Postupak : 2018/2158(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0073/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0073/2019

Rasprave :

PV 11/03/2019 - 23
CRE 11/03/2019 - 23

Glasovanja :

PV 12/03/2019 - 9.23
CRE 12/03/2019 - 9.23
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0157

IZVJEŠĆE     
PDF 210kWORD 62k
8.2.2019
PE 630.526v02-00 A8-0073/2019

o stanju političkih odnosa EU-a i Rusije

(2018/2158(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestiteljica: Sandra Kalniete

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stanju političkih odnosa EU-a i Rusije

(2018/2158(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. lipnja 2015. o stanju odnosa između EU-a i Rusije(1),

–  uzimajući u obzir sporazume postignute u Minsku 5. i 19. rujna 2014. te 12. veljače 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, posebice onu od 14. lipnja 2018. o okupiranim teritorijima u Gruziji deset godina nakon ruske invazije(3), kao i onu o stanju ljudskih prava na Krimu, osobito krimskih Tatara(4),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Rusiji od 14. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir nagradu Saharov za slobodu mišljenja koja je 2018. godine dodijeljena ukrajinskom redatelju Olegu Sencovu,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. lipnja 2018. o Rusiji, posebice slučaju ukrajinskog političkog zatvorenika Olega Sencova(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2018. o stanju na Azovskom moru(7),

–  uzimajući u obzir konačno izvješće OESS-a/Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) od 18. ožujka 2018. o predsjedničkim izborima u Ruskoj Federaciji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0073/2019),

A. budući da je EU zajednica utemeljena na skupu zajedničkih ključnih vrijednosti kao što su mir, sloboda, demokracija, vladavina prava i poštovanje temeljnih i ljudskih prava;

B.  budući da potvrđuje da načela utvrđena u Povelji UN-a, Helsinškom završnom aktu iz 1975. i Pariškoj povelji OESS-a iz 1990. čine temelj mira na europskom kontinentu;

C.  budući da su te vrijednosti okosnica odnosa EU-a s trećim stranama;

D.  budući da se odnosi EU-a s Rusijom moraju temeljiti na načelima međunarodnog prava, poštovanju ljudskih prava, demokracije i mirnog okončanja sukoba, no da se zbog činjenice da Rusija zanemaruje spomenuta načela njihovi odnosi trenutačno temelje na suradnji u odabranim područjima od zajedničkog interesa utvrđenima u zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 14. ožujka 2016. kao i na vjerodostojnom odvraćanju;

E.  budući da je EU i dalje otvoren za snažniji odnos i dijalog koji njemu vodi te da želi obnoviti suradnju s Rusijom pod uvjetom da ruske vlasti ispune svoje međunarodne i pravne obveze i dokažu istinsku predanost Rusije obnavljanju narušenog povjerenja; budući da bi konstruktivan i predvidljiv odnos bio uzajamno koristan i u idealnom slučaju u interesu obiju strana;

F.  budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe i OESS-a, obvezala na načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; budući da stalna teška kršenja vladavine prava i donošenje restriktivnih zakona posljednjih nekoliko godina sve više dovode u pitanje usklađenost Rusije s njezinim međunarodnim i nacionalnim obvezama; budući da Rusija nije izvršila više od tisuću presuda Europskog suda za ljudska prava;

G.  budući da više vladinih izvješća upućuje na nagli porast neprijateljskih špijunskih aktivnosti Rusije posljednjih godina, koje su dosegle razine nezabilježene od hladnog rata;

H.  budući da su cjelovita provedba sporazumâ iz Minska i veće poštovanje međunarodnog prava i dalje ključni preduvjeti za bližu suradnju s Rusijom; budući da je, kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i hibridni rat protiv Ukrajine, EU donio niz restriktivnih mjera protiv Rusije koje bi trebale ostati na snazi sve do ispunjenja sporazumâ iz Minska;

