Postupak : 2018/2114(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0055/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0055/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/02/2019 - 10.20
CRE 14/02/2019 - 10.20

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0134

IZVJEŠĆE     
PDF 326kWORD 98k
30.1.2019
PE 630.622v02-00 A8-0055/2019

o provedbi pravnih odredbi i zajedničke izjave kojom se jamči parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelj: György Schöpflin

AMANDMANI
OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Postupak i izvori

Konferencija predsjednika odobrila je 31. svibnja 2018. sastavljanje navedenog izvješća o provedbi. Cilj je izvješća ispitati i ocijeniti kako su provedeni institucionalni mehanizmi kojima se osigurava demokratska kontrola nad decentraliziranim agencijama.

Izvjestitelj je u pripremi ovog izvješća o provedbi prikupio informacije i koristio, među ostalim, sljedeće izvore:

  tehničke sastanke s Komisijom i mrežom agencija EU-a;

  studiju profesorice Ellen Vos naslovljenu „EU agencies, Common Approach and Parliamentary Scrutiny” („Agencije EU-a – Zajednički pristup i parlamentarni nadzor”)(1), predstavljenu u Odboru za ustavna pitanja 27. studenoga 2018.;

  odgovore na upitnik poslan tajništvima odbora za potrebe sastavljanja ovog izvješća;

  razmjenu gledišta s Komisijom i trima odborima za mišljenje (BUDG, ECON, ENVI) održanu na sjednici Odbora za ustavna pitanja 22. listopada;

  misiju za utvrđivanje činjenica u Agenciji za temeljna prava (FRA) u Beču;

  misiju za utvrđivanje činjenica u Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) u Budimpešti i u Agenciju za europski GNSS u Pragu.

Rezultati istraživanja

Odredbe Ugovora o agencijama

U Ugovorima ne postoji definicija decentraliziranih agencija. Na svojoj internetskoj stranici posvećenoj agencijama i drugim tijelima EU-a(2) Komisija agencije EU-a opisuje kao tijela koja se „razlikuju od institucija EU-a – one su zasebni pravni subjekti osnovani za obavljanje posebnih zadaća u skladu s pravom EU-a” te se pravi razlika između decentraliziranih agencija, agencija u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike, izvršnih agencija, agencija i tijela EURATOM-a i ostalih organizacija.

Komisija smatra da „decentralizirane agencije pridonose provedbi politika EU-a. Osim toga, agencije podupiru suradnju EU-a i nacionalnih vlasti udruživanjem tehničkih i stručnih znanja institucija EU-a i nacionalnih tijela. Decentralizirane agencije osnivaju se na neodređeno razdoblje, a smještene su diljem EU-a.” Komisija na svojoj stranici navodi 33 decentralizirane agencije(3). Ako u obzir uzmemo prijedlog o osnivanju novog Europskog nadzornog tijela za rad (ELA)(4), ukupni se broj penje na 34.

U svojoj studiji profesorica Vos decentralizirane agencije opisuje kao „tijela regulirana europskim javnim pravom koja su institucionalno odvojena od institucija EU-a, imaju vlastitu pravnu osobnost i određeni stupanj administrativne i financijske autonomije te imaju jasno utvrđene zadaće”. Navodi 36 decentraliziranih agencija(5) (37 ako ubrojimo i Europsko nadzorno tijelo za rad) te na svoj popis dodaje i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade (APPF) i Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB). Prof. Vos napominje da se te agencije s funkcionalne perspektive mogu razvrstati prema šest glavnih zadaća koje su im dodijeljene(6):

(1) znanstvena/tehnička stručnost (EASA, EASO, ECHA, EEA, EMA);

(2) informiranje i suradnja (BEREC, CEDEFOP, CEPOL, EASO, ECDC, EEA, EFCA,

EIGE, EIOPA, ELA, EMCDDA, EMSA, ENISA, ERA, ETF, EU-OSHA, Eurofound, Eurojust, Europol, FRA, GSA);

(3) pružanje usluga (registracija i certifikacija) (APPF, CPVO, EASA, ECHA, EUIPO);

(4) nadzor, inspekcije i provedba (ACER, EBA, EDPB, EFCA, EIOPA, ELA EMSA, ERA, ESMA, SRB

(5) olakšavanje i potpora te (6) izvršavanje programa EU-a (CdT, EASO, EFCA, EPPO, EU-LISA, Eurojust, Europol, FRONTEX.

Neke agencije izvršavaju nekoliko navedenih funkcija (EASA, EASO, ECHA, EEA, EFCA, EIOPA, ELA, EMSA, ERA, Eurojust i Europol). Neke agencije mogu pri izvršavanju svojih funkcija donositi pravno obvezujuće akte (CER, APPF, CPVO, EASA, EBA, ECHA, EIOPA, EPPO, ERA, ESMA, EUIPO, Eurojust, SRB)(7).

Iz navedenog proizlazi da možda nije moguće utvrditi jedinstveni model za jednostavnu klasifikaciju agencija. Nadalje, čini se da je također teško utvrditi jasnu razliku između vrsta ili tipologija agencija(8).

Unatoč nedostatku opće definicije agencija, one kao tijela Unije moraju poštovati načelo dodjeljivanja ovlasti (članak 5. UEU-a). Agencije se izričito spominju u nekoliko članaka Ugovora, npr. u članku 9. UEU-a (građanstvo), članku 15. UFEU-a (načelo transparentnosti), članku 16. UFEU-a (zaštita podataka), članku 71. UFEU-a (unutarnja sigurnost), člancima 123., 124., 127., 130. i 282. UFEU-a (financijske mjere i neovisnost ESB-a), članku 228. UFEU-a (Ombudsman), članku 263. UFEU-a (ispitivanje zakonitosti akata), članku 265. UFEU-a (propuštanje djelovanja), članku 267. UFEU-a (prethodna pitanja), članku 277. UFEU-a (neprimjenjivost akata), članku 287. UFEU-a (Europski revizorski sud), članku 298. UFEU-a (europska administracija), članku 325. UFEU-a (borba protiv prijevara), kao i u nekoliko protokola uz te Ugovore te u Povelji o temeljnim pravima (članak 41. o pravu na dobru upravu, članak 42. o pravu pristupa dokumentima, članak 43. o Europskom ombudsmanu, članak 51. o području primjene Povelje i članak 52. o opsegu i tumačenju prava i načela). Agencije stoga, kao i institucije i druga tijela EU-a, moraju poštovati vrijednosti i načela EU-a te je njihovo djelovanje podložno sudskom preispitivanju i drugim mehanizmima odgovornosti koji su predviđeni Ugovorima.

U Ugovorima ne postoji izričita pravna osnova za osnivanje agencija. Agencije se osnivaju na temelju sadašnjeg članka 352. UFEU-a ili na temelju relevantnog članka Ugovora za predmetno područje politike(9). Nadalje, kad je riječ o ovlastima koje se mogu delegirati agencijama, u predmetu ESMA (poznat i pod nazivom „Meroni” 2.0)(10) od Suda Europske unije bilo je zatraženo da odluči o tome jesu li autori UFEU-a u člancima 290. i 291. UFEU-a zaista htjeli uspostaviti jedinstveni pravni okvir na temelju kojeg se određene delegirane i izvršne ovlasti mogu dodijeliti isključivo Komisiji ili zakonodavci Unije mogu razmatrati druge sustave za delegaciju tih ovlasti tijelima, uredima ili agencijama Unije. U tom pogledu Sud je utvrdio da, „iako je točno da Ugovori ne sadrže nikakvu odredbu kojom se predviđa dodjela ovlasti tijelu, uredu ili agenciji Unije, ipak, više odredaba UFEU‑a podrazumijeva postojanje takve mogućnosti”. Sud je zaključio da je ovlast Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala da donosi hitne mjere na financijskim tržištima država članica u cilju regulacije ili zabrane kratke prodaje u skladu s pravom EU-a. Prema stajalištu Suda, izvršavanje te ovlasti, ograničeno različitim kriterijima i uvjetima koji određuju djelokrug ESMA‑e, ne dovodi u pitanje propise kojima se uređuje delegiranje ovlasti utvrđeno UFEU-om(11).

Zajednička izjava i Zajednički pristup iz 2012.

Zajednička izjava i Zajednički pristup(12) iz 2012. rezultat su rada međuinstitucijske radne skupine o regulatornim agencijama koju su osnovali Komisija, Europski parlament i Vijeće nakon što prijedlog Komisije iz 2005. o donošenju međuinstitucijskog sporazuma o regulatornim agencijama(13) nije prikupio dostatnu potporu u Vijeću i Parlamentu. Odbori BUDG i CONT bili su zastupljeni u toj radnoj skupini. Iako Zajednička izjava i Zajednički pristup nisu pravno obvezujući, institucije su se obvezale da će Zajednički pristup uzeti u obzir pri donošenju odluka u vezi s decentraliziranim agencijama, ali uz napomenu da će se zasebno analizirati svaki pojedini slučaj. Zajednički pristup sadržava odredbe o osnivanju (među ostalim i zahtjev u pogledu procjene učinka) i ukidanju agencija (klauzule o roku valjanosti i klauzule o preispitivanju, moguća spajanja), sjedištu agencija (kriteriji) i ulozi zemlje domaćina (sporazumi o sjedištu), strukturi agencija i upravljanju njima (odredbe o upravnim odborima, izvršnim direktorima i drugim internim tijelima), radu agencija (zaštita podataka, međunarodni odnosi, komunikacija, dijeljenje službi), programiranju aktivnosti i resursa (godišnji i višegodišnji programi rada, ljudski resursi, proračun) te odgovornosti i nadzoru (među ostalim, odredbe o godišnjem izvješću o radu, reviziji i razrješnici, sustavu upozorenja, evaluaciji, transparentnosti i odnosima s dionicima).

Kao izravan odgovor na donošenje Zajedničke izjave i Zajedničkog pristupa Komisija je 19. prosinca 2012. donijela „Plan za praćenje Zajedničkog pristupa” u kojem su utvrđene inicijative koje trebaju poduzeti Komisija, agencije, Vijeće, države članice i Europski parlament. Komisija je 10. prosinca 2013. i 24. travnja 2015. predstavila izvješća o napretku provedbe Zajedničkog pristupa. Također je donijela smjernice sa standardnim odredbama za sporazume o sjedištu, komunikacijski priručnik i smjernice za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njima u decentraliziranim agencijama(14). U izvješću o napretku iz 2015., s obzirom na tada aktualne međuinstitucijske rasprave o reviziji osnivačkih akata određenih agencija, Komisija je istaknula da „žali zbog nedostatka političke predanosti osiguravanju poštovanja zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a, osobito s obzirom na ulogu ili sastav upravljačkih struktura agencija”. Izvješća o napretku koja je sastavila Komisija prilično su sažeta i ne bave se pitanjem parlamentarnog nadzora nad agencijama.

Analiza prof. Vos u pogledu relevantnosti Zajedničkog pristupa u osnivačkim aktima agencija pokazuje različite nalaze u pogledu usklađenosti uredbi o agencijama sa Zajedničkim pristupom(15). Prof. Vos napominje da je stopa usklađenosti visoka kad je riječ o proračunskom postupku i godišnjim izvješćima, ali se čini da sastav upravnog odbora i imenovanje izvršnog direktora uvelike ovise o zadaćama agencije. Smatra da je usklađenost najproblematičnija u pogledu programa rada agencija pri čemu se obično ne ispunjava uvjet o savjetovanju s Parlamentom o višegodišnjem programu. Nadalje, profesorica primjećuje da se stope usklađenosti gotovo i ne razlikuju među propisima koji su doneseni prije Zajedničkog pristupa i onima koji su doneseni ili revidirani nakon donošenja Zajedničkog pristupa.

