njega zatraže da preispita svoju odluku, Nadzorno tijelo odlučuje hoće li zadržati svoju odluku u skladu s postupkom navedenim u drugom podstavku članka 44. stavka 1.

4.  Ako izda dopis o nepoduzimanju mjera u skladu sa stavcima od 1. do 3., Nadzorno tijelo ga odmah objavljuje na svojim internetskim stranicama. Nadzorno tijelo preispituje svoju odluku o izdavanju dopisa o nepoduzimanju mjera u odgovarajućim vremenskim razmacima i može je produljiti samo jednom na razdoblje od šest mjeseci. Ako se odluka o izdavanju dopisa o nepoduzimanju mjera ne obnovi nakon razdoblja od šest mjeseci ili godine dana, ona automatski prestaje važiti.

(6a)  Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.Regulatorni tehnički standardi

1. Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktima iz članka 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo podnosi nacrt regulatornog standarda Komisiji na potvrđivanje. Te tehničke standarde Nadzorno tijelo istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću radi obavijesti.

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj ograničen je na zakonodavne akte na kojima se temelje. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda što je prije moguće i u potpunosti.

Prije njihovog podnošenja Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. Nadzorno tijelo također traži savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

U roku tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga potvrditi. Komisija može potvrditi nacrt regulatornih tehničkih standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda ne donese odluku o tome hoće li taj standard usvojiti, o tome odmah, a u svakom slučaju prije isteka razdoblja od tri mjeseca, obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih ne može donijeti odluku i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Eventualno kašnjenje u usvajanju nacrta regulatornog standarda ne sprečava Europski parlament i Vijeće da provode svoje ovlasti nadzora u skladu s člankom 13.

Ako Komisija ne namjerava potvrditi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava potvrditi djelomično ili uz izmjene, ona vraća nacrt regulatornog tehničkog standarda Nadzornom tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga nije potvrdila ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za izmjene te šalje kopiju svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijinog prijedloga izmjena, te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku tog razdoblja od šest tjedana Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

2. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih nije podnijelo nacrt regulatornog tehničkog standarda i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom roku. Europski parlament može pozvati predsjednika Nadzornog tijela da iznese razloge nepodnošenja nacrta regulatornog tehničkog standarda.

3. Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Nadzornog tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda, te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni s obzirom na opseg i učinak dotičnih nacrta regulatornih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja. Komisija također traži savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu, Vijeću i Nadzornom tijelu.

▌Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Nadzornog tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

4. Regulatorni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Njihov naslov mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standardi”. Te se uredbe ili odluke objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden.”

(6b)  U članku 13. stavku 1. briše se drugi podstavak.

(6c)  Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.Provedbeni tehnički standardi

1. Ako Europski parlament i Vijeće povjere Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda provedbenim aktima iz članka 291. UFEU-a te kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj određuje uvjete primjene tih akata. Tijelo podnosi svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda Komisiji na potvrđivanje. Te tehničke standarde Nadzorno tijelo istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću radi obavijesti.

Prije podnošenja nacrta provedbenih tehničkih standarda Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. Nadzorno tijelo također traži savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga potvrditi. Komisija može potvrditi nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije. Ako se Komisija u roku za ocjenu ne usprotivi cijelom predloženom provedbenom tehničkom standardu ili njegovu dijelu, on se smatra potvrđenim.

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od primitka provedbenog tehničkog standarda ne donese odluku, o tome odmah, a u svakom slučaju prije isteka razdoblja od tri mjeseca, obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih ne može donijeti odluku i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2.

Ako Komisija ne namjerava potvrditi nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava potvrditi djelomično ili uz izmjene, ona ga vraća Nadzornom tijelu s objašnjenjem razloga zbog kojih ga ne namjerava potvrditi ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za njegove izmjene te šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Komisije, te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz petog podstavka Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2. Ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, navodeći razloge zbog kojih nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda i planirano vrijeme za potvrđivanje te uzimajući u obzir datum početka provedbe i primjene mjerodavnog zakonodavnog akta iz članka 1. stavka 2. Komisija može zahtijevati taj nacrt u novom roku. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o novom roku. Europski parlament može pozvati predsjednika Nadzornog tijela da iznese razloge nepodnošenja nacrta provedbenog tehničkog standarda.

3. Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom, bez nacrta Nadzornog tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtima provedbenih tehničkih standarda, te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni s obzirom na opseg i učinak dotičnih nacrta provedbenih tehničkih standarda ili s obzirom na osobitu žurnost pitanja. Komisija također traži savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu, Vijeću i Nadzornom tijelu.

▌Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Nadzorno tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

4. Provedbeni tehnički standardi donose se uredbama ili odlukama. Njihov naslov mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standardi”. Te se uredbe ili odluke objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na dan koji je u njima naveden.”

(7)  Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)  ▌stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i efektivnih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Nadzorno tijelo izdaje smjernice ili preporuke upućene nadležnim tijelima ili sudionicima financijskih tržišta.

Tijelo može smjernice i preporuke uputiti i tijelima država članica koja u ovoj Uredbi nisu definirana kao nadležna tijela, ali su ovlaštena osigurati primjenu akata iz članka 1. stavka 2.

Te smjernice i preporuke moraju biti u skladu s nadležnostima iz zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te se u njima mora voditi računa o načelu proporcionalnosti. Nadzorno tijelo ne izdaje smjernice i preporuke o pitanjima obuhvaćenima ovlaštenjima prve razine za regulatorne ili provedbene tehničke standarde.

1a. U cilju uspostave dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a, Nadzorno tijelo može izdati smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili sudionicima financijskih tržišta u svrhu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., na temelju usklađivanja ili objašnjavanja provedbenog postupka iz stavka 3. ovog članka. Te smjernice smatraju se prikladnima za usklađenost sa zahtjevima zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. U skladu s navedenim, nadležna tijela i sudionici financijskih tržišta mogu uspostaviti druge prakse koje se odnose na metodu usklađivanja sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

(b)    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama, preporukama i, po potrebi, pitanjima i odgovorima koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta su savjetovanja i analize proporcionalne u odnosu na područje primjene, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, osim u iznimnim okolnostima, traži i ▌savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37. U slučajevima kada ne provodi otvorena javna savjetovanja ili traži savjete od Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Nadzorno tijelo daje obrazloženje.”;

(ba)  umeću se sljedeći stavci 2.a, 2.b, 2.c i 2.d:

„2.a U svrhu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. Nadzorno tijelo može izdati preporuke jednom nadležnom tijelu ili više njih ili jednom sudioniku financijskih tržišta ili više njih.

2b. U svojim smjernicama i preporukama Nadzorno tijelo navodi na koji način doprinosi uspostavi dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a, kako osigurava zajedničku, jedinstvenu i dosljednu primjenu prava Unije i kako se poštuju ovlasti i ograničenja ovlasti iz stavka 1., 1.a i 2.a.

2c. Smjernice i preporuke ne reproduciraju samo elemente zakonodavnih akata i ne odnose se samo na njih. Prije izdavanja novih smjernica ili preporuka, Nadzorno tijelo prvo revidira postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjegla udvostručavanja.

2d. Tri mjeseca prije izdavanja smjernica i preporuka iz stavaka 1.a i 2.a, Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament i Vijeće o planiranom sadržaju tih smjernica i preporuka.”

(c)  ▌stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. „U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane, objašnjava kako je Nadzorno tijelo obrazložilo izdavanje smjernica u skladu sa stavkom 1.a i preporuka u skladu sa stavkom 2.a te navodi sažetak rezultata javnih savjetovanja o tim smjernicama u skladu s člankom 8. stavkom 2.a. U izvješću se također navodi koje nadležno tijelo nije usklađeno sa smjernicama i preporukama te opisuje kako namjerava osigurati da dotično nadležno tijelo u budućnosti poštuje njezine smjernice i preporuke.”;

(d)  dodaju se sljedeći stavci 5., 5.a i 5.b:

„5. Ako dvije trećine članova Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala smatra da je Nadzorno tijelo izdavanjem smjernice u skladu sa stavkom 1.a prekoračilo svoje ovlasti, o tome mogu Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostaviti svoj obrazložen savjet.

5a. Ako barem polovina broja članova Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala smatra da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti izdavanjem preporuke u skladu sa stavkom 2.a, o tome mogu Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostaviti svoj obrazložen savjet.

5b. Europski parlament, Vijeće i Komisija mogu od Nadzornog tijela zahtijevati obrazloženje izdavanja predmetnih smjernica ili preporuka. Komisija po primitku obrazloženja od Nadzornog tijela ocjenjuje je li područje primjene smjernica ili preporuka u skladu s ovlastima Nadzornog tijela te šalje svoju ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću. Ako smatraju da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti i nakon što Nadzornom tijelu pruže priliku za očitovanje, Europski parlament, Vijeće ili Komisija mogu donijeti odluku kojom se od Nadzornog tijela zahtijeva povlačenje ili izmjena predmetnih smjernica ili preporuka. Prije donošenja takve odluke i kada to zatraži Europski parlament, Komisija daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja postave njegovi zastupnici. Europski parlament može od Komisije zatražiti da donese odluku kojom se od Tijela zahtijeva da povuče ili izmijeni predmetne smjernice ili preporuke. Odluka Komisije objavljuje se.”;

(7a)  Umeću se članci 16.a i 16.b:

„Članak 16.aMišljenja

1. Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Nadzorno tijelo daje mišljenje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti. Ta mišljenja ne objavljuju se osim ako se tako ne navodi u zahtjevu.

2. Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3. S obzirom na bonitetnu procjenu spajanja i stjecanja koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2009/138/EZ i za koja se u skladu s tom Direktivom zahtijeva savjetovanje nadležnih tijela iz dviju ili više država članica, Nadzorno tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela izdati i objaviti mišljenje o bonitetnoj procjeni, osim u vezi s kriterijima iz članka 59. stavka 1. točke (e) Direktive 2009/138/EZ. Mišljenje se izdaje odmah, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene u skladu s Direktivom 2009/138/EZ. Članci 35. i 35.b primjenjuju se na područja o kojima Nadzorno tijelo može donijeti mišljenje.

4. Na njihov zahtjev Nadzorno tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji pružiti stručno mišljenje tijekom redovnog zakonodavnog postupka te za delegirane akte, i to o bilo kojem zakonodavnom prijedlogu Komisije u područjima utvrđenima zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Članak 16.bPitanja i odgovori

1. U svrhu tumačenja, praktične primjene ili provedbe odredbi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili povezanih delegiranih i provedbenih akata, smjernica i preporuka donesenih u skladu s tim zakonodavnim aktima, svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela i institucije Unije, može postaviti pitanje Nadzornom tijelu na bilo kojem službenom jeziku Unije.

Prije podnošenja pitanja Nadzornom tijelu sudionici financijskih tržišta razmatraju hoće li pitanje najprije uputiti svojem nadležnom tijelu.

Nadzorno tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje sva dopuštena pitanja u skladu sa stavkom 1. za svaki zakonodavni akt, nakon njihova prikupljanja i prije pružanja odgovora.

Taj postupak ne sprečava fizičke ili pravne osobe, uključujući nadležna tijela i institucije Unije, da zatraže povjerljivo stručno mišljenje ili pojašnjenje Nadzornog tijela.

2. Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje neobvezujuće odgovore na sva pitanja koja su proglašena dopuštenima u skladu sa stavkom 1., za svaki zakonodavni akt, osim ako se takvo objavljivanje kosi s legitimnim interesom fizičke ili pravne osobe koja je postavila pitanje ili ako bi uključivalo rizike za stabilnost financijskog sustava.

3. Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Nadzorno tijelo može se savjetovati s dionicima u skladu s člankom 16. stavkom 2.

4. Odgovori Nadzornog tijela smatraju se prikladnima u pogledu usklađenosti sa zahtjevima zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te s povezanim delegiranim i provedbenim aktima i smjernicama i preporukama donesenima u skladu s tim zakonodavnim aktima. Nadležna tijela i sudionici financijskih tržišta mogu uspostaviti druge prakse za usklađivanje sa svim primjenjivim pravnim zahtjevima.

5. Nadzorno tijelo pregledava odgovore na pitanja čim se to smatra potrebnim i prikladnim ili najkasnije 24 mjeseca nakon njihove objave radi njihove revizije, ažuriranja ili povlačenja, ovisno o slučaju.

6. Nadzorno tijelo po potrebi pri izradi ili ažuriranju smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. uzima u obzir objavljene odgovore na pitanja.”

(8)  Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako nadležno tijelo ne primjenjuje akte iz članka 1. stavka 2. ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja kršenje prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde utvrđene u skladu s člancima od 10. do 15., a posebno ako nije osiguralo da sudionik financijskih tržišta zadovoljava zahtjeve propisane tim aktima, Nadzorno tijelo djeluje u skladu s ovlastima iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka.

2. Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ili na temelju potkrijepljenih i dobro obrazloženih informacija relevantnih organizacija ili institucija, ili pak na vlastitu inicijativu, a nakon što je izvijestilo dotično nadležno tijelo, Nadzorno tijelo odgovara na zahtjev i, ako je to prikladno, istražuje navodno kršenje ili neprimjenjivanje prava Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., nadležno tijelo, bez odgode, pruža Nadzornom tijelu sve informacije koje Nadzorno tijelo smatra neophodnim za istragu, uključujući i kako se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 35. Nadzorno tijelo može izravno uputiti opravdan i obrazložen zahtjev za informacije drugim nadležnim tijelima ili relevantnim sudionicima financijskih tržišta kad god se dobivanje informacija od dotičnog nadležnog tijela pokazalo, ili se smatra, nedovoljnim za dobivanje informacija potrebnih u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije. Ako se takav zahtjev upućuje sudionicima financijskih tržišta, u obrazloženom se zahtjevu objašnjava zašto su informacije potrebne u svrhu istražnog postupka o navodnoj povredi ili neprimjeni prava Unije.

Primatelji takvog zahtjeva bez odgode dostavljaju Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

Ako se zahtjev za informacije upućuje sudioniku financijskih tržišta, Nadzorno tijelo o tom zahtjevu obavješćuje relevantno nadležno tijelo. Nadležna tijela pružaju Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pomoć pri prikupljanju informacija.

3. Nadzorno tijelo može pokrenuti arbitražni postupak s dotičnim nadležnim tijelom kako bi se raspravilo o mjerama potrebnima za usklađivanje s pravom Unije. Dotično nadležno tijelo istinski surađuje u takvoj arbitraži.

Čim prije, a najkasnije četiri mjeseca nakon početka istrage, Nadzorno tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije.

U roku deset radnih dana od primitka preporuke nadležno tijelo izvješćuje Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.

4. U slučaju da nadležno tijelo nije postupilo u skladu s pravom Unije u roku od mjesec dana od primitka preporuke Nadzornog tijela, Komisija može, nakon što ju je Nadzorno tijelo o tome obavijestilo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje kojim od nadležnog tijela traži poduzimanje potrebnih mjera radi usklađivanja s pravom Unije. U svojem formalnom mišljenju Komisija uzima u obzir preporuku Nadzornog tijela.

Komisija mora izdati takvo formalno mišljenje najkasnije tri mjeseca od donošenja preporuke. Komisija to razdoblje može produljiti za jedan mjesec.

Nadzorno tijelo i nadležna tijela Komisiji moraju osigurati sve potrebne informacije.

5. Nadležno tijelo dužno je u roku deset radnih dana od primitka formalnog mišljenja iz stavka 4. izvijestiti Komisiju i Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi usklađivanja s tim formalnim mišljenjem.

6. Ne dovodeći u pitanje ovlasti i obveze Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. u razdoblju koje je u njemu navedeno, te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Nadzorno tijelo može, ako su relevantni zahtjevi iz akata navedenih u članku 1. stavku 2. izravno primjenjivi na sudionike financijskih tržišta, donijeti pojedinačnu odluku upućenu sudioniku financijskih tržišta kojom zahtijeva da provede potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze prema pravu Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.

Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.

7. Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada se poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja u skladu sa stavkom 4. ili donose odluke u skladu sa stavkom 6., nadležna tijela moraju se uskladiti s formalnim mišljenjem ili odlukom, ovisno o slučaju.

8. U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo mora navesti koja se nadležna tijela i sudionici financijskih tržišta nisu uskladili s formalnim mišljenjima ili odlukama iz stavaka 4. i 6. ovog članka.”;

(8a)  U članku 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako je Vijeće donijelo odluku u skladu sa stavkom 2. te u iznimnim okolnostima kada je potrebno koordinirano djelovanje nadležnih tijela kao odgovor na nepovoljna kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije ili pak zaštitu potrošača i korisnika, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačne odluke kojima se od nadležnih tijela zahtijeva da poduzmu potrebne mjere u skladu sa zakonodavstvom iz članka 1. stavka 2. radi postupanja u svim takvim događajima, tako da se osigura da financijske institucije i nadležna tijela zadovoljavaju zahtjeve utvrđene u tom zakonodavstvu.”

(9)  Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U slučajevima koji su navedeni u aktima Unije iz članka 1. stavka 2., kao i u svim slučajevima sporova među jednim ili više nacionalnih nadležnih tijela u vezi s primjenom tih akata, i ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. u bilo kojim od sljedećih okolnosti:

(a)  na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b)  na vlastitu inicijativu, kada je postojanje spora među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih razloga, uključujući na osnovi informacija koje dolaze od sudionika na tržištu ili organizacija potrošača.

Kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva zajednička odluka nadležnih tijela, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima, postojanje spora utvrđuje se na temelju pretpostavke;”;

(b)  umeću se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

(a)  kada je rok za postizanje dogovora nadležnih tijela utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i. rok je istekao;

ii. jedno ili više nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih razloga;

(b)  kada rok za postizanje dogovora nadležnih tijela nije utvrđen u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. a nastupi raniji od sljedećih događaja:

i.  jedno ili više dotičnih nadležnih tijela donijelo je zaključak o postojanju spora na temelju objektivnih razloga; ili

ii.  protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev od drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađenosti s pravom Unije, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se odgovara na taj zahtjev.

1.b Predsjednik utvrđuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako intervenira na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 47. stavku 3.a i kada se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo donese odluku o djelovanju, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka iz stavaka 2. i 3.”;

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere radi rješavanja tog pitanja kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Nadzorno tijelo tom odlukom može od nadležnih tijela zahtijevati opoziv ili izmjenu odluke koju su donijela ili primjenu ovlasti koje su im dodijeljene u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

(d)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. zajedno sa svojom odlukom donesenom u skladu sa stavkom 3.”;

(e)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, kada nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja sudionika financijskih tržišta sa zahtjevima koji se na njega izravno primjenjuju na temelju akata iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu sudioniku financijskih tržišta kojom se od njega zahtijeva da poduzme potrebnu mjeru radi postupanja u skladu s obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak bilo kakve prakse.”.

(9a)  Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.Kolegiji supervizora

1. Nadzorno tijelo promiče i prati, unutar područja primjene svojih ovlasti, učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija supervizora koji su osnovani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima supervizora. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi, Nadzorno tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Nadzornog tijela punopravni su članovi kolegija supervizora te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući nadzore na licu mjesta koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih i, kad je to prikladno, voditi te aktivnosti.

2. Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i usklađenog funkcioniranja kolegija supervizora za prekogranične institucije u cijeloj Uniji uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta iz članka 23. i, po potrebi, saziva sastanak kolegija.

Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka Tijelo se smatra „nadležnim tijelom” u smislu relevantnog zakonodavstva.

Nadzorno tijelo može:

(a) prikupljati i razmjenjivati sve relevantne informacije u suradnji s nadležnim tijelima radi olakšavanja rada kolegija i uspostavljanja središnjeg sustava i upravljanja središnjim sustavom koji omogućuje nadležnim tijelima u kolegiju pristup tim informacijama;

(b) pokrenuti i koordinirati testiranja otpornosti na stres na razini Unije u skladu s člankom 32. radi procjene otpornosti sudionika financijskih tržišta, a posebno sistemskog rizika koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta kao što je navedeno u članku 23., na nepovoljna tržišna kretanja, te radi procjene mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji ključni sudionici financijskih tržišta predstavljaju u stresnim okolnostima, osiguravajući da se na takva testiranja primjenjuje dosljedna metodologija na nacionalnoj razini te, prema potrebi, uputiti preporuku nadležnom tijelu da ispravi nedostatke utvrđene u testiranju otpornosti na stres, uključujući provedbu posebnih procjena; Može od nadležnih tijela zatražiti da provedu izravne nadzore te može sudjelovati u takvim izravnim nadzorima kako bi se zajamčila usporedivost i pouzdanost metoda, praksi i rezultata procjena diljem Unije;

(c) promicati efektivne i učinkovite nadzorne aktivnosti, uključujući procjenu rizika kojima su izloženi ili kojima bi mogli biti izloženi sudionici financijskih tržišta u stresnim okolnostima;

(d) nadzirati, u skladu sa zadaćama i ovlastima navedenima u ovoj Uredbi, zadaće koje obavljaju nadležna tijela i

(e) tražiti daljnje rasprave kolegija u svim slučajevima u kojima smatra da bi odluka dovela do nepravilne primjene prava Unije ili da ne bi doprinijela cilju konvergencije nadzornih praksi. Ono također može zahtijevati sazivanje sastanka kolegija ili dodati točku na dnevnom redu sastanka.

3. Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda kako je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te u skladu s postupkom iz članaka od 10. do 15. kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti primjene s obzirom na odredbe koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegija supervizora te izdavati smjernice i preporuke koje se donose u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje donose kolegiji supervizora.

4. Nadzorno tijelo ima pravno obvezujuću posredničku ulogu u rješavanju sporova među nadležnim tijelima u skladu s postupkom navedenim u članku 19. Nadzorno tijelo može donositi nadzorne odluke koje su izravno primjenjive na dotičnog sudionika financijskih tržišta u skladu s člankom 19.”

(10)  Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.Opće odredbe

o sistemskim rizicima

1. Nadzorno tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je definiran Uredbom (EU) br. 1092/2010. Uzima u obzir sve rizike od poremećaja financijskih usluga koji:

(a) su uzrokovani narušavanjem cijelog financijskog sustava ili njegova dijela; i

(b) potencijalno može proizvesti ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo.

Nadzorno tijelo, prema potrebi, razmatra praćenje i procjenu sistemskog rizika koje su razvili ESRB i Nadzorno tijelo te odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

2. U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Nadzorno tijelo izrađuje zajednički pristup za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta, uključujući, prema potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.

Ti su pokazatelji ključan element za određivanje primjerenih nadzornih mjera. Nadzorno tijelo prati stupanj konvergencije donesenih odluka s ciljem promicanja zajedničkog pristupa.

3. Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za ključne sudionike financijskih tržišta kako bi se uzeo u obzir sistemski rizik koji oni predstavljaju.

Nadzorno tijelo mora osigurati da se sistemski rizik koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta uzme u obzir prilikom izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima koja su propisana zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

4. Na zahtjev jednog Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, država članica ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Nadzorno tijelo može provesti istragu u vezi s posebnom vrstom financijske djelatnosti ili vrstom proizvoda ili načinom postupanja, kako bi procijenilo potencijalne prijetnje za cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu potrošača ili korisnika i dalo odgovarajuće preporuke za djelovanje dotičnim nadležnim tijelima.

Nadzorno tijelo u tu svrhu može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, uključujući članke 35. i 35.b.