I.  budući da su se od 2015. pojavila nova područja napetosti između EU-a i Rusije, među ostalim: ruska intervencija u Siriji i uplitanje u drugim zemljama, kao što su Libija i Srednjoafrička Republika; opsežne vojne vježbe (Zapad 2017.), rusko uplitanje u odvijanje izbora i referenduma te potpirivanje napetosti u europskim društvima; potpora Kremlja strankama koje se protive EU-u i pokretima krajnje desnice; ograničenje temeljnih sloboda i brojni slučajevi povreda ljudskih prava u Rusiji, širenje negativnog ozračja prema pripadnicima skupine LGBTI; represija nad političkom oporbom; sustavno koncentriranje na borce za ljudska prava, novinare i civilno društvo u Rusiji, uključujući proizvoljno pritvaranje Ojuba Titijeva, voditelja Centra za ljudska prava „Memorial” u Čečeniji ili slučaj Jurija Dmitrijeva iz karelijskog ogranka „Memoriala”; stigmatiziranje aktivista civilnog društva tako da ih se etiketira kao „strane agente”; teška kršenja ljudskih prava u sjevernom Kavkazu, osobito u Republici Čečeniji (otmice, mučenja, izvansudska pogubljenja, izmišljanje kaznenih predmeta itd.); diskriminacija tatarske manjine na okupiranom Krimu i politički motiviran progon Alekseja Navaljnog i mnogih drugih, kao i ubojstva, među kojima se najviše ističu slučajevi Borisa Njemcova i Sergeja Magnickog; kibernapadi, hibridni napadi i ubojstva na europskom tlu koje su ruski obavještajni agenti počinili koristeći kemijsko oružje; zastrašivanje, uhićivanje i zatvaranje stranih građana u Rusiji, protivno međunarodnom pravu, uključujući Olega Sencova, laureata nagrade Saharov za 2018. i mnoge druge; organizaciju nezakonitih i nelegitimnih izbora u Donbasu; održavanje nedemokratskih predsjedničkih izbora u kojima nije bilo stvarnog odabira i u kojima su temeljne slobode bile ograničene; kampanje dezinformiranja, nezakonita izgradnja mosta Kerč; opsežna militarizacija nezakonito okupiranog i pripojenog Krima, kao i dijelova Crnog mora i Azovskog mora; ograničenja međunarodne plovidbe u Azovskom moru i kroz tjesnac Kerč, među ostalim i za brodove koji plove pod zastavama država članica EU-a; nezakoniti napad na ukrajinske ratne brodove i njihova zapljena te uhićenje ukrajinskih vojnika u tjesnacu Kerč; kršenja sporazuma o kontroli oružja; represivno okruženje kojem su izloženi novinari i nezavisni mediji praćeno kontinuiranim pritvaranjem novinara i blogera; činjenica da se Rusija prema svjetskom indeksu slobode medija za 2018. nalazi na 148. od 180 mjesta;

J.  budući da je do 1. ožujka 2018. Centar za ljudska prava „Memorial” zabilježio 143 slučaja političkih zatvorenika, uključujući njih 97 progonjenih na temelju vjere; budući da analiza popisa političkih zatvorenika koji je sastavio Centar za ljudska prava „Memorial” pokazuje da je 2017. u 23 slučaja došlo do kaznenog progona osoba za kaznena djela u vezi s javnim skupovima (masovni nemiri, nasilno djelovanje protiv javnog tijela), a da je u 21 slučaju, koji su uglavnom povezani s objavama na internetu, došlo do kaznenog progona na temelju „protuekstremističkih” članaka kaznenog zakona;

K.  budući da je Rusija, na izravan ili neizravan način, sudionik u nekoliko dugotrajnih sukoba u zajedničkom susjedstvu, u Pridnjestrovlju, Južnoj Osetiji, Abhaziji, Donbasu i Gorskom Karabahu, koji predstavljaju ozbiljnu prepreku razvoju i stabilnosti dotičnih susjednih zemalja, ugrožavaju njihovu neovisnost i ograničavaju njihova slobodna i suverena opredjeljenja;

L.  budući da sukob u istočnoj Ukrajini traje dulje od četiri godine te je prouzročio gubitak više od 10 000 života, od čega civili čine gotovo jednu trećinu, i tisuće civila ranjenih uslijed tog sukoba;

M.  budući da neprestana napetost i sukob koji trenutačno postoje između EU-a i Rusije nisu u njihovu interesu; budući da je unatoč razočaravajućim rezultatima komunikacijske kanale potrebno zadržati otvorenima; budući da nova podjela kontinenta ugrožava sigurnost i EU-a i Rusije;

N.  budući da je Rusija trenutačno najvažniji vanjski dobavljač prirodnog plina za EU; budući da energija i dalje ima središnju i stratešku ulogu u odnosima između EU-a i Rusije; budući da se Rusija služi energijom kao sredstvom kojim štiti i promiče svoje interese u vanjskoj politici; budući da se ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi plinom povećala od 2015.; budući da se otpornost EU-a na vanjske pritiske može povećati diversifikacijom opskrbe energijom i smanjenjem ovisnosti o Rusiji; budući da EU mora djelovati jedinstveno i pokazati snažnu unutarnju solidarnost kada je riječ o energetskoj sigurnosti; budući da snažna ovisnost EU-a o fosilnim gorivima ugrožava razvoj uravnoteženog i dosljednog europskog pristupa Rusiji koji se temelji na vrijednostima; budući da postoji potreba za pouzdanijom i strateškom energetskom infrastrukturom u EU-u, državama članicama i zemljama Istočnog partnerstva kako bi se povećala otpornost na hibridne aktivnosti Rusije;

O.  budući da neodgovorni postupci ruskih borbenih lovaca u blizini zračnog prostora država članica EU-a i NATO-a ugrožavaju sigurnost civilnog zračnog prometa i da bi mogli predstavljati prijetnju sigurnosti europskog zračnog prostora; budući da je Rusija provela provokativne vojne vježbe velikog opsega u neposrednoj blizini EU-a;