Parlament je pojačao svoj nadzor nad Zajedničkim pristupom u svjetlu prijedloga Komisije o premještanju sjedišta dviju agencija čija su sjedišta trenutačno u Ujedinjenoj Kraljevini(16). Parlament „žali zbog toga što njegova uloga suzakonodavca nije propisno uzeta u obzir te što nije bio uključen u postupak odabira novih sjedišta europskih agencija.” Europski parlament također je podsjetio „da Zajednički pristup, priložen Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 2012. godine, nije pravno obvezujući, kao što je potvrđeno u samoj Izjavi te da je dogovoren ne dovodeći u pitanje zakonodavne ovlasti institucija.” Stoga je inzistirao na tome da se „postupak za odabir novog sjedišta agencija revidira te da se u budućnosti više ne koristi u tom obliku”(17).

Vijeće je u vezi s time izjavilo da „prima na znanje zahtjev Europskog parlamenta za što skoriju reviziju Zajedničke izjave i Zajedničkog pristupa o decentraliziranim agencijama iz 2012. Poziva Komisiju da, kao prvi korak, do travnja 2019. izradi dubinsku analizu provedbe Zajedničke izjave i Zajedničkog pristupa s obzirom na lokaciju decentraliziranih agencija. Ta bi analiza poslužila kao osnova za procjenu daljnjih koraka u vezi s provedbom te revizije.”

Parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

Parlament može nadzirati decentralizirane agencije na različite načine:

-  kao jedna grana proračunskog tijela u donošenju odluka o doprinosima iz proračuna EU-a koji su namijenjeni za agencije;

-  kao nadležno tijelo za davanje razrješnice;

-  imenovanjem članova upravnog odbora agencija;

-  postupkom imenovanja (ili razrješenja) izvršnog direktora;

-  savjetovanjem o programima rada;

-  predstavljanjem godišnjih izvješća;

-  na druge načine (posjeti izaslanstava, kontaktne skupine ili osobe, razmjene gledišta, saslušanja, brifinzi, pružanje stručnog znanja);

U svojoj studiji profesorica Vos analizira odredbe uredbi o osnivanju agencija u pogledu mehanizama parlamentarnog nadzora(18):

-    kad je riječ o sudjelovanju Parlamenta u upravnim odborima(19) primjećuje da Parlament ima svoje predstavnike u trima agencijama (EMA, EUIPO, GSA), dok se u njih sedam (ECHA, EEA, EFSA, EMCDDA, ETF, ACER, ECDC) nalaze članovi koje je imenovao Europski parlament (stručnjaci ili dionici); međutim, u većini slučajeva nema članova koje je imenovao Europski parlament.

-    kad je riječ o imenovanju izvršnih direktora(20) napominje da je potrebna potvrda Parlamenta za tri nadzorna tijela koja su u nadležnosti odbora ECON (EBA, EIOPA, ESMA), da se u 15 slučajeva kandidat poziva u Europski parlament (BEREC, EASA, EASO, ECDC, ECHA, EFSA, EIGE, EMA, EMCDDA, ENISA, ETF, FRA, Frontex i EU-LISA), dok se u šest slučajeva kandidat može pozvati u Parlament. U 11 slučajeva Europski parlament uopće ne sudjeluje;

-    u pogledu programa rada(21), savjetovanje s Parlamentom provodi se u vezi s višegodišnjim programima rada osam agencija (CEPOL, EASA, ERA, Europol, FRA, FRONTEX, GSA, OHIM), dok se Parlament samo obavješćuje o višegodišnjim programima rada šest agencija (EBA, ECHA, EIOPA, ELA, EMCDDA, ESMA); iako nije uključen u njihov višegodišnji program rada, s Parlamentom se savjetuje o godišnjim programima rada dviju agencija (ENISA, Eurofound) te ga se obavještava o godišnjim programima rada devet agencija (ACER, BEREC, EASO, EFCA, EFSA, EMA, EMSA, EU-LISA, SRB); Parlament uopće ne sudjeluje u radnim programima osam agencija (CdT, Cedefop, ECDC, EEA, EIGE, EU-OSHA, EPPO, ETF), a dvije agencije nemaju odredbe o programima rada (CPVO, Eurojust);

-    u mandatima svih agencija predviđeno je podnošenje godišnjeg izvješća o radu Europskom parlamentu, Revizorskom sudu, Vijeću i Komisiji. u slučaju dviju agencija izvršni direktori moraju predstaviti godišnja izvješća Europskom parlamentu ili njegovim nadležnim odborima;

-    u tri slučaja predviđeno je da razrješnicu daju interna tijela (to se odnosi na agencije koje se u cijelosti samofinanciraju – EUIPO, SRB i CPVO)(22)

Parlamentarni nadzor u Europskom parlamentu provodi se osobito na razini parlamentarnih odbora, kako onih specijaliziranih za resor predmetnih agencija tako i odbora BUDG i CONT, koji razmatraju sve agencije u mjeri u kojoj se financiraju iz proračuna EU-a i podliježu postupku davanja razrješnice.

Izvjestitelj je poslao upitnik tajništvima odbora u kojima je postavio pitanja o sljedećem:

(1)    na koji su način odbori bili uključeni u zakonodavne (zadaće, kompetencije, aktivnosti, ciljevi, strukture, mehanizmi odgovornosti, premještanje) i proračunske postupke te postupke davanja razrješnice u ovom zakonodavnom razdoblju te kako su provodili politički nadzor nad decentraliziranim agencijama;

(2)  na koji su način uzeli u obzir Zajedničku izjavu i Zajednički pristup iz 2012. u tim aktivnostima (procjene učinka, klauzule o roku valjanosti i klauzule o preispitivanju, sjedišta agencija, struktura i upravljanje agencijama (tj. upravni odbori, izvršni direktor, znanstveni odbori ili druga tijela), rad agencija (tj. usluge Komisije, spajanje agencija, dijeljenje službi među agencijama, postupanje s povjerljivim informacijama, međunarodni odnosi, komunikacija), programiranje aktivnosti, resursi agencija i povezani postupci, odgovornost i kontrole (tj. godišnja izvješća, revizije, evaluacije) te transparentnost i odnosi s dionicima);

(3)  (političke odluke) o tome jesu li odbori pri razmatranju rada agencija u obzir uzeli namjere tvorca politika i jesu li te namjere provedene na odgovarajući način;

(4)  (rezultati) o tome ocjenjuju li odbori rad agencija u svojoj nadležnosti u svjetlu predviđenih ishoda;

(5)  (složenost) o tome razmatraju li odbori preklapanja ili nedostatke u radu agencija i postoje li slučajevi u kojima odbori smatraju da su agencije prekoračile svoju nadležnost ili da je nisu ispunile u dovoljnoj mjeri.

U trenutku sastavljanja izvješća primljeni su odgovori tajništava Odbora za proračune (BUDG), Odbora za proračunski nadzor (CONT), Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE), Odbora za promet i turizam (TRAN), Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) i Odbora za prava žena i jednakost spolova (FEMM), dok je Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) (u čijoj je nadležnosti najveći broj agencija) naveo da namjerava uskoro dovršiti svoje odgovore.

Odbor BUDG naveo je sljedeće:

(1)    izrazio je svoje mišljenje o zakonodavnim postupcima u pogledu uredbi o osnivanju nekoliko agencija (EBA, EIOPA, ESMA, ENISA, ACER, EU-OSHA, Eurofound, Cedefop, EASO i CEPOL), preispitavši sve aspekte uredbi; o agencijama se također po potrebi raspravlja tijekom proračunskih trijaloga (točka 31. Međuinstitucionalnog sporazuma o proračunskoj disciplini); odbor BUDG bio je vodeći odbor koji je predstavljao Parlament u dvjema međuinstitucijskim radnim skupinama o resursima decentraliziranih agencija te je poduzeo daljnje korake u vezi s njihovim zaključcima; odbori BUDG i CONT vodeći su odbori za praćenje revizije Okvirne financijske uredbe povezane s revizijom Financijske uredbe koja je provedena početkom ove godine; odbor BUDG vodeći je odbor za godišnje proračunske postupke u vezi sa svim decentraliziranim agencijama EU-a; Jens Geier (S&D) stalni je izvjestitelj odbora BUDG za agencije EU-a; odbor BUDG redovito razmjenjuje informacije s mrežom agencija EU-a i pojedinačnim agencijama EU-a u okviru godišnjeg proračunskog postupka te u tom postupku od njih traži informacije; odbor BUDG svake godine poziva mrežu agencija EU-a da raspravljaju o aspektima nacrta proračuna koji su povezani s agencijama prije roka za podnošenje amandmana na proračun;

(2)    razmotrio je različite aspekte Zajedničke izjave i Zajedničkog pristupa u kontekstu svojih mišljenja i proračunskih postupaka, osim onih koji spadaju u nadležnost specijaliziranih odbora, kao što su programi rada i godišnja izvješća pojedinačnih agencija; zatražio je studiju naslovljenu „Potencijalni prihod od povećanja naknada agencija EU-a”, a Resorni odjel D je na njegov zahtjev (zajedno s odborom CONT) 4. svibnja 2017. organizirao radionicu na temu „Nadzor i sredstva agencija koje se u cijelosti ili djelomično samofinanciraju”;

(3)    također je pozitivno odgovorio na tri pitanja o političkim odlukama, rezultatima i složenosti.

Odbor CONT odgovorio je sljedeće:

(1)    sastavio je mišljenje u obliku amandmana (članak 53. stavak 4. Poslovnika) o premještanju sjedišta Europske agencije za lijekove; sudjelovao je u dvjema međuinstitucijskim radnim skupinama o resursima decentraliziranih agencija i u reviziji Okvirne financijske uredbe; sastavlja po jedno izvješće o svakoj decentraliziranoj agenciji i jedno horizontalno izvješće u kontekstu postupka davanja razrješnice; u kontekstu postupka davanja razrješnice odbor CONT organizira saslušanje s 4 do 6 izvršnih direktora svake godine u prosincu/siječnju, pri čemu također pregledava godišnja izvješća o radu; međutim, odbor CONT ne organizira saslušanja prije imenovanja tih direktora; organizirao je slanje misija u Europol i u Europski institut za inovacije i tehnologiju;

(2)    razmatra različite aspekte Zajedničkog pristupa u svojim izvješćima o razrješnici, uključujući, prema potrebi, utvrđivanje naknada i pojednostavljenje. Poput odbora BUDG, ne razmatra aspekte koji spadaju u nadležnost specijaliziranih odbora, kao što su programi rada;

(3)    također je odgovorio da pitanja o političkim odlukama, rezultatima i složenosti ocjenjuje u sklopu godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Odbor ECON naveo je sljedeće:

(1)    odbor ECON sudjeluje u aktualnoj reviziji europskih nadzornih tijela (EBA, EIOPA, ESMA) te se bavi nizom direktiva i uredbi povezanih s tim agencijama; postignut je dogovor između Europskog parlamenta i Jedinstvenog odbora za sanaciju o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih Jedinstvenom odboru za sanaciju u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma; odbor ECON usvojio je izvješće o Prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 s obzirom na mjesto sjedišta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo; on sastavlja godišnja mišljenja o nacrtu općeg proračuna i razrješnicama (EBA, EIOPA, ESMA); kad je riječ o ovlastima za imenovanje članova upravnog odbora i/ili drugih tijela agencija, sastavio je izvješće o prijedlogu Komisije za imenovanje člana Jedinstvenog sanacijskog odbora i izrazio svoje mišljenje o produljenju trajanja mandata predsjednika triju nadzornih tijela, nakon njihova saslušanja; provodi godišnju zajedničku razmjenu gledišta s predsjednicima EBA-e, EIOPA-e, ESMA-e i SRB-a o programima rada i godišnjim izvješćima; održava redovite razmjene gledišta s agencijama i stalno koristi njihove rezultate; redovito traži informacije ili mišljenja; ima posebne termine za razmatranje predmeta u odborima radi razmjene gledišta u odboru i postoje redovite razmjene između europskih nadzornih tijela i izvjestitelja odnosno izvjestitelja u sjeni za različite predmete;

(2)    uzeo je u obzir odredbe Zajedničkog pristupa u svojem izvješću o Prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 s obzirom na mjesto sjedišta Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (razmatranje dogovora o sjedištu, kao i raznih drugih aspekata povezanih s radom agencija); razmatra odredbe o strukturi agencija i programiranju njihovih aktivnosti u kontekstu aktualne revizije europskih nadzornih tijela (EBA, EIOPA, ESMA); odbor također prati Sporazum između Europskog parlamenta i Jedinstvenog sanacijskog odbora o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih Jedinstvenom sanacijskom odboru u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma;

(3)    svi regulatorni tehnički standardi i provedbeni tehnički standardi šalju se članovima odbora ECON; u kontekstu termina za razmatranje predmeta na sjednicama odbora ECON raspravlja se o odabranim temama;

(4)    odbor ECON ne ocjenjuje rad agencija u svojoj nadležnosti u svjetlu predviđenih ishoda;

(5)    postoje suprotna mišljenja o tome je li EIOPA prekoračila svoj mandat i o tome jesu li ESMA i EBA u potpunosti ispunile svoj mandat.