5. Zajednički odbor osigurava opću i međusektorsku koordinaciju aktivnosti koje se obavljaju u skladu ovim člankom.”;

(10a)  U članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Uz savjetovanje s ESRB-om, Nadzorno tijelo razvija kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika i odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres, što uključuje procjenu mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji sudionici financijskih tržišta predstavljaju u stresnim okolnostima ili rizika koji im prijeti, uključujući mogući sistemski rizik povezan s okolišem. Sudionici financijskih tržišta koji mogu predstavljati sistemski rizik moraju biti pod pojačanim nadzorom i, prema potrebi, obuhvaćeni postupcima za oporavak i sanaciju iz članka 25.

(10b)  U članku 26. stavak 4. briše se.

(10c)  U članku 27. stavku 2. brišu se drugi i treći podstavak.

(11)  Članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) donosi strateški plan Unije za nadzor u skladu s člankom 29.a;”;

ii.  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

promiče učinkovitu bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima o svim relevantnim pitanjima, uključujući ▌kibersigurnost i kibernapade, u potpunosti poštujući primjenjive odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka koje su predviđene relevantnim zakonodavstvom Unije;”;

iii.  iii. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

uspostavlja sektorske i međusektorske programe izobrazbe, među ostalim i o tehnološkim inovacijama, olakšava razmjenu osoblja i potiče nadležna tijela na češću primjenu sustava upućivanja zaposlenika i ostalih instrumenata;”;

iii.a  umeće se sljedeća točka (ea):

„(ea) uspostavlja sustave praćenja kako bi se procijenili bitni rizici povezani s okolišem, društvom i upravljanjem, pri čemu se vodi računa o Pariškom klimatskom sporazumu s konferencije COP 21;”;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prema potrebi, Nadzorno tijelo može razviti nove praktične instrumente i konvergencijske alate radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

Nadzorno tijelo radi uspostave zajedničke kulture u području nadzora izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru sudionika financijskih tržišta u Uniji, primjereno uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost rizika, poslovnih praksi i poslovnih modela i veličinu sudionika financijskih tržišta i tržišta, uključujući promjene koje nastaju i zbog tehnoloških inovacija. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje prakse te visokokvalitetne metodologije i procesi.

Nadzorno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir priručnike o nadzoru pri izvršavanju svojih zadaća, uključujući procjenu mogućih kršenja prava Unije u skladu s člankom 17., rješavanje sporova u skladu s člankom 19., utvrđivanje i ocjenu strateških ciljeva nadzora na razini Unije u skladu s člankom 29.a te provođenje provjera aktivnosti nadležnih tijela u skladu s člankom 30.

Nadzorno tijelo po potrebi provodi otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) te alatima i instrumentima iz stavka 2. te analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize proporcionalni su s obzirom na opseg, narav i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Nadzorno tijelo također, prema potrebi, traži mišljenja ili savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala.”;

(12)  Umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.aPlan nadzora

Unije

1. Nadzorno tijelo barem svake tri godine i do 31. ožujka, nakon rasprave u Odboru nadzornih tijela i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, trenutačni rad u okviru institucija EU-a i analize, upozorenja i preporuke koje je izdao ESRB, upućuje preporuke nadležnim tijelima u kojima se navode strateški ciljevi i prioriteti nadzora Unije („strateški plan nadzora Unije”), ne dovodeći u pitanje posebne nacionalne ciljeve i prioritete nadležnih tijela. Nadležna tijela u svojim doprinosima određuju aktivnosti nadzora kojima bi Nadzorno tijelo, prema njima, trebalo davati prednost. Nadzorno tijelo dostavlja strateški plan nadzora Unije Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, za njihovu informaciju, i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama.

U strateškom planu nadzora Unije utvrđuju se specifični prioriteti nadzornih aktivnosti radi promicanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi te zajedničke, ujednačene i usklađene primjene prava Unije i radi praćenja mikro-bonitetnih trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti, predviđanja kretanja, uključujući nove modele poslovne modele, utvrđenih u skladu s člankom 32. Strateškim planom nadzora Unije ne sprečavaju se nacionalna nadležna tijela da primijene nacionalne najbolje prakse temeljeći se na dodatnim nacionalnim prioritetima i kretanjima te se u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.

2. Svako nadležno tijelo ▌posebno obrazlaže usklađenost svojeg godišnjeg programa rada s prioritetima strateškog plana nadzora Unije.

4. Svako nadležno tijelo ▌u okviru svog godišnjeg izvješćauključuje poglavlje o provedbi godišnjeg programa rada.

Poglavlje sadržava najmanje sljedeće informacije:

(a)  opis nadzornih aktivnosti i izravnog nadzora financijskih tržišnih sudionika, tržišnih praksi i ponašanja te financijskih tržišnih sudionika, i administrativnih mjera i sankcija izrečenih financijskim institucijama koje su odgovorne za povredu prava Unije i nacionalnog prava;

(b)  opis aktivnosti koje su provedene, a nisu bile predviđene u godišnjem programu rada;

(c)  popis aktivnosti koje su bile predviđene u godišnjem programu rada, ali nisu provedene, te ciljeva iz programa koji nisu ostvareni, uz obrazloženje neprovođenja tih aktivnosti i neostvarenja tih ciljeva.

5. Nadzorno tijelo ocjenjuje informacije utvrđene u posebnom poglavlju iz članka 4. U slučaju bitnih rizika za neostvarenje prioriteta utvrđenih u strateškom planu nadzora Unije, Nadzorno tijelo upućuje preporuke svakom nadležnom tijelu o načinu otklanjanja relevantnih nedostataka u njegovim aktivnostima.

Nadzorno tijelo na temelju tih izvješća i vlastite procjene rizika utvrđuje aktivnosti nadležnih tijela koje su od ključne važnosti za provedbu strateškog plana nadzora Unije te prema potrebi provjerava te aktivnosti u skladu s člankom 30.

6. Nadzorno tijelo javno objavljuje najbolje prakse koje utvrdi tijekom ocjenjivanja godišnjih programa rada.”;

(13)  Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)  naslov članka zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere aktivnosti nadležnih tijela”;

(b)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, Nadzorno tijelo periodički provjerava neke ili sve aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog usklađivanja i učinkovitosti rezultata nadzora. Nadzorno tijelo u tu svrhu izrađuje metode za objektivnu procjenu i usporedbu nadležnih tijela kod kojih je provedena provjera aktivnosti. Pri utvrđivanju nadležnih tijela koja treba provjeriti i pri provjeri aktivnosti u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući relevantne informacije koje su Nadzornom tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve relevantne informacije od dionika, posebice moguće neispravnosti i pogrešno upravljanje nadležnog tijela.

(c)  umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Za potrebe ovog članka, Nadzorno tijelo osniva ad hoc odbor za provjere aktivnosti kojim predsjeda Nadzorno tijelo, a čiji su članovi ▌osoblje Nadzornog tijela te ga prati i podupire, na dobrovoljnoj i rotirajućoj osnovi, do pet predstavnika različitih nadležnih tijela, ne uključujući nadležno tijelo podložno provjeri ▌.”

(d)  stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Provjere uključuju, ali se ne ograničavaju na procjenu sljedećeg:”;

ii.  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) adekvatnosti resursa, stupnja neovisnosti te sustava upravljanja nadležnog tijela, s posebnim naglaskom na učinkovitoj primjeni akata Unije iz članka 1. stavka 2., te kapaciteta za odgovor na tržišna kretanja;”;

ii.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

djelotvornosti i ostvareni stupnja konvergencije u primjeni prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, smjernice i preporuke donesene u skladu s člancima od 10. do 16., kao i opsega u kojem nadzorna praksa ostvaruje ciljeve navedene u pravu Unije, uključujući zajedničku kulturu u području nadzora iz članka 29. i strateški plan nadzora Unije iz članka 29.a;

ii.b  točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

primjene najboljih praksi koje su razvila neka nadležna tijela;”

(e)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Nadzorno tijelo izrađuje izvješće o rezultatima provjere aktivnosti. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima i potrebnima nakon provjere aktivnosti. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 16., te mišljenja, u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a), upućenih relevantnim nadležnim tijelima.

Nadzorno tijelo objavljuje dodatno izvješće u pogledu usklađenosti s traženim daljnjim mjerama.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16., Nadzorno tijelo uzima u obzir rezultate provjera aktivnosti provedenih u skladu s ovim člankom, kao i sve druge informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju najkvalitetnijih nadzornih praksi.”;

(f)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Nadzorno tijelo dostavlja Komisiji mišljenje ako, na temelju rezultata provjera aktivnosti ili svih drugih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, smatra da je potrebno provesti daljnje usklađivanje propisa Unije koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela iz perspektive Unije ili ako smatra da nadležno tijelo nije primijenilo zakonodavne akte iz članka 1. stavka 2. ili ih je primijenilo na način kojim se krši pravo Unije.”;

(g)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nadzorno tijelo objavljuje izvješće iz stavka 3., uključujući izvješće o neprovođenju mjera, osim ako bi njegovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadležno tijelo koje podliježe provjeri aktivnosti poziva se na očitovanje o izvješću prije njegove objave. Nadzorno tijelo prije objave po potrebi uzima ta očitovanja u obzir. Nadzorno tijelo može objaviti ta ▌očitovanja kao prilog izvješću, osim ako bi njihovo objavljivanje podrazumijevalo rizike za stabilnost financijskog sustava ili ako se nadležno tijelo protivi objavljivanju. Izvješće Nadzornog tijela iz stavka 3. te smjernice, preporuke i mišljenja Nadzornog tijela iz stavka 3.a objavljuju se istodobno.”;

(14)  ▌članak 31. izmijenjen je kako slijedi:

(a)  U stavku 1. podstavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) poduzimanjem ▌mjera u slučaju kretanja koja mogu ugroziti funkcioniranje financijskih tržišta s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;”

(b)  u stavku 1. podstavku 1. umeće se sljedeća točka (e a):

„(ea) poduzimanjem odgovarajućih mjera za olakšanje uvođenja tehnoloških inovacija s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;”

(c)  dodaje se stavak 1.a:

„1a. Nadzorno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi olakšalo ulazak na tržište subjekata ili proizvoda koji se oslanjaju na tehnološke inovacije. Kako bi doprinijelo uspostavi zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, kad je to relevantno uz potporu Odbora za financijske inovacije, osobito razmjenom informacija i najboljih praksi. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.;”

(15)  umeće se novi članak 31.a:

„Članak 31.aKoordinacija delegiranja i eksternalizacije aktivnosti i prijenosa rizika

„1. Nadzorno tijelo redovito koordinira nadzorne mjere nadležnih tijela radi promicanje konvergencije u području nadzora u smislu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti sudionika financijskih tržišta te u vezi s njihovim prijenosima rizika u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije, u skladu sa stavcima 2. i 3.▐. U okviru svojih nadležnosti, nadležna tijela snose krajnju odgovornost za odobrenje, nadzor i provedbu odluka u pogledu delegiranja i eksternalizacije aktivnosti, kao i prijenosa rizika.

2. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo ako sudioniku financijskih tržišta nad kojim bi dotično nadležno tijelo provodilo nadzor u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. namjerava izdati odobrenje za rad ili ga registrirati te ako je poslovnim planom te financijske institucije predviđena eksternalizacija ili delegiranje znatnog dijela njezinih aktivnosti ili bilo kojih ključnih funkcija ili prijenos rizika bitnog dijela njezinih aktivnosti u treće zemlje, da bi ostvarila korist od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u, iako u suštini znatan dio aktivnosti ili funkcija obavlja izvan Unije. Obavijesti nadležnih tijela Nadzornom tijelu sadrže dovoljno pojedinosti ▌.

3. Ako se zakonodavstvo Unije iz članka 1. stavka 2. primjenjuje i ako se njime ne nameću posebni zahtjevi u pogledu obavješćivanja o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika, sudionik financijskih tržišta obavješćuje Nadzorno tijelo o eksternalizaciji ili delegiranju bitnog dijela svojih aktivnosti ili bilo koje od svojih ključnih funkcija, te o prijenosu rizika bitnog dijela svojih aktivnosti na neki drugi subjekt ili vlastitu podružnicu osnovanu u trećoj zemlji. Dotično nadležno tijelo dvaput godišnje obavješćuje Nadzorno tijelo o tim obavijestima.

Ne dovodeći u pitanje članak 35., nadležno tijelo na zahtjev Nadzornog tijela dostavlja informacije o sporazumima sudionika financijskih tržišta o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika.

Nadzorno tijelo prati jesu li dotična nadležna tijela provjerila jesu li sporazumi o eksternalizaciji, delegiranju ili prijenosu rizika iz prvog podstavka zaključeni u skladu s pravom Unije, jesu li usklađeni sa smjernicama, preporukama ili mišljenjima Nadzornog tijela te sprečavaju li učinkovit nadzor nadležnih tijela i izvršenje u trećoj zemlji.

3a. Ako postupci provjere nadležnog tijela sprječavaju djelotvoran nadzor ili provedbu te dovode do rizika od regulatorne arbitraže u državama članicama, Nadzorno tijelo može dotičnom nadležnom tijelu izdati preporuke o tome kako poboljšati postupke provjere, uključujući rok u kojem nadležno tijelo treba provesti preporučene promjene. Ako dotično nadležno tijelo ne postupi u skladu s preporukama, ono za to navodi razloge, a Nadzorno tijelo objavljuje svoje preporuke i dotično obrazloženje.

3b. Komisija u roku od [jedne godine od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] sastavlja izvješće u kojem se uzimaju u obzir različiti pristupi sektorskom zakonodavstvu u pogledu procjene, toga koliko je aktivnost koju se eksternalizira ili delegira bitna te istražuje mogućnost za usklađeniji pristup u tom pogledu, i to eventualnim dodatnim utvrđivanjem zajedničkih kriterija i metodologije. Komisija ovo izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija pritom vodi računa o sljedećem:

(a) kontinuitetu aktivnosti,

(b) stvarnom kapacitetu upravljanja,

(c) stvarnom kapacitetu provođenja revizije delegiranih i eksternaliziranih aktivnosti, kao i svih prijenosa rizika.”

(16)  umeće se novi članak 31.b:

„Članak 31.bKoordinacijska funkcija u vezi s nalozima, transakcijama i aktivnostima sa značajnim prekograničnim učincima

1. Ako Nadzorno tijelo ima dokaze ili na temelju nekoliko različitih izvora sumnja da su nalozi, transakcije ili bilo koja druga aktivnost sa značajnim prekograničnim učincima prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili financijskoj stabilnosti u Uniji, Nadzorno tijelo upućuje preporuku nadležnim tijelima predmetnih država članica o pokretanju istrage i dostavlja im relevantne informacije.

2. Ako nadležno tijelo ima dokaze ili na temelju nekoliko različitih izvora sumnja da su nalozi, transakcije ili bilo koja druga aktivnost sa značajnim prekograničnim učincima prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili financijskoj stabilnosti u Uniji, nadležno tijelo odmah o tome obavješćuje Nadzorno tijelo i dostavlja mu relevantne informacije. Ako je sumnjiva aktivnost provedena, Nadzorno tijelo može nadležnim tijelima država članica preporučiti poduzimanje mjera, nakon što im dostavi relevantne informacije.

3. Nadzorno tijelo olakšava elektroničku razmjenu informacija između Nadzorno tijelo i nadležnih tijela te uspostavlja i održava prostor za pohranu podataka osmišljen u tu svrhu kako bi se osigurala učinkovitost i izbjegli bilo kakvi oblici udvostručavanja u protoku podataka, u obvezama izvješćivanja ili u obavijestima, uzimajući pritom u obzir postojeće odredbe kao što je članak 26. MiFIR-a i članak 4. Uredbe o zlouporabi tržišta.

(17)  ▌Članak 32. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 32.Procjena tržišnih kretanja

, uključujući testiranje otpornosti na stres

1.  Nadzorno tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje druga dva europska nadzorna tijela, ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Nadzorno tijelo u svoje procjene uključuje ▌analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije, kao i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.

2.  Nadzorno tijelo započinje i koordinira diljem Unije procjene otpornosti financijskih institucija na nepovoljna tržišna kretanja na realističan način. U tu svrhu, Nadzorno tijelo razvija sljedeće, za primjenu od strane nadležnih tijela:

(a)  zajedničke metodologije za procjenu učinka ekonomskih scenarija na financijski položaj sudionika financijskih tržišta;

(aa)  zajedničke metodologije za utvrđivanje financijskih institucija koje će se uključiti u procjene diljem Unije;

(b)  zajedničke pristupe obavješćivanja o rezultatima tih procjena otpornosti sudionika financijskih tržišta;

(c)  zajedničke metodologije za procjenu učinka pojedinih proizvoda ili distribucijskih procesa na financijski položaj sudionika financijskih tržišta, na ulagatelje te na obavješćivanje klijenata; i

(ca)  zajedničke metodologije za procjenu učinka ekoloških rizika na financijsku stabilnost institucija.

U svrhu ovog stavka, Nadzorno tijelo surađuje s ESRB-om koji izbjegava sve moguće sukobe interesa u pogledu provedbe monetarnih politika.

2a.  Nadzorno tijelo najmanje jedanput godišnje razmatra je li primjereno provesti procjene na razini Unije iz stavka 2. te o svojim zaključcima obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju. Ako se te procjene na razini Unije provedu, Nadzorno tijelo objavljuje rezultate za svakog sudionika financijskih tržišta, osim ako takvo objavljivanje smatra neprikladnim, uzimajući u obzir financijsku stabilnost Unije ili jedne države članice ili više njih, cjelovitost tržišta ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Obveze nadležnih tijela koje se odnose na čuvanje poslovne tajne ne sprečavaju nadležna tijela da objave rezultate procjena na razini Unije iz stavka 2. ili da rezultate tih procjena dostave Nadzornom tijelu kako bi ono objavilo rezultate procjena otpornosti sudionika financijskih tržišta na razini Unije.

3.  Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a navedene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2.

Nadzorno tijelo u te procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, prema potrebi, preporučuje preventivne ili korektivne mjere.

4.  Nadzorno tijelo osigurava odgovarajuću pokrivenost međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti bliskom suradnjom s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) putem Zajedničkog odbora.

(18)  Članak 33. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 33.Međunarodni odnosi

uključujući istovjetnost

1. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadzorno tijelo može razviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijom trećih zemalja. Ti sporazumi ne stvaraju pravne obveze s obzirom na Uniju i njezine države članice i ne sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili mulitlateralne sporazume s tim trećim zemljama.

Ako je treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, na popisu nadležnosti sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskom sustavu Unije, Nadzorno tijelo ne zaključuje dogovor o suradnji s s regulatornim i nadzornim tijelima te treće zemlje.

2. Nadzorno tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, na temelju posebnog Komisijina zahtjeva za savjetovanje, na njegovu vlastitu inicijativu ili kada se to od njega zahtijeva u aktima iz članka 1. stavka 2.

2a. Nadzorno tijelo redovno prati regulatorna i nadzorna kretanja te provedbene postupke i relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje je Komisija donijela odluke o istovjetnosti u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi provjerilo jesu li još uvijek ispunjeni kriteriji na temelju kojih su te odluke donesene i uvjeti koji su tim odlukama utvrđeni. Nadzorno tijelo svake tri godine ili po potrebi češće ili na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i drugim dvama europskim nadzornim tijelima povjerljivo izvješće o utvrđenim činjenicama. Izvješće je posebice usmjereno na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagača ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1., Nadzorno tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima te ovisno o slučaju i sa sanacijskim tijelima trećih zemalja čiji su pravni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. Ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima nastoji u njih uključiti odredbe o sljedećem:

(a)  mehanizmima na temelju kojih bi Nadzorno tijelo moglo ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;

(b)  u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje tih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući izravne nadzore za čiju je provedbu odgovorno Nadzorno tijelo, a koje po potrebi prati i podupire do pet predstavnika različitih nadležnih tijela na dobrovoljnoj i rotirajućoj osnovi te nadležno tijelo treće zemlje.

Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i druga europska nadzorna tijela o slučajevima u kojima nadležna tijela iz treće zemlje odbiju sklapanje tih administrativnih sporazuma ili učinkovitu suradnju. Komisija te informacije uzima u obzir pri reviziji relevantnih odluka o istovjetnosti.

2b. Ako utvrdi da se u trećim zemljama iz stavka 2.a događaju promjene u vezi s regulativom, nadzorom ili, ovisno o slučaju, sanacijskim postupcima ili postupcima izvršenja koje bi mogle utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo bez odgode i na povjerljivoj osnovi o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

2c. Nadležna tijela unaprijed obavješćuju Nadzorno tijelo o administrativnim sporazumima koje namjeravaju sklopiti s nadzornim tijelima iz trećih zemalja u bilo kojem području uređenom aktima iz članka 1. stavka 2., uključujući i sporazume s podružnicama subjekata iz trećih zemalja. Bez odlaganja dostavljaju Nadzornom tijelu nacrt tih planiranih sporazuma.

Nadzorno tijelo može u suradnji s nadležnim tijelima izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. Nadležna tijela što je preciznije moguće primjenjuju taj model sporazuma.

Ako Nadzorno tijelo u suradnji s nadležnim tijelima razvije takve modele administrativnih mjera, nadležna tijela ne sklapaju administrativne dogovore s tijelima trećih zemalja dok ne završi postupak izrade modela sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji tijekom pripreme odluka o istovjetnosti te o aktivnosti praćenja koju je Nadzorno tijelo provodilo u skladu sa stavkom 2.a.

3a. Nadzorno tijelo traži punopravno članstvo u Međunarodnoj organizaciji nadzornih tijela za vrijednosne papire i Odboru za financijsku stabilnost te status promatrača u Odboru za međunarodne računovodstvene standarde.

Odbor nadzornih tijela prvo raspravlja i odobrava sve položaje Nadzornog tijela u međunarodnim forumima.”

3b. Nadzorno tijelo, ako je to potrebno, prati regulatorna, nadzorna i po potrebi sanacijska kretanja i provedbene prakse te relevantna tržišna kretanja u trećim zemljama za koje su sklopljeni međunarodni sporazumi.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz druge rečenice stavka 1. ovog članka, Nadzorno tijelo surađuje s relevantnim nadležnim tijelima te po potrebi i sa sanacijskim tijelima trećih zemalja iz prvog podstavka ovog stavka.

(19)  ▌Članak 34. briše se.

(20)  Članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležna tijela dostavljaju Nadzornom tijelu na njegov zahtjev sve informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su mu povjerene ovom Uredbom, ako imaju zakoniti pristup relevantnim informacijama.

Dostavljene informacije su točne, potpune i dostavljaju se u roku koje utvrdi Nadzorno tijelo.”

2. Nadzorno tijelo može zahtijevati i da mu se informacije dostavljaju periodično, u određenim formatima ili na usporedivim predlošcima koje je odobrilo. Ti se zahtjevi po mogućnosti uvijek dostavljaju na postojećim obrascima za izvješćivanje, a njima se poštuje načelo proporcionalnosti predviđeno nacionalnim pravom i pravom Unije, među ostalim zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

3. Na ▌zahtjev nadležnog tijela Nadzorno tijelo mu može dostaviti informacije koje posjeduje i koje su mu potrebne za obavljanje njegovih zadaća, u skladu s obvezama čuvanja poslovne tajne koje su utvrđene u sektorskom zakonodavstvu i članku 70.”;

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako informacije zatražene u skladu sa stavkom 1. nisu dostupne ili ih nadležna tijela nisu učinila dostupnima u roku koji je Nadzorno tijelo utvrdilo, Nadzorno tijelo može uputiti opravdani i obrazloženi zahtjev bilo kome od sljedećih subjekata:

(a)  ostalim tijelima koja imaju nadzorne funkcije;

(b)  ministarstvu nadležnom za financije u dotičnoj državi članici, ako ono raspolaže bonitetnim informacijama;

(c)  nacionalnoj središnjoj banci ili uredu za statistiku dotične države članice;

(d)  uredu za statistiku dotične države članice.