P.  budući da Rusija i dalje ignorira presude Europskog suda za ljudska prava, kao i obvezujuće odluke Stalnog arbitražnog suda, poput one u predmetu Naftogaz, čime se potkopavaju mehanizmi rješavanja sporova u međunarodnoj trgovini;

Q.  budući da je ruska vizija policentrične koncentracije sila u suprotnosti sa stavom EU-a o multilateralizmu i međunarodnom poretku koji se temelji na pravilima; budući da bi Rusija poštovanjem multilateralnog poretka koji se temelji na pravilima i njegovim podupiranjem stvorila uvjete za bolje odnose s EU-om;

R.  budući da ruske vlasti i dalje smatraju nezakonito okupirane regije sastavnim dijelom ruskog teritorija jer dopuštaju sudjelovanje predstavnika tih teritorija u zakonodavnim i izvršnim tijelima Ruske Federacije, čime se krši međunarodno pravo;

S.  budući da je Vijeće 21. prosinca 2018., nakon što je ocijenilo provedbu sporazumâ iz Minska, produljilo gospodarske sankcije usmjerene na određene sektore ruskoga gospodarstva do 31. srpnja 2019.;

T.  budući da Rusija svojim djelovanjem krši međunarodno pravo i obveze te dobrosusjedske odnose;

U.  budući da su u strateškim dokumentima Ruske Federacije EU i NATO prikazani kao glavni protivnici Rusije;

Izazovi i zajednički interesi

1.  ističe da nezakonita ruska okupacija i pripojenje ukrajinske regije Krima, izravna i neizravna upletenost Rusije u oružanim sukobima u istočnom dijelu Ukrajine, kao i njezina povreda teritorijalne cjelovitosti Gruzije i Moldove, koja i dalje traje, predstavljaju namjerno kršenje međunarodnog prava, demokratskih načela i temeljnih vrijednosti; snažno osuđuje povrede ljudskih prava za koje su odgovorni ruski predstavnici na okupiranim teritorijima;

2.  ističe da EU smatra postupan „povratak na staro” nemogućim sve dok Rusija u cijelosti ne provede sporazume iz Minska i ne obnovi teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; u tom pogledu poziva EU da provede kritičku i sveobuhvatnu ponovnu evaluaciju svojih odnosa s Ruskom Federacijom;

3.  naglašava da u se sadašnjim okolnostima Rusija ne može više smatrati „strateškim partnerom”; smatra da se načela iz članka 2. Sporazuma o partnerstvu i suradnji više ne ispunjavaju te da spomenuti sporazum stoga treba ponovno razmotriti; smatra da se svaki okvir za odnos EU-a i Rusije treba temeljiti na potpunom poštovanju međunarodnog prava, načela OESS-a iz Helsinkija, demokratskih načela, ljudskih prava i vladavine prava, te omogućiti dijalog o rješavanju globalnih izazova, jačanju globalnog upravljanja i jamčenju provedbe međunarodnih pravila, osobito u cilju osiguranja europskog mirovnog poretka te sigurnosti u susjedstvu EU-a i na zapadnom Balkanu;

4.  smatra da bi provedba sporazumâ iz Minska bila dokaz dobre volje Rusije da doprinese rješavanju sukoba u istočnoj Ukrajini, kao i njezine sposobnosti jamčenja europske sigurnosti; naglašava da je potrebno ubrzati savjetovanja u okviru Normandijske skupine, kao i osnažiti ulogu EU-a; ponovno ističe svoju potporu suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine;

5.  smatra važnim smiriti aktualne napetosti te započeti savjetovanje s Rusijom kako bi se umanjio rizik od nesporazuma, pogrešnog tumačenja i pogrešnog shvaćanja; međutim, uviđa da EU mora zauzeti čvrst stav u pogledu očekivanja od Rusije; naglašava važnost suradnje između EU-a i Rusije u međunarodnom poretku koji se temelji na pravilima te pozitivnog sudjelovanja u međunarodnim i multilateralnim organizacijama u kojima je Rusija članica, posebno u okviru OESS-a u pogledu spornih pitanja i kriza;

6.  snažno osuđuje upletenost Rusije u slučaju Skripalj, kao i u kampanjama dezinformiranja i kibernapadima koje provode ruske obavještajne službe u cilju destabilizacije javne i privatne komunikacijske infrastrukture te povećanja napetosti unutar EU-a i njegovih država članica;

7.  izražava duboku zabrinutost zbog veza između ruske vlade i stranaka ekstremne desnice i populističkih nacionalističkih stranaka i vlada u EU-u, kao što je to slučaj u Mađarskoj, koje predstavljaju prijetnju temeljnim vrijednostima Unije utvrđenima u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i iskazanima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući poštovanje demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava;