Odbor ENVI dostavio je sljedeći odgovor:

(1)    Odbor ENVI sudjelovao je u zakonodavnim postupcima povezanim s Uredbom o osnivanju EMA-e, kao i prijedlozima o dodatnim zadaćama ECHA-e (za koje su potrebna dodatna sredstva), EEA-e i EFSA-e; sastavio je izvješće o lokaciji sjedišta EMA-e (o privremenom sporazumu glasovalo se na plenarnoj sjednici u listopadu 2018.); sastavlja mišljenja o godišnjim proračunima pet agencija koje su u njegovoj nadležnosti (amandmani na proračun, uključujući i planove radnih mjesta, vraćanje na razinu iz nacrta proračuna, povećanje proračuna), kao i mišljenja o razrješnici za pet agencija u svojoj nadležnosti; u skladu s uredbama o osnivanju agencija koje spadaju u nadležnost odbora ENVI, Parlament imenuje (ECDC, ECHA, EEA, EMA) ili daje svoje mišljenje Vijeću o imenovanju (EFSA) određenog broja članova upravnog odbora tih agencija – predstavnika EP-a, ali i znanstvenih stručnjaka. S Parlamentom se također savjetuje o imenovanju predstavnika pacijenata i liječnika (EMA) kao članova upravnog odbora. S Parlamentom se savjetuje i o imenovanju predstavnika pacijenata i liječnika u različitim znanstvenim odborima EMA-e(23); osim toga, člankom 2. Poslovnika za Upravni odbor i Predsjedništvo Europske agencije za okoliš zahtijeva se imenovanje jednog člana Upravnog odbora iz Parlamenta kao člana Predsjedništva; odbor ENVI sustavno održava saslušanja kandidata za izvršne direktore prije njihova imenovanja; imenuje osobu za kontakt za svaku agenciju; odbor također organizira godišnju razmjenu gledišta s izvršnim direktorom svake agencije, koja obuhvaća programe rada, izvješća o aktivnostima itd.; svake godine dva člana Upravnog odbora EEA-e koje je imenovao Parlament sastavljaju komentare na nacrt godišnjeg programa rada Agencije, koje nakon toga odobravaju koordinatori i koji se prosljeđuju Agenciji: svake se godine vrše dva posjeta svakoj agenciji; kad je riječ o zahtjevima ili korištenju stručnog znanja, od EFSA-e je zatraženo znanstveno mišljenje o pčelama i oprašivanju (2018.); u okviru izvješća o vlastitoj inicijativi o antimikrobnoj otpornosti, zatražena su izvješća EEA-e, EMA-e i EFSA-e te su organizirani sastanci s izvjestiteljem; izvješća EEA-e redovno se koriste za aktualno zakonodavstvo i izvješća o provedbi; primjeri razmjene gledišta u odboru odnose se na ECDC(24) i EFSA-u(25); odbor može pozvati i ECHA-u, EMA-u ili EEA-u da sudjeluju u razmjeni gledišta o određenim predmetima u vezi sa sektorskom politikom; kada je riječ o brifinzima izvjestitelja, valja izdvojiti primjere antimikrobne otpornosti i nove hrane;

(2)    agencije koje su u nadležnosti odbora ENVI osnovane su prije Zajedničke izjave iz 2012., no nakon postupka u Vijeću u pogledu odabira novog sjedišta EMA-e koje je na kraju izabrano ždrijebom, ENVI je odbacio Zajedničku izjavu i Zajednički pristup koji joj je priložen te je pozvao na blisku suradnju s Europskim parlamentom u postupku donošenja odluka o lokaciji i premještanju agencija i tijela s obzirom na ovlasti koje ima kao suzakonodavac u okviru redovnog zakonodavnog postupka (to je stajalište podržano na plenarnoj sjednici u ožujku 2018.); u tom je kontekstu Parlament potaknuo na to da se u sporazum o sjedištu uključi detaljan okvir za useljenje Agencije kako bi se smanjila nesigurnost i pružila jasnoća zaposlenicima te tako zajamčio kontinuitet poslovanja; kad je riječ o Prijedlogu o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu, njime se uglavnom mijenja sastav upravnog odbora i trajanje njegova mandata; Prijedlogom o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu (2018/0088(COD)) izmjenjuje se i postupak imenovanja stručnjaka u znanstvenim odborima;

(3)    kad je riječ o pitanjima povezanim s političkim odlukama i (4) rezultatima, odbor ENVI ispituje provedbu u okviru posebnih prijedloga rezolucija, tijekom posjeta izaslanstava dvaput godišnje, u izvješćima o provedbi ili pregledima posebnih programa u sredini provedbenog razdoblja; odbor ENVI ne koristi kriterije uspjeha/neuspjeha. Kad je riječ o složenosti (5), odbor ENVI razmatra načine na koji se može poboljšati koordinacija među agencijama, primjerice u pogledu kemijskih podataka.

Odbor ITRE priopćio je sljedeće:

(1)    uključen je u revizije uredbi o osnivanju ACER-a, GNNS-a (radi dodavanja novih zadaća i „jačeg položaja” Agencije), ENISA-e (zadaće, trajanje, upravljanje) i BEREC-a (struktura); odbor ITRE ne daje mišljenje u postupku davanja razrješnice, ali je u okviru godišnjih proračunskih postupaka opetovano zahtijevao da se ACER-u dodijele dostatna sredstva; sudjeluje u imenovanju predstavnika EP-a u Upravnom odboru; ne postoje posebna saslušanja s kandidatima za izvršne direktore prije njihova imenovanja, ali se održavaju redoviti kontakti s predstavnicima Agencije te oni prisustvuju sjednicama odbora ITRE; nema stalnih izvjestitelja, ali je početkom saziva osnovana neformalna kontaktna skupina za ACER; sastavljena je od zastupnika iz više klubova zastupnika; redovito se razmjenjuju informacije o aktualnom radu i izazovima ACER-a; organiziraju se razmjene gledišta s agencijama o programima rada; koordinatori dobivaju informacije o izvješćima o aktivnostima, a bilteni odbora ITRE također sadrže informacije o agencijama; sjedišta agencija posjećuju se svake druge godine; odbor ITRE se koristi izvješćima, studijama i znanstvenim mišljenjima agencija, a predstavnici agencija moraju prisustvovati saslušanjima povezanima s nadležnostima agencije (za ACER: godišnje predstavljanje izvješća o praćenju energetskog tržišta);

(2)    odbor ITRE razmatra sve aspekte Zajedničkog pristupa u okviru revizije novih uredbi (trenutačno u tijeku). U odboru se redovito održavaju izlaganja i saslušanja o višegodišnjim programima rada, a godišnja izvješća šalju se koordinatorima;

(3)    kad je riječ o pitanju povezanom s političkim odlukama, održavaju se redoviti kontakti s predstavnicima Agencije te oni prisustvuju sjednicama odbora ITRE;

(4)    u pogledu pitanja povezanog s rezultatima, održavaju se redoviti kontakti s predstavnicima Agencije te oni prisustvuju sjednicama odbora ITRE; osim toga, ta se pitanja razmatraju u okviru revizije novih uredbi (trenutačno u tijeku);

(5)    kad je riječ o pitanju povezanom sa složenošću, ta se pitanja razmatraju u okviru revizije novih uredbi (trenutačno u tijeku).

Odbor TRAN dostavio je tri odvojena odgovora za tri agencije za koje je nadležan:

(1)

  – Uredba o osnivanju EMSA-e revidirana je 2016.; posjeti Agenciji provedeni su 2015. i 2018.; posljednjih godina održavane su redovite razmjene gledišta s izvršnim direktorom, pri čemu se raspravljalo i o godišnjim programima rada;

-    u pogledu ERA-e: uloga Agencije proširena je donošenjem 4. željezničkog paketa; također su uvedeni upravni i izvršni odbor. odbor ITRE daje mišljenje o razrješnici; godine 2018. obavljen je posjet Agenciji; održavaju se ad hoc savjetovanja s pojedinačnim izvjestiteljima/osobljem o proizvodima stručnog znanja Agencije; godine 2015. održana je razmjena gledišta s izvršnim direktorom ERA-e;

-    u pogledu EASA-e: Uredba o osnivanju iz 2002. revidirana je 2018., pri čemu je u potpunosti preispitana struktura prethodnih uredbi utemeljenih na ovlastima (delegirani i provedbeni akti) i dodanim nadležnostima; nema stalnog izvjestitelja; posjeti Agenciji provedeni su 2015. i 2018.; održavaju se ad hoc savjetovanja s pojedinačnim izvjestiteljima/osobljem o proizvodima stručnog znanja Agencije; održane su razmjene gledišta s izvršnim direktorom EASA-e 2015. i 2016. o posebnim pitanjima zrakoplovne sigurnosti;

(2)

  – u pogledu EMSA-e: u kontekstu višegodišnjeg programiranja Vijeće i Parlament donijeli su 2014. Uredbu o višegodišnjem financiranju djelovanja Europske agencije za pomorsku sigurnost u području odziva na onečišćenje mora s brodova te naftnih i plinskih postrojenja;

-    u pogledu ERA-e: odbor TRAN raspravlja o godišnjim programima rada tijekom razmjene gledišta s izvršnim direktorom; izvršni direktor istaknuo je problem nedostatnog financiranja u kontekstu povezivanja financijskih i ljudskih resursa;

-    u pogledu EASA-e: u novoj Uredbi o EASA-i postoji posebna odredba o sporazumu o sjedištu.