Nadležna tijela pomažu Nadzornom tijelu, na njegov zahtjev, pri prikupljanju informacija.”;

(c)  stavci 6. i 7. brišu se;

(21)  Umeću se sljedeći članci od 35.a do35da:

„Članak 35.aIzvršavanje ovlasti iz članka 35.b

Ovlasti dodijeljene Nadzornom tijelu, bilo kojem njegovom dužnosniku ili bilo kojoj drugoj osobi koju Nadzorno tijelo ovlasti u skladu s člankom 35. ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članci 35.a i 35.b primjenjuju se ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo.

Članak 35.bZahtjev za informacije upućen sudionicima financijskih tržišta

1. Ako informacije koje su zatražene u skladu s člankom 35. stavkom 1. ili stavkom 5. nisu dostupne ili nisu učinjene dostupnima u roku koje Nadzorno tijelo utvrdi, ono može, bez stvaranja dvostrukih podataka, zahtijevati od relevantnih sudionika financijskih tržišta da dostave informacije potrebne Nadzornom tijelu za obavljanje njegovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

▌4. U okviru razumnog roka koji je odredilo Nadzorno tijelo, relevantni sudionici financijskih tržišta ▌ili njihovi pravni predstavnici ▌dostavljaju tražene informacije. ▌

5. Nadzorno tijelo bez odgode šalje presliku ▌zahtjeva ▌nadležnom tijelu države članice u kojoj relevantni subjekt naveden u stavku 1. na koji se zahtjev za informacije odnosi ima boravište ili poslovni nastan.

6. Nadzorno tijelo može povjerljive informacije koje je dobilo u skladu s ovim člankom upotrijebiti samo u svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.”;

Članak 35.cPostupovna pravila za izricanje globe

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na povredu iz članka 35.d stavka 1., Nadzorno tijelo će od Komisije zatražiti da provede istragu o tom predmetu. ▌

Članak 35.d

Globe i periodične novčane kazne

-1. Prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni, Komisija omogućuje instituciji ili subjektu na koji se primjenjuje zahtjev za informacije da bude saslušan.

Komisija temelji svoju odluku o globi ili periodičnoj novčanoj kazni na zaključcima o kojima su se dotične institucije ili subjekti mogli očitovati.

1. Komisija donosi odluku kojom izriče globu kada ustanovi da sudionik financijskih tržišta ▌s namjerom ili iz nemara nije dostavio tražene informacije ▌ili je dostavio nepotpune, netočne ili neistinite informacije po primitku jednostavnog zahtjeva za informacije ▌u skladu s člankom 35.b stavkom 1.

2. Osnovni iznos globe iz stavka 1. ne smije biti manji od 50 000 EUR ni veći od 200 000 EUR.

2. ▌Globa iz stavka 1. ne smije biti manja od EUR [X; manje od 50 000 EUR] ni veća od EUR [Y; manje od 200 000 EUR] te je odvraćajuća, učinkovita i razmjerna veličini institucije ili subjekta te prirodi i značaju prekršaja.

Nadzorno tijelo, zajedno s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje metodologija za određivanje kazni u skladu s ovim stavkom.

5. ▌Ukupan iznos globe ne smije biti veći od [X%; manje od 20%]  godišnjeg prometa dotičnog sudionika financijskih tržišta u prethodnoj poslovnoj godini, osim ako je sudionik financijskih tržišta povredom izravno ili neizravno ostvario financijsku korist. U tom slučaju ukupan iznos globe mora biti najmanje jednak toj financijskoj koristi.

5a. Komisija može nametnuti periodičnu novčanu kaznu dok se prekršaj ne ispravi. Periodična novčana kazna razmjerna je veličini institucije ili subjekta te vrsti i značaju prekršaja.

5b. U postupku se u cijelosti poštuje pravo na obranu institucije ili subjekta. Institucija ili subjekt ima pravo na pristup spisima Nadzornog tijela i Komisije, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Nadzornog tijela ili Komisije.

5c. Izvršenje globe ili periodične novčane kazne može se obustaviti jedino odlukom Suda Europske unije. Institucije ili subjekti koji podliježu globi ili periodičnoj novčanoj kazni mogu pokrenuti sudski postupak pred Sudom Europske unije protiv odluke Komisije o globi ili periodičnoj novčanoj kazni. Sud može, između ostalog, poništiti, smanjiti ili povećati globu ili periodičnu novčanu kaznu koju je izrekla Komisija.

5d. Komisija javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu, osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama.

5e. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 35.daGlobe specifične za središnje druge ugovorne strane

Ne uzimajući u obzir globe iz članka 35.d, središnjim drugim ugovornim stranama mogu se izreći globe u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, odnosno u skladu s njezinim člancima 25.f, 25.g, 25.h, 25.i i 25. te Prilozima III. i IV.”

▌(22)  Članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 3. briše se.

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi Nadzornom tijelu, Nadzorno tijelo raspravlja o tom upozorenju ili preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornih tijela ili, po potrebi, ranije, kako bi procijenilo implikacije i moguće daljnje mjere u pogledu takvih upozorenja ili preporuka za ispunjavanje svojih zadaća.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja, Nadzorno tijelo odlučuje o tome treba li poduzeti mjere u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama te o sadržaju tih mjera.

Ako Nadzorno tijelo ne djeluje prema upozorenju ili preporuci, ono ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo postupanje. ESRB obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome također obavješćuje Vijeće i Komisiju.”

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. „Nakon primitka upozorenja ili preporuka koje ESRB uputi nadležnom tijelu, Nadzorno tijelo može upotrijebiti, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.”

Ako adresat ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, dužan je obavijestiti Odbor nadzornih tijela o svojim razlozima za nedjelovanje i raspraviti te razloge s Odborom.

(d)  stavak 6. briše se.

(23)  članak 37. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37.Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala

1. „Radi lakšeg savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima relevantnima za zadaće Nadzornog tijela osniva se Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala daje mišljenje o mjerama poduzetima u skladu s člancima od 10. do 15. u vezi s regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima, te u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedine sudionike financijskih tržišta, u skladu s člankom 16. u vezi sa smjernicama i preporukama, člankom 16.a u vezi s mišljenjima i člankom 16.b u vezi s pitanjima i odgovorima. Ako je žurno potrebno provesti mjere, a savjetovanje postane nemoguće, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala se obavješćuje što je prije moguće.

Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala sastaje se najmanje četiri puta godišnje.

2. Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala sastoji se od 30 članova, 13 članova koji u uravnoteženom omjeru predstavljaju kreditne i investicijske institucije koje posluju u Uniji, 13 članova koji predstavljaju predstavnike njihovih zaposlenika, kao i potrošače, korisnike financijskih usluga i predstavnike malih i srednjih poduzeća, a četiri njezina člana moraju biti neovisni ugledni akademici. ▐

3. Članove Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala imenuje Odbor nadzornih tijela nakon otvorenog i transparentnog natječaja. U odlučivanju Odbor nadzornih tijela, po mogućnosti, osigurava odgovarajući odraz raznolikosti sektora vrijednosnih papira i tržišta kapitala, geografsku i spolnu uravnoteženost i zastupljenost zainteresiranih strana iz cijele Unije. Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala biraju se u skladu s njihovim kvalifikacijama, vještinama, relevantnim znanjem i dokazanom stručnošću.

3a. Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala biraju predsjednika te skupine među svojim članovima. Mjesto predsjednika zadržava se u razdoblju od dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici kad god se to zatraži.

4. Nadzorno tijelo pruža sve potrebne informacije pridržavajući se obveze čuvanja poslovne tajne kao što je navedeno u članku 70. i osigurava primjerenu tajničku potporu za Interesnu skupinu za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Članovima Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala koji predstavljaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike sektora, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Tom se naknadom uzima u obzir pripremno i naknadno djelovanje članova i ona je jednaka barem stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 2. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (13) (Pravilnik o osoblju). Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala može osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala imaju mandat od četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.

Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.

5. Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala može podnijeti mišljenja i savjete Nadzornom tijelu u vezi s bilo kojim pitanjima koja se odnose na zadaće Nadzornog tijela, s posebnim naglaskom na zadaće navedene u člancima od 10. do 16.b i člancima 29., 30., 32. i 35.

Ako se članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ne mogu usuglasiti o savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopuštena je objava zasebnog savjeta.

Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu objaviti zajednička mišljenja i savjete o pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. te Uredbe o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.

6. Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom svojih članova.

7. Nadzorno tijelo objavljuje mišljenja i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala, odvojene savjete svojih članova, kao i rezultate svojih savjetovanja te način na koji su u obzir uzeti savjeti i rezultati savjetovanja.

(23a)  Članak 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadzorno tijelo osigurava da nijedna odluka koja je donesena u skladu s člancima 18., 19. ili 20. ni na koji način ne utječe na fiskalne odgovornosti država članica.”

(24)  Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39. Postupci donošenja odluka

1. Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 18. i 19., Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6.

2. Nadzorno tijelo obavješćuje sve adresate odluke na službenom jeziku adresata o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoje stajalište o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Adresat može iznijeti svoje stavove na svojem službenom jeziku. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3. U odlukama Nadzornog tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4. Adresati odluka Nadzornog tijela obavješćuju se o pravnom lijeku koji im je na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5. Ako Nadzorno tijelo donese odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili članka 18. stavka 4., ono tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6. Javno se objavljuju odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člancima ▌18. ili 19. Mogu se javno objaviti odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člankom 17. Pri objavi tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili sudionika financijskih tržišta i glavni sadržaj odluke, osim ako je takvo objavljivanje u suprotnosti s legitimnim interesima sudionika financijskih tržišta ili zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.”;

(25)  Članak 40. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  umeću se sljedeće točke (aa) i (ab):

„(aa) stalni članovi Izvršnog odbora iz članka 45. stavka 1., koji nemaju pravo glasa;”;

(ab) čelnika uprave država članica koji je zadužen za pregovaranje i donošenje akata iz članka 1. stavka 2. u svrhu djelovanja u okviru članaka 10. do 15.;

i.a  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) rukovoditelja nacionalnog javnog tijela koje je nadležno za nadzor sudionika financijskih tržišta u svakoj državi članici, u svrhu djelovanja u okviru svih nadležnosti osim onih iz članaka 10. do 15., koji osobno prisustvuje sastancima najmanje dva puta godišnje;”

i.b  točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) jednog predstavnika ESRB-a, koji nema pravo glasa i koji će se suzdržati od preuzimanja položaja izazvanih vođenjem monetarnih politika;”

(aa)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svako ▌tijelo odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojeg tijela koji može zamijeniti člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točaka (ab) i (b) u slučaju spriječenosti.”

(ab)  umeće se sljedeći stavak:

„4.a Za potrebe djelovanja u okviru članaka od 10. do 15. jedan predstavnik Komisije član je Odbora nadzornih tijela koji nema pravo glasa, a jedan predstavnik Europskog parlamenta ima ulogu promatrača i po jedan predstavnik iz svake uprave države članice može imati ulogu promatrača u Odboru nadzornih tijela.”

(b)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. „Odbor nadzornih tijela može pozvati promatrače.”

(c)  dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisa o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornih tijela iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

(26)  Članak 41. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.Interni odbori

(27)  Odbor nadzornih tijela može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Odbor nadzornih tijela može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku.”.

(28)  ▌Članak 42.▌zamjenjuje se sljedećim:

Članak 42.Neovisnost Odbora

nadzornih tijela

U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, predsjednik i članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa te članovi zaduženi za pojedinačne središnje druge ugovorne strane koji imaju pravo glasa i stalni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane koji imaju pravo glasa, djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od bilo koje vlade ▌ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Odbora nadzornih tijela u obavljanju njihovih zadaća.

Ako se procijeni da je razina neovisnosti iz točke (a) članka 30. stavka 2. nedovoljna u skladu s tim člankom, Odbor nadzornih tijela može odlučiti da će se privremeno obustaviti prava glasa pojedinačnog člana ili da će se privremeno obustaviti njegovo članstvo u Nadzornom tijelu dok se nedostatak ne otkloni.”

(29)  Članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

Odbor nadzornih tijela daje smjernice za rad Nadzornom tijelu i glavno je tijelo za donošenje strateških odluka i bitnih političkih odluka.

▌Donosi preporuke, smjernice, mišljenja i odluke Nadzornog tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II., osim za zadaće i ovlasti za koje je odgovoran Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 44.a”;

(b)  stavci 2. i 3. brišu se;

(c)  ▌stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Prije 30. rujna svake godine Odbor nadzornih tijela donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga Izvršnog odbora i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji za njihovu informaciju.”;

Nadzorno tijelo postavlja svoje prioritete u pogledu pregleda kojima se po potrebi utvrđuju nadležna tijela i aktivnosti koje podliježu pregledima u skladu s člankom 30. Ako je to opravdano, Nadzorno tijelo može dodatno utvrditi nadležna tijela koja se trebaju podvrgnuti provjeri.

Program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.

(d)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Na temelju prijedloga Izvršnog odbora Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika, na temelju nacrta izvješća iz članka 47. stavka 9. točke (f), te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se javno objavljuje.”;

(e)  stavak 8. briše se.

(29a)  umeće se sljedeći članak 43.a:

Članak 43.a

Transparentnost odluka koje donosi Odbor nadzornih tijela

Ne dovodeći u pitanje članak 70., Nadzorno tijelo u roku od najviše šest tjedana od datuma sastanka Odbora nadzornih tijela Europskom parlamentu dostavlja barem sveobuhvatan i sadržajan zapis s tog sastanka Odbora nadzornih tijela, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka. „(30)  Članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„1. Odluke Odbora nadzornih tijela donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

U vezi s odlukama o razvoju i donošenju akata, nacrta i instrumenata navedenih u člancima od 10. do 16. i mjerama i odlukama donesenima prema članku 9. stavku 5. trećem podstavku i poglavlju VI. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke kvalificiranom većinom svojih članova kako je utvrđeno u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i članku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama. Stalni članovi Izvršnog odbora i predsjednik ne glasuju o tim odlukama.

(aa)  umeće se stavak 1.a:

1a. Odstupajući od stavka 1., Odbor nadzornih tijela nadležan je za donošenje odluka koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.h u skladu s člankom 47. stavkom 3. običnom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornih tijela ne donese odluke koje je Izvršni odbor pripremio za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.d, može te odluke izmijeniti. Odbor nadzornih tijela nadležan je za donošenje tih izmijenjenih odluka tročetvrtinskom većinom glasova svojih članova.

Ako Odbor nadzornih tijela ne donese izmijenjene odluke iz drugog podstavka što je prije moguće i najkasnije u roku od četiri mjeseca, odluku donosi Izvršni odbor.”;

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odbor nadzornih tijela donosi i objavljuje svoj poslovnik. Poslovnikom se detaljno određuju postupci glasovanja.”

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama u okviru Odbora supervizora koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako je drukčije određeno člankom 75. stavkom 3. ili aktima iz članka 1. stavka 2.”.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na predsjednika, članove koji su i članovi Izvršnog odbora ▌”;

(30a)  članak 44.a umeće se kako slijedi:

Članak 44.aNadzorni odbor ESMA-e za središnje druge ugovorne strane

ESMA osniva stalni unutarnji odbor u skladu s člankom 41. u svrhu pripremanja odluka i izvršavanja zadaća u području nadzora središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i trećim zemljama (Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane).

(31)  U poglavlju III. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Izvršni odbor”;

(32)  Članak 45. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 45.Sastav

1. Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i četiri stalna člana, koji su državljani države članice. Predsjednik svakom stalnom članu dodjeljuje jasno definirane zadaće u području politika i upravljanja, a posebice odgovornosti za proračunska pitanja, pitanja koja se odnose na program rada Nadzornog tijela te pitanja konvergencije. Jedan od stalnih članova obavlja dužnost potpredsjednika i obavlja zadaće predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom. ▐

2. Stalni članovi biraju se na temelju postignuća, vještina, znanja i praktičnog iskustva u pogledu sudionika financijskih tržišta i tržišta, posebice u vrijednosnim papirima i tržištima kapitala, uključujući interese potrošača, te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu. Stalni članovi moraju imati bogato upravljačko iskustvo. Najmanje jedan stalni član ne bi smio u razdoblju od jedne godine prije imenovanja biti zaposlenik nacionalnog nadležnog tijela. Odabir se temelji na javnom natječaju koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije, nakon čega Komisija, uz savjetovanje s Odborom nadzornih tijela, sastavlja popis uspješnih kandidata koji su ušli u uži izbor.

Komisija taj popis podnosi Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja popisa, Vijeće donosi odluku o imenovanju stalnih članova Izvršnog odbora ▌. Sastav Izvršnog odbora uravnotežen je i proporcionalan te odražava Uniju u cjelini.

3. Ako stalni član Izvršnog odbora više ne ispunjava uvjete iz članka 46. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Europski parlament i Vijeće mogu na vlastitu inicijativu ili na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom se taj član razrješava dužnosti.

4. Mandat stalnih članova traje pet godina i može se jednom obnoviti. Tijekom devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg mandata stalnih članova Odbor nadzornih tijela ocjenjuje:

(a)  rezultate ostvarene tijekom prvog mandata i načine njihova ostvarenja;

(b)  dužnosti i potrebe Nadzornog tijela u sljedećim godinama.

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Komisija Vijeću dostavlja popis stalnih članova čiji se mandat obnavlja. Na temelju tog popisa i uzimajući u obzir ocjenu, Vijeće može produljiti mandat stalnih članova.”;

(33)  Umeće se sljedeći članak 45.a:

„Članak 45.aOdlučivanje

1. 1. Odluke Izvršnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas. Odluke se upućuju Odboru nadzornih tijela ako to zatraži predsjednik ili barem tri člana Izvršnog odbora.

2. Predstavnik Komisije sudjeluje bez prava glasa na sastancima Izvršnog odbora, osim u pogledu pitanja iz članka 63.

Izvršni odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik.

4. Predsjednik saziva sastanke Izvršnog odbora na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog člana i predsjeda sastancima.

Izvršni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornih tijela i onoliko često koliko to Izvršni odbor smatra potrebnim. Izvršni odbor redovito izvješćuje Odbor nadzornih tijela i sastaje se najmanje jedanaest puta godišnje.

5. ▌Sudionici koji nemaju pravo glasa ne prisustvuju raspravama Izvršnog odbora koje se odnose na pojedine sudionike financijskih tržišta.

5a. Odbor nadzornih tijela ima pravo Izvršnom odboru poslati posebne zahtjeve za informacije.”;

(34)  Umeće se sljedeći članak 45.b:

„Članak 45.bInterni odbori

Izvršni odbor može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene.”;

(35)  Članak 46. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.Neovisnost

Odbora nadzornih tijela

Članovi Izvršnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ▌ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Članovi Izvršnog odbora ne smiju obnašati dužnost na nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili razini Unije.

Države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Izvršnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.”;

(36)  Članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.Zadaće

1. Izvršni odbor osigurava da Nadzorno tijelo izvršava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s ovom Uredbom. Poduzima sve potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor nadzornih tijela, koji uključuje i dio o pitanjima povezanima sa središnjim drugim ugovornim stranama.

3. Izvršni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

Za potrebe članaka 17., 19., 22. stavak 4. i 30., ▌Izvršni odbor nadležan je djelovati i donositi odluke, osim u vezi s pitanjima povezanima sa središnjim drugim ugovornim stranama za koja je nadležan Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane. Za potrebe članka 22. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 29.a, 31.a, 32. i od 35.b do 35.da, Izvršni odbor nadležan je za pripremu odluka na koje se primjenjuje postupak odlučivanja utvrđen u članku 44. stavku 1.a. Izvršni odbor o svim odlukama koje priprema i donosi obavješćuje Odbor nadzornih tijela.

3a. Izvršni odbor analizira i iznosi mišljenje ▌o svim pitanjima o kojima odlučuje Odbor nadzornih tijela.

4. Izvršni odbor analizira i priprema odluke koje donosi Odbor nadzornih tijela o svim pitanjima za koja se na temelju akata iz članka 1. stavka 2. Nadzornom tijelu dodjeljuju funkcije izdavanja odobrenja za rad ili nadzora i odgovarajuće ovlasti. Izvršni odbor donosi plan kadrovske politike Nadzornog tijela te na temelju članka 68. stavka 2. potrebne provedbene mjere iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5. Izvršni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Nadzornog tijela u skladu s člankom 72.

6. Na temelju nacrta izvješća iz stavka 9. točke (f) Izvršni odbor izrađuje prijedlog godišnjeg izvješća o aktivnostima Nadzornog tijela i dužnostima predsjednika i dostavlja ga Odboru nadzornih tijela na odobrenje.

7. Izvršni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući u obzir prijedlog Odbora nadzornih tijela.

8. Članovi Izvršnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju. .

9. Glavni član ima sljedeće zadaće:

(a)  provoditi godišnji program rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora nadzornih tijela i Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i pod kontrolom Izvršnog odbora;

(b)  poduzimati sve potrebne mjere, prije svega donositi interne administrativne upute i objavljivati obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom;

(c)  izraditi višegodišnji program rada iz stavka 2.;

(d)  izraditi svake godine do 30. lipnja program rada za sljedeću godinu, kako se navodi u članku 47. stavku 2.;

(e)  sastaviti prednacrt proračuna Nadzornog tijela na temelju članka 63. i izvršavati proračun Nadzornog tijela u skladu s člankom 64;

(f)  izraditi nacrt godišnjeg izvješća koje sadržava odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(g)  izvršavati ovlasti propisane člankom 68. koje se odnose na osoblje Nadzornog tijela i rješavati kadrovska pitanja.

Međutim, kad je riječ o dijelu koji se odnosi na pitanja povezana sa središnjim drugim ugovornim stranama, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane obavlja zadaće iz prvog podstavka točaka (c) i (d).

Kad je riječ o nacrtu godišnjeg izvješća iz prvog podstavka točke (f), Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane obavlja zadaće iz tog izvješća koje se odnose na pitanja povezana sa središnjim drugim ugovornim stranama.

(37)  Naslov odjeljka 3. u poglavlju III. zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik▐”;

(38)  Članak 48. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Predsjednik je državljanin države članice i odgovoran je za pripremu rada Odbora nadzornih tijela i predsjedanje sastancima Odbora nadzornih tijela i Izvršnog odbora.”;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za potrebe izbora predsjednika, Komisija osniva Povjerenstvo za odabir, koje se sastoji od šest visokopozicioniranih nezavisnih pojedinaca. Europski parlament, Vijeće i Komisija imenuju svaki po dva člana Povjerenstva za odabir. Odbor za odabir imenuje predsjednika među svojim članovima. Odbor za odabir običnom većinom odlučuje o objavi natječaja za radno mjesto, kriterijima za odabir i posebnom profilu radnog mjesta, sastavu skupine kandidata, kao i načinu na koji se prikazuje skupina kandidata, kako bi se izradio rodno uravnoteženi uži popis barem dvaju kandidata. U slučaju da je ishod neodlučan, predsjednik Odbora za odabir ima odlučujući glas.