8.  nadalje, izražava žaljenje zbog nastojanja Rusije da destabilizira zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u, posebno, primjerice, u pogledu potpore koju je Moskva pružila organizacijama i političkim snagama koje se protive Prespanskom sporazumu koji bi trebao okončati dugotrajni spor oko imena između bivše jugoslavenske republike Makedonije i Grčke;

9.  smatra da su se ruski državni akteri upleli u kampanju za referendum o Brexitu korištenjem otvorenih i prikrivenih metoda, uključujući društvene medije i potencijalno nezakonitu financijsku potporu, koju vlasti Ujedinjene Kraljevine trenutačno istražuju;

10.  ističe da je veća međusobna transparentnost u vojnim aktivnostima i graničnom nadzoru važna kako bi se izbjegla dodatna napetost; snažno osuđuje povrede zračnog prostora država članica EU-a za koje je odgovorna Rusija; poziva na donošenje jasnog kodeksa ponašanja u zračnom prostoru za vojne i civilne letjelice; u tom kontekstu snažno osuđuje opetovane povrede teritorijalnih voda i zračnog prostora zemalja u regiji Baltičkog mora za koje je Rusija odgovorna; osuđuje Rusku Federaciju zbog njezine odgovornosti u obaranju zrakoplova na letu MH17 nad istočnom Ukrajinom 2014., što je dokazala međunarodna skupina istražitelja, te poziva na privođenje odgovornih osoba pravdi;

11.  izražava žaljenje zbog značajnog pogoršanja stanja ljudskih prava, raširenih i neopravdanih ograničenja prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja u Rusiji te izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne represije nad borcima za ljudska prava, prosvjednicima i drugim kritičarima i njihova uznemiravanja i progona;

12.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da Rusija u tolikoj mjeri demonstrira svoju vojnu snagu, upućuje prijetnje drugim zemljama i pokazuje volju i spremnost na uporabu vojne sile u praksi protiv drugih država, uključujući napredno nuklearno oružje, kako je predsjednik Putin u više navrata ponovio tijekom 2018.;

13.  osuđuje oštre mjere koje vlada kontinuirano provodi, usmjerene protiv neslaganja i slobode medija, te represiju nad aktivistima, političkom oporbom i onima koji otvoreno izražavaju svoje nezadovoljstvo vladom;

14.  izražava zabrinutost zbog izvješća o proizvoljnom pritvaranju i mučenju muškaraca u Čečeniji za koje se smatra da su homoseksualci te osuđuje izjave čečenske vlade u kojima se negira postojanje homoseksualaca u njihovoj zemlji i potiče nasilje nad pripadnicima skupine LGBTI;

15.  ističe da globalni izazovi koje predstavljaju klimatske promjene, okoliš, energetska sigurnost i digitalizacija, zajedno s algoritamskim donošenjem odluka i umjetnom inteligencijom, vanjskim i sigurnosnim pitanjima, neširenjem oružja za masovno uništenje te borbom protiv terorizma i organiziranog kriminala, kao i razvojem događaja u osjetljivom arktičkom području, iziskuju selektivnu suradnju s Rusijom;

16.  izražava zabrinutost zbog potencijalnih više stotina milijardi eura koje ruska poduzeća i pojedinci koji žele ozakoniti prihod stečen korupcijom svake godine operu u EU-u i poziva na istrage tih kaznenih djela;

17.  ističe da Rusija koristi pranje novca i financijske aktivnosti organiziranog kriminala za subverzivne političke svrhe te da to predstavlja prijetnju europskoj sigurnosti i stabilnosti; smatra da je opseg tog pranja novca tolik da čini dio neprijateljskog djelovanja usmjerenog na potkopavanje, dezinformiranje i destabilizaciju, pri čemu se istodobno podupiru kriminalne aktivnosti i korupcija; napominje da ruske aktivnosti pranja novca u EU-u predstavljaju prijetnju suverenitetu i vladavini prava u svim državama članicama u kojima Rusija provodi takve aktivnosti; navodi da je to prijetnja europskoj sigurnosti i stabilnosti, te najveći izazov za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije;

18.  osuđuje aktivnosti pranja novca, nezakonite financijske aktivnosti i druga sredstva gospodarskog ratovanja kojima se Rusija koristi; poziva tijela EU-a nadležna za financije da poboljšaju međusobnu suradnju, kao i suradnju s relevantnim obavještajnim i sigurnosnim službama, u cilju suzbijanja ruskih aktivnosti pranja novca;

19.  ističe, u tom kontekstu, da nema ni vremena ni prostora za nove velike inicijative;

20.  ponavlja da su, dok je stav EU-a o sankcijama protiv Rusije čvrst, dosljedan i usklađen, te će se one nastaviti sve dok Rusija ne prestane kršiti međunarodno pravo, potrebni dodatna koordinacija i usklađenost u pogledu vanjskopolitičkog i sigurnosnog pristupa prema Rusiji; poziva, u tom kontekstu, države članice da ukinu programe „zlatnih viza i putovnica”, kojima se koriste ruski oligarsi koji često podupiru Kremlj, te kojima se može narušiti učinkovitost međunarodnih sankcija; ponovno poziva na donošenje europskog zakona Magnicki te poziva Vijeće da se posveti tom pitanju bez nepotrebnih odgoda; poziva države članice da u potpunosti surađuju na europskoj razini u pogledu svoje politike prema Rusiji;