Odbor AGRI dostavio je sljedeći odgovor:

(1)    Provedbena odluka Komisije u okviru Uredbe o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, koja je donesena 2014., dovela je do proširenja nadležnosti Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu (CHAFEA); odbor AGRI sastavio je mišljenje u postupku donošenja Uredbe o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu, u pogledu aktivnosti koje provodi EFSA (obavješćivanje o riziku, transparentnost studija), kao i u pogledu upravljačkih struktura, no mišljenje je odbačeno u odboru; odbor AGRI redovito izglasava proračunske amandmane kako bi se smanjenje sredstava koje Vijeće predlaže u pogledu proračuna agencija u nadležnosti odbora AGRI (npr. EFSA, CHAFEA) vratilo na razine iz nacrta proračuna; odbor AGRI zatražio je od EFSA-e dva znanstvena mišljenja o zdravlju i dobrobiti kunića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa u Europi (u tijeku); kad je riječ o razmjenama gledišta u odboru, održano je izlaganje predsjednika Ureda Zajednice za biljne sorte o radu Agencije 2016., izlaganje predstavnika EFSA-e na saslušanju na temu „Kloniranje životinja u svrhu proizvodnje” 2015. (zajedničko saslušanje s odborom ENVI, stručnjaka je predložio ENVI) te izlaganja EFSA-e i ECHA-e na saslušanju o „Dokumentima o Monsantu i glifosatu” 2017. (zajedničko saslušanje s odborom ENVI, stručnjaka je predložio odbor ENVI);

Odbor CULT naveo je sljedeće:

(1)   odbor CULT daje mišljenje u okviru godišnjeg proračunskog postupka i postupka davanja razrješnice za CdT; u odboru održava razmjene informacija i razmjene gledišta s CdT-om o njegovim aktivnostima;

(2)   u mišljenjima odbora CULT u vezi s razrješnicom u obzir se uzimaju interne revizije koje provodi Komisija, a u određenoj mjeri i evaluacije;

odbor CULT spomenuo je i aktivnosti koje provodi u vezi s EACEA-om (izvršna agencija) te u tom kontekstu navodi da održava razmjene o godišnjim programima rada s relevantnim glavnim upravama Komisije i da je 2016. posjetio EACEA-u radi predstavljanja aktivnosti u pogledu provedbe programa Kreativna Europa. Izvjestitelj za program Kreativna Europa održao je sastanke s EACEA-om o pokazateljima uspješnosti; također je u okviru izvješća o provedbi programa Kreativna Europa uputio preporuke EACEA-i o transparentosti i odnosima s dionicima; u pogledu pitanja u vezi s rezultatima, odbor navodi da je rad EACEA-e u provedbi programa Kreativna Europa u određenoj mjeri ocijenjen u izvješću o provedbi te da su izdane neke preporuke.

Odbor FEMM priopćio je sljedeće:

(1)   odbor FEMM sudjeluje u godišnjem proračunskom postupku i postupku davanja razrješnice; imenuje dva člana i dva zamjenika članova u Forumu stručnjaka EIGE-a; organizira razmjene gledišta o programima rada; posjetio je Agenciju 2015. i 2018. godine; koristi stručno znanje Agencije, traži sažetke ili mišljenja i održava razmjene gledišta u odboru;

(2)   s odborom se savjetuje o višegodišnjim programima rada, a održavaju se i predstavljanja godišnjih programa rada;

(3)   kad je riječ o pitanju (5) o složenosti, odbor FEMM navodi da je za njega važno razlikovati nadležnosti EIGE-a u odnosu na nadležnosti FRA-e. FEMM smatra da je važno da Agencija ostane posvećena isključivo pravima žena i rodnoj ravnopravnosti.

Glavni zaključci

•  Iako ne postoji opća definicija agencija EU-a ni jasno navođenje njihovih nadležnosti ili zadaća, u institucionalnim okvirima agencije se mogu smatrati posrednicima između Komisije i država članica. One pružaju odgovor na potrebu za većom ujednačenošću provedbe politika EU-a u državama članicama tako što pružaju model izravnije administracije na razini EU-a, što dovodi do pluralizacije izvršne vlasti EU-a(26).

•  Činjenica da ne postoji pravna osnova za osnivanje agencija ni opća definicija ili opis agencija i njihovih nadležnosti i zadaća, ni u članku 12. UEU-a ni u sustavu delegacije iz članaka 290. i 291. UFEU-a, možda je posljedica nedostatka jedinstvenog stajališta u pogledu izvršne vlasti EU-a ili pak različitih funkcija koje su agencije morale izvršavati. Bez obzira na to, agencije ne funkcioniraju u pravnom vakuumu. Namjerno ih je osnovao zakonodavac EU-a u skladu načelom dodjele ovlasti, na temelju različitih odredbi Ugovora. Ugovorom iz Lisabona službeno je priznata agencifikacija izvršne vlasti EU-a tako što su agencije EU-a službeno uvrštene u Ugovore(27). Delegiranje ovlasti agencijama nije neograničeno, ono mora biti u skladu s pravnim jamstvima koja su utvrđena Ugovorima, poštovati institucijsku ravnotežu i štititi interese pojedinca u EU-u. Ipak, moglo bi se razmisliti o boljoj podjeli i kategorizaciji različitih vrsta agencija i njihovim mehanizmima odgovornosti. Nadalje, ako i kada dođe do izmjene Ugovora, moglo bi se razmisliti o načinu na koji bi se agencije još čvršće bazirale na Ugovorima (npr. u vezi s člankom 13. UEU-a i člancima 290. i 291. UFEU-a).

•  Mehanizmi za jamčenje odgovornosti agencija mogu se pronaći u Ugovorima (npr. transparentnost, sudsko preispitivanje), u uredbama o osnivanju, u sudskoj praksi Suda (posebno doktrina utvrđena predmetom Meroni) te u Zajedničkoj izjavi i Zajedničkom pristupu. Donošenje njihovih proračuna u većini slučajeva ovisi o odobrenju proračunskog tijela i agencije obično podliježu postupku davanja razrješnice koju daje Europski parlament (uz iznimku agencija koje se u cijelosti samofinanciraju). Taj skup pravila i propisa, iako možda nedovoljno potpun, poslužio je Europskom parlamentu kao okvir za izvršavanje njegove zadaće nadzora. Parlamentarni odbori aktivno provode svoje nadzorne zadaće unatoč tome što postoji više različitih odredbi. Dok specijalizirani odbori nadziru agencije koje djeluju u njihovoj nadležnosti, odbori BUDG i CONT nadziru sve agencije te su stekli iskustvo i opći dojam o agencijama kroz svoj rad u međuinstitucijskoj radnoj skupini. Oni su predvodnici u pozivanju agencija na polaganje računa o njihovim raznim aktivnostima i upravljačkim strukturama. U budućnosti bi se moglo razmisliti o održavanju godišnje rasprave u Europskom parlamentu o funkcioniranju upravljanja agencijama.

•  Zajednička izjava i Zajednički pristup iz 2012. pružaju neobvezujući okvir za agencije, no provedba tog okvira nije ujednačena. Jednim je dijelom razlog tome niz različitih zadaća i funkcija koje obavljaju te agencije, zbog čega je teško primijeniti jedinstveni model. Međutim, mogli bi se uložiti veći napori u pojednostavljenje određenih odredbi uredbi o osnivanju, uzimajući u obzir različite vrste agencija koje trenutačno postoje i grupirajući ih po njihovoj vrsti i zadacima. U tom bi kontekstu mogla biti korisna detaljna ocjena provedbe Zajedničkog pristupa u svim aspektima, uz detaljne analitičke dokumente, poput onih sastavljenih 2010.

•  U agencijama je zaposleno više od 9000 osoba. Mreža agencija EU-a, sa svojim podmrežama, radnim skupinama i tematskom suradnjom u klasterima, predstavlja forum za koordinaciju, razmjenu informacija, dogovor o zajedničkim stajalištima o pitanjima od zajedničkog interesa, izbjegavanje udvostručavanja, promicanje dobrog upravljanja, poticanje dijeljenja službi i približavanje agencija građanima EU-a.

•  Agencije moraju raspolagati s dovoljno financijskih sredstava za obavljanje svojih sve većih zadaća i biti sposobne privući potrebno kvalificirano osoblje u svakoj zemlji domaćinu u kojoj se nalaze.

(1)

poveznica na studiju

(2)

https://europa.eu/european-union/about-eu/agencies_hr

(3)

Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER), Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT), Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Ured Zajednice za biljne sorte (CPVO), Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA), Europski potporni ured za azil (EASO), Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za kemikalije (ECHA), Europska agencija za okoliš (EEA), Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europski institut za ravnopravnost spolova(EIGE), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Europska agencija za lijekove (EMA), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), Agencija Europske unije za željeznice (ERA), Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europska zaklada za osposobljavanje (ETF), Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (EUROFUND), Eurojust, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), Agencija za europski GNSS (GSA) i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB).

Valja uzeti u obzir da je EASO naveden na karti, ali nije uvršten na popis na ovoj stranici.

(4)

COM (2018) 131 final.

(5)

mreža agencija EU-a obuhvaća 37 decentraliziranih agencija i osam zajedničkih poduzeća smještanih u 23 države članice

(6)

stranice 15. i 16. studije i Prilog 1. toj studiji, uz promijenjeni redoslijed; neke agencije obavljaju zadaće iz više kategorija.

(7)

Prilog 1. studiji

(8)

Npr. agenciji GSA, koja se smatra decentraliziranom agencijom, prethodilo je Zajedničko poduzeće GALILEO, koje su u svibnju 2002. osnovale Europska zajednica i Europska svemirska agencija radi upravljanja razvojnom fazom programa GALILEO te se može činiti da dio proračunskih i povezanih zadaća agencije GSA zapravo spadaju u ovlasti izvršne agencije. Odbor ITRE napomenuo je da postoji novi prijedlog za osnivanje Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja te mreže nacionalnih koordinacijskih centara, koji je najavljen u govoru o stanju Unije 2018., a koji se ne uklapa jasno u postojeću strukturu decentraliziranih agencija, izvršnih agencija i zajedničkih poduzeća, ali sadrži elemente svih triju. Agencija BEREC još je jedan primjer agencije s dvojnom strukturom. CEPOL dio proračuna koji se odnosi na zadaće opisane u njegovu mandatu prima s pomoću sudjelovanja u pozivima na podnošenje prijedloga u sklopu operativnog dijela proračuna Unije.

(9)

Vidi Prilog 2. studiji. Osim članka 352. UFEU-a, često se koristi i članak 114. UFEU-a.

(10)

Predmet C-270/12, UK protiv Vijeća i Europskog parlamenta, SL C 273, 8.9.2012., str. 3 – 3.

(11)

Vidi presudu Suda Europske unije – Priopćenje za tisak br. 7/14 Luxembourg, 22. siječnja 2014.

Presuda u predmetu C-270/124 Ujedinjena Kraljevina protiv Parlamenta i Vijeća

(12)

https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf.

(13)

COM(2005) 59

(14)

https://europa.eu/european-union/about-eu/agencies/overhaul_hr

(15)

Poglavlje 12. studije.

(16)

COM(2017)0735 i COM(2017)734.

(17)

Vidi Izjavu Europskog parlamenta priloženu njegovoj Zakonodavnoj rezoluciji od 25. listopada 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 s obzirom na mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove (P8_TA(2018)0427).

(18)

Poglavlje 11., od stranice 41. nadalje, Prilog 5.

(19)

U Zajedničkom pristupu (članak 10.) predviđeno je da, uz jednog predstavnika svake od država članica i dva predstavnika Komisije, po potrebi mogu postojati dodatni članovi koje imenuju Europski parlament i predstavnici dionika.

(20)

Zajedničkim pristupom nije predviđena uloga Europskog parlamenta u tom području. Međutim, Okvirnim sporazumom između Parlamenta i Komisije predviđa se da bi kandidati za tu funkciju trebali prisustvovati saslušanjima parlamentarnog odbora.

(21)

Zajedničkim pristupom predviđeno je savjetovanje s Parlamentom u vezi s višegodišnjim programima rada i obavješćivanje Parlamenta o godišnjem programu rada.

(22)

U Zajedničkom pristupu (članak 58.) predviđeno je da bi se za agencije koje se u cijelosti samofinanciraju, iako ne podliježu razrješnici u smislu UFEU-a, trebala istražiti rješenja u tom kontekstu, npr. podnošenjem godišnjeg izvješća Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji i uzimanjem u obzir njihovih preporuka.

(23)

npr. Odbor za napredne terapije, Odbor za procjenu rizika u području farmakovigilancije, Odbor za pedijatrijske lijekove

(24)

o boreliozi od 1. veljače 2018. i o ziki od 25. travnja 2017.

(25)

EFSA je sudjelovala na javnom saslušanju o glifosatu održanom 11. i 12. listopada 2017.; dana 11. listopada 2017. održana je razmjena gledišta s EFSA-om o procjeni rizika genetski modificiranih organizama za okoliš, a 4. svibnja 2017. o biljnom ulju;

(26)

Vidi Poglavlje 2. studije.