Predsjednik se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o sudionicima financijskih tržišta i tržištima, posebice u području vrijednosnih papira i tržišta kapitala, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Predsjednik ima znatan broj godina priznatog iskustva koje se odnosi na financijski nadzor i regulaciju te iskustvo u višem rukovodstvu, može pokazati vještine vođenja i visoke standarde učinkovitosti, sposobnosti i integriteta te ima dokazano znanje barem dvaju službenih jezika Unije.

Odbor za odabir popis kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti predsjednika podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Europski parlament može pozvati odabrane kandidate na zatvorena ili javna saslušanja, podnositi pisana pitanja kandidatima, iznijeti prigovor na imenovanje kandidata i preporučiti kandidata kojeg preferira. Europski parlament i Vijeće donose zajedničku odluku o imenovanju predsjednika s užeg popisa kandidata.

2a. Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete potrebne za izvršavanje svojih dužnosti uključujući one iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Europski parlament i Vijeće mogu na prijedlog Komisije ili na vlastitu inicijativu, donijeti zajedničku odluku kojom ga se razrješava dužnosti. Pri sastavljanju prijedloga Europska komisija savjetuje se s nacionalnim nadležnim tijelima.”;

(ba)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Mandat predsjednika traje osam godina i ne može se obnavljati.”

(c)  stavak 4. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„4. Tijekom devet mjeseci prije kraja osmogodišnjeg mandata predsjednika Odbor nadzornih tijela ocjenjuje:

(a) rezultate postignute tijekom prvog mandata i načine na koji su ostvareni;

(b) dužnosti i zahtjeve Nadzornog tijela u sljedećim godinama.

U svrhu procjene iz prvog podstavka, Odbor nadzornih tijela imenuje privremenog zamjenika predsjednika iz redova svojih članova.”;

(d)  stavak 5. briše se;

(38a)  Članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.Neovisnost

predsjednika

„Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora nadzornih tijela s obzirom na zadaće predsjednika, predsjednik ne traži i ne prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada▐ ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednik je nakon napuštanja službe i dalje u obvezi poštovanja dužnosti časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili prednosti.”

(39)  Umeće se sljedeći članak 49.a:

„Članak 49.aTroškovi

Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i reprezentaciji. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

(40)  Članci 50., 51., 52. i 53. brišu se;

(41)  Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)  ▌stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Zajednički odbor djeluje kao forum u kojem Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje kako bi osiguralo međusektorsku dosljednost s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), istodobno vodeći u potpunosti računa o sektorskim specifičnostima, kada se to zahtijeva pravom Unije, posebno vezano uz:

– financijske konglomerate i prekogranične aktivnosti,

– računovodstvo i reviziju,

– mikrobonitetne analize međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti za financijsku stabilnost,

– investicijske proizvode za građanstvo,

– kibersigurnost,

– razmjenu informacija i najbolje prakse s ESRB-om i ▌europskim nadzornim tijelima,

– maloprodajne financijske usluge i pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača i ulagatelja,

– primjenu načela proporcionalnosti.”; ;

(c)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a  Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo redovno i blisko surađuje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje u pogledu pitanja koja se odnose na interakciju zadaća Nadzornog tijela i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i specifičnih zadaća iz članka 8. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1093/2010 povjerenih Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.”;

(42)  ▌Članak 55. ▌zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.Sastav

1. Zajednički odbor sastoji se od predsjednika europskih nadzornih tijela ▌.”

2. Jedan član Izvršnog odbora, predstavnik Komisije i drugi predsjednik ESRB-a te, po potrebi, predsjednik bilo kojeg pododbora Zajedničkog odbora pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i, po potrebi, bilo kojeg pododbora iz članka 57.;

3. Predsjednik Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije predsjednika europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.”

4. Zajednički odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik. Zajednički odbor može pozvati promatrače. Zajednički odbor donosi zajednička stajališta konsenzusom. U poslovniku se mogu odrediti daljnji sudionici sastanaka Zajedničkog odbora.

Zajednički odbor sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.”

4a. Predsjednik Nadzornog tijela redovito se savjetuje i obavješćuje Odbor nadzornih tijela o svim stajalištima donesenima na sastancima Zajedničkog odbora i njegovih pododbora.”

(42a)  Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 56.Zajednička stajališta i zajednički akti

U okviru svojih zadaća iz poglavlja II., te posebno s obzirom na provedbu Direktive 2002/87/EZ, Nadzorno tijelo, prema potrebi, nastoji donositi zajednička stajališta s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo).

Ako se pravom Unije tako zahtijeva, akte iz članaka od 10. do ▐ 19. ove Uredbe u odnosu na primjenu Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih akata Unije iz članka 1. stavka 2. koji su također u području nadležnosti europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) i europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), prema potrebi, istodobno donose Nadzorno tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje).

Ako se odluka Nadzornog tijela razlikuje od zajedničkog stajališta iz stavka 1. ili ako se odluka nije mogla donijeti, Nadzorno tijelo bez odgode obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o svojim razlozima.

(42b)  Članak 57. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 57.Pododbori

1. Zajednički odbor može uspostaviti pododbore za potrebe pripreme nacrta zajedničkih stajališta i zajedničkih akata Zajedničkog odbora.

2. Pododbor se sastoji od predsjednika europskih nadzornih tijela i jednog predstavnika na visokoj razini koji je sadašnji član osoblja relevantnog nadležnog tijela iz svake države članice.

3. Pododbor među predstavnicima relevantnih nadležnih tijela odabire predsjednika, koji je također promatrač Zajedničkog odbora.

3a. Za potrebe članka 56. u okviru Zajedničkog odbora osniva se Pododbor za financijske konglomerate.

4. Zajednički odbor na svojoj internetskoj stranici objavljuje sve osnovane pododbore, uključujući njihove mandate te popis njihovih članova i njihovih dužnosti u pododboru.

(43)  Članak 58. mijenja se kako slijedi:

(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovime se osniva Odbor za žalbe europskih nadzornih tijela.

(-aa)  u stavku 2. podstavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

2. Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika koji su ugledni pojedinci s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u području bankarstva, osiguranja, strukovnih mirovina, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući trenutačno osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija Unije uključenih u djelatnosti Tijela te članove Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Članovi su državljani države članice i imaju temeljito znanje barem dvaju službenih jezika Unije. Odbor za žalbe mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti i proporcionalnosti izvršavanja ovlasti Nadzornog tijela.”

(a)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Izvršni odbor Nadzornog tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s popisa uspješnih kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.

Nakon što dobije popis, Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da pred njim daju izjavu i odgovore na pitanja koja postave njegovi zastupnici prije imenovanja.

Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja postave zastupnici kad god se to zatraži.”;

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao Izvršni odbor Nadzornog tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme njegova mandata, osim ako je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu i Izvršni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.”;

(ba)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Europska nadzorna tijela moraju preko Zajedničkog odbora osigurati odgovarajuću operativnu i stalnu tajničku potporu Odboru za žalbe.”

(44)  U članku 59. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Ne obvezuju ih nikakve upute. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti povezane s Nadzornim tijelom, njegovim Izvršnim odborom ili njegovim Odborom nadzornih tijela.

2. Članovi Odbora za žalbe i osoblje Nadzornog tijela koje pruža operativnu i tajničku potporu ne sudjeluju u bilo kakvim žalbenim postupcima u kojima imaju osobni interes ako su prethodno bili uključeni kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke na koju je podnesena žalba.”;

(45)  U članku 60. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može uložiti žalbu protiv odluke Nadzornog tijela iz članaka 16., 16.a, 17., 18., 19. i 35., uključujući u pogledu njegove proporcionalnosti, i protiv svake druge odluke koju je Nadzorno tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je upućena toj osobi ili protiv odluke koja je, upućena drugoj osobi, ali je od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.;

2. Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Nadzornom tijelu u pisanom obliku u roku tri mjeseca od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je Nadzorno tijelo objavilo svoju odluku.

Odbor za žalbe odlučuje o žalbi u roku tri mjeseca od podnošenja žalbe.”

(46)  Članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Prihodi Nadzornog tijela sastoje se, ne dovodeći u pitanje druge vrste prihoda, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

(a)  doprinosa Unije za uravnoteženje iz općeg proračuna Unije (dio koji se odnosi na Komisiju), koji iznosi barem 35% predviđenih prihoda Nadzornog tijela;

(aa)  obveznih doprinosa u iznosu do 65 % procijenjenih prihoda Nadzornog tijela od nacionalnih javnih tijela nadležnih za nadzor financijskih institucija.

(b)  ovisno o razvoju opsega nadzora specifičnog za instituciju, godišnjih doprinosa financijskih institucija na temelju godišnjih predviđenih rashoda koji se odnose na aktivnosti propisane ovom Uredbom i aktima Unije iz članka 1. stavka 2. za svaku kategoriju sudionika u nadležnosti Nadzornog tijela;

(c)  svih naknada koje se plaćaju Nadzornom tijelu u slučajevima navedenima u relevantnim instrumentima prava Unije;

(d)  doprinosa država članica ili promatrača;

(e)  naknada za publikacije, izobrazbu i druge usluge koje zatraže nadležna tijela.”

1a. Prihodi koje prima Nadzorno tijelo ne smiju ugroziti njegovu neovisnost ili objektivnost.;

(aa)  u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Procjene se temelje na ciljevima i očekivanim rezultatima godišnjeg programa rada iz članka 47. stavka 2. i uzimaju u obzir financijske resurse potrebne za postizanje tih ciljeva i očekivanih rezultata.”

(b)  dodaje se sljedeći stavak:

5. Dobrovoljni doprinosi država članica i promatrača iz stavka 1. točke (d) ne smiju se prihvatiti ako bi se time dovela u pitanje neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela.”;

(47a)  umeće se sljedeći članak 62.b:

„Članak 62.bNaknade za nadzor središnjih drugih ugovornih strana

1. Nadzorno tijelo u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 3. zaračunava sljedeće naknade:

(a) naknade povezane sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad iz članka 17. ili sa zahtjevima za priznavanje iz članka 25. i

(b) godišnje naknade povezane sa zadaćama Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

2. Naknade iz stavka 1. razmjerne su prometu predmetne središnje druge ugovorne strane i u cijelosti obuhvaćaju neophodne rashode Nadzornog tijela koji se odnose ili na odobrenje ili na priznavanje središnje druge ugovorne strane, ovisno o slučaju, te na izvršavanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. kako bi dodatno odredila sljedeće:

(a) vrste naknada;

(b) aktivnosti za koje se plaćaju naknade;

(c) iznose naknada;

(d) načine na koji naknade plaćaju sljedeći subjekti:

i. središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji koje imaju odobrenje za rad ili su za njega podnijele zahtjev;

ii. središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje su priznate u skladu s člankom 25 stavkom Uredbe 648/2012;”

(48)  Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 63.Donošenje proračuna

1. Glavni član svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja Izvršnom odboru i Odboru supervizora.

Rashodi Nadzornog tijela i naknade koji se odnose na zadaće i ovlasti iz članka 44.b stavka 1. posebna su stavka u izvješću o procjeni prihoda i rashoda iz prvog podstavka. Prije donošenja izvješća o procjeni prihoda i rashoda, nacrt koji je izradio glavni član koji se odnosi na rashode i naknade odobrava Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane.

Godišnji financijski izvještaji ESMA-e koji se sastavljaju i objavljuju u skladu s člankom 64. stavkom 6. uključuju prihode i rashode koji se odnose na zadaće iz članka 44.b stavka 1.

1a. Predsjednik predstavlja nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Europskom parlamentu i Vijeću, nakon čega Odbor nadzornih tijela na temelju nacrta dokumenta koji su odobrili Izvršni odbor▌i Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane koji se odnose na zadaće i ovlasti iz članka 44.b stavka 1., donose nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine.

1b. Izvršni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom revizorskom sudu ▌jedinstvenog programskog dokumenta do 31. siječnja. Europski parlament odobrava jedinstveni programski dokument ne dovodeći u pitanje donošenje godišnjeg proračuna.

2. Vodeći računa o ▌jedinstvenom programskom dokumentu Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

3. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Nadzornog tijela. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos za uravnoteženje Nadzornom tijelu te odobrava ograničenje za ukupne rashode Nadzornog tijela.

4. Proračun Nadzornog tijela donosi Odbor nadzornih tijela. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

5. Izvršni odbor obavješćuje bez odgode proračunsko tijelo o namjeravanoj provedbi svih projekata koji bi mogli imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, posebno o svakom projektu koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.

5a.  Proračunsko tijelo odobrava sve projekte koji bi mogli imati značajne financijske ili dugoročne posljedice za financiranje proračuna Nadzornog tijela, posebno svaki projekt koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada, uključujući klauzule o prekidu.”;

(49)  Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.Izvršenje i kontrola proračuna

„1. Glavni član djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava godišnji proračun Nadzornog tijela.

2. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela, koji mora biti neovisan, dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće godine. Članak 70. ne sprečava Nadzorno tijelo da Europskom revizorskom sudu dostavi sve informacije koje zatraži, a koje su u nadležnosti Revizorskog suda.

3. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. ožujka sljedeće godine potrebne računovodstvene podatke za potrebe konsolidacije na način i u formatu koju odredi taj računovodstveni službenik.

4. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora supervizora, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

5. Nakon što uzme u obzir opažanja Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima Nadzornog tijela u skladu s člankom 148. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Nadzornog tijela na vlastitu odgovornost sastavlja završne financijske izvještaje Nadzornog tijela. Te financijske izvještaje glavni član dostavlja Odboru nadzornih tijela koji o njima iznosi mišljenje.

6. Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 1. srpnja sljedeće godine završne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem Odbora nadzornih tijela.

Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 1. srpnja i paket financijskih izvješća u standardiziranom formatu koji odredi računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7. Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8. Glavni član dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja do 30. rujna. Presliku tog odgovora dostavlja i Izvršnom odboru i Komisiji.

9. Glavni član podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu.

10. Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Nadzornom tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.”;

10a. Nadzorno tijelo dostavlja obrazloženo mišljenje o stajalištu Europskog parlamenta i sva ostala zapažanja Europskog parlamenta iz postupka davanja razrješnice.”;

(49a)  Umeće se sljedeći članak 64.a:

„Članak 64.aUnutarnja revizija Nadzornog tijela

Nadzorno tijelo osniva Odbor za unutarnju reviziju koji Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja mišljenje o razrješnici u pogledu onog dijela proračuna koji se ne financira iz općeg proračuna unije.”;

(50)  Članak 65. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 65.Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi Izvršni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013* za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe za funkcioniranje Nadzornog tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

*Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).”;

(51)  U članku 66. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* primjenjuje se na Nadzorno tijelo bez ograničenja.

*Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).”;

(52)  Članak 68. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući stalne članove Izvršnog odbora, predsjednika, predsjedatelja Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktore iz članka 44.a stavka 1. točke (a) podtočke (i), primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

2. Izvršni odbor u suglasnosti s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.”;

(b)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Izvršni odbor donosi odredbe kojima se nacionalnim stručnjacima iz država članica omogućuje upućivanje na rad u Nadzorno tijelo.”;

(53)  Članak 70. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Članovi Odbora nadzornih tijela i svi članovi osoblja Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i relevantnim odredbama zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

Članak 16. Pravilnika o osoblju primjenjuje se na sve članove osoblja Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike koje su države članice odobrile na privremenoj osnovi i sve druge osobe koje izvršavaju zadaće Nadzornog tijela na ugovornoj osnovi.”;

(b)  u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Obveza iz stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nacionalna nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka”;

(c)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Izvršni odbor, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane i Odbor nadzornih tijela osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio Izvršni odbor i Odbor nadzornih tijela ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz prethodnih stavaka.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Izvršnog odbora, Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i Odbora nadzornih tijela koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.”;

(d)  stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. „Odredbama iz stavaka 1. i 2. ne sprječava se Nadzorno tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na financijske institucije.

Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na osobe koje prijave ili otkriju informacije na štetu javnog interesa u kontekstu njihova radnog odnosa.

Informacije iz stavka 2. podliježu uvjetima čuvanja profesionalne tajne iz stavaka 1. i 2. Nadzorno tijelo propisuje svojim internim poslovnikom praktična rješenja za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4. Nadzorno tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444.

4a. Nadzorno tijelo uspostavlja namjenske kanale za izvješćivanje za primanje i obradu informacija koje dostavljaju osobe koje podnose prijavu o stvarnim ili mogućim kršenjima akata Unije ili zlouporabi zakona ili slučajevima nepravilnosti u postupanju.”;

(54)  Članak 71. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Nadzornog tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/XXX (Uredba o zaštiti podataka koja se odnosi na institucije i tijela EU-a) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.”;

(55)  U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.”

(56)  U članku 73. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršni odbor odlučuje o internom jezičnom uređenju za Nadzorno tijelo.”;

(57)  U članku 74. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i prostor koji ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji propisuju se Sporazumom o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji se sklapa nakon odobrenja Izvršnog odbora.”;

(57a)  U članku 75. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Nadzorno tijelo surađuje s državama iz stavka 1. koje primjenjuju zakonodavstvo koje je priznato kao istovjetno u područjima nadležnosti Nadzornog tijela iz članka 1. stavka 2., kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila u skladu s člankom 218. UFEU-a.”

3. Prema relevantnim odredbama sporazuma iz stavaka 1. i 2., propisuje se uređenje koje određuje, osobito, prirodu, opseg i postupovne aspekte uključenosti zemalja iz stavka 1., a osobito u pogledu zemalja koje su članice Europskog gospodarskog prostora, u rad Nadzornog tijela, uključujući odredbe koje se odnose na financijske doprinose i osoblje. Njima se može osigurati sudjelovanje u upravljanju Nadzornim tijelom u ulozi promatrača, ali se i osigurava da te zemlje ne prisustvuju bilo kakvim raspravama koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako za to postoji izravan interes.

(58)  Umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.aIzvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 35.d stavka 2. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 35.d podstavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(59)  Članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76.Odnos s CEBS-om

Nadzorno tijelo se smatra pravnim slijednikom CEBS-a. Danom osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze i svi poslovi CEBS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CEBS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa CEBS i Komisija moraju revidirati i odobriti to izvješće.”

(60)  Umeće se novi članak 77.a:

„Članak 77.aPrijelazne odredbe

Zadaće i dužnost izvršnog direktora imenovanog u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 51/2366 i koji obavlja dužnost na dan [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.

Zadaće i dužnost predsjednika imenovanog u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavlja dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] traju do isteka njegova mandata.

Zadaće i dužnost članova upravnog odbora imenovanih u skladu s ovom Uredbom kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU i koji obavljaju dužnost [Ured za publikacije: unijeti datum tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] prestaju na taj datum.".

(60a)  Članak 79. briše se.

(60b)  Članak 80. briše se.

(60c)  Članak 81. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 81.Preispitivanje

1. Do ... [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga Komisija je dužna objavljivati opće izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Nadzornog tijela i o postupcima koji su propisani ovom Uredbom. U tom se izvješću između ostalog ocjenjuje:

(a) učinkovitost i konvergencija koju su ostvarila nadležna tijela u nadzornim praksama:

(i) ▐ neovisnost nadležnih tijela i konvergencija standarda koji su istovjetni korporativnom upravljanju;

(ii) nepristranost, objektivnost i autonomija Nadzornog tijela;

(b) funkcioniranje kolegija nadzornih tijela;

(c) napredak ostvaren u konvergenciji u područjima sprečavanja krize, upravljanja u kriznim situacijama i saniranja krize, uključujući mehanizme financiranja Unije;

(d) uloga Nadzornog tijela u pogledu sistemskog rizika;

(e) primjena zaštitne odredbe utvrđene u članku 38.;

(f) primjena obvezujuće posredničke uloge, utvrđene u članku 19.

(fa) funkcioniranje donošenja odluka Zajedničkog odbora;

2. Izvješće iz stavka 1. također mora ispitati:

(a) je li primjereno nastaviti sa zasebnim nadzorom bankovnog tržišta, tržišta osiguranja, strukovnih mirovina, vrijednosnih papira i financijskih tržišta;

(b) je li primjereno provoditi bonitetan nadzor i nadzor poslovanja odvojeno ili od strane istog nadzornog tijela;

(c) je li primjereno pojednostavniti i pojačati arhitekturu ESFS-a kako bi se povećala usklađenost između makro i mikro razina te među europskim nadzornim tijelima;

(d) je li razvoj ESFS-a usklađen s globalnim razvojem;

(e) postoji li dovoljno različitosti i izvrsnosti unutar ESFS-a;

(f) jesu li odgovornost i transparentnost primjerene u odnosu na zahtjeve u pogledu objavljivanja;

(g) jesu li resursi Nadzornog tijela primjereni za izvršavanje njegovih odgovornosti;

(h) je li primjereno da sjedište Nadzornog tijela ostane isto ili je primjereno preseliti europska nadzorna tijela u jedno sjedište kako bi se poboljšala koordinacija između njih.

2a. U okviru općeg izvješća iz stavka 1. Komisija će, nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima, provesti sveobuhvatnu procjenu provedbe, funkcioniranja i učinkovitosti izdavanja pisama o nepoduzimanju mjera u skladu s člankom 9.a ove Uredbe.

2b. Kao dio općeg izvješća iz stavka 1. Komisija će, nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima, provesti sveobuhvatnu procjenu potencijalnog nadzora nad mjestima trgovanja trećih zemalja pomoću istraživačkih aspekata ESMA-e kao što su priznavanje na temelju sistemske važnosti, organizacijski zahtjevi, kontinuirano ispunjavanje uvjeta, globe i periodične novčane kazne te osoblje i sredstva. U svojoj procjeni Komisija uzima u obzir učinke na likvidnost, uključujući dostupnost najbolje cijene za ulagače, najbolje izvršenje za klijente iz EU-a, prepreke pristupu i gospodarsku korist za druge ugovorne strane u EU-u kada je riječ o globalnoj trgovini, kao i razvoj unije tržišta kapitala.

2c. Kao dio općeg izvješća iz stavka 1. Komisija, nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima, provodi sveobuhvatnu procjenu potencijalnog nadzora nad CSD-ovima iz trećih zemalja pomoću istraživačkih aspekata ESMA-e kao što su priznavanje na temelju sistemske važnosti, organizacijski zahtjevi, kontinuirano ispunjavanje uvjeta, globe i periodične novčane kazne te osoblje i sredstva.

2d. Komisija procjene iz stavaka 2.a, 2.b i 2.c prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlozima, dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću do [18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Komisija u vezi s pitanjem izravnog nadzora nad paneuropskim institucijama ili infrastrukturama te uzimajući u obzir tržišna kretanja, stabilnost unutarnjeg tržišta i koheziju cijele Unije, sastavlja godišnje izvješće o prikladnosti povjeravanja Nadzornom tijelu dodatnih nadzornih odgovornosti u tom području.

4. Izvješće i, ovisno o slučaju, priloženi prijedlozi dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.”

Članak 6.Izmjene Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata.