21.  naglašava da restriktivne ciljane mjere povezane s istočnom Ukrajinom i okupiranim Krimom nisu usmjerene protiv ruskog naroda nego protiv određenih pojedinaca i poduzeća povezanih s ruskim vodstvom;

22.  u tom pogledu naglašava da su usklađenost između njegovih unutarnjih i vanjskih politika, kao i bolja koordinacija vanjskih politika, ključni za dosljedniju, učinkovitiju i uspješniju vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, uključujući u pogledu Rusije; ističe da se to posebno odnosi na područja politika kao što su europska obrambena unija, europska energetska unija, kiberobrana i strateški komunikacijski alati;

23.  osuđuje rusko narušavanje teritorijalne cjelovitosti susjednih zemalja, uključujući nezakonitim otmicama državljana tih zemalja kako bi im se sudilo pred ruskim sudom; nadalje, osuđuje zlouporabu Interpola od strane Rusije, koja u cilju progona političkih protivnika izdaje „upozorenja o traženim osobama”, takozvane „crvene obavijesti”;

24.  osuđuje postupke Rusije u Azovskom moru, kojima se krše međunarodno pomorsko pravo i međunarodne obveze Rusije, kao i izgradnju mosta Kerč i polaganje podvodnih kabela do nezakonito pripojenog Krimskog poluotoka bez suglasnosti Ukrajine; i dalje je duboko zabrinut zbog ruske militarizacije Azovskog mora, regije Crnog mora i Kalinjingradskog okruga, kao i opetovanog kršenja teritorijalnih voda europskih zemalja u Baltičkom moru;

25.  ponovno ističe svoju bezrezervnu podršku suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije; zahtijeva da Ruska Federacija prekine okupaciju gruzijskog teritorija Abhazije i regije Činvali/Južne Osetije, te da u potpunosti poštuje suverenost i teritorijalni integritet Gruzije; naglašava da Ruska Federacija mora bezuvjetno ispuniti sve odredbe Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008., posebno obvezu povlačenja svih svojih vojnih snaga s teritorija Gruzije;

26.  ističe da rusko nepridržavanje međunarodnih pravila, u ovom slučaju slobode mora, nepoštovanje bilateralnih sporazuma te nezakonito pripajanje Krima predstavljaju prijetnju susjedima Rusije u svim dijelovima Europe, ne samo u regiji Crnog mora nego i u regiji Baltičkog mora i na Mediteranu; naglašava koliko je važno da se u pogledu svega navedenog zauzme čvrsta politika prema Rusiji;

27.  napominje da je predsjedničke izbore održane 18. ožujka 2018. promatrala Međunarodna misija za promatranje izbora u okviru Misije ODIHR-a za promatranje izbora i Parlamentarne skupštine OESS-a; napominje da je u završnom izvješću Misije ODIHR-a za promatranje izbora navedeno da su izbori održani u prekomjerno kontroliranom pravnom i političkom okruženju obilježenom stalnim pritiskom na kritičare, ograničenjima temeljnih sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja, kao i registracije kandidata, te stoga nije bilo istinskog natjecanja;

28.  izražava zabrinutost zbog potpore koju Rusija kontinuirano pruža autoritarnim režimima i zemljama kao što su Sjeverna Koreja, Iran, Venezuela, Sirija, Kuba, Nikaragva i druge te zbog stalne prakse blokiranja bilo kakvog međunarodnog djelovanja primjenom prava na veto u Vijeću sigurnosti UN-a;

Područja od zajedničkog interesa

29.  ponovno izražava potporu pet načela kojima se vodi politika EU-a prema Rusiji te poziva na daljnje definiranje načela selektivne suradnje; preporučuje da u središtu pozornosti budu pitanja povezana s Bliskim istokom i sjevernom Afrikom, regijom sjevera i Arktika, terorizmom, nasilnim ekstremizmom, neširenjem i kontrolom oružja, strateškom stabilnosti u kiberprostoru, organiziranim kriminalom, migracijama i klimatskim promjenama, uključujući zajedničke napore za očuvanje Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana s Iranom koji je podržalo Vijeće sigurnosti UN-a, te okončanje rata u Siriji; ističe da, premda treba nastaviti sa savjetovanjima između EU-a i Rusije o kiberterorizmu i organiziranom kriminalu, sustavne hibridne prijetnje Rusije zahtijevaju snažan kapacitet odvraćanja; poziva, u tom kontekstu, na dijalog o povezivosti između EU-a, Rusije, Kine i središnje Azije;