(27)

Vidi Poglavlja 5., 7. i 8. studije.


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi pravnih odredbi i zajedničke izjave kojom se jamči parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir odredbe Ugovora povezane s agencijama, posebno članke 5. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 15., 16., 71., 123., 124., 127., 130., 228., 263., 265., 267., 277., 282., 287., 290., 291., 298. i 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 41., 42., 43., 51. i 52.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama i Zajednički pristup koji joj je priložen,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0055/2019),

A.  budući da agencije imaju ključnu ulogu u provedbi politika EU-a na europskoj i nacionalnoj razini i obavljaju širok raspon zadaća kako bi pridonijele provedbi politika EU-a, kao što su stvaranje mreža ili podupiranje suradnje između EU-a i nacionalnih tijela; budući da dobra suradnja između agencija EU-a i država članica pomaže u postizanju veće učinkovitosti i djelotvornosti rada agencija; budući da su agencije također uspostavile međusobnu suradnju preko mreže agencija EU-a;

B.  budući da je koordinacija i suradnja između različitih agencija i parlamentarnih odbora u načelu bila dobra; budući da je Europol jedina agencija koju Parlament nadzire zajedno s nacionalnim parlamentima putem zajedničke skupine za parlamentarni nadzor;

C.  budući da su se agencije osnivale i razvijale s vremenom, ovisno o pojedinačnom slučaju; budući da je Ugovorom iz Lisabona službeno priznata agencifikacija izvršne vlasti EU-a tako što su agencije EU-a službeno uvrštene u Ugovore;

D.  budući da su agencije prvenstveno odgovorne Parlamentu i Vijeću, koji moraju osigurati da postoje odgovarajući mehanizmi nadzora u zakonodavnim aktima kojima se uređuju te agencije te da se ti mehanizmi pravilno provode; budući da agencifikacija izvršne vlasti EU-a ne bi trebala oslabiti kontrolu Parlamenta nad izvršnom vlašću EU-a predviđenu člankom 14. UEU-a;

E.  budući da u Ugovorima ne postoji definicija decentraliziranih agencija ni opći opis ovlasti koje se mogu dodijeliti agencijama;

F.  budući da određeni broj agencija ima pravnu osnovu u skladu s člankom 352. UFEU-a, a druge su osnovane na posebnoj sektorskoj pravnoj osnovi;

G.  budući da su Zajednička izjava i Zajednički pristup iz 2012. rezultat rada međuinstitucijske radne skupine o regulatornim agencijama koju su osnovali Komisija, Europski parlament i Vijeće radi ocjenjivanja dosljednosti, djelotvornosti, odgovornosti i transparentnosti agencija nakon što prijedlog Komisije iz 2005. o donošenju međuinstitucijskog sporazuma o regulatornim agencijama nije prikupio dostatnu potporu u Vijeću i Parlamentu;

H.  budući da Zajednički pristup sadržava odredbe o strukturi agencija i upravljanju njima, kao i o njihovu djelovanju, programiranju aktivnosti, financiranju, upravljanju proračunskim resursima, proračunskim postupcima, odgovornosti, kontrolama i transparentnosti, čime se doprinosi jamčenju parlamentarnog nadzora nad decentraliziranim agencijama;

I.  budući da su se agencije, unatoč općenito pozitivnoj ocjeni, povremeno susretale s nepovjerenjem u svoja znanstvena i tehnička mišljenja;

Glavne napomene

1.  napominje da se mehanizmi za jamčenje odgovornosti agencija mogu pronaći u Ugovorima, uredbama o osnivanju agencija, sudskoj praksi Suda Europske unije te u Zajedničkoj izjavi i Zajedničkom pristupu; naglašava da je Parlamentu dodijeljena ovlast nadzora nad decentraliziranim agencijama koja, međutim, nije točno navedena u Ugovorima; u tom pogledu napominje neobvezujuću prirodu zajedničke izjave i zajedničkog pristupa; međutim, žali što se institucije još nisu dogovorile oko obvezujućeg regulatornog okvira;

2.  ističe da Parlament nadzire agencije na različite načine:

-  kao jedna grana proračunskog tijela u donošenju odluka o doprinosima iz proračuna EU-a koji su namijenjeni za agencije;

-  kao nadležno tijelo za davanje razrješnice;

-  imenovanjem članova upravnog odbora agencija;

-  postupkom imenovanja (ili razrješenja) izvršnog direktora;

-  savjetovanjem o programima rada;

-  predstavljanjem godišnjih izvješća;

-   na druge načine (posjeti izaslanstava, kontaktne skupine ili osobe, razmjene gledišta, saslušanja, brifinzi, pružanje stručnog znanja);

3.  napominje da se odredbe o osnivačkim uredbama u različitoj mjeri razlikuju od mehanizama za odgovornost i parlamentarni nadzor iz Zajedničkog pristupa, do čega možda dolazi zbog vrlo različitih zadaća i funkcija koje agencije obavljaju;

4.  primjećuje da parlamentarni odbori aktivno provode svoje nadzorne zadaće unatoč tome što u osnivačkim uredbama postoji više različitih odredbi;

5.  prima na znanje provedbu Zajedničke izjave te zajedničkog pristupa i priloženog plana djelovanja od strane agencija Unije; osobito ističe preporuke međuinstitucijske radne skupine o decentraliziranim agencijama koje je Konferencija predsjednika podržala 18. siječnja 2018.; napominje da je rad međuinstitucijske radne skupine zaključen sastankom u sklopu daljnjeg postupanja održanim 12. srpnja 2018.;

Preporuke

6.  smatra da bi se mogli uložiti veći napori u pojednostavljenje određenih odredbi uredbi o osnivanju agencija povezanih s njihovim mehanizmima za upravljanje i odgovornost, uzimajući u obzir različite vrste agencija koje trenutačno postoje i definirajući opća načela kojima se uređuje odnos između institucija EU-a i agencija; ističe da bi se ta pitanja trebala uzeti u obzir i u procjenama učinka kad god se predloži osnivanje agencije; ističe da da agencije moraju imati određeni stupanj organizacijske fleksibilnosti kako bi se bolje mogle prilagoditi predviđenim zadaćama i potrebama koje proizlaze iz izvršavanja njihovih dužnosti; pozdravlja klastersko i međuklastersko povezivanje unutarnje organizacije agencija u sličnim domenama;

7.  stoga poziva na temeljitu procjenu provedbe zajedničkog pristupa u svim njegovim aspektima, uz izradu detaljnih analitičkih dokumenata sličnih onima iz 2010., s naglaskom na aspektima povezanima s upravljanjem, pri čemu se posebno preispituje usklađenost odredbi s ovlastima za suodlučivanje i nadzor Parlamenta, uzimajući pritom u obzir potrebu da se omogući fleksibilnost u pogledu raznolikosti decentraliziranih agencija;

8.  izražava žaljenje zbog toga što Parlament, kao glavni jamac poštovanja načela demokracije u EU-u, nije bio u potpunosti uključen u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo; u tom pogledu podsjeća na svoj zahtjev da se čim prije revidiraju zajednička izjava i zajednički pristup iz 2012., podsjeća i na obvezu Vijeća da se uključi u njihovu reviziju te poziva Komisiju da do travnja 2019. provede dubinsku analizu zajedničke izjave i zajedničkog pristupa u pogledu lokacije decentraliziranih agencija;

9.  ističe da lokacija sjedišta agencija ne bi smjela utjecati na izvršavanje njihovih ovlasti i zadaća, njihovu upravljačku strukturu, funkcioniranje glavne organizacije ili glavno financiranje njihovih aktivnosti;

10.  očekuje da će se u budućim odlukama o lokaciji ili promjeni lokacije agencija u potpunosti poštovati ovlasti Parlamenta i Vijeća kao suzakonodavaca; smatra da bi Parlament trebao biti sustavno, ravnopravno i transparentno s Komisijom i Vijećem uključen kroz cijeli zakonodavni postupak u definiranje i ponderiranje kriterija za odabir lokacije sjedišta svih tijela i agencija Unije; ističe da su Parlament, Vijeće i Komisija u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. obvezali na lojalnu i transparentnu suradnju te da je u Sporazumu istaknuto načelo ravnopravnosti suzakonodavaca, kako je utvrđeno u Ugovorima; ističe vrijednost unaprijeđene razmjene informacija od početne faze budućih postupaka povezanih s lokacijom agencija budući da bi se takvom ranom razmjenom informacija trima institucijama olakšalo ostvarivanje njihovih prava i ovlasti;

11.  smatra da je odluka o lokaciji agencije izrazito važna te vjeruje da institucije EU-a, kako bi donijele najbolje moguće rješenje, trebaju razmotriti objektivne kriterije poput pristupačnosti, administrativnih sinergija i blizine dionicima;

12.  traži od Komisije da u, skladu s preporukama Međuinstitucijske radne skupine za resurse decentraliziranih agencija i na temelju konzistentnog pristupa, bez odgađanja izvrši evaluaciju agencija s više lokacija kako bi se utvrdila dodana vrijednost takvog rješenja, uzimajući pritom u obzir i troškove; traži da se na temelju rezultata te evaluacije poduzmu značajne mjere s ciljem smanjenja broja lokacija, ako i gdje je to moguće;

13.  predlaže da se na temelju revizije zajedničkog pristupa ponovno razmotri sastavljanje međuinstitucijskog sporazuma o agencijama i da se u taj sporazum uključe odredbe o petogodišnjoj reviziji načela kojima se uređuju osnivanje i funkcioniranje agencija uz korištenje stručnog znanja skupine uglednih osoba;

14.  smatra da bi se u tom međuinstitucijskom sporazumu trebale poštovati ovlasti Europskog parlamenta u postupcima suodlučivanja te bi se njime trebao obuhvatiti odnos između agencije i institucija države članice u kojoj se ona nalazi, kao i mjere transparentnosti, postupci za izbjegavanje sukoba interesa i jamčenje rodne ravnoteže među članovima upravnih i savjetodavnih tijela te provedba rodno osviještene politike u svim aktivnostima agencija;

15.  smatra da bi pri izradi takvog međuinstitucijskog sporazuma trebalo razmotriti nekoliko konkretnih prijedloga za jačanje demokratskog nadzora, poboljšati odgovornost agencija Unije i ojačati sustav izvješćivanja Parlamentu, kao što su:

– određivanje vremenskog roka u kojem agencije moraju odgovoriti na pitanja koja ima upućuje Europski parlament ili Vijeće;

– organiziranje razmjene osjetljivih i povjerljivih informacija te savjetovanje s parlamentarnim odborima, ako je to potrebno;

– razmatranje treba li ili ne odrediti broj članova odgovarajućih upravnih odbora koje imenuje Parlament;

– uzimanje u obzir dodane vrijednosti sudjelovanja predstavnika/promatrača Parlamenta na sastancima uprava nadzornih tijela i skupina dionika agencija;

– pojednostavnjenje sudjelovanja Parlamenta u godišnjim i višegodišnjim radnim programima agencija;

– pojednostavnjenje i usklađivanje obveze izvješćivanja budu, posebno u pogledu godišnjih izvješća o radu, izvješća o proračunskom i financijskom upravljanju i završnih financijskih izvještaja;

-  detaljno obavješćivanje Parlamenta o mjerama koje su poduzete kako bi se ispunile preporuke tijela nadležnog za davanje razrješnice („nastavna izvješća”) i Revizorskog suda;

16.  nadalje smatra da bi se uloga Parlamenta u nadzoru dimenzije upravljanja decentraliziranim agencijama mogla znatno poboljšati osnivanjem specijalizirane jedinice u Parlamentu kojoj je povjeren zadatak stalnog horizontalnog nadzora upravljanja tim agencijama, na temelju iskrene i uzajamne razmjene informacija, suradnje i vrijednosti; nadalje, predlaže jačanje suradnje sa zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor i reviziju pravila za službena putovanja u agencije kako bi se omogućio bolji redoviti kontakt između parlamentarnih odbora i agencija u njihovoj nadležnosti;