Uredba (EU) br. 600/2104 mijenja se kako slijedi:

(25)  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (g):

„(g) odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga dostave podataka;”

(b)  u članku 1. umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5 a. Članci 40. i 42. primjenjuju se i na društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i UCITS-e osnovane kao društva za investicije koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ i na upravitelje alternativnih investicijskih fondova (UAIF-ovi) koji imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2011/61/EU.”;

(26)  Članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  točke 34., 35. i 36. zamjenjuju se sljedećim:

„(34)  „ovlašteni sustav objavljivanja” ili „APA” znači osoba koja je na temelju odredbi ove Uredbe ovlaštena pružati usluge objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21.;

(35) „pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju” ili „CTP” znači osoba koja je ovom Uredbom ovlaštena pružati usluge prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima navedenim u člancima 6., 7., 10., 12., 13., 20. i 21. od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a i konsolidirati ih u kontinuirane elektroničke tijekove podataka o cijeni i volumenu u realnom vremenu po financijskom instrumentu;

(36) „ovlašteni mehanizam izvješćivanja” ili „ARM” znači osoba koja je ovom Uredbom ovlaštena pružati usluge dostavljanja podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava;

(b)  umeće se sljedeća točka 36.a:

„pružatelji usluga dostave podataka” znači osobe iz točaka od 34. do 36. i osobe iz članka 27.a stavka (2)];”;

(27)  Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.Pružanje informacija u svrhu transparentnosti i drugih izračuna

1. Za potrebe izračuna kojima se određuju zahtjevi za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja i mehanizmi obveze trgovanja iz članaka od 3. do 11., članaka 14. do 21. i članka 32., koji su primjenjivi na financijske instrumente te da bi mogli utvrditi je li investicijsko društvo sistemski internalizator, ESMA i nadležna tijela mogu zahtijevati informacije od:

(a)  mjesta trgovanja;

(b)  APA-e i

(c)  CTP-ova.

2. Mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi dovoljno dugo čuvaju potrebne podatke.

3. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju sadržaj i učestalost zahtjeva za podatke, format i vremenski okvir u kojem mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi trebaju odgovoriti na zahtjeve za podatke iz stavka 1., vrstu podataka koje treba pohraniti i minimalno razdoblje tijekom kojeg mjesta trgovanja, APA-e i CTP-ovi moraju čuvati podatke kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve za podatke u skladu sa stavkom 2.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(28)  Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 26.Obveza izvješćivanja o transakcijama

1.  Investicijska društva koja izvršavaju transakcije s financijskim instrumentima izvješćuju nadležno tijelo o potpunim i točnim pojedinostima takvih transakcija što je prije moguće, a najkasnije od kraja sljedećeg radnog dana.

Nadležna tijela, u skladu s člankom 85. Direktive 2014/65/EU, utvrđuju odgovarajuće mjere kako bi osigurala da te podatke primi i nadležno tijelo tržišta najrelevantnijeg tržišta u smislu likvidnosti za te financijske instrumente.

Nadležna tijela stavljaju na raspolaganje ESMA-i sve informacije koje su im dostavljene u skladu s ovim člankom.

2.  Obveza utvrđena u stavku 1. odnosi se na:

(a) financijske instrumente koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje na mjestu trgovanja ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje;

(b) financijske instrumente čiji je odnosni instrument financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja; i

(c) financijske instrumente čiji je odnosni instrument indeks ili košarica sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja.

Obveza se odnosi na transakcije financijskim instrumentima iz točaka (a) do (c) neovisno o tome izvršavaju li se takve transakcije ili ne izvršavaju na mjestu trgovanja.

3.  Izvješća posebno sadržavaju informacije o nazivima i brojevima kupljenih i prodanih financijskih instrumenata, količini, datumima i vremenima izvršenja, cijenama transakcija, identifikacijsku oznaku klijenata za čiji je račun investicijsko društvo izvršilo tu transakciju, identifikacijsku oznaku osoba i računalnih algoritama u investicijskom društvu koji su odgovorni za odluku o ulaganju i izvršenje transakcije, identifikacijsku oznaku pripadajućeg izuzeća na temelju kojeg je provedeno trgovanje, načine identifikacije dotičnog investicijskog društva, te identifikacijsku oznaku kratke prodaje kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća za dionice i državne dužničke vrijednosne papire obuhvaćene člancima 12., 13. i 17. te Uredbe. Izvješća o transakcijama koje nisu izvršene na mjestu trgovanja sadrže identifikacijsku oznaku vrste transakcija u skladu s mjerama koje se donose u skladu s člankom 20. stavkom 3. točkom (a) i člankom 21. stavkom 5. točkom (a). U izvješćima o robnim izvedenicama navodi se smanjuju li transakcije rizik na objektivno mjerljiv način u skladu s člankom 57. Direktive 2014/65/EU.

4.  Investicijska društva koja prenose naloge pri prijenosu tog naloga navode sve informacije navedene u stavcima 1. i 3. Investicijsko društvo umjesto navođenja tih informacija pri prijenosu naloga može o prenesenom nalogu, ako je izvršen, dostaviti informacije kao o transakciji u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. U tom slučaju u izvješću o transakciji investicijsko društvo navodi da se ono odnosi na preneseni nalog.

5.  Operater na mjestu trgovanja dostavlja informacije o transakcijama instrumentima kojima se trguje na njegovoj platformi koje putem njegova sustava izvršava društvo koje nije predmet ove Uredbe u skladu sa stavcima 1. i 3.

6.  Pri dostavljanju informacija o identifikacijskim oznakama klijenata u skladu sa stavcima 3. i 4., investicijska društva upotrebljavaju identifikator pravne osobe uveden radi identifikacije klijenata koji su pravne osobe.

ESMA, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010, sastavlja smjernice do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kako bi se osiguralo da se primjenom identifikatora pravne osobe u Uniji poštuju međunarodni standardi, posebno oni koje je uveo Odbor za financijsku stabilnost.

7.  Izvješća nadležnom tijelu dostavlja samo investicijsko društvo, odobreni mehanizam izvješćivanja koji djeluje u njegovo ime ili mjesto trgovanja putem čijih je sustava transakcija izvršena u skladu sa stavcima 1., 3. i 9.

Investicijska društva odgovorna su za potpunost, točnost i pravovremeno podnošenje izvješća nadležnom tijelu.

Odstupajući od te odgovornosti, ako investicijsko društvo dostavlja informacije o tim transakcijama putem odobrenog mehanizma izvješćivanja koji djeluje u njegovo ime ili mjesta trgovanja, investicijsko društvo nije odgovorno za propuste u pogledu potpunosti, točnosti i pravovremenog podnošenja izvješća koji se mogu pripisati odobrenom mehanizmu izvješćivanja ili mjestu trgovanja. U tim slučajevima i podložno članku 66. stavku 4. Direktive 2014/65/EU, odobreni mehanizam izvješćivanja ili mjesto trgovanja snose odgovornost za te propuste.

Investicijska društva ipak trebaju poduzeti prihvatljive korake radi provjere potpunosti, točnosti i pravovremenosti izvješća o transakcijama koja su podnesena u njihovo ime.

Matična država članica zahtijeva da mjesto trgovanja, pri izradi izvješća u ime investicijskog društva, ima dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost i autentikacija sredstava za prijenos podataka, smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija neprekidnom zaštitom povjerljivosti podataka. Matična država članica zahtijeva od mjesta trgovanja odgovarajuće resurse i sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge.

Nadležno tijelo može odobriti sustave za uparivanje ili izvješćivanje, uključujući trgovinske repozitorije registrirane ili priznate u skladu s Glavom VI. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao ovlaštene mehanizme izvješćivanja kako bi se izvješća o transakcijama dostavila nadležnom tijelu u skladu sa stavcima 1., 3. i 9.

Kada se transakcije u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012 dostavljaju trgovinskom repozitoriju koji ima odobrenje za rad kao ovlašteni mehanizam izvješćivanja i kada ta izvješća sadrže informacije utvrđene stavcima 1., 3. i 9. i kada ih trgovinski repozitorij dostavi nadležnom tijelu u roku utvrđenom u stavku 1., obveza investicijskog društva utvrđena u stavku 1. smatra se ispunjenom.

Ako postoje greške ili nedostaci u izvješćima o transakcijama, odobreni mehanizam izvješćivanja, investicijsko društvo ili mjesto trgovanja koje izvješćuje o transakcijama ispravlja informacije i podnosi ispravljeno izvješće nadležnom tijelu.

8.  Ako se u skladu s člankom 35. stavkom 8. Direktive 2014/65/EU, izvješća predviđena ovim člankom dostavljaju nadležnom tijelu, ono dostavlja informacije nadležnim tijelima matične države članice investicijskog društva, osim ako nadležna tijela matične države članice odluče da ne žele primati te informacije.

9.  ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)  standardi i formati podataka za informacije o kojima se izvješćuje u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući metode i načine izvješćivanja o financijskim transakcijama te oblik i sadržaj takvih izvješća;

(b)  kriteriji za određivanje relevantnog tržišta u skladu sa stavkom 1.;

(c)  referentni podaci o kupljenim ili prodanim financijskim instrumentima, količini, datumu i vremenu izvršenja, cijenama transakcija, identifikacijski podaci o klijentu, identifikacijska oznaka klijenta u čije je ime investicijsko društvo izvršilo tu transakciju, identifikacijska oznaka osoba i računalnih algoritama u investicijskom društvu koji su odgovorni za odluku o ulaganju i izvršenje transakcije, identifikacijsku oznaku pripadajućeg izuzeća na temelju kojeg je provedeno trgovanje, načine identifikacije dotičnog investicijskog društva, način izvršenja transakcije, potrebna polja za podatke za obradu i analizu izvješća o transakciji u skladu sa stavkom 3. i

(d)  identifikacijska oznaka kratkih prodaja dionica i državnih dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 3.;

(e)  relevantne kategorije financijskih instrumenata o kojima se izvješćuje u skladu sa stavkom 2.;

(f)  uvjeti pod kojima države članice pripremaju, dodjeljuju i održavaju identifikatore pravne osobe u skladu sa stavkom 6. i uvjeti pod kojima te identifikatore pravne osobe investicijska društva koriste kako bi, u skladu sa stavcima 3., 4. i 5., osigurala identifikaciju klijenata u izvješćima o transakcijama koje trebaju dostaviti prema stavku 1.;

(g)  primjena obveza izvješćivanja o transakcijama na podružnice investicijskih društava;

(h)  što čini transakciju i izvršenje transakcije za potrebe ovog članka;

(i)  kada se smatra da je investicijsko društvo prenijelo nalog za potrebe stavka 4.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

10.  ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] podnosi izvješće Komisiji o funkcioniranju ovog članka, uključujući o njegovoj interakciji s povezanim obvezama izvješćivanja prema Uredbi (EU) br. 648/2012 i o tome omogućuju li sadržaj i format primljenih izvješća o transakcijama koja su razmijenila nadležna tijela sveobuhvatno praćenje aktivnosti investicijskih društava u skladu s člankom 24. ove Uredbe. Komisija može poduzeti korake i predložiti promjene, uključujući transakcije koje se prenose samo jednom sustavu. Komisija ESMA-ino izvješće dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(29)  Članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.Obveza dostavljanja referentnih podataka o financijskom instrumentu

1.  Kad je riječ o financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima ili kojima se trguje na MTP-ovima ili OTP-ovima, mjesta trgovanja dostavljaju ESMA-i identifikacijske referentne podatke za potrebe izvješća o transakcijama u skladu s člankom 26.

Kad je riječ o drugim instrumentima na koje se odnosi članak 26. stavak 2. kojima se trguje na njihovom sustavu, svaki sistemski internalizator dostavlja ESMA-i referentne podatke o tim financijskim instrumentima.

Identifikacijski referentni podaci pripremaju se i dostavljaju ESMA-i u elektroničkom i standardiziranom obliku prije nego što započne trgovanje financijskim instrumentom na koje se odnose. Referentni podaci o financijskom instrumentu ažuriraju se kada god dođe do promjene podataka o financijskom instrumentu. ESMA te referentne podatke odmah objavljuje na svojim internetskim stranicama. ESMA nadležnim tijelima bez odgode omogućuje pristup tim referentnim podacima.

2.  Da bi se nadležnim tijelima u skladu s člankom 26. omogućilo praćenje aktivnosti investicijskih društava kako bi se osiguralo da djeluju pošteno, korektno, u skladu s pravilima struke i na način koji promiče integritet tržišta, ESMA, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, utvrđuje odgovarajuće aranžmane kako bi osigurala sljedeće:

(a)  ESMA stvarno prima referentne podatke o financijskom instrumentu u skladu sa stavkom 1.;

(b)  kvaliteta primljenih podataka odgovara svrsi izvješćivanja o transakcijama prema članku 26.;

(c)  referentni podaci o financijskom instrumentu primljeni u skladu sa stavkom 1. dostavljaju se učinkovito i bez odgode relevantnim nadležnim tijelima;

(d)  postoje učinkoviti mehanizmi s pomoću kojih ESMA i nadležna tijela rješavaju probleme s dostavom ili kvalitetom podataka.

3.  ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)  standardi i formati podataka za referentne podatke o financijskom instrumentu u skladu sa stavkom 1., uključujući metode i načine dostavljanja podataka i njihovih ažuriranih verzija ESMA-i te njihovo dostavljanje nadležnim tijelima u skladu sa stavkom 1., te oblik i sadržaj takvih podataka;

(b)  tehničke mjere potrebne za aranžmane koje ESMA i nadležna tijela utvrđuju u skladu sa stavkom 2.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3a.  ESMA može suspendirati obveze u pogledu izvješćivanja utvrđene u stavku 1. za određene ili sve financijske instrumente kada su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a)  Suspenzija je potrebna kako bi se zadržali integritet i kvaliteta referentnih podataka koji podliježu obvezi u pogledu izvješćivanja kako je utvrđeno u članku 27. stavku 1. MiFID-a koju može ugroziti sljedeće:

i. ozbiljna nepotpunost, neistinitost ili netočnost podnesenih podataka, ili

ii. nedostupnost u pravo vrijeme, poremećaj ili nanošenje štete funkcioniranju sustava koji se upotrebljavaju za podnošenje, prikupljanje, obradu ili pohranu odgovarajućih referentnih podataka ESMA-e, nacionalnih nadležnih tijela, tržišnih infrastruktura, sustava poravnanja i namire te važnih tržišnih sudionika.

(b)  Prijetnja se ne rješava postojećim primjenjivim regulatornim zahtjevima Unije koji su u skladu s pravom Unije.

(c)  Suspenzija nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagatelje koji su neproporcionalni koristima mjere.

(d)  Suspenzijom se ne stvara regulatorna arbitraža.

Prilikom poduzimanja mjere iz prvog podstavka, ESMA uzima u obzir raspon do kojega se mjerom jamči točnost i potpunost prijavljenih podataka za potrebe utvrđene u stavku 2.

Prije donošenja odluke o poduzimanju mjere iz prvog podstavka, ESMA obavješćuje relevantna nadležna tijela.

Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 50. u kojemu se utvrđuju kriteriji i čimbenici koje ESMA treba uzeti u obzir prilikom određivanja u kojim se slučajevima može donijeti mjera iz prvog podstavka ili prestati primjenjivati.

(30)  Umeće se sljedeća glava IV.a:

„GLAVA IV.a

USLUGE DOSTAVE PODATAKA

POGLAVLJE 1.

Izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka

Članak 27.aZahtjevi za izdavanje odobrenje za rad

1. Poslovanje APA-e, CTP-a ili ARM-a kao redovito zanimanje ili djelatnost podliježe prethodnom odobrenju za rad koje izdaje ESMA u skladu s ovom glavom.

2. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja može pružati i usluge APA-e, CTP-a ili ARM-a, uz ESMA-inu prethodnu potvrdu da investicijsko društvo ili tržišni operater ispunjava zahtjeve iz ove glave. Pružanje tih usluga uključeno je u njihovo odobrenje za rad.

3. ESMA uspostavlja registar svih pružatelja usluga dostave podataka u Uniji. Registar je javno dostupan i sadržava informacije o uslugama za koje je pružatelj usluga dostave podataka dobio odobrenje za rad i redovito se ažurira.

Ako ESMA oduzme odobrenje za rad u skladu s člankom 27.d, to se oduzimanje objavljuje u registru pet godina.

4. Pružatelji usluga dostave podataka svoje usluge pružaju pod nadzorom ESMA-e. ESMA redovito provjerava usklađenost postupanja pružatelja usluga dostave podataka s ovom glavom. ESMA prati ispunjavaju li pružatelji usluga dostave podataka u svakom trenutku uvjete iz prvobitnog odobrenja za rad utvrđene u ovoj glavi.

Članak 27.bIzdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka

1. ESMA izdaje odobrenje za rad pružateljima usluga dostave podataka za potrebe glave IV.a u sljedećim slučajevima:

(a)  pružatelj usluga dostave podataka pravna je osoba s poslovnim nastanom u Uniji i

(b)  pružatelj usluga dostave podataka ispunjava zahtjeve iz glave IV.a.

2. U odobrenju za rad iz stavka 1. navode se usluge dostavljanja podataka koje pružatelj usluga dostave podataka može pružati. Ako želi proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge dostave podataka, pružatelj usluga dostave podataka podnosi ESMA-i zahtjev za proširenje tog odobrenja za rad.

3. Ovlašteni pružatelj usluga dostave podataka u svakom trenutku ispunjava uvjete za odobrenje za rad iz glave IV.a. Ovlašteni pružatelj usluga dostave podataka bez odgode obavješćuje ESMA-u o svim značajnim promjenama uvjeta za odobrenje za rad.

4. Odobrenje za rad iz stavka 1. proizvodi učinke i valjano je na cijelom području Unije i pružatelju usluga dostave podataka omogućuje pružanje usluga za koje je dobio odobrenje za rad u cijeloj Uniji.

Članak 27.cPostupci za izdavanje odobrenja za rad ili odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

1. Pružatelj usluga dostave podataka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u kojem dostavlja sve informacije koje su ESMA-i potrebne da potvrdi da je pružatelj usluga dostave podataka u vrijeme izdavanja prvobitnog odobrenja za rad poduzeo sve potrebne korake kako bi ispunio obveze u skladu s odredbama iz ove glave, uključujući poslovni plan u kojemu se, između ostalog, navode predviđene vrste usluga i organizacijska struktura.

2. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku od 20 radnih dana od njegova primitka.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok do kojeg pružatelj usluga dostave podataka mora dostaviti dodatne informacije.

Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje pružatelja usluga dostave podataka.

3. ESMA u roku od šest mjeseci od primitka potpunog zahtjeva ocjenjuje usklađenost postupanja pružatelja usluga dostave podataka s ovom glavom i donosi detaljno obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad te u roku od pet radnih dana o tome obavješćuje pružatelja usluga dostave podataka koji je podnio zahtjev.

4. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje:

(a)  informacija koje joj treba dostaviti u skladu sa stavkom 6., uključujući poslovni plan;

(b)  informacije koje sadržavaju obavijesti iz članka 27.b stavka 3.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju standardni obrasci, predlošci i postupci za obavješćivanje ili dostavu informacija predviđenih stavkom 2. ovog članka i člankom 27.e stavkom 3.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.dOduzimanje odobrenja za rad

1. ESMA može oduzeti odobrenje za rad izdano pružatelju usluga dostave podataka ako pružatelj:

(a)  nije započeo s radom u roku od 12 mjeseci, izričito se odrekao odobrenja ili nije pružao usluge tijekom prethodnih šest mjeseci;

(b)  dobio je odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili drugim nezakonitim sredstvima;

(c)  više ne ispunjava uvjete pod kojima mu je izdano odobrenje za rad;

(d)  ozbiljno i sustavno krši odredbe ove Uredbe.

2. ESMA bez odgode obavješćuje nadležno tijelo u državi članici u kojoj pružatelj usluga dostave podataka ima poslovni nastan o odluci o oduzimanju odobrenja za rad pružatelju usluga dostave podataka.”;

Članak 27.eZahtjevi za upravljačko tijelo pružatelja usluga dostave podataka

1. Upravljačko tijelo pružatelja usluga dostave podataka uvijek je dovoljno dobra ugleda, posjeduje dovoljno znanja, vještina i iskustva te posvećuje dovoljno vremena izvršavanju svojih zadaća.

Upravljačko tijelo posjeduje odgovarajuće zajedničko znanje, vještine i iskustvo te može razumjeti aktivnosti pružatelja usluga dostave podataka. Svaki član upravljačkog tijela djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi po potrebi djelotvorno osporio odluke viših rukovoditelja i po potrebi nadgledao i pratio donošenje odluka upravljačkog tijela.

Ako tržišni operater zatraži odobrenje za upravljanje APA-om, CTP-om ili ARM-om u skladu s člankom 27.c, a članovi upravljačkog tijela APA-e, CTP-a ili ARM-a članovi su i upravljačkog tijela uređenog tržišta, smatra se da te osobe ispunjavaju zahtjeve iz prvog podstavka.

2. Pružatelji usluga dostave podataka obavješćuju ESMA-u o svim članovima upravljačkog tijela i o svim promjenama u članstvu, kao i o informacijama koje su potrebne za procjenu usklađenosti postupanja društva sa stavkom 1.

3. Upravljačko tijelo pružatelja usluga dostave podataka definira i nadgleda provedbu sustava upravljanja kojima se osigurava učinkovito i razborito upravljanje organizacijom, uključujući razdvajanje dužnosti u organizaciji i sprečavanje sukoba interesa, i to na način kojim se promiču integritet tržišta i interesi klijenata.

4. ESMA odbija odobrenje za rad ako nije uvjerena da osobe koje će stvarno voditi poslovanje pružatelja usluga dostave podataka imaju dobar ugled ili ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da predložene izmjene upravljačkog tijela pružatelja predstavljaju prijetnju dobrom i razboritom upravljanju pružatelja, odgovarajućem razmatranju interesa njegovih klijenata i integritetu tržišta.

5. ESMA do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela iz članka 1. uzimajući u obzir različite uloge i funkcije koje obavljaju i potrebu za izbjegavanjem sukoba interesa među članovima APA-e, CTP-a ili ARM-a.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Poglavlje 2.

UVJETI ZA APA-e, CTP-ove i ARM-ove

Članak 27.fOrganizacijski zahtjevi za APA-e

1. APA ima odgovarajuće politike i mehanizme za objavljivanje informacija koje se zahtijevaju člancima 20. i 21. što je moguće bliže stvarnom vremenu, na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi. Informacije se besplatno stavljaju na raspolaganje 15 minuta nakon što ih APA objavi. APA učinkovito i dosljedno objavljuje takve informacije na način kojim se osigurava brz pristup informacijama, na nediskriminirajućoj osnovi i u obliku koji olakšava konsolidiranje informacija sa sličnim podacima iz drugih izvora.

2. Informacije koje APA objavi u skladu sa stavkom 1. uključuju sljedeće pojedinosti:

(a)  identifikator financijskog instrumenta;

(b)  cijena po kojoj je sklopljena transakcija;

(c)  volumen transakcije;

(d)  vrijeme transakcije,

(e)  vrijeme prijave transakcije;

(f)  zapis cijene transakcije;

(g)  oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h)  po potrebi, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

3. APA ima i održava djelotvorne administrativne mjere za sprečavanje sukoba interesa sa svojim klijentima. Posebno, APA koja je i tržišni operater ili investicijsko društvo postupa na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim podacima te ima i održava odgovarajuće mehanizme za razdvajanje različitih funkcija poslovanja.

4. APA ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost prijenosa podataka, smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija prije objave. APA održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružala i održavala svoje usluge.

5. APA ima uspostavljene sustave koji djelotvorno provjeravaju jesu li izvješća o trgovanju potpuna, utvrđuju propuste ili očite pogreške te u slučaju takvih pogrešnih izvješća zahtijevaju ponovnu dostavu izvješća.

6. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje zajedničkih formata, podatkovnih standarda i tehničkih mehanizama koji olakšavaju konsolidiranje podataka iz stavka 1.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

7. Komisija se ovlašćuje donijeti delegirane akte u skladu s člankom 50. kojima se određuje što su to razumni uvjeti poslovanja prema kojima se informacije iz stavka 1. ovog članka javno objavljuju.

8. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)  načini na koje APA može ispuniti zahtjeve u vezi podataka iz stavka 1.;

(b)  sadržaj objavljenih informacija prema stavku 1., uključujući najmanje informacije iz stavka 2. na takav način da se omogući objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom;

(c)  konkretni organizacijski zahtjevi utvrđeni u stavcima 3., 4. i 5.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.gOrganizacijski zahtjevi za CTP-ove

1. CTP ima uspostavljene odgovarajuće politike i aranžmane za prikupljanje javno obavljenih informacija u skladu s člancima 6. i 20., njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tijekove podataka te stavljanje tih informacija na raspolaganje javnosti što je moguće bliže stvarnom vremenu, na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi.

Te informacije uključuju najmanje sljedeće pojedinosti:

(a)  identifikator financijskog instrumenta;

(b)  cijena po kojoj je sklopljena transakcija;

(c)  volumen transakcije;

(d)  vrijeme transakcije,

(e)  vrijeme prijave transakcije;

(f)  zapis cijene transakcije;

(g)  oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h)  kada je to primjenjivo, činjenicu da je računalni algoritam unutar investicijskog društva odgovoran za odluku investiranja i izvršenje transakcije;

(i)  ako je to primjenjivo, pokazatelja da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

(j)  ako u skladu s člankom 3. stavkom 1. postoji odricanje od obveze objavljivanja informacija u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) ili (b), oznaku kojom se naznačuje kojem od tih odricanja je transakcija bila podložna.

Informacije se besplatno stavljaju na raspolaganje 15 minuta nakon što ih je CTP objavio. CTP učinkovito i dosljedno širi takve informacije na način koji osigurava brz pristup informacijama, na nediskriminirajućoj osnovi i u oblicima koji su lako dostupni i upotrebljivi tržišnim sudionicima.

2. CTP ima uspostavljene odgovarajuće politike i aranžmane za prikupljanje javno obavljenih informacija u skladu s člancima 10. i 21., njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tijekove podataka te stavljanje tih informacija na raspolaganje javnosti što je moguće bliže stvarnom vremenu, na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi, uključujući najmanje sljedeće pojedinosti:

(a)  identifikator ili identifikacijska obilježja financijskog instrumenta;

(b)  cijena po kojoj je sklopljena transakcija;

(c)  volumen transakcije;

(d)  vrijeme transakcije,

(e)  vrijeme prijave transakcije;

(f)  zapis cijene transakcije;

(g)  oznaka za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI” ili inače oznaka „OTC”;

(h)  po potrebi, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.

Informacije se besplatno stavljaju na raspolaganje 15 minuta nakon što ih je CTP objavio. CTP učinkovito i dosljedno širi takve informacije na način koji osigurava brz pristup informacijama, na nediskriminirajućoj osnovi i u oblicima koji su lako dostupni i upotrebljivi tržišnim sudionicima.

3. CTP osigurava da su pruženi podaci konsolidirani od svih uređenih tržišta, MTP-ova, OTP-ova i APA-a i za financijske instrumente utvrđene regulatornim tehničkim standardima na temelju stavka 8. točke (c).

4. CTP ima i održava djelotvorne administrativne mjere zamišljene za sprečavanje sukoba interesa. Posebno, tržišni operater ili APA, koji također upravljaju konsolidiranim podacima, postupaju na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim informacijama te imaju i održavaju odgovarajuće aranžmane za razdvajanje različitih funkcija poslovanja.

5. CTP ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost prijenosa informacija te smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa. APA održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružala i održavala svoje usluge.

ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje podatkovnih standarda i oblika za informacije koje su za objavu u skladu s člancima 6., 10., 20. i 21., uključujući identifikator financijskih instrumenta, cijenu, količinu, vrijeme, zapis cijene, identifikator mjesta te indikatore za posebne uvjete koji su se primjenjivali na transakciju te tehničke aranžmane koji promiču učinkovito i dosljedno širenje informacija na način koji osigurava da su lako dostupni i upotrebljivi tržišnim sudionicima iz stavaka 1. i 2., uključujući utvrđivanje dodatnih usluga koje bi CTP mogao obavljati i koje poboljšavaju učinkovitost tržišta.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 89. radi pojašnjavanja što je to razumna komercijalna osnova po kojoj se daje pristup tijekovima podataka iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

7. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)  načini na koje CTP može ispuniti zahtjeve u vezi informacija iz stavaka 1. i 2.;

(b)  sadržaj informacija objavljenih po stavcima 1. i 2.;

(c)  financijski instrumenti čiji se podaci trebaju nalaziti u tijekovima podataka te za nevlasničke instrumente mjesta trgovanja i APA-e koje se mora uključiti;

(d)  drugi načini kojima osigurati da su podaci koje objave različiti CTP-ovi dosljedni i omogućuju sveobuhvatno mapiranje i sustave upućivanja sa sličnim podacima iz drugih izvora te da ih se može grupirati na razini Unije.

(e)  konkretne organizacijske zahtjeve utvrđene u stavcima 4. i 5.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 27.hOrganizacijski zahtjevi za ARM-ove

1. ARM ima uspostavljene odgovarajuće politike i aranžmane za najbrže moguće priopćavanje informacija koje se zahtijevaju na temelju članka 26., a najkasnije do kraja radnog dana koji slijedi danu na koji je obavljena transakcija.

2. ARM ima i održava djelotvorne administrativne mjere za sprečavanje sukoba interesa sa svojim klijentima. Posebno, ARM koji je također i tržišni operater ili investicijsko društvo postupa na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim informacijama te ima i održava odgovarajuće aranžmane za razdvajanje različitih funkcija poslovanja.

3. ARM ima uspostavljene dobre sigurnosne mehanizme kojima se jamči sigurnost i ovjera prijenosa informacija, smanjuje rizik oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa te sprečava odavanje informacija, uz stalnu zaštitu povjerljivosti podataka. ARM održava odgovarajuće resurse i posjeduje sigurnosne sustave kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge.

4. ARM ima uspostavljene sustave kojima se djelotvorno provjerava cjelovitost izvješća o transakciji, utvrđuju propusti ili očite pogreške koje su uzrokovala investicijska društva i u slučaju takvih pogrešaka ili propusta dostavljaju pojedinosti o pogrešci ili propustu investicijskom društvu te u slučaju takvih pogrešnih izvješća zahtijevaju ponovnu dostavu izvješća.

ARM ima uspostavljene sustave koji mu omogućuju otkrivanje vlastitih pogrešaka ili propusta i koji mu omogućuju da ih otkloni te da nadležnom tijelu dostavi ili, ovisno o slučaju, ponovno dostavi točno i potpuno izvješće o transakciji.

5. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)  načini na koje ARM može ispuniti zahtjeve u vezi s informacijama iz stavka 1. i

(b)  konkretni organizacijski zahtjevi utvrđeni u stavcima 2., 3. i 4.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(31)  Umeće se sljedeća glava VI.a:

„GLAVA VI.a

Ovlasti i nadležnost ESMA-e

POGLAVLJE 1.

NADLEŽNOSTI I POSTUPCI

Članak 38.a Izvršavanja ESMA-inih ovlasti

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, ili bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 38.b do 38.e ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 38.bZahtjev za informacije

1. ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje joj omogućuju obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom:

(a) APA-e, CTP-a, ARM-a, investicijskog društva ili tržišnog operatera koji upravlja mjestom trgovanja radi upravljanja uslugama dostave podataka APA-e, CTP-a i ARM-a te osoba koje ih kontroliraju ili koje oni kontroliraju;

  (b) upravitelja osoba iz točke (a);

(c) revizora i savjetnika osoba iz točke (a);

2. U svakom jednostavnom zahtjevu za dostavu informacija iz stavka 1. navodi se:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(c) informacije koje se traže;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) izjava da osoba od koje se traže informacije nije obvezna te informacije dostaviti, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev dostavljene informacije ne smiju biti netočne ili neistinite;

(f) iznos globe koja se izriče u skladu s člankom 38.e ako su dostavljeni podaci netočni ili neistiniti.

3. Kada zahtijeva dostavu informacija na temelju odluke iz stavka 1., ESMA navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(c) informacije koje se traže;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 38.g ako su dostavljeni traženi podaci nepotpuni;

(f) globu predviđenu člankom 38.f ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti podatke u ime svojih stranaka. Potonji u potpunosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5. ESMA bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se zahtjev za informacije odnosi imaju boravište ili poslovni nastan.

Članak 38.cOpće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 38.b stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje svojih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 38.b stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i zabilježiti odgovore;

(d) obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 38.i ako tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 38.b stavka 1. nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe iz članka 38.h u ako su odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 38.b stavka 1. netočni ili neistiniti.

3. Osobe iz članka 38.b stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 38.i, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4. Pravodobno prije istrage iz stavka 1., ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici predmetnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Dužnosnici predmetnog nadležnog tijela mogu na zahtjev sudjelovati u istragama.

5. Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e) potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za izdavanje tog odobrenja. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

6. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje zahtjeva za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), to tijelo provjerava:

(a) je li odluka ESMA-e iz stavka 3. autentična;

(b) jesu li sve mjere koje se moraju poduzeti proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do kršenja ove Uredbe, ozbiljnosti kršenja na koje se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu . Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 38.dIzravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 38.b stavka 1.

2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 38.b stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3. ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru nadležnom tijelu države članice u kojoj će se nadzor provoditi. Kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti relevantnom nadležnom tijelu može provesti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti. Nadzor u skladu s ovim člankom provodi se ako je relevantno tijelo potvrdilo da se ne protivi nadzoru.

4. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 38.g ako se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

5. Osobe iz članka 38.b stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 38.i, pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se nadzor treba provoditi, kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj se nadzor treba provoditi ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima ESMA-e i ostalim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici nadležnog tijela predmetne države članice mogu i prisustvovati izravnom nadzoru.

7. ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 38.b stavkom 1.

8. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje imaju odobrenje ESMA-e ustanove da se određena osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo dotične države članice pruža im potrebnu pomoć, i zahtijeva, prema potrebi, pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

9. Ako je u skladu s nacionalnim zakonom za izravni nadzor iz stavka 1. ili za pomoć iz stavka 7. potrebno dobiti odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

10. Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava:

(a)  je li odluka ESMA-e iz stavka 5. autentična;

(b)  jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu . Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 38.eRazmjena informacija

ESMA i nadležna tijela bez odgode međusobno razmjenjuju informacije potrebne za izvršavanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe.

Članak 38.fČuvanje poslovne tajne

Obveza čuvanja poslovne tajne iz članka 76. Direktive 2014/65/EU odnosi se na ESMA-u i sve osobe koje rade ili su radile za ESMA-u te na sve ostale osobe kojima je ESMA delegirala zadaće, uključujući revizore i stručnjake s kojima je ESMA zaključila ugovor.

Članak 38.gNadzorne mjere ESMA-e

1. Ako utvrdi da je osoba iz članka 38.a stavka 1. točke (a) počinila jednu od povreda navedenih u glavi IV.a, ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini povredu;

(b) donosi odluku kojom se izriču globe u skladu s člancima 38.h i 38.i;

(c) objavljuje javnu obavijest.

2. ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(c) je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara.

(d) stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e) financijska snaga osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f) utjecaj povrede na interese ulagatelja;

(g) značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h) razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koji je ta osoba izbjegla;

(i) prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j) mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

3. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje osobu odgovornu za povredu o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i dostavlja ih nadležnim tijelima države članice i Komisiji. ESMA javno objavljuje sve takve odluke na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana donošenja odluke.

Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a)   izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b)   ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je žalba podnesena i da žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c)   izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

POGLAVLJE 2.

ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE

Članak 38.hGlobe

1. Ako u skladu s člankom 38.k stavkom 5. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila povredu navedenu u glavi IV.a, ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

2. Globa iz stavka 1. iznosi najviše 200 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti. .

3. Kada utvrđuje iznos globe u skladu sa stavkom 1., ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u skladu s člankom 38.g stavkom 2.

Članak 38.iPeriodične novčane kazne

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 38.b stavkom 1. točkom (a);

(b) osobu iz članka 38.b stavka 1.:

– da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu člankom 38.b;

– da se podvrgne istrazi te posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 38.c;

– da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 38.d.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

3. Neovisno o stavku 2., iznos periodične novčane kazne jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba jednak je 2 % prosječnog dnevnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od maksimalno šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci ESMA-e. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 38.jObjavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 38.h i 38.i, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 38.h i 38.i administrativne su prirode.

3. Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 38.h i 38.i izvršive su.

5. Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se državnom području izvršenje provodi.

6. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

Članak 38.kPostupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa

1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda navedenih u glavi IV.a, ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u postupku nadzora ili postupku izdavanja odobrenja za rad predmetnom pružatelju usluga dostave podataka i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-e.

2. Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-i cijeli spis sa svojim zaključcima.

3. Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 38.b i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 38.c i 38.d.

4. Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-i dostavi spis sa svojim zaključcima osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6. Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu predmetnih osoba.

7. Po dostavi spisa sa svojim zaključcima ESMA-i, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev osoba koje su predmet istrage nakon njihova očitovanja u skladu s člankom 38.l, utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u glavi IV.a te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 38.m.

9. Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-e niti na koji drugi način intervenira u ESMA-in postupak odlučivanja.

10. Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirane akte do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

11. Ako u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, ESMA prosljeđuje te predmete relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 38.lSaslušanje relevantnih osoba

1. Prije donošenja odluke u skladu s člancima 38.g, 38.h i 38.i ESMA omogućuje osobama koje su predmet postupka da se očituju o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Članak 38.mPreispitivanje u postupku pred Sudom

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 38.nNaknade za izdavanje odobrenja za rad i nadzor

1. ESMA zaračunava naknade pružateljima usluga dostave podataka u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenim u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s odobravanjem i nadzorom pružatelja usluga dostave podataka i nadoknadom svih troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 38.o.

2. Iznos pojedinačne naknade zaračunane određenom pružatelja usluga dostave podataka pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti koje se odnose na prospekt, uključujući i njegove dopune, predmetnog izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu. Iznos je proporcionalan prometu izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.

3. Komisija u skladu s člankom 50. donosi delegirani akt do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu] kojim se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.”

Članak 38.oESMA-ino delegiranje zadaća nadležnim tijelima

1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje ESMA izdaje u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 38.b i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člancima 38.c i 38.d.

2. Prije delegiranja neke zadaće ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće; i

(c) razmjeni potrebnih informacija s ESMA-om.

3. U skladu s uredbom o naknadama koju je donijela Komisija u skladu s člankom 38.n stavkom 3., ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća.

4. ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje odluku iz stavka 1. Delegiranje se može opozvati u bilo kojem trenutku.

(32)  5. Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost i niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”; Članak 50. mijenja se kako slijedi:

(a)    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 27. stavka 3.a, članka 27.c, članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10. i 12. dodjeljuje se na neodređeno vrijeme počevši od 2. srpnja 2014.”;

(b)    u stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 27. stavka 3.a, članka 27.c, članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10. i 12.”;

(c)  U stavku 5. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 9., članka 2. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 19. stavaka 2. i 3., članka 27. stavka 3.a, članka 27.c, članka 31. stavka 4., članka 40. stavka 8., članka 41. stavka 8., članka 42. stavka 7., članka 45. stavka 10. i članka 52. stavaka 10. ili 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od datuma priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore.”;

(32a)  u članku 39. umeće se novi stavak 2.a:

„2.a U skladu s člankom 9. točkom (dc) Uredbe (EU) br. 1093/2010 i člankom 9. točkom (db) Uredbe (EU) br. 1095/2010, EBA i ESMA mogu koordinirati aktivnosti tajne kupnje nadležnih tijela u pogledu istraga o određenoj vrsti financijske institucije ili vrsti proizvoda ili vrsti ponašanja, uključujući obraćanje financijskoj instituciji u ulozi potencijalnog potrošača. Informacije dobivene u takvim istragama mogu se koristiti kao pomoć pri provođenju zadaća povezanih sa zaštitom potrošača, financijskim aktivnostima i financijskim inovacijama.”

(32b)  U članku 40. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. ESMA preispituje zabranu ili ograničenje nametnuto prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, što je prije moguće a najmanje svakih 6 mjeseci. Tijelo može dvaput obnoviti zabranu ili ograničenje, koje nakon isteka tog razdoblja postaje trajno, osim ako Tijelo ne odluči drukčije.

(32c)  Članak 41. stavak 6. mijenja se kako slijedi:

„6. ESMA preispituje zabranu ili ograničenje nametnuto prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, što je prije moguće a najmanje svakih 6 mjeseci. Tijelo može dvaput obnoviti zabranu ili ograničenje, koje nakon isteka tog razdoblja postaje trajno, osim ako Tijelo ne odluči drukčije.”

(33)  U članku 52. dodaju se sljedeći stavci 13. i 14.:

„13.   Komisija, nakon savjetovanja s ESMA-om, Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješća o funkcioniranju konsolidiranih podataka uspostavljenih u skladu s glavom IV.a. Izvješće koje se odnosi na članak 27.d stavak 1. predstavlja se do 3. rujna 2019. Izvješće koje se odnosi na članak 27.d stavak 2. predstavlja se do 3. rujna 2021.

U izvješću iz prvog podstavka ocjenjuje se funkcioniranje konsolidiranih podataka prema sljedećim kriterijima:

(a)   dostupnost i pravovremenost informacija nakon trgovanja u konsolidiranom formatu koji obuhvaća sve transakcije, bez obzira jesu li ili nisu izvršene na mjestima trgovanja;

(b)   dostupnost i pravovremenost potpunih i djelomičnih informacija nakon trgovanja koje su visoke kvalitete, u formatima koji su lako dostupni i upotrebljivi sudionicima tržišta i dostupni na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi.

Ako zaključi da CTP-ovi nisu dostavili informacije u skladu s kriterijima utvrđenim u drugom podstavku, Komisija svojem izvješću prilaže zahtjev da ESMA pokrene pregovarački postupak javne nabave za odabir poslovnog subjekta za upravljanje konsolidiranim podacima. ESMA pokreće postupak nakon zaprimanja Komisijina zahtjeva u skladu s uvjetima iz tog zahtjeva i s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (**).

14.   Ako se pokrene postupak iz stavka 13., Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 50. o mjerama kojima se:

(a)   određuje trajanje ugovora poslovnog subjekta za upravljanje konsolidiranim podacima te postupak i uvjeti za obnavljanje ugovora i pokretanje novog postupka javne nabave;

(b)   osigurava da poslovni subjekt za upravljanje konsolidiranim podacima to radi na isključivoj osnovi te da nijedan drugi subjekt ne dobije odobrenje za rad kao CTP u skladu s člankom 27.a;

(c)   ESMA ovlašćuje da osigura da poslovni subjekt za upravljanje konsolidiranim podacima odabran u postupku javne nabave poštuje uvjete natječaja;

(d)   osigurava da su informacije nakon trgovanja koje pruža poslovni subjekt za upravljanje konsolidiranim podacima visoke kvalitete, u formatima koji su lako dostupni i upotrebljivi sudionicima tržišta te da su u konsolidiranom formatu kojim je obuhvaćeno cijelo tržište;

(e)   osigurava da se informacije nakon trgovanja dostavljaju na prihvatljivoj komercijalnoj osnovi, na konsolidiranoj i nekonsolidiranoj osnovi, te da ispunjavaju potrebe korisnika tih informacija u cijeloj Uniji;

(f)   osigurava da mjesto trgovanja i APA-e poslovnom subjektu koji upravlja konsolidiranim podacima odabranom u ESMA-inu postupku javne nabave osiguravaju dostupnost svojih podataka o trgovanju po prihvatljivoj cijeni;

(g)   određuju aranžmani koji se primjenjuju ako poslovni subjekt koji upravlja konsolidiranim podacima odabran u postupku javne nabave ne ispunjava uvjete natječaja;

(h)   određuju aranžmani prema kojima CTP-ovi koji su odobrenje za rad dobili u skladu člankom 27.a mogu nastaviti upravljati konsolidiranim podacima ako ovlaštenje predviđeno u točki (b) ovog stavka nije iskorišteno ili ako u postupku javne nabave nije odabran poslovni subjekt, sve do zaključenja novog postupka javne nabave i odabira poslovnog subjekta za upravljanje konsolidiranim podacima.

*  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

**  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).”;

(34)  Umeću se sljedeći članci 54.a i 54.b:

„Članak 54.aPrijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1. Sve nadležnosti i zadaće koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s pružateljima usluga dostave podataka iz članka 67. Direktive 2014/65/EU koje su dodijeljene nadležnim tijelima prestaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseca nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i zadaće na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s pružateljima usluga dostave podataka, uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, ili njihove ovjerene preslike, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim, na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za odobrenje za rad koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 30 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu], a odluku o registraciji ili odbijanju registracije donosi relevantno nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela iz stavka 1. osiguravaju da pružatelji usluga dostave podataka u svakom slučaju svu postojeću evidenciju i radnu dokumentaciju, ili njihove ovjerene preslike, prenesu na ESMA-u u najkraćem mogućem roku. Ta nadležna tijela pružaju ESMA-i i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u vezi s pružateljima usluga dostave podataka.

4. ESMA djeluje kao pravni slijednik nadležnih tijela iz stavka 1. u svim upravnim ili sudskim postupcima koji proizlaze iz nadzornih i provedbenih aktivnosti koje su obavljala ta nadležna tijela u vezi s pitanjima koja su uređena ovom Uredbom.

5. Sva odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka koje je izdalo nadležno tijelo iz stavka 1. valjana su i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.

Članak 54.bOdnosi s revizorima

1.   Svaka osoba ovlaštena u smislu Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*), koja u pružatelju usluga dostave podataka obavlja zadaće iz članka 34. Direktive 2013/34/EU ili iz članka 73. Direktive 2009/65/EZ ili bilo koje zakonom propisane zadaće, dužna je bez odgode prijaviti ESMA-i sve činjenice ili odluke koje se odnose na to poduzeće o kojima je stekla saznanja tijekom obavljanja te zadaće i koje:

(a)   čine materijalnu povredu odredbi zakona i drugih propisa koji uređuju uvjete za izdavanje odobrenja za rad, odnosno kojima se posebno uređuje poslovanje pružatelju usluga dostave podataka;

(b)   utječu na trajno poslovanje pružatelja usluga dostave podataka;

(c)   dovode do odbijanja potvrđivanja financijskih izvještaja ili do izražavanja mišljenja s rezervom.

Ta je osoba, nadalje, dužna prijaviti sve činjenice ili odluke o kojima je stekla saznanja tijekom obavljanja zadaća iz prvog podstavka u nekom poduzeću koje je usko povezano s pružateljem usluga dostave podataka u kojem obavlja tu zadaću.

2.    Kada osobe ovlaštene u smislu Direktive 2006/43/EZ u dobroj vjeri nadležnim tijelima dostave činjenice i odluke iz stavka 1., to ne čini povredu ugovornog ili zakonskog ograničenja o objavljivanju informacija i te osobe ne snose odgovornost bilo koje vrste.

*   Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87).”.