30.  ističe da je EU trenutačno najveći trgovinski partner Rusije te da će i u doglednoj budućnosti ostati ključni ekonomski partneri, no da Sjeverni tok 2 osnažuje ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi plinom, ugrožava unutarnje tržište EU-a te nije u skladu s energetskom politikom ni sa strateškim interesima EU-a, zbog čega ga treba zaustaviti; naglašava da je EU i dalje predan dovršenju europske energetske unije i diversifikaciji svojih energetskih resursa; ističe da ne bi trebalo provoditi nove projekte bez prethodne pravne procjene njihove pravne usklađenosti s pravom EU-a i dogovorenim političkim prioritetima; ne odobrava rusku politiku korištenja energetskih resursa kao političkog sredstva za provedbu, održavanje i povećanje političkog utjecaja i pritiska na područje za koje smatra da je pod njezinim utjecajem te na krajnje potrošače;

31.  naglašava da programi prekogranične suradnje između EU-a i Rusije i konstruktivna suradnja u sklopu partnerstava u okviru Sjeverne dimenzije i Euroarktičkog vijeća za regiju Barentsovog mora donose opipljivu korist građanima prekograničnih područja te pružaju potporu održivom razvoju tih područja; u tom kontekstu preporučuje da se i dalje potiču sva navedena pozitivna područja konstruktivne suradnje;

32.  napominje važnost kontakta među narodima, na primjer putem obrazovanja i kulture;

33.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i države članice da ulože više napora u okončanje takozvanih „zamrznutih sukoba” u istočnom susjedstvu kako bi se zajamčila veća sigurnost i stabilnost istočnih partnera EU-a;

Preporuke

34.  ističe važnost kontinuirane političke i financijske potpore za kontakte među narodima općenito, te, konkretno, za aktiviste civilnog društva, borce za ljudska prava, blogere, nezavisne medije, istraživačke novinare, akademike prisutne u javnosti, javne osobe i nevladine organizacije; poziva Komisiju da iz postojećih instrumenata za vanjsko financiranje predvidi izdvajanje izdašnije i dugoročnije financijske i institucijske potpore ruskom civilnom društvu, kao i potpore za izgradnju kapaciteta, i poziva države članice da dodatno pridonesu toj potpori; potiče države članice da aktivno provode Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava pružanjem učinkovite i pravodobne potpore i zaštite borcima za ljudska prava, novinarima i drugim aktivistima; posebno potiče države članice da borcima za ljudska prava koji su izloženi riziku i članovima njihovih obitelji izdaju vize za dugotrajni boravak; podržava izdašnije financiranje osposobljavanja novinara i razmjena s europskim novinarima, te instrumenata koji unapređuju ljudska prava i demokraciju, kao što su Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) i Europska zaklada za demokraciju (EED);

35.  poziva na više kontakta među narodima s naglaskom na mlade, bolji dijalog i veću suradnju među stručnjacima, istraživačima, civilnim društvima i lokalnim tijelima iz EU-a i Rusije, te na pojačane razmjene studenata, strukovnih pripravnika i mladih, osobito u okviru programa Erasmus +; u tom kontekstu podupire povećanje financiranja novog programa Erasmus + za razdoblje 2021. – 2027.; napominje da EU pruža najveći broj prilika za akademsku mobilnost u Rusiji u usporedbi s drugim međunarodnim partnerskim zemljama;

36.  poziva na bezuvjetno oslobođenje svih boraca za ljudska prava i drugih osoba koje su pritvorene zbog mirnog ostvarenja svojih prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja, uključujući Ojuba Titijeva, ravnatelja Centra za ljudska prava „Memorial” u Čečeniji, kojem se sudi na temelju izmišljene optužbe za posjedovanje droge; snažno potiče ruske vlasti da osiguraju potpuno poštovanje ljudskih i zakonskih prava tih osoba, uključujući pristup odvjetniku i medicinskoj skrbi, tjelesni integritet i dostojanstvo te zaštitu od sudskog uznemiravanja, kriminalizacije i proizvoljnog uhićenja;

37.  napominje da su organizacije civilnog društva često preslabe da bi imale znatan utjecaj na borbu protiv korupcije u Rusiji, dok se sustavno obeshrabruje aktivno sudjelovanje nevladinih organizacija u bilo kakvoj borbi protiv korupcije ili u promicanju javnog integriteta; naglašava da je neophodno uključiti civilno društvo u neovisan nadzor učinkovitosti politika protiv korupcije; poziva Rusiju da ispravno provodi međunarodne standarde borbe protiv korupcije utvrđene, primjerice, u Konvenciji UN-a protiv korupcije i Konvenciji OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama (Konvencija o borbi protiv podmićivanja);