17.  predlaže da, u kontekstu petogodišnje revizije koja se nastavlja na i uz nadzorne aktivnosti koje provode odbori Parlamenta nad agencijama koje su u njihovoj nadležnosti, Odbor za ustavna pitanja organizira godišnju raspravu o funkcioniranju i upravljanju agencijama, nakon čega ni slijedila, ako se smatra prikladnim i/ili potrebnim, rasprava na plenarnoj sjednici kako bi se omogućio jači i strukturiraniji sustav aktivnosti agencija za nadzor nad agencijama u Parlamentu; osim toga, s obzirom na ulogu agencija kao posrednika između EU-a i država članica, predlaže se razdoblje savjetovanja s nacionalnim parlamentima ako žele sudjelovati u rješavanju tog pitanja;

18.  smatra da bi agencije Unije trebale primjenjivati pravila i načela dobrog upravljanja i bolje izrade zakonodavstva, uključujući otvorena javna savjetovanja o njihovim nacrtima prijedloga za sekundarne i tercijarne akte ako područje te agencije to dopušta; predlaže da agencije podliježu istim pravilima transparentnosti kao i Komisija, uključujući pravila i obveze u vezi s predstavnicima interesnih skupina;

19.  naglašava da bi se agencije Unije, uz vođenje računa o tome da se svi zadaci koji proizlaze iz regulatornog okvira provode u cijelosti i u zadanom roku, trebale strogo pridržavati svojih zadaća i djelovati u skladu s ovlastima koje su im povjerili Parlament i Vijeće; smatra da je transparentno postupanje agencija Unije pri izvršavanju njihovih ovlasti bezuvjetno potrebno;

20.  predlaže da agencije imaju mogućnost podnošenja neobvezujućih mišljenja o aktualnim predmetima u svojoj nadležnosti;

21.  nadalje smatra da bi se, ako dođe do izmjene Ugovora, trebalo razmisliti o načinu na koji bi dobile još čvršće utemeljenje u Ugovorima, posebno u odnosu na članke 13. i 14. UEU-a i članke 290. i 291. UFEU-a, uvođenjem jasne definicije različitih vrsta agencija, ovlasti koje se mogu dodijeliti i općih načela kojima se jamči njihov parlamentarni nadzor;

Proračunska pitanja

22.  napominje da financiranje iz naknada za agencije trenutačno iznosi oko 1 milijardu EUR godišnje, čime se može ublažiti pritisak na proračun EU-a i što može biti učinkovit način za financiranje aktivnosti agencija u slučajevima kada je to u skladu s poslovnim modelom; međutim, izražava zabrinutost zbog mogućeg sukoba interesa do kojih bi potencijalno moglo doći ako se agencije budu morale oslanjati na članarine kao svoj glavni izvor prihoda; ustraje u tome da moraju postojati zaštitne mjere kako bi se izbjegla bilo koja vrsta sukoba interesa;

23.  nadalje, ističe da je u sljedećem VFO-u potrebno uzeti u obzir nove prioritete u pogledu klime, održivosti i zaštite okoliša te zadaće dodijeljene određenim agencijama za provedbu ovog VFO-a.

24.  napominje da se, iako postoje sličnosti među decentraliziranim agencijama u pogledu upravljanja proračunom, pokazalo da je jedinstveni pristup štetan za učinkovito i djelotvorno upravljanje određenim agencijama; smatra da su cilj smanjenja broja zaposlenih od 5 % i preraspodjela zaposlenih među agencijama jednokratni postupci; ponovo ističe svoju namjeru da se u budućnosti suprotstavi svim oblicima takvog pristupa;

25.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju poteškoće u privlačenju kvalitetne radne snage zbog uvjeta zapošljavanja; vjeruje da tijela Unije, kako mogla učinkovito i uspješno ispunjavati svoje dužnosti, moraju biti u mogućnosti privući kvalificiranu radnu snagu; stoga poziva na konkretne mjere za ispunjavanje tih ciljeva;

26.  napominje da je pojačana suradnja među agencijama u pogledu dijeljenja službi dovela do ušteda, primjerice ušteda ostvarenog uspostavom zajedničkog portala za javnu nabavu; potiče daljnje istraživanje potencijala za dijeljenje službi, bilo među agencijama bilo između Komisije i agencija, kako bi se stvorile nove sinergije i optimirale one koje već postoje; smatra da bi se, u slučajevima u kojima je to moguće, dodatna proračunska učinkovitost mogla ostvariti kroz blisku suradnju službi za administrativnu potporu i usluge upravljanja objektima tijela i agencija Unije koji se nalaze u neposrednoj blizini;

27.  napominje da bi proračun agencija trebalo donijeti u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti, pri čemu se uzimaju u obzir ciljevi agencija i očekivani rezultati zadaća; poziva na tematski pristup izradi proračuna za decentralizirane agencije, kako bi se bolje odredili prioriteti agencija, poboljšala suradnja i izbjegla preklapanja, posebno u agencijama koje djeluju u istom području politike;

28.  sa zabrinutošću primjećuje da određeni broj administrativnih zahtjeva predstavlja nerazmjerno opterećenje za agencije koje nisu dosegle određenu veličinu; očekuje od Komisije i Vijeća da se pobrinu za to da primjenjivi administrativni zahtjevi budu razmjerni financijskim i ljudskim resursima svih agencija;

29.  podsjeća na to da zakonodavni postupak rezultira izmjenama originalnog prijedloga Komisije; sa zabrinutošću napominje da ažurirani financijski izvještaji općenito postaju dostupni tek na kraju zakonodavnog postupka, ako i tada; podsjeća na to da Parlament i Vijeće imaju dvostruku ulogu: zakonodavnog i proračunskog tijela;

30.  pozdravlja revidirani nacrt Okvirne financijske uredbe za decentralizirane agencije koji je podnijela Europska komisija, a osobito njezine planove iznesene u tom nacrtu za jačanje upravljanja tim agencijama;

31.  drži, međutim, da još uvijek postoji niz neriješenih pitanja i potiče Komisiju da bez odgode podnese evaluaciju agencija koje djeluju na više lokacija, kako je preporučila međuinstitucijska radna skupina, kao i prijedloge o mogućim spajanjima, zatvaranjima i/ili prijenosu zadaća na Komisiju, na temelju pažljive detaljne analize i primjenjujući jasne i transparentne kriterije, kao što je bilo predviđeno u opisu posla radne skupine, ali nikada nije bilo propisno razmatrano zbog toga što Komisija nije podnijela prijedloge u tom smislu;

32.  napominje da revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave i financira ih”; ponavlja da je revizija koju provode revizori iz privatnog sektora znatno povećala administrativno opterećenje agencija te da je, zbog vremena utrošenog na postupak javne nabave i administraciju ugovora o reviziji, došlo do dodatnih troškova, čime su dodatno opterećeni sve oskudniji resursi agencija; naglašava da je od presudne važnosti to pitanje riješiti u skladu sa zajedničkim pristupom, u kontekstu revizije Okvirne financijske uredbe; poziva sve strane koje su uključene u tu reviziju da hitno razjasne to pitanje kako bi se znatno smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje;

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Europskom revizorskom sudu i decentraliziranim agencijama EU-a.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (11.12.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o provedbi pravnih odredaba i Zajedničke izjave kojima se osigurava parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jens Geier

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da financiranje agencija iz naknada trenutačno iznosi ukupno otprilike 1 milijardu EUR godišnje, čime se znatno ublažava pritisak na proračun Unije; smatra da je financiranje iz naknada učinkovit način financiranja aktivnosti agencija, u onim slučajevima u kojima poslovni model to dozvoljava; napominje, ipak, da moraju postojati zaštitne mjere kako bi se izbjegla bilo koja vrsta sukoba interesa;

2.  napominje da se, iako postoje sličnosti među decentraliziranim agencijama u pogledu upravljanja proračunom, pokazalo da je jedinstveni pristup štetan za učinkovito i djelotvorno upravljanje određenim agencijama; smatra da su cilj smanjenja broja zaposlenih od 5 % i preraspodjela zaposlenih među agencijama jednokratni postupci; ponovo ističe svoju namjeru da se u budućnosti suprotstavi svim oblicima takvog pristupa;

3.   smatra da je odluka o lokaciji agencije izrazito važna te vjeruje da institucije EU-a, kako bi donijele najbolje moguće rješenje, trebaju razmotriti objektivne kriterije poput pristupačnosti, administrativnih sinergija i blizine dionicima; očekuje da će se u budućim odlukama o lokacijama agencija potpuno poštovati ovlasti Parlamenta i Vijeća kao suzakonodavaca Unije;

4.  traži od Komisije da u, skladu s preporukama Međuinstitucijske radne skupine za resurse decentraliziranih agencija i na temelju konzistentnog pristupa, bez odgađanja izvrši evaluaciju agencija s više lokacija kako bi se utvrdila dodana vrijednost takvog rješenja, uzimajući pritom u obzir i troškove; traži da se na temelju rezultata te evaluacije poduzmu značajne mjere s ciljem smanjenja broja lokacija, ako i gdje je to moguće;

5.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju poteškoće u privlačenju kvalitetne radne snage zbog nepovoljnih uvjeta zapošljavanja i ograničenja koja uzrokuje koeficijent plaće; vjeruje da tijela Unije, kako mogla učinkovito i uspješno ispunjavati svoje dužnosti, moraju biti u mogućnosti privući kvalificiranu radnu snagu; stoga poziva na konkretne mjere za ispravljanje koeficijenata plaća kako bi se bolje odrazili stvarni troškovi;

6.  napominje da je pojačana suradnja među agencijama u pogledu dijeljenja službi dovela do ušteda, primjerice ušteda ostvarenog uspostavom zajedničkog portala za javnu nabavu; potiče daljnje istraživanje potencijala za dijeljenje službi, bilo među agencijama bilo između Komisije i agencija, kako bi se stvorile nove sinergije i optimirale one koje već postoje; smatra da bi se, u slučajevima u kojima je to moguće, dodatna proračunska učinkovitost mogla ostvariti kroz blisku suradnju službi za administrativnu potporu i usluge upravljanja objektima tijela i agencija Unije koji se nalaze u neposrednoj blizini;

7.  smatra da se demokratski nadzor može osnažiti time što će se osigurati da predstavnici koje je imenovao Parlament sudjeluju na sastancima upravnih odbora; smatra da bi važan čimbenik u tom postupku odlučivanja trebalo biti osiguravanje najbolje vrijednosti za novac za europske građane, a njih predstavlja Parlament; napominje da su u više navrata institucije Unije odlučile ne iskoristiti tu mogućnost predviđenu Zajedničkim pristupom;

8.  napominje da bi proračun agencija trebalo donositi u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti, pri čemu se uzimaju u obzir ciljevi agencija i očekivani rezultati njihovih zadaća; poziva na tematski pristup izradi proračuna za decentralizirane agencije, kako bi se bolje odredili prioriteti agencija, poboljšala suradnja i izbjegla preklapanja, posebno u agencijama koje djeluju u istom području politike;

9.  sa zabrinutošću primjećuje da određeni broj administrativnih zahtjeva predstavlja nerazmjerno opterećenje za agencije koje nisu dosegle određenu veličinu; očekuje od Komisije i Vijeća da se pobrinu za to da primjenjivi administrativni zahtjevi budu razmjerni financijskim i ljudskim resursima svih agencija;