Članak 8.Izmjene Uredbe (EU) br. 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova

Uredba (EU) 2016/1011 mijenja se kako slijedi:

(-1)  u članku 3. stavku 1., točki 24., podtočki (a) uvodni dio mijenja se kako slijedi:

  „(a) ulazne podatke doprinesene u cijelosti ▌iz:”;

(-1a)  U članku 3. stavku 1. točki (24) podtočki (a), podtočka vii mijenja se kako slijedi:

  „vii. pružatelja usluga kojem je administrator referentne vrijednosti izdvojio prikupljanje podataka u skladu s člankom 10., uz iznimku članka 10. stavka 3. točke (f), pod uvjetom da pružatelj usluga prima podatke u cijelosti od subjekta iz točaka od i. do vi.;”;

(1)  U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„9.  Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju zahtjevi na temelju kojih se osigurava da sustav upravljanja iz stavka 1. bude dovoljno robustan.”;

(2)  U članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

„4.  Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se utvrđuju uvjeti koji omogućuju da je metodologija iz stavka 1. u skladu s točkama od (a) do (e) tog stavka.”;

(3)  U članku 14. dodaje se sljedeći stavak:

„4.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 49. kojima se utvrđuju karakteristike sustava i način kontrola iz stavka 1.”;

(4)  Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.Ključne referentne vrijednosti

1.  Komisija određuje kao ključnu referentnu vrijednost svaku referentnu vrijednost koju je pružio administrator smješten unutar Unije i koja se upotrebljava izravno ili neizravno u kombinaciji referentnih vrijednosti koje se kao referentna vrijednost koriste u financijskim instrumentima ili financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova, čija je ukupna vrijednost najmanje 500 milijardi EUR na temelju čitavog raspona referentnih dospijeća ili rokova dospijeća, kad je to primjenjivo.

Ako nadležno tijelo države članice ili ESMA smatra da bi referentnu vrijednost trebalo odrediti kao ključnu referentnu vrijednost u skladu s prvim podstavkom, to nadležno tijelo ili ESMA, prema potrebi, o tome obavješćuje Komisiju te u pisanom obliku obrazlaže svoje mišljenje.

Komisija preispituje svoju ocjenu ključnosti referentnih vrijednosti barem svake dvije godine.

2.  ESMA određuje kao ključne referentne vrijednosti koje se koriste u financijskim instrumentima ili financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova, čija je ukupna vrijednost manja od 500 milijardi EUR kako je utvrđeno u stavku 1., koje ispunjavaju sljedeći kriterij (a) te kriterij (b) ili (c):

(a)  referentna vrijednost nema ili ima vrlo malo odgovarajućih tržišnih zamjenskih vrijednosti;

(b)  u slučaju da se referentna vrijednost prestane pružati, ili se pruža na temelju ulaznih podataka koji više nisu u potpunosti reprezentativni za predmetno tržište ili gospodarsku stvarnost ili na temelju nepouzdanih ulaznih podataka, došlo bi do znatnog i nepovoljnog učinka na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo ili financiranje kućanstava i poduzeća u više država članica;

(c) i.  referentna vrijednost temelji se na doprinosima doprinositelja od kojih je većina smještena u toj državi članici i

(c) ii.  u slučaju da se referentna vrijednost prestane pružati, ili se pruža na temelju ulaznih podataka koji više nisu u potpunosti reprezentativni za predmetno tržište ili gospodarsku stvarnost ili na temelju nepouzdanih ulaznih podataka, došlo bi do znatnog i nepovoljnog učinka na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo ili financiranje kućanstava i poduzeća u jednoj državi članici;

3.  Pri ocjenjivanju jesu li ispunjeni kriteriji utvrđeni u točkama (a) i (b), ESMA uzima u obzir sve čimbenike:

i.  vrijednost financijskih instrumenata i financijskih ugovora u kojima se primjenjuje referentna vrijednost i vrijednost investicijskih fondova u kojima se primjenjuje referentna vrijednost kojom se mjeri uspješnost te njihova važnost u pogledu ukupne vrijednosti postojećih financijskih instrumenata i financijskih ugovora te u pogledu ukupne vrijednosti investicijskih fondova u predmetnoj državi članici;

ii.  vrijednost financijskih instrumenata i financijskih ugovora u kojima se primjenjuje referentna vrijednost i vrijednost investicijskih fondova u kojima se primjenjuje referentna vrijednost kojom se mjeri uspješnost u predmetnim državama članicama te njihova važnost u pogledu bruto nacionalnog proizvoda tih država članica;

iii.  bilo koju drugu vrijednost kojom se objektivno ocjenjuje mogući učinak prestanka pružanja ili nepouzdanosti referentne vrijednosti na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo, ili financiranje kućanstava i poduzeća u predmetnim državama članicama.

4.  Prije nego što referentnu vrijednost odredi kao ključnu referentnu vrijednost, ESMA se savjetuje s nadležnim tijelom administratora te referentne vrijednosti i uzima u obzir procjenu tog nadležnog tijela.

ESMA preispituje svoju procjenu ključnosti referentne vrijednosti barem svake dvije godine.

ESMA obavješćuje Komisiju bez nepotrebne odgode o svakom određivanju referentne vrijednosti kao ključne referentne vrijednosti te o svakoj odluci o reviziji određivanja referentne vrijednosti kao ključne referentne vrijednosti u slučaju da preispitivanje iz četvrtog podstavka ovog stavka dovede do zaključka da se referentna vrijednost koju je ESMA odredila kao ključnu više ne smatra ključnom.

Ako nadležno tijelo države članice smatra da bi referentnu vrijednost trebalo odrediti kao ključnu referentnu vrijednost u skladu s ovim stavkom, to nadležno tijelo o tome obavješćuje ESMA-u te u pisanom obliku obrazlaže svoje mišljenje. ESMA nadležnom tijelu dostavlja obrazloženo mišljenje ako odluči da referentnu vrijednost neće odrediti kao ključnu referentnu vrijednost.

3.  Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. kako bi se utvrdio popis referentnih vrijednosti koje su određene kao ključne referentne vrijednosti u skladu sa stavcima 1. i 2. Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. kako bi se taj popis bez nepotrebne odgode ažurirao u sljedećim situacijama:

(a)  Komisija određuje referentnu vrijednost kao ključnu referentnu vrijednost ili preispituje to određivanje u skladu sa stavkom 1.;

(b)  Komisija prima obavijesti od ESMA-e kako je navedeno u stavku 2. petom podstavku.

4.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 49. u cilju:

(a)  određivanja kako se treba procjenjivati nominalni iznos financijskih instrumenata koji nisu izvedenice, zamišljeni iznos izvedenica i neto vrijednost imovine investicijskih fondova, uključujući i u slučaju neizravne primjene referentne vrijednosti u kombinaciji referentnih vrijednosti kako bi ih se usporedilo s pragovima iz stavka 1. ovog članka i članka 24. točke 1. podtočke (a);

(b)  preispitivanja metode izračuna primijenjene za određivanje pragova iz stavka 1. ovog članka u svjetlu tržišnih, cjenovnih i regulatornih kretanja, te primjerenosti klasifikacije referentnih vrijednosti s ukupnom vrijednošću financijskih instrumenata, financijskih ugovora ili investicijskih fondova koje ukazuju na približne pragove; to preispitivanje provodi se barem svake dvije godine od ... [18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe];

(c)  određivanja načina primjene kriterija utvrđenih u stavku 2. drugom podstavku točkama od i. do iii. ovog članka uzimajući u obzir sve podatke koji pomažu objektivno ocijeniti mogući utjecaj prestanka pružanja ili nepouzdanosti predmetne referentne vrijednosti na cjelovitost tržišta, financijsku stabilnost, potrošače, realno gospodarstvo i financiranje kućanstava i poduzeća u jednoj državi članici ili više njih.

Komisija uzima u obzir relevantna tržišna ili tehnološka kretanja”;

(5)  Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Nakon primitka procjene administratora iz stavka 1. nadležno tijelo:

(a)  o tome obavješćuje ESMA-u;

(b)  u roku od četiri tjedna nakon primitka procjene donosi vlastitu procjenu o načinu na koji referentne vrijednosti treba prenijeti novom administratoru ili o prestanku njihova pružanja, vodeći računa o postupku utvrđenom u skladu s člankom 28. stavkom 1.

Tijekom razdoblja iz prvog podstavka točke (b), administrator ne smije prestati pružati referentnu vrijednost bez pisane suglasnosti ESMA-e.”

(b)  dodaje se novi stavak 5.:

„5.  Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se određuju kriteriji na kojima se mora temeljiti procjena iz stavka 2 . točke (b).”;

(6)  U članku 23. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.  Nadzirani doprinositelj ključnoj referentnoj vrijednosti koji namjerava prestati pridonositi ulaznim podacima odmah o tome u pisanom obliku obavješćuje administratora. Administrator zatim o tome bez odgode obavješćuje ESMA-u.

ESMA o tom nadziranom doprinositelju bez odgode obavješćuje nadležno tijelo. Administrator ESMA-i dostavlja što prije procjenu učinka na sposobnost ključne referentne vrijednosti za mjerenje predmetne tržišne ili gospodarske stvarnosti, a najkasnije 14 dana nakon obavijesti nadziranog doprinositelja.

4.  Po primitku procjene iz stavaka 2. i 3., ESMA na temelju te procjene donosi vlastitu procjenu sposobnosti referentne vrijednosti za mjerenje predmetne tržišne ili gospodarske stvarnosti uzimajući u obzir administratorov postupak za prestanak referentne vrijednosti utvrđen u skladu s člankom 28. stavkom 1.”;

(7)  U članku 26. dodaje se sljedeći stavak:

„6.  Komisija je u skladu s člankom 49. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se određuju kriteriji na temelju kojih nadležna tijela mogu zahtijevati izmjene izjave o usklađenosti iz stavka 4.”;

(8)  Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Komisija može donijeti provedbenu odluku u kojoj se navodi da se pravnim okvirom i nadzornom praksom treće zemlje osigurava sljedeće:

(a)  administratori s odobrenjem za rad ili koji su registrirani u toj trećoj zemlji ispunjavaju obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima iz ove Uredbe; pri ocjenjivanju istovrijednosti Komisija može uzeti u obzir osigurava li se pravnim okvirom i nadzornom praksom te treće zemlje usklađenost s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove;

(b)  ti obvezujući zahtjevi podliježu stalnom i djelotvornom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja učinkovito i stalno ispunjava sve zahtjeve utvrđene u provedbenoj odluci te da ESMA učinkovito izvršava svoje dužnosti praćenja iz članka 33. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ta se provedbena odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. ove Uredbe.”;

(b)  umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Komisija može u skladu s člankom 49. donijeti delegirani akt kojim se određuju uvjeti iz stavka 2. prvog podstavka točaka (a) i (b).”;

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.  Ako nije donesena provedbena odluka u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbenu odluku u kojoj se navodi sljedeće:

(a)  da su obvezujući zahtjevi u trećoj zemlji u pogledu određenih administratora ili referentnih vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti jednakovrijedni zahtjevima iz ove Uredbe, osobito uzimajući u obzir osigurava li se pravnim okvirom i nadzornom praksom te treće zemlje usklađenost s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove;

(b)  da ti određeni administratori, referentne vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti podliježu stalnom i djelotvornom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja učinkovito i stalno ispunjava sve zahtjeve utvrđene u provedbenoj odluci te da ESMA učinkovito izvršava svoje dužnosti praćenja iz članka 33. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ta se provedbena odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2. ove Uredbe.”;

(d)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3a.  Komisija može u skladu s člankom 49. donijeti delegirani akt kojim se određuju uvjeti iz stavka 3. točaka (a) i (b).”;

(e)  u stavku 4. uvodni podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4. ESMA sklapa dogovore o suradnji s nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su pravni okvir i nadzorne prakse priznati kao istovjetni u skladu sa stavkom 2. ili 3. osim ako je ta treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, na popisu nadležnosti sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskom sustavu Unije. Tim dogovorima određuje se najmanje sljedeće”:

(f)  u stavku 4. dodaje se sljedeća točka (d):

„(d)  postupci za redovitu i barem tromjesečnu razmjenu informacija o referentnim vrijednostima koje se pružaju u toj trećoj zemlji koje ispunjavaju sve uvjete utvrđene u članku 20. stavku 1. točkama (a) ili (c)”;

(g)  u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(9)  Članak 32. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Sve dok se ne donese odluka o istovjetnosti u skladu s člankom 30. stavcima 2. i 3., referentne vrijednosti koje pruža administrator smješten u trećoj zemlji mogu upotrebljavati nadzirani subjekti u Uniji ako tog administratora prethodno prizna ESMA u skladu s ovim člankom.”;

(b)  u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U svrhu određivanja je li ispunjen uvjet iz prvog podstavka te kako bi se ocijenila usklađenost s načelima IOSCO-a za financijske referentne vrijednosti ili s načelima IOSCO-a za PRA-ove, prema potrebi, ESMA može uzeti u obzir procjenu neovisnog vanjskog revizora ili potvrdu nadležnog tijela administratora u trećoj zemlji u kojoj je administrator smješten.”;

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.  Administrator smješten u trećoj zemlji koji namjerava dobiti prethodno priznanje iz stavka 1. mora imati pravnog zastupnika. Pravni zastupnik jest fizička ili pravna osoba koja je smještena u Uniji i koju izričito imenuje administrator i koja u ime tog administratora djeluje u pogledu obveza administratora iz ove Uredbe. Pravni zastupnik zajedno s administratorom obavlja nadzornu funkciju u pogledu administratorova pružanja referentne vrijednosti na temelju ove Uredbe te je u tom pogledu odgovoran ESMA-i.”;

(d)  stavak 4. briše se;

(e)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.  Administrator smješten u trećoj zemlji koji namjerava dobiti prethodno priznanje iz stavka 1. podnosi ESMA-i zahtjev za priznanje. Administrator koji podnosi zahtjev pruža sve potrebne informacije kako bi se ESMA uvjerila da je u trenutku priznanja uspostavio sve postupke potrebne za ispunjenje zahtjeva iz stavka 2. i dostavlja popis postojećih ili budućih referentnih vrijednosti koje su namijenjene za upotrebu u Uniji te, ako je primjenjivo, navodi nadležno tijelo u trećoj zemlji koje je odgovorno za njegov nadzor.

U roku od 90 radnih dana od primitka zahtjeva iz prvog podstavka ovog stavka, ESMA provjerava jesu li uvjeti navedeni u stavcima 2. i 3. ispunjeni.

Ako ESMA smatra da uvjeti navedeni u stavcima 2. i 3. nisu ispunjeni, odbija zahtjev za priznanje i navodi razloge tog odbijanja. Osim toga, priznanje se ne izdaje ako nisu ispunjeni sljedeći dodatni uvjeti:

(a)  ako administrator smješten u trećoj zemlji podliježe nadzoru, uspostavlja se odgovarajući dogovor o suradnji između ESMA-e i nadležnog tijela treće zemlje u kojoj je administrator smješten, u skladu s regulatornim tehničkim standardima donesenim na temelju članka 30. stavka 5., kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija kojom će se nadležnom tijelu te treće zemlje omogućiti izvršavanje njegovih dužnosti u skladu s ovom Uredbom;

(b)  ESMA nije zakonima i drugim propisima treće zemlje u kojoj je smješten administrator ni, ako je to primjenjivo, ograničenjima nadzornih i istražnih ovlasti nadležnog tijela te treće zemlje spriječena da učinkovito obavlja nadzorne funkcije na temelju ove Uredbe.”;

(f)  stavci 6. i 7. brišu se;

(g)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   ESMA suspendira ili, prema potrebi, povlači priznanje izdano u skladu sa stavkom 5. ako, na temelju dokumentiranih dokaza, ima utemeljene razloge vjerovati da administrator:

(a)  djeluje tako da jasno dovodi u pitanje interese korisnika svojih referentnih vrijednosti ili pravilno funkcioniranje tržišta;

(b)  počinio je ozbiljnu povredu relevantnih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi;

(c)  dao je lažne izjave ili koristio druge protuzakonite načine kako bi ishodio priznanje.”;”;

(11)  U članku 34. umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1a. Ako se jedan ili više indeksa koje je pružila osoba iz stavka 1. može smatrati ključnom referentnom vrijednošću, prijava se šalje ESMA-i.”;

(12)  Članak 40. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Za potrebe ove Uredbe za ESMA-u vrijedi sljedeće:

(a)  nadležno je tijelo za administratore ključnih referentnih vrijednosti iz članka 20. stavaka 1. i 2.;

(b)  nadležno je tijelo za administratore ključnih referentnih vrijednosti iz članaka 30. i 32.;

(c)  preispituje odluku nacionalnog nadležnog tijela čime se administratoru EU-a omogućuje da podrži referentnu vrijednost pruženu u trećoj zemlji; Nakon dodavanja prihvaćene referentne vrijednosti u javni registar iz članka 36.c, ESMA je nadležna za nadzor prihvaćenih referentnih vrijednosti i za poštovanje obveza iz ove Uredbe na način da ne dolazi do dvostrukih zahtjeva u pogledu izvješćivanja ili nadzora za administratore prihvaćenih referentnih vrijednosti;

(d)  nadležno je tijelo za nadzirane doprinositelje ključnim referentnim vrijednostima iz članka 20. stavka 1.;

(e)  nadležno je tijelo za administratore ključnih referentnih vrijednosti iz članaka 30., 32. i 33.

2.  Svaka država članica određuje relevantno nadležno tijelo odgovorno za obavljanje dužnosti na temelju ove Uredbe koje se odnose na administratore i nadzirane subjekte te o tome obavješćuje Komisiju i ESMA-u.

3.   Država članica koja određuje više od jednog nadležnog tijela u skladu sa stavkom 2. jasno određuje njihove uloge i određuje jedno tijelo koje će biti odgovorno za koordinaciju suradnje i razmjenu informacija s Komisijom, ESMA-om i nadležnim tijelima drugih država članica.

4.   ESMA objavljuje na svojim internetskim stranicama popis nadležnih tijela određenih u skladu sa stavcima od 1. do 3.”;

(13)  Članak 41. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Da bi ispunila dužnosti koje imaju na temelju ove Uredbe, nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. raspolažu, u skladu s nacionalnim propisima, barem sljedećim nadzornim i istražnim ovlastima:”;

(b)  u stavku 2. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. izvršavaju svoje funkcije i ovlasti iz stavka 1. te ovlasti izricanja sankcija iz članka 42. u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirom, na bilo koji od sljedećih načina:”;

(14)  U članku 43. stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice osiguravaju da, pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera, nadležna tijela koja su odredile u skladu s člankom 40. stavkom 2. uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući prema potrebi sljedeće:”;

(15)  Članak 44. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 44.Obveza suradnje

1.  Države članice koje su odlučile, u skladu s člankom 42., propisati kaznene sankcije za kršenje odredbi iz tog članka, osiguravaju uspostavu odgovarajućih mjera na temelju kojih nadležna tijela određena u skladu s člankom 40. stavkom 2. imaju sve potrebne ovlasti za povezivanje s pravosudnim tijelima u njihovoj nadležnosti kako bi ona mogla dobivati konkretne informacije u vezi s kaznenim istragama ili sudskim postupcima pokrenutima zbog mogućih povreda ove Uredbe. Ta nadležna tijela pružaju te informacije drugim nadležnim tijelima i ESMA-i.

2.  Nadležna tijela pružaju pomoć drugim nadležnim tijelima i ESMA-i. Konkretno, razmjenjuju podatke i surađuju u svim istražnim ili nadzornim aktivnostima. Nadležna tijela također mogu surađivati s drugim nadležnim tijelima kako bi se olakšala naplata novčanih kazni.”;

(16)  U članku 45. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„5.  Države članice na godišnjoj osnovi ESMA-i dostavljaju zbirne podatke o svim administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama izrečenima na temelju članka 42. Ta obveza ne primjenjuje se na mjere poduzete u okviru istrage. ESMA te podatke objavljuje u svojem godišnjem izvješću zajedno sa zbirnim podacima o svim administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama koje je izrekla na temelju članka 48.f”;

(17)  Članak 46. briše se;

(18)  U članku 47. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.  Nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. surađuju s ESMA-om za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

2.  Nadležna tijela iz članka 40. stavka 2. bez odgode dostavljaju ESMA-i sve podatke koji su joj potrebni za izvršavanje njezinih dužnosti u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010 [usporediti s izmjenama Uredbe o ESMA-i].”;

(19)  U glavi VI. umeće se sljedeće poglavlje 4.:

POGLAVLJE 4.

Ovlasti i nadležnost ESMA-e

Odjeljak 1.

Nadležnost i postupci

Članak 48.aIzvršavanje ovlasti ESMA-e

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ESMA ovlasti u skladu s člancima od 48.b do 48.d ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja podataka ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 48.bZahtjevi za informacije

1.  ESMA može na temelju jednostavnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od sljedećih osoba da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih dužnosti u skladu s ovom Uredbom:

(a)  osoba uključenih u pružanje ili doprinos ulaznih podataka referentnim vrijednostima iz članka 40.;

(b)  subjekata koji primjenjuju referentne vrijednosti iz točke (a) i povezanih trećih strana;

(c)  trećih strana kojima su osobe iz točke (a) izdvojile funkcije ili aktivnosti;

(d)  osoba koje su na neki drugi način blisko i bitno povezane s osobama iz točke (a).

2.  U svakom jednostavnom zahtjevu za informacije iz stavka 1. navodi se:

(a)  upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b)  svrhu tog zahtjeva;

(c)  informacije koje se traže;

(d)  rok za dostavu informacija;

(e)  izjava da osoba od koje se traže informacije nije obvezna te informacije dostaviti, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev dostavljene informacije ne smiju biti netočne ili neistinite;

(f)  iznos globe koja se izriče u skladu s člankom [48.f] ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3.  Kada zahtijeva dostavu informacija u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke, ESMA navodi:

(a)  upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za taj zahtjev;

(b)  svrhu tog zahtjeva;

(c)  informacije koje se traže;

(d)  rok za dostavu informacija;

(e)  periodične novčane kazne predviđene člankom [48.g] ako su dostavljene tražene informacije nepotpune;

(f)  globu predviđenu člankom [48.f] ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

(g)  pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na preispitivanje te odluke u postupku pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima [ex60. Žalbe ] i [ex61. Postupak pred Sudom…] Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.  Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici te, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti podatke u ime svojih stranaka. Potonji u potpunosti odgovaraju za potpunost, točnost i istinitost informacija.

5.  ESMA bez odgode šalje presliku jednostavnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj administrator ili nadzirani doprinositelj iz stavka 1. na koje se zahtjev za informacije odnosi imaju boravište ili poslovni nastan.

Članak 48.cOpće istrage

1.  Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage protiv osoba iz članka 48.b stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a)  pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, neovisno o tome na kojem su mediju pohranjeni;

(b)  izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c)  pozvati i tražiti od bilo koje od tih osoba ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d)  obaviti razgovor sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e)  zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

2.  Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode periodične novčane kazne predviđene člankom [48.g] ako su tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena osobama iz članka 48.b stavka 1. nepotpuni te globe predviđene člankom [48.f] ako su odgovori na pitanja postavljena tim osobama netočni ili neistiniti.

3.  Osobe iz članka 48.b stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom [48.g], pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4.  Pravodobno prije istrage iz stavka 1., ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici predmetnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih dužnosti. Dužnosnici predmetnog nadležnog tijela mogu na zahtjev sudjelovati u istragama.