38.  naglašava da promicanje ljudskih prava i vladavine prava mora biti ključan dio suradnje EU-a i Rusije; stoga poziva EU i države članice da u svim kontaktima s ruskim dužnosnicima nastave s iznošenjem pitanja koja se odnose na ljudska prava; potiče EU da kontinuirano poziva Rusiju da stavi izvan snage ili izmijeni sve zakone i propise koji nisu u skladu s međunarodnim standardima o ljudskim pravima, uključujući odredbe kojima se ograničava pravo na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja;

39.  osuđuje pokušaje ruske vlade da blokira internetske usluge za razmjenu poruka i internetske stranice; potiče vladu Rusije da poštuje temeljna prava na slobodu izražavanja i privatnost, na internetu i izvan njega;

40.  poziva institucije EU-a i države članice da ulože više napora u povećanje otpornosti, osobito u području medija i kiberprostora, uključujući mehanizme za otkrivanje i suzbijanje uplitanja u izbore; izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da su reakcija i odgovor EU-a na rusku propagandnu kampanju i snažne otvorene napade dezinformacijama dosad bili nedovoljni te ih je potrebno dodatno osnažiti, posebno prije predstojećih europskih izbora u svibnju 2019.; u tom kontekstu naglašava da EU mora znatno povećati financijska sredstva i ljudske resurse radne skupine East Stratcom; poziva na to da se diljem EU-a pruži potpora europskoj industriji kibersigurnosti i funkcioniranju digitalnog unutarnjeg tržišta te da se više radi na istraživanju; potiče, u tom kontekstu, promicanje europskih vrijednosti na ruskom jeziku putem radne skupine East Stratcom; pozdravlja usvajanje Akcijskog plana EU-a za borbu protiv dezinformacija i poziva države članice i sve relevantne dionike EU-a na provedbu postupaka i mjera u okviru plana, posebno uoči predstojećih europskih izbora u svibnju 2019.; poziva na povećanje otpornosti od kibernapada te na to da se diljem EU-a pruži potpora europskoj industriji kibersigurnosti, kao i da se više sudjeluje u istraživanju;

41.  poziva EU da razmotri uspostavu obvezujućeg pravnog okvira i na razini EU-a i na međunarodnoj razini za borbu protiv hibridnog ratovanja koji bi omogućio snažan odgovor Unije na kampanje kojima se ugrožavaju demokracija i vladavina prava, uključujući ciljane sankcije protiv odgovornih za organizaciju i provedbu tih kampanja;

42.  smatra da stvarni dijalog zahtijeva veće jedinstvo država članica i jasniju komunikaciju EU-a u pogledu linija koje se ne smiju prelaziti; stoga naglašava da EU treba biti spreman za donošenje dodatnih sankcija, među ostalim ciljanih osobnih sankcija, te ograničavanje pristupa financijama i tehnologiji ako Rusija nastavi s povredama međunarodnog prava; naglašava, međutim, da te mjere nisu usmjerene protiv ruskog naroda nego protiv određenih pojedinaca; poziva Vijeće da provede detaljnu analizu učinkovitosti i strogosti postojećeg režima sankcija; pozdravlja odluku Vijeća o uvođenju restriktivnih mjera za europska poduzeća uključena u nezakonitu izgradnju mosta Kerč; ponovno izražava zabrinutost zbog uključenosti tih poduzeća, koja su time svjesno ili nesvjesno narušila režim sankcija EU-a; u tom kontekstu poziva Komisiju da ocijeni i verificira područje primjene restriktivnih mjera EU-a koje su na snazi te poziva države članice da razmjenjuju informacije o svim nacionalnim carinskim i kaznenim istragama mogućeg kršenja tih mjera;

43.  poziva na uspostavu mehanizma na razini EU-a koji bi omogućio provjeru financiranja političkih stranaka te, slijedom toga, poduzimanje mjera kako bi se izbjeglo da se neke stranke i pokreti koriste za unutarnju destabilizaciju europskog projekta;

44.  osuđuje sve veći opseg i broj ruskih vojnih vježbi, u kojima ruske snage vježbaju scenarije napada uz upotrebu nuklearnog oružja;

45.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da bez odgode pripreme zakonodavni prijedlog zakona Magnicki na razini EU-a (globalni režim sankcija EU-a u vezi s ljudskim pravima), kojim bi se omogućilo uvođenje zabrana izdavanja viza i ciljanih sankcija kao što je blokiranje imovine i udjela u imovini unutar nadležnosti EU-a za pojedine javne dužnosnike ili osobe koje djeluju u službenom svojstvu, a odgovorne su za djela korupcije ili teške povrede ljudskih prava; naglašava važnost toga da se bez odgode sastavi popis sankcija kako bi se zajamčila učinkovita provedba europskog zakona Magnicki;

46.  poziva EU da provjeri primjenu restriktivnih mjera EU-a koje su na snazi, te razmjenu informacija između država članica kako bi se osiguralo da se režim sankcija EU-a protiv djelovanja Rusije ne narušava, nego se primjenjuje razmjerno prijetnji koju Rusija predstavlja; ističe opasnost koju predstavlja slabljenje sankcija a da Rusija prije toga djelima, a ne samo riječima, jasno pokaže da poštuje granice Europe, suverenitet svojih susjeda i drugih država, kao i međunarodna pravila i sporazume; ponavlja da je povratak na staro moguć tek nakon što Rusija počne u potpunosti poštovati pravila i odluči se na isključivo miroljubivo djelovanje;