10.  podsjeća na to da zakonodavni postupak rezultira izmjenama originalnog prijedloga Komisije; sa zabrinutošću napominje da ažurirani financijski izvještaji općenito postaju dostupni tek na kraju zakonodavnog postupka, ako i tada; podsjeća na to da Parlament i Vijeće imaju dvostruku ulogu: zakonodavnog i proračunskog tijela.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Richard Ashworth, Lefteris Christoforou, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, John Howarth, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Pina Picierno, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Jordi Solé, Patricija Šulin, Indrek Tarand, Monika Vana, Daniele Viotti, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Karine Gloanec Maurin, Marco Valli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Clara Eugenia Aguilera García, Claudia Schmidt

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

ALDE

Jean Arthuis

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Liadh Ní Riada

PPE

Richard Ashworth, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Patricija Šulin

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Karine Gloanec Maurin, John Howarth, Pina Picierno, Manuel dos Santos, Daniele Viotti

VERTS/ALE

Jordi Solé, Indrek Tarand, Monika Vana

1

-

ENF

André Elissen

2

0

EFDD

Marco Valli

ENF

Marco Zanni

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (8.1.2019)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o provedbi pravnih odredaba i Zajedničke izjave kojima se osigurava parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Izvjestitelj: Dennis de Jong

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje provedbu Zajedničke izjave te zajedničkog pristupa i priloženog plana djelovanja od strane agencija Unije; osobito ističe preporuke međuinstitucijske radne skupine o decentraliziranim agencijama koje je Konferencija predsjednika podržala 18. siječnja 2018.; napominje da je rad međuinstitucijske radne skupine zaključen sastankom u sklopu daljnjeg postupanja održanim 12. srpnja 2018.;

2.  pozdravlja revidirani nacrt Okvirne financijske uredbe za decentralizirane agencije koji je podnijela Europska komisija, a osobito njezine planove iznesene u tom nacrtu za jačanje upravljanja tim agencijama;

3.  drži, međutim, da još uvijek postoji niz neriješenih pitanja i potiče Komisiju da bez odgode podnese evaluaciju agencija koje djeluju na više lokacija, kako je preporučila međuinstitucijska radna skupina, kao i prijedloge o mogućim spajanjima, zatvaranjima i/ili prijenosu zadaća na Komisiju, na temelju pažljive detaljne analize i primjenjujući jasne i transparentne kriterije, kao što je bilo predviđeno u opisu posla radne skupine, ali nikada nije bilo propisno razmatrano zbog toga što Komisija nije podnijela prijedloge u tom smislu;

4.  podsjeća na pisma koja je njezin predsjednik 28. ožujka 2018. poslao predsjedniku Komisije i predsjedniku Vijeća u kojima izražava žaljenje, s obzirom na svoje ovlasti suzakonodavca, zbog toga što Parlament nije bio uključen u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove te poziva na revidiranje Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa u skladu s tim; poziva Komisiju da potrebne prijedloge pripremi na temelju detaljne analize provedbe Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa, kako je zatraženo u odgovoru Vijeća na prethodno spomenuto pismo;

5.  napominje da bi proračun agencija trebalo donijeti u skladu s načelom izrade proračuna zasnovane na uspješnosti, pri čemu se uzimaju u obzir ciljevi agencija i očekivani rezultati zadaća; poziva na tematski pristup izradi proračuna za decentralizirane agencije kako bi se bolje odredili prioriteti agencija, povećala suradnja i izbjegla preklapanja, posebno u agencijama koje djeluju u istom području politike;

6.  izražava zabrinutost zbog sukoba interesa do kojih bi potencijalno moglo doći ako se agencije budu morale oslanjati na članarine kao svoj glavni izvor prihoda; ponovno ističe da su i same agencije svjesne tog reputacijskog rizika te da i one daju prednost stalnom i predvidljivom dotoku prihoda kroz proračun EU-a umjesto da se moraju oslanjati na naknade, koje su nepredvidive i čiji se iznos mijenja od godine do godine; potiče Komisiju da podnese prijedlog o naknadama koje bi se plaćale izravno Komisiji i zauzvrat agencijama pružala redovita sredstva iz proračuna EU-a;

7.  poziva na konkretne mjere za ispravljanje koeficijenata plaća kako bi se bolje odrazili stvarni troškovi;

8.  ponovno upućuje zahtjev da obveze izvješćivanja budu pojednostavnjene i usklađene, posebno u pogledu godišnjih izvješća o radu, izvješća o proračunskom i financijskom upravljanju i završnih financijskih izvještaja;

9.  poziva agencije da Parlament detaljno obavijeste o mjerama koje su poduzete kako bi se ispunile preporuke tijela nadležnog za davanje razrješnice („nastavna izvješća”) i Revizorskog suda;

10.  napominje da bi agencije, radi uspješnog rješavanja novih zadaća, stalnog nastojanja da povećavaju svoju učinkovitost, brzog i učinkovitog popunjavanja slobodnih radnih mjesta i povećavanja svoje sposobnosti da privuku stručnjake, trebale kontinuirano pratiti i ocjenjivati svoje razine broja zaposlenih i svoje potrebe u smislu dodatnih ljudskih i financijskih resursa i, prema potrebi, podnijeti relevantne zahtjeve kako bi bile u mogućnosti na odgovarajući način izvršavati svoje zadaće i dužnosti;

11.  napominje da revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave i financira ih”; ponavlja da je revizija koju provode revizori iz privatnog sektora znatno povećala administrativno opterećenje agencija te da je, zbog vremena utrošenog na postupak javne nabave i administraciju ugovora o reviziji, došlo do dodatnih troškova, čime su dodatno opterećeni sve oskudniji resursi agencija; naglašava da je od presudne važnosti to pitanje riješiti u skladu sa zajedničkim pristupom, u kontekstu revizije Okvirne financijske uredbe; poziva sve strane koje su uključene u tu reviziju da hitno razjasne to pitanje kako bi se znatno smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

7.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

8

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dennis de Jong, Ingeborg Gräßle, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Bart Staes

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Karin Kadenbach, Andrey Novakov

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pervenche Berès, John Howarth, Jude Kirton-Darling

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

8

+

GUE/NGL

Dennis de Jong

PPE

Ingeborg Gräßle

S&D

Pervenche Berès, John Howarth, Karin Kadenbach, Jude Kirton-Darling, Georgi Pirinski

VERTS/ALE

Bart Staes

0

-

 

 

2

0

PPE

Andrey Novakov, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (11.12.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

Provedba pravnih odredbi i zajedničke izjave kojom se jamči parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Peter Simon

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da bi se agencije Unije, uz vođenje računa o tome da se svi zadaci koji proizlaze iz regulatornog okvira provode u cijelosti i u zadanom roku, trebale strogo pridržavati svojih zadaća i djelovati u skladu s ovlastima koje su im povjerili Parlament i Vijeće; smatra da je transparentno postupanje agencija Unije pri izvršavanju njihovih ovlasti bezuvjetno potrebno;

2.  zahtijeva od agencija Unije da u cilju poboljšanja razine svoje odgovornosti na pitanja koja im uputi Europski parlament ili Vijeće odgovore najkasnije pet tjedana od njihova primitka; predlaže također da predsjednici agencija Unije na zahtjev održavaju povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednicima, potpredsjednicima i koordinatorima relevantnih odbora Europskog parlamenta;

3.  smatra da bi agencije Unije trebale nastojati redovito uključivati relevantne dionike i primjenjivati načela bolje regulative, uključujući provođenje otvorenih javnih savjetovanja o svojim nacrtima prijedloga za sekundarne i tercijarne pravne akte;

4.  smatra da bi nazočnost predstavnika Parlamenta na sastancima nadzornih odbora i skupina dionika agencija omogućila Parlamentu, državama članicama i Komisiji da bolje razumiju aktualna pitanja od zajedničkog interesa, baš kao što to omogućuje sudjelovanje na sastancima stručnih skupina Komisije;

5.  ističe da prerogativi Parlamenta trebaju biti uvijek poštovani; stoga smatra da bi Parlament trebao biti sustavno i ravnopravno s Komisijom i Vijećem uključen u definiranje i ocjenjivanje kriterija za odabir lokacije sjedišta svih tijela i agencija Unije; u tom pogledu podsjeća da se Vijeće obvezalo na sudjelovanje u reviziji Zajedničke izjave od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama kako bi se osiguralo zajedničko i angažirano sudjelovanje svih institucija EU-a; smatra da bi važan čimbenik u tom postupku odlučivanja trebalo biti osiguravanje najbolje vrijednosti za novac za europske građane, a njih predstavlja Parlament;

6.  poziva Komisiju da u svojoj detaljnoj analizi provedbe Zajedničke izjave i zajedničkog pristupa od 19. srpnja 2012., koju treba provesti do travnja 2019., ocijeni mjere koje valja revidirati i primijeniti kako bi se osigurao istinski nadzor Europskog parlamenta te da razmotri stupanj u kojem relevantne odredbe doista odražavaju stvarno stanje pravnog i institucionalnog okruženja decentraliziranih agencija, posebno u pogledu aspekata koji se odnose na strukturu i upravljanje te omogućuju li dovoljno fleksibilnosti s obzirom na raznolikost agencija;

7.  podsjeća na svoje prerogative kao suzakonodavca i inzistira da se u vezi s odlukama o mjestu sjedišta tijela i agencija u potpunosti poštuje redovni zakonodavni postupak;

8.  primjećuje da posljednjih godina raste broj agencija i sredstva koja im se dodjeljuju; poziva institucije EU-a da se zajednički jasno dogovore koja je uloga agencija;

9.  ističe da lokacija sjedišta agencija ne bi smjela utjecati na izvršavanje njihovih ovlasti i zadaća, njihovu upravljačku strukturu, funkcioniranje glavne organizacije ili glavno financiranje njihovih aktivnosti; naglašava, međutim, da bi sjedišta agencija trebala biti tako locirana da omoguće korištenje zajedničkih usluga od strane više agencija, naročito zajedničkih prostora, jer zajednička infrastruktura, administrativna podrška i usluge upravljanja objektima dovode do znatnih ušteda, čime se postiže veća proračunska učinkovitost.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.12.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Stefan Gehrold, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Barbara Kappel, Othmar Karas, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Gabriel Mato, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Ralph Packet, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Ashley Fox, Sophia in ‘t Veld, Ramón Jáuregui Atondo, Syed Kamall, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Romana Tomc, Lieve Wierinck, Roberts Zīle

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

48

+

ALDE

Sophia in 't Veld, Wolf Klinz, Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Ashley Fox, Syed Kamall, Bernd Lucke, Ralph Packet, Kay Swinburne, Roberts Zīle

EFDD

Bernard Monot, Marco Valli

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Matt Carthy, Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

PPE

Stefan Gehrold, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Theodor Dumitru Stolojan, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (22.1.2019)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o provedbi pravnih odredaba i Zajedničke izjave kojima se osigurava parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ivo Belet

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su Zajednička izjava i Zajednički pristup pravno neobvezujući i da su dogovoreni tako da se pritom nisu dovele u pitanje zakonodavne ovlasti institucija;

1.  smatra da predstavnici koje je imenovao Parlament imaju važnu ulogu na sastancima Upravnog odbora s obzirom na to da se njima jača legitimna uloga Parlamenta u demokratskom nadzoru zastupanjem građana Unije te jamči transparentnije upravljanje; smatra da u Zajedničkoj izjavi ne bi smjelo biti navedeno koliko članova Parlament može imenovati; smatra da bi Parlament također trebao imenovati predstavnike u Upravnom odboru EFSA-e;

2.  primjećuje da Zajednička izjava i Zajednički pristup nisu pravno obvezujući;