5.  Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e) potrebno odobrenje nacionalnog pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za izdavanje tog odobrenja. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

6.  Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje zahtjeva za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 5. točke (e), to tijelo provjerava:

(a)  je li odluka iz stavka 3. autentična;

(b)  jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu . Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku [61.] Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 48.dIzravni nadzor

1.  Da bi mogla obavljati svoje dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima osoba iz članka 48.b stavka 1.

2.  Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 48.c stavku 1. Ovlašteni su za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3.  ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru nadležnom tijelu države članice u kojoj će se nadzor provoditi. Kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti relevantnom nadležnom tijelu može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti. Nadzor u skladu s ovim člankom provodi se ako je relevantno tijelo potvrdilo da se ne protivi nadzoru.

4.  Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje ona ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom [48.g] ako se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

5.  Osobe iz članka 48.b stavka 1. podliježu izravnom nadzoru naloženom ESMA-inom odlukom. U toj se odluci navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom [48.g], pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

6.  Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se treba provesti nadzor, kao i osobe koje je nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor ovlastilo ili imenovalo, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima i drugim osobama koje ESMA ovlasti. Dužnosnici tog nadležnog tijela mogu na zahtjev sudjelovati i u izravnom nadzoru.

7.  ESMA može od nadležnih tijela zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 48.c stavkom 1. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA, kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 48.c stavkom 1.

8.  Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje ESMA ovlasti utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo predmetne države članice pruža im potrebnu pomoć te, prema potrebi, traži pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

9.  Ako je u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili za pružanje pomoći iz stavka 7. potrebno odobrenje nacionalnog pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za to odobrenje. Zahtjev za takvo odobrenje može se podnijeti i kao mjera predostrožnosti.

10.  Ako nacionalno pravosudno tijelo zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., to tijelo provjerava:

(a)  je li odluka ESMA-e iz stavka 4. autentična;

(b)  jesu li sve mjere koje se poduzimaju proporcionalne, a ne proizvoljne ili suvišne.

Za potrebe točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od ESMA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti ESMA-ine sumnje da je došlo do povrede ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem istrage niti zahtijeva informacije o ESMA-inu spisu. Zakonitost ESMA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u članku 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ODJELJAK 2.

ADMINISTRATIVNE SANKCIJE I DRUGE MJERE

Članak 48.eNadzorne mjere ESMA-e

1.  Ako u skladu s člankom 48.i stavkom 5. utvrdi da je osoba počinila neku od povreda navedenih u članku 48.f stavku 2., ESMA poduzima jednu ili više od sljedećih mjera:

(a)  donosi odluku kojom se od osobe zahtijeva da prestane s postupanjem koje čini povredu;

(b)  donosi odluku kojom se izriču globe u skladu s člankom 48.f;

(c)  objavljuje javnu obavijest.

2.  ESMA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a)  trajanje i učestalost povrede;

(b)  je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na neki drugi način može povezati s takvim djelom;

(c)  je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara.

(d)  stupanj odgovornosti osobe odgovorne za povredu;

(e)  financijska snaga osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(f)  utjecaj povrede na interese malih ulagatelja;

(g)  značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za povredu izbjegla ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće strane, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(h)  razina suradnje osobe odgovorne za povredu s ESMA-om, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(i)  prethodne povrede koje je počinila osoba odgovorna za povredu;

(j)  mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela nakon povrede kako bi spriječila njezino ponavljanje.

3.  ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje osobu odgovornu za povredu o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i dostavlja ih nadležnim tijelima države članice i Komisiji. ESMA javno objavljuje sve takve mjere na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana donošenja mjere.

Javno objavljivanje iz prvog podstavka uključuje sljedeće:

(a)  izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku;

(b)  ako je potrebno, izjavu kojom se potvrđuje da je žalba podnesena i da žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c)  izjavu kojom se potvrđuje da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 48.fGlobe

1.  Ako u skladu s člankom 48.i stavkom 5. utvrdi da je bilo koja osoba s namjerom ili iz nemara počinila jednu ili više od povreda navedenih u stavku 2., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je osoba djelovala s namjerom počinjenja povrede.

2.  Popis povreda iz stavka 1. jest sljedeći: povrede članaka od 4. do 16., članka 21., članaka od 23. do 29. i članka 34. Uredbe (EU) 2016/1011.

3.  Maksimalni iznos globe iz stavka 1. jednak je:

i.  1 000 000 EUR u slučaju pravne osobe odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro, ili 10 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo, ovisno o tome koji je iznos veći;

ii.   500 000 EUR u slučaju fizičke osobe odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro.

Neovisno o prvom podstavku, maksimalni iznos globe za povrede članka 11. stavka 1. točke (d) ili članka 11. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/1011 u slučaju pravnih osoba jednak je 250 000 EUR odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro, ili 2 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo, ovisno tome koji je iznos veći, te u slučaju fizičkih osoba jednak je 100 000 EUR odnosno odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 30. lipnja 2016. u državama članicama čija valuta nije euro.

Za potrebe točke i., ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje mora sastaviti konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, relevantni ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema mjerodavnom pravu Unije u području računovodstva, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva;

4.  Pri utvrđivanju iznosa globe u skladu sa stavkom 1., ESMA uzima u obzir kriterije utvrđene u skladu s člankom 48.e stavkom 2.

5.  Neovisno o stavku 4., ako je pravna osoba povredom izravno ili neizravno ostvarila financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

6.  Kada osoba djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz članka 48.f stavka 2., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavkom 3. i odnosi se na jednu od tih povreda.

Članak 48.gPeriodične novčane kazne

1.  ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) osobu da prestane s postupanjem koje čini povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom [48.e stavkom 1. točkom (a)];

(b) osobe iz članka 48.b stavka 1.:

i.  da dostave potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu s člankom [48.b];

ii.  da se podvrgnu istrazi i posebno da dostave potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopune i isprave ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka [48.c];

iii.  da se podvrgnu izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom [48.d].

2.  Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

3.  Neovisno o stavku 2., iznos periodične novčane kazne jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba jednak je 2 % prosječnog dnevnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4.  Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od najdulje šest mjeseci nakon datuma obavijesti o odluci ESMA-e. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 48.hObjavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1.  ESMA javno objavljuje svaku globu i svaku periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 48.f i 48.g, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2.  Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima [48.f] i [48.g] administrativne su prirode.

3.  Ako odluči da neće izreći globe ili novčane kazne, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice te obrazlaže svoju odluku.

4.  Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima [48.f] i [48.g] izvršive su.

Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5.  Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.

ODJELJAK 3.

POSTUPCI I PREISPITIVANJE

Članak 48.iPostupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa

1.  Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje upućuju na jednu ili više povreda navedenih u članku 48.f stavku 2., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u nadzoru referentnih vrijednosti na koje se odnosi povreda i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-ina Odbora supervizora.

2.  Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzima u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja ESMA-inu Odboru supervizora cijeli spis sa svojim zaključcima.

3.  Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zahtijevati informacije u skladu s člankom 48.b te provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 48.c i 48.d.

4.  Istražitelj pri obavljanju tih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je ESMA prikupila tijekom svojih aktivnosti nadzora.

5.  Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-inu Odboru supervizora dostavi spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

6.  Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage.

7.  Po dostavi spisa sa svojim zaključcima ESMA-inu Odboru supervizora, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

8.  ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev uključenih osoba nakon njihova očitovanja u skladu s člankom [48.j] utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u članku 48.f stavku 1. te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 48.e i izriče globu u skladu s člankom [48.f].

9.  Istražitelj ne sudjeluje u raspravama ESMA-ina Odbora supervizora niti na koji drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-ina Odbora supervizora.

10.  Komisija u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare za izricanje i izvršenje globa i periodičnih novčanih kazni.

11.  Ako u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ESMA ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle upućivati na kazneno djelo, ESMA dostavlja te predmete relevantnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 48.jSaslušanje osoba koje su predmet istrage

1.  ESMA prije donošenja odluke u skladu s člancima 48.f, 48.g i 48.e daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o zaključcima koji su o njoj doneseni. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2.  Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere u skladu s člankom 48.e kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

3.  U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istrage. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inu spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Članak 48.kPreispitivanje u postupku pred Sudom

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

ODJELJAK 4.

NAKNADE I DELEGIRANJE

Članak 48.lNaknade za nadzor

1.  ESMA zaračunava naknade administratorima u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e povezane s nadzorom administratora i nadoknade svih troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 48.m.

2.  Iznos pojedinačne naknade zaračunane administratoru pokriva sve ESMA-ine administrativne troškove njezinih aktivnosti nadzora te je proporcionalan prometu administratora.

3.  Komisija, nakon savjetovanja s ESMA-om, u skladu s člankom 49. donosi delegirane akte kojima se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja.

Članak 48.mDelegiranje zadaća nadležnim tijelima od strane ESMA-e

1.   Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može u skladu sa smjernicama koje ESMA izdaje u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice. Te specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlaštenje za slanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 48.b i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člankom 48.c i člankom 48.d.

Odstupajući od prvog podstavka, odobrenje ključnih referentnih vrijednosti ne delegira se.

2.  Prije delegiranja neke zadaće u skladu sa stavkom 1. ESMA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a) opsegu zadaće koja se delegira;

(b) rokovima za obavljanje te zadaće; i

(c) razmjeni potrebnih informacija s ESMA-om.

3.  ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća u skladu s uredbom o naknadama koju Komisija donosi na temelju članka 48.l stavka 3.

4.  ESMA u primjerenim vremenskim razmacima preispituje svako delegiranje u skladu sa stavkom 1. Delegiranje se može opozvati u bilo kojem trenutku.

5.  Delegiranje zadaća ne utječe na ESMA-inu odgovornost niti ograničava njezin kapacitet za provedbu i praćenje delegirane aktivnosti.”

Članak 48.oPrijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1. Sve nadležnosti i dužnosti koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s administratorima iz članka 40. stavka 1. koje su dodijeljene nadležnim tijelima prestaju [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Te nadležnosti i dužnosti na isti datum preuzima ESMA.

2. Sve spise i radne dokumente koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u vezi s administratorima iz članka 40. stavka 1., uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

Međutim, na ESMA-u se ne prenose zahtjevi za odobrenje ključne referentne vrijednosti koje podnose administratori, zahtjevi za priznavanje u skladu s člankom 32. i zahtjevi za odobrenje prihvaćanja u skladu s člankom 33. koje su nadležna tijela zaprimila prije [Ured za publikacije: unijeti datum 34 mjeseca nakon stupanja na snagu], a odluku o odobrenju ili odbijanju odobrenja, priznanja ili odobrenja prihvaćanja donosi relevantno nadležno tijelo.

3. Nadležna tijela osiguravaju da se sva postojeća evidencija i radni dokumenti, ili njihove ovjerene preslike, dostave ESMA-i u najkraćem mogućem roku i u svakom slučaju do [Ured za publikacije: unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Ta nadležna tijela pružaju ESMA-i i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u vezi s administratorima iz članka 40. stavka 1.

4. ESMA djeluje kao pravni slijednik nadležnih tijela iz stavka 1. u svim upravnim ili sudskim postupcima koji proizlaze iz nadzornih i provedbenih aktivnosti koje su obavljala ta nadležna tijela u vezi s pitanjima koja su uređena ovom Uredbom.

5. Svako odobrenje ključne referentne vrijednosti administratora, priznanja iz članka 32. i odobrenja prihvaćanja iz članka 33. koje je izdalo nadležno tijelo iz stavka 1. valjana su i nakon prijenosa nadležnosti na ESMA-u.”;

(19 a)  U članku 51. umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a Postojeća referentna vrijednost određena kao ključna referentna vrijednost provedbenim aktom koji je u skladu s člankom 20. ove Uredbe donijela Komisija, koja ne ispunjava uvjete za dobivanje ovlaštenja do 1. siječnja 2020. u skladu s člankom 34. ove Uredbe, može se upotrebljavati do 31. prosinca 2021. ako bi njezino povlačenje utjecalo na financijsku stabilnost.”

(20)  Članak 53. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 53.Provjere ESMA-e

ESMA ima ovlast zatražiti sve dokumentirane dokaze od nadležnog tijela za bilo koju odluku donesenu u skladu s člankom 51. stavkom 2. prvim podstavkom i člankom 25. stavkom 3. te za sve mjere poduzete za provedbu članka 24. stavka 1.”.

Članak 9.Izmjene Uredbe (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu

Uredba (EU) 2017/1129 mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka iii. u definiciji „matična država članica” pod slovom (m) briše se.

(2)  U članku 4. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Takav dobrovoljno sastavljeni prospekt koji je odobrilo nadležno tijelo matične države članice, kako je određeno u skladu s člankom 2. točkom (m), ili ESMA u skladu s člankom 31.a, uključuje sva prava i obveze predviđene za prospekt koji se zahtijeva na temelju ove Uredbe te se na njega primjenjuju sve odredbe ove Uredbe pod nadzorom tog nadležnog tijela.” ;

(3)  U članku 20. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.  Na zahtjev izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, nadležno tijelo matične države članice može prenijeti odobrenje prospekta nadležnom tijelu druge države članice, pod uvjetom da to nadležno tijelo na to pristane, osim ako ESMA preuzme ulogu nadležnog tijela matične države članice u skladu s člankom 31.a, i da o tome prethodno obavijesti ESMA-u. Nadležno tijelo matične države članice dostavlja u elektroničkom obliku podnesenu dokumentaciju, uz svoju odluku o odobrenju prijenosa, nadležnom tijelu druge države članice na dan odluke. O tom se dostavljanju obavješćuje izdavatelja, ponuditelja ili osobu koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u roku od tri radna dana od datuma odluke nadležnog tijela matične države članice. Rokovi utvrđeni u stavku 2. prvom podstavku i stavku 3. primjenjuju se od datuma donošenja odluke nadležnog tijela matične države članice. Članak 28. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ne primjenjuje se na prijenos odobrenja prospekta u skladu s ovim stavkom. Nakon dovršetka prijenosa odobrenja nadležno tijelo kojem je preneseno odobrenje prospekta smatra se nadležnim tijelom matične države članice za taj prospekt za potrebe ove Uredbe.”;

(4)  Članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)  umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a  Odstupajući od stavka 6., ESMA ima ovlast kontrolirati usklađenost aktivnosti oglašavanja sa zahtjevima iz stavaka od 2. do 4. u svakoj državi članici domaćinu u kojoj se oglasi distribuiraju, u svim sljedećim slučajevima:

(a) ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 31.a.;

(b) za svaki prospekt sastavljen u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje koji se upotrebljava u Uniji u skladu s člankom 29.

Ne dovodeći u pitanje članak 32. stavak 1., provjera oglasâ koju provodi ESMA nije preduvjet za javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u bilo kojoj državi članici domaćinu.

ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice domaćina o primjeni svih nadzornih i istražnih ovlasti iz članka 32. u pogledu izvršenja ovog članka.

Na zahtjev nadležnog tijela države članice ESMA provodi kontrolu iz prvog podstavka nad svim oglasima koji se distribuiraju u njezinoj jurisdikciji u vezi sa svim, ili nekim kategorijama prospekata koje je ESMA odobrila u skladu s člankom 31.a. ESMA objavljuje i redovito ažurira popis država članica za koje provodi takve kontrole i kategorije predmetnih prospekata.”;

(b)  stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.  Nadležna tijela država članica domaćina i ESMA mogu zaračunati samo naknade koje su povezane s obavljanjem njihovih nadzornih zadaća u skladu s ovim člankom. Iznos naknada objavljuje se na internetskim stranicama nadležnih tijela i ESMA-e. Naknade moraju biti nediskriminirajuće, razumne i proporcionalne nadzornoj zadaći. Nadležna tijela država članica domaćina i ESMA ne smiju nametnuti nikakve zahtjeve ili administrativne postupke povrh onih potrebnih za izvršavanje svojih nadzornih zadaća u skladu s ovim člankom.”

(c)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.  Odstupajući od stavaka 6. i 6.a bilo koja dva nadležna tijela, uključujući ESMA-u ako je primjenjivo, mogu sklopiti sporazum prema kojemu, za potrebe kontroliranja usklađenosti aktivnosti oglašavanja u prekograničnim situacijama ili situacijama u kojima se primjenjuje stavak 6.a, nadležno tijelo matične države članice ili nadležno tijelo države članice domaćina ako se primjenjuje stavak 6.a kontrolira tu usklađenost. Obavijest o svakom takvom sporazumu dostavlja se ESMA-i, osim ako je ESMA potpisnik sporazuma u svojstvu nadležnog tijela države članice domaćina u skladu s člankom 31.a. ESMA objavljuje i redovito ažurira popis takvih sporazuma.”;

(5)  Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)   stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Ako konačni uvjeti osnovnog prospekta nisu uključeni u osnovni prospekt ili dopunu, nadležno tijelo matične države članice priopćuje ih ESMA-i u elektroničkom obliku, čim je to praktično moguće nakon što su mu podneseni, te nadležnom tijelu jedne ili više država članica domaćina ako je o osnovnom prospektu prethodno dostavljena obavijest.”

(b)  umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a  Za sve prospekte koje je sastavio izdavatelj iz treće zemlje u skladu s člankom 29., potvrda o odobrenju iz ovog članka zamjenjuje se potvrdom o podnošenju.”;

(6)  U članku 27. umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a  Odstupajući od stavaka 1., 2. i 3., ako je ESMA nadležno tijelo u skladu s člankom 31.a, prospekt se sastavlja na jeziku koji su prihvatila nadležna tijela svake države članice domaćina ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u području međunarodnih financija, prema izboru izdavatelja, ponuditelja, ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.

Nadležno tijelo svake države članice domaćina zahtijeva da sažetak iz članka 7. bude dostupan na njezinu službenom jeziku ili na najmanje jednom od njezinih službenih jezika, ili na nekom drugom jeziku koji je prihvatilo nadležno tijelo te države članice, ali ne zahtijeva prijevod nijednog drugog dijela prospekta.”;

(7)  Članak 28. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 28.

Javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu putem prospekta sastavljenog u skladu s ovom Uredbom

Ako izdavatelj iz treće zemlje namjerava putem prospekta sastavljenog u skladu s ovom Uredbom javno ponuditi vrijednosne papire u Uniji ili zatražiti uvrštenje vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu uspostavljenom u Uniji, njegov prospekt u skladu s člankom 20. mora odobriti ESMA.

Nakon što je odobren u skladu s prvim podstavkom, prospekt uključuje sva prava i obveze koji su ovom Uredbom predviđeni za prospekte te se na taj prospekt i izdavatelja iz treće zemlje primjenjuju sve odredbe ove Uredbe pod nadzorom ESMA-e.”;

(8)  Članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 29.Javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu putem prospekta sastavljenog u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje

1.  Izdavatelj iz treće zemlje može javno ponuditi vrijednosne papire u Uniji ili zatražiti uvrštenje vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu u Uniji nakon prethodne objave prospekta koji je sastavljen i odobren u skladu s nacionalnim zakonodavstvom izdavatelja iz treće zemlje i na koji se primjenjuje nacionalno zakonodavstvo izdavatelja iz treće zemlje, pod sljedećim uvjetima:

(a)  Komisija je donijela provedbenu odluku u skladu sa stavkom 3.;

(b)  izdavatelj iz treće zemlje podnio je prospekt ESMA-i;

(c)  izdavatelj iz treće zemlje dostavio je pisanu potvrdu da je prospekt odobrilo nadzorno tijelo treće zemlje te je dostavio podatke za kontakt tog tijela;

(d)  prospekt ispunjava zahtjeve u pogledu jezika iz članka 27.;

(e)  svi oglasi koje u Uniji distribuira izdavatelj iz treće zemlje u vezi s ponudom ili uvrštenjem za trgovanje u skladu su sa zahtjevima iz članka 22. stavaka od 2. do 5.;

(f) ESMA je u skladu s člankom 30. sklopila aranžmane o suradnji s relevantnim nadzornim tijelima izdavatelja iz treće zemlje.

Upućivanje na „nadležno tijelo matične države članice” u ovoj Uredbi tumači se kao upućivanje na ESMA-u u vezi sa svim odredbama koje se primjenjuju na prospekte iz ovog stavka.

2.  Zahtjevi navedeni u člancima 24. i 25. primjenjuju se na prospekt sastavljen u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.

3.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 44. kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem općih kriterija istovjetnosti, na temelju zahtjeva utvrđenih u člancima 6., 7., 11., 12. 13. i u poglavlju IV. ove Uredbe.

Na temelju kriterija utvrđenih u tim delegiranim aktima, Komisija može donijeti provedbenu odluku u kojoj se navodi da pravni i nadzorni sustavi treće zemlje osiguravaju da su prospekti sastavljeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te treće zemlje u skladu s pravno obvezujućim zahtjevima koji imaju istovjetni regulatorni učinak kao i zahtjevi iz ove Uredbe. Takva se provedbena odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 2.

Komisija može uvjetovati primjenu provedbene odluke time da treća zemlja djelotvorno i kontinuirano ispunjava sve zahtjeve utvrđene u toj provedbenoj odluci te da ESMA djelotvorno izvršava svoje dužnosti u pogledu praćenja iz članka 33. stavka 2.a Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(9)  Članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Za potrebe članka 29. i, ako se smatra potrebnim za potrebe članka 28., ESMA sklapa aranžmane o suradnji s nadzornim tijelima trećih zemalja o razmjeni informacija s nadzornim tijelima u trećim zemljama i izvršenju obveza koje proizlaze iz ove Uredbe u trećim zemljama. Tim se aranžmanima o suradnji osigurava najmanje učinkovita razmjena informacija kojom se ESMA-i omogućuje obavljanje dužnosti u okviru ove Uredbe.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je treća zemlja na popisu jurisdikcija čije nacionalne politike sprečavanja pranja novca i politike borbe protiv financiranja terorizma imaju strateške nedostatke koji predstavljaju značajnu prijetnju financijskom sustavu Unije, kako je navedeno u delegiranom aktu na snazi koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća*, ESMA ne smije sklapati aranžmane o suradnji s nadzornim tijelima te treće zemlje.

ESMA obavješćuje sva nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 31. stavkom 1. o svakom aranžmanu o suradnji sklopljenom u skladu s prvim podstavkom.

* Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)”;

(b)  stavak 2. briše se;

(c)  stavak 3. postaje stavak 2. i zamjenjuje se sljedećim:

„2.  ESMA sklapa aranžmane o suradnji u pogledu razmjene informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja samo ako otkrivene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je najmanje istovjetna onoj iz članka 35.”;

(d)  stavak 4. briše se;

(10)  U poglavlju VII. umeću se sljedeći članci 31.a i 31.b:

„Članak 31.aNadzor ESMA-e nad određenim vrstama prospekata

Kad je riječ o sljedećim prospektima, uključujući sve njihove dopune, ESMA je nadležno tijelo u pogledu provjere i odobrenja tih prospekata kako je određeno u članku 20. te u pogledu obavješćivanja nadležnih tijela država članica domaćina kako je određeno u članku 25.:

(a)  prospekti koje su sastavili bilo koji pravni subjekt ili osoba osnovani u Uniji i koji se odnose na uvrštenje ▌nevlasničkih vrijednosnih papira, čija je pojedinačna nominalna vrijednost veća od 100 000 EUR, za trgovanje na uređenim tržištima u više država članica;

(b)  prospekti koje su sastavili bilo koji pravni subjekt ili osoba osnovani u Uniji i koji se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima osiguranima imovinom u više država članica;

(d)  prospekti koje su sastavili izdavatelji iz trećih zemalja u skladu s člankom 28. ove Uredbe.

Upućivanja na „nadležno tijelo matične države članice” u ovoj Uredbi tumače se kao upućivanja na ESMA-u u vezi sa svim odredbama koje se primjenjuju na prospekte navedene u prvom podstavku.”;