3.  izražava žaljenje zbog toga što Parlament, kao glavni jamac poštovanja načela demokracije u EU-u, nije bio u potpunosti uključen u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove, te zbog toga što to pitanje na kraju, unatoč važnosti odluke o sjedištu, riješeno ždrijebom; napominje da se odluke u vezi s lokacijom decentraliziranih agencija moraju donositi, uz puno poštovanje ovlasti Europskog parlamenta, u okviru redovnog zakonodavnog postupka na temelju kojeg su Parlament i Vijeće ravnopravni suzakonodavci; inzistira na tome da, u skladu s naporima Vijeća u tom pogledu(1), postupak koji je primijenjen za odabir nove lokacije Europske agencije za lijekove (EMA), ključne agencije u kojoj je bilo potrebno svesti poremećaje na najmanju moguću mjeru, bio je specifičan situaciji, nije predstavljao presedan te se ne smije ponovno koristiti;

4.  očekuje da će se u budućim odlukama o lokaciji ili promjeni lokacije agencija u potpunosti poštovati ovlasti Parlamenta i Vijeća kao suzakonodavaca; smatra da bi Parlament trebao biti sustavno, ravnopravno i transparentno s Komisijom i Vijećem uključen kroz cijeli zakonodavni postupak u definiranje i ponderiranje kriterija za odabir lokacije sjedišta svih tijela i agencija Unije; ističe da su Parlament, Vijeće i Komisija u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(2) obvezali na lojalnu i transparentnu suradnju te da je u Sporazumu istaknuto načelo ravnopravnosti obaju suzakonodavaca, kako je utvrđeno u Ugovorima; ističe vrijednost unaprijeđene razmjene informacija od početne faze budućih postupaka povezanih s lokacijom agencija te naglašava da bi se takvom ranom razmjenom informacija trima institucijama olakšalo ostvarivanje njihovih prava i ovlasti;

5.  poziva Komisiju da do travnja 2019. dostavi dubinsku analizu provedbe Zajedničke izjave i Zajedničkog pristupa, posebno kad je riječ o lokaciji decentraliziranih agencija i većoj transparentnosti u njihovu upravljanju, kako bi se pokrenula revizija tih tekstova nakon što na dužnost stupe zastupnici u sljedećem sazivu Parlamenta;

6.  napominje da Zajednička izjava može poslužiti kao koristan alat za jačanje i pojednostavnjenje mehanizama za rješavanje sukoba interesa, posebno za agencije koje se financiraju iz naknada; naglašava da bi se agencije Unije, uz to što vode računa o tome da se svi zadaci koji proizlaze iz regulatornog okvira provode u cijelosti i u zadanom roku, trebale strogo pridržavati svojih zadaća i da ne bi trebale prekoračivati ovlasti koje su im povjerili Parlament i Vijeće;

7.  naglašava da u slučaju odluka o proračunu i osoblju koje se odnose na decentralizirane agencije treba voditi računa o specifičnostima, dodatnim zadaćama i radnom opterećenju tih agencija te da se eventualna smanjenja proračuna i smanjivanje broja osoblja ne mogu primjenjivati na sve jednako; nadalje ističe da je potrebno uzeti u obzir nove prioritete u području klime, održivosti i zaštite okoliša u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i zadaće dodijeljene određenim agencijama za njegovu provedbu, kao i potrebe agencija koje prolaze kroz događaje i procese poput promjene lokacije koji im mogu poremetiti poslovanje;

8.  primjećuje da se u slučaju novih mjesta u Europskoj agenciji za lijekove i Europskom nadzornom tijelu za lijekove nije poštovalo načelo poželjnosti geografske rasprostranjenosti lokacija agencija ni davanje prednosti novim državama članicama kao domaćinima, kako je navedeno u Zajedničkoj izjavi;

9.  ističe da se u Zajedničkoj izjavi savjetuje da se, kada zakonodavno tijelo agencijama odluči dodijeliti dodatne zadaće u odnosu na početni prijedlog Komisije, ponovno određivanje prioriteta njihovih aktivnosti uvijek treba uvijek smatrati alternativom dodjeli dodatnih sredstava(3); smatra da bi se ponovno utvrđivanje prioriteta aktivnosti u nadležnosti Europske agencije za lijekove trebalo što je moguće više izbjegavati, s obzirom na činjenicu da je njezina temeljna zadaća zaštita javnog zdravlja u EU-u;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

22.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Margrete Auken, Pilar Ayuso, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Cristian-Silviu Buşoi, Christophe Hansen, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Tilly Metz, Bart Staes, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

50

+

ALDE

Catherine Bearder, Jan Huitema, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Frédérique Ries, Nils Torvalds

EFDD

Sylvie Goddyn

ENF

Jean-François Jalkh

GUE/NGL

Stefan Eck, Anja Hazekamp, Kateřina Konečná

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Christophe Hansen, Peter Liese, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Nikos Androulakis, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Olle Ludvigsson, Susanne Melior, Rory Palmer, Pavel Poc, Daciana Octavia Sârbu, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Margrete Auken, Bas Eickhout, Martin Häusling, Benedek Jávor, Tilly Metz, Bart Staes

4

-

ECR

Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

2

0

ECR

Mark Demesmaeker, John Procter

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Izjava Vijeća priložena zakonodavnoj rezoluciji uz donošenje Uredbe EU 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 s obzirom na mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove.

(2)

SL L 123, 12.5. 2016., str. 1.

(3)

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije o decentraliziranim agencijama, stavak 43.


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (24.1.2019)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o provedbi pravnih odredbi i zajedničke izjave kojom se jamči parlamentarni nadzor nad decentraliziranim agencijama

(2018/2114(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Grapini

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da su agencije EU-a osnovali suzakonodavci za specifične zadaće u okviru prava Unije, kao što su doprinos provedbi politika EU-a ili potpora suradnji između EU-a i nacionalnih vlada; stoga smatra da su agencije prvenstveno odgovorne Parlamentu i Vijeću, koji moraju osigurati da postoje odgovarajući mehanizmi nadzora u zakonodavnim aktima kojima se uređuju te agencije te da se ti mehanizmi pravilno provode; ističe da određena područja politike zahtijevaju blisku uključenost nacionalnih parlamenata u nadzor nad agencijama (npr. Zajednička skupina za parlamentarni nadzor nad Europolom);

2.  ističe da su mehanizmi za jamčenje odgovornosti agencija uvršteni u Ugovore, uredbe o osnivanju agencija, sudsku praksu Suda Europske unije te u zajedničku izjavu i zajednički pristup;

3.  smatra da bi se zajednički pristup decentraliziranim agencijama, kojim se utvrđuju zajednička načela za uspostavu i funkcioniranje agencija EU-a, mogao ažurirati uzimajući u obzir, s jedne strane, potrebu da postoje zajednička pravila za agencije EU-a te, s druge strane, razlike među agencijama u pogledu broja zaposlenih, proračuna i operativne odgovornosti; smatra da proces koji vodi prema takvom ažuriranju mora biti u potpunosti uključiv za sve relevantne aktere i da se poduzima u skladu s načelima lojalne suradnje i transparentnosti;

4.  smatra da agencije EU-a moraju ispuniti najviše standarde transparentnosti prema široj javnosti, čime će olakšati nadzor nad njihovim aktivnostima;

5.  smatra da se priroda mehanizama nadzora može razlikovati ovisno o stvarnoj ulozi i operativnom učinku agencije, uključujući čimbenike kao što su misija agencije, njezin proračun i broj zaposlenika te politička osjetljivost njezinih aktivnosti; smatra da agencije kojima su dodijeljene veće operativne nadležnosti, veći proračuni i veće osoblje trebaju u većoj mjeri podlijegati mehanizmima demokratskog nadzora, posebno kada su te agencije aktivne u politički osjetljivim područjima; stoga poziva da se pri racionalizaciji mehanizama upravljanja i odgovornosti uzmu u obzir ti čimbenici;

6.  smatra da je nužno nastaviti poboljšavati odnose između operativnih agencija EU-a i država članica kako bi se doprinijelo većoj učinkovitosti i djelotvornosti rada agencija i nacionalnih politika;

7.  ističe da se pri donošenju ili izmjeni osnivačkih akata agencija nije uvijek primjenjivao zajednički pristup; stoga smatra da bi trebalo razmotriti obvezujući sporazum o osnivanju i funkcioniranju agencija;

8.  smatra da su aktualna pravila za službena putovanja u agencije (tri člana svake dvije godine na službenim putovanjima koja su strogo ograničena na zelene tjedne i na sjedište agencije) prestroga i onemogućuju redoviti politički kontakt između Parlamenta i agencije, a taj je kontakt preduvjet za uspješan nadzor Parlamenta; predlaže da se odborima omogući veća fleksibilnost u organizaciji posjeta agencijama u svrhu nadzora ili prikupljanja informacija, posebno za posjete mjestima u kojima ta agencija obavlja operativne aktivnosti; predlaže da najmanje jedan zastupnik iz svakog kluba zastupnika bude u mogućnosti prisustvovati takvim službenim putovanjima;

9.  smatra da je potrebno ojačati suradnju sa Zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor nad Europolom; predlaže da se supredsjednik ili drugi relevantni članovi Skupine pozovu na sudjelovanje u službenim putovanjima Parlamenta u Europol i u druge agencije, prema potrebi;

10.  predlaže da, s obzirom na probleme koji su se pojavili pri dobivanju dostatnih, relevantnih i pravodobnih informacija od agencija, Parlament u pravilu ima pravo na slanje promatrača na sastanke upravnih odbora operativnih agencija; ističe da se tim prijedlogom ne isključuje činjenica da bi agencije trebale imati dovoljno proračunskih sredstava i kvalificiranog osoblja da učinkovito izvrše svoje mandate.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Martina Anderson, Monika Beňová, Malin Björk, Caterina Chinnici, Daniel Dalton, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Tanja Fajon, Kinga Gál, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Claude Moraes, Alessandra Mussolini, József Nagy, Judith Sargentini, Giancarlo Scottà, Csaba Sógor, Sergei Stanishev, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Ignazio Corrao, Pál Csáky, Miriam Dalli, Gérard Deprez, Maria Grapini, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Jean Lambert, Gilles Lebreton, Jeroen Lenaers, Innocenzo Leontini, Angelika Mlinar, Emilian Pavel, Barbara Spinelli, Geoffrey Van Orden

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Wajid Khan, Anthea McIntyre, Mylène Troszczynski

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

54

+

ALDE

Gérard Deprez, Nathalie Griesbeck, Sophia in ‘t Veld, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström

ECR

Daniel Dalton, Innocenzo Leontini, Anthea McIntyre, Monica Macovei, Helga Stevens, Geoffrey Van Orden, Kristina Winberg

EFDD

Ignazio Corrao

ENF

Gilles Lebreton, Giancarlo Scottà, Mylène Troszczynski

GUE/NGL

Martina Anderson, Malin Björk, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat

PPE

Asim Ademov, Carlos Coelho, Pál Csáky, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Kinga Gál, Monika Hohlmeier, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Barbara Kudrycka, Jeroen Lenaers, Roberta Metsola, Alessandra Mussolini, József Nagy, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Tomáš Zdechovský

S&D

Monika Beňová, Caterina Chinnici, Miriam Dalli, Tanja Fajon, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Wajid Khan, Dietmar Köster, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Emilian Pavel, Sergei Stanishev

VERTS/ALE

Eva Joly, Jean Lambert, Judith Sargentini, Bodil Valero

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Mercedes Bresso, Elmar Brok, Fabio Massimo Castaldo, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, György Schöpflin, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ashley Fox, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Howarth, Verónica Lope Fontagné, Renate Weber


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

21

+

ALDE

Renate Weber

ECR

Ashley Fox

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

ENF

Gerolf Annemans

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

NI

Kazimierz Michał Ujazdowski

PPE

Elmar Brok, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Verónica Lope Fontagné, Markus Pieper, Paulo Rangel, György Schöpflin, Rainer Wieland

S&D

Mercedes Bresso, John Howarth, Ramón Jáuregui Atondo, Sylvia Yvonne Kaufmann, Jo Leinen, Claudia Țapardel

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 8. veljače 2019.Pravna napomena