47.  ponavlja da Rusija nema pravo veta na euroatlantske težnje europskih nacija;

48.  poziva Komisiju da pomno prati posljedice ruskih protusankcija na gospodarske dionike, te da, prema potrebi, razmotri mogućnost kompenzacijskih mjera;

49.  ističe da za sukob u istočnoj Ukrajini postoje samo politička rješenja; potiče mjere za izgradnju povjerenja u regiji Donbas; podupire mandat za razmještaj mirovnih snaga UN-a u spomenutu regiju istočne Ukrajine; ponavlja svoj poziv za imenovanje posebnog izaslanika EU-a za Krim i regiju Donbas;

50.  osuđuje samovoljan način postupanja zabranjivanjem pristupa na rusko državno područje političarima EU-a, među ostalim trenutačnim i nekadašnjim zastupnicima u Europskom parlamentu te dužnosnicima EU-a; poziva na to da se smjesta i bezuvjetno ukine zabrana ulaska u zemlju;

51.  poziva Rusiju da bez odgađanja oslobodi političke zatvorenike, uključujući strane državljane i novinare;

52.  poziva Rusiju da u potpunosti surađuje na međunarodnoj istrazi o padu zrakoplova na letu MH17, koji bi se mogao okarakterizirati ratnim zločinom; osuđuje svaku odluku o amnestiranju odgovornih osoba, ili pokušaja da se odgodi njihov progon, s obzirom na to da počinitelje treba privesti pravdi;

53.  poziva rusku vladu da se suzdrži od blokiranja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Siriji kojima je cilj zaustavljanje nasilja koje se provodi nad civilima, uključujući uporabu kemijskog oružja, teške povrede Ženevske konvencije i povrede univerzalnih ljudskih prava;

54.  podržava brzu uspostavu integrirane europske energetske unije koja bi u budućnosti uključivala istočne partnere; naglašava ulogu koju ambiciozna politika može imati u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; snažno osuđuje pritisak Rusije na Bjelarus da se, u suštini, odrekne svoje neovisnosti; naglašava da, neovisno o napretku strategije EU-a prema Rusiji, EU mora povećati svoju predanost i potporu svojim istočnim partnerima te poduprijeti reforme usmjerene na jačanje sigurnosti i stabilnosti, demokratskog upravljanja i vladavine prava;

55.  podržava izdašnije financiranje Europske zaklade za demokraciju, razmjene vijesti na ruskom jeziku i drugih instrumenata za širenje demokracije i ljudskih prava u Rusiji i drugdje;

56.  poziva ruska nadležna tijela da osude komunizam i sovjetski režim te da kazne počinitelje zločina i kaznenih djela počinjenih pod tim režimom;

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1)

SL C 407, 4.11.2016., str. 35.

(2)

Protokol o rezultatima savjetovanja trilateralne kontaktne skupine, potpisan 5. rujna 2014. i Paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen 12. veljače 2015.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0266.

(4)

SL C 35, 31.1.2018., str. 38.

(5)

SL C 408, 30.11.2017., str. 43.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0259.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0435.


MIŠLJENJE MANJINE

Stanje političkih odnosa EU-a i Rusije

Članak 52.a točka 4. Poslovnika

Helmut Scholz i Sabine Lösing

Politiku EU-a prema Rusiji potrebno je izmijeniti od temelja. Napetost, utrka u naoružavanju i sve veći politički i vojni sukobi koji su sastavni dio trenutačnih odnosa EU-a i Rusije dovode u pitanje mir i stabilnost u Europi. EU bi svoju kritičku ocjenu unutarnjeg razvoja Rusije i njezine vanjske politike trebao popratiti kritičkom analizom vlastite politike, koja je isto tako potrebna za pristup koji Rusija zauzima prema razvoju EU-28.

Rusija i EU trebali bi riješiti svoje razlike bez postavljanja preduvjeta te započeti s dijalogom usmjerenim na rezultate. U cilju ponovne uspostave takvih odnosa, prvi bi korak trebalo biti trenutačno ukidanje sankcija za zastupnike u cilju ponovnog otvaranja međuparlamentarnog dijaloga. EU i Rusija moraju doprinijeti izgradnji europskog mirovnog poretka koji će zajamčiti sigurnost za sve, uključujući države u zajedničkom susjedstvu, te biti usmjeren na razoružavanje, jačanje demokracije i vladavine prava, kao i jamčenje svih ljudskih prava, olakšavanje kontakata u civilnom društvu te promicanje trgovine i gospodarske suradnje.

Trebalo bi započeti s pripremnim radnjama kako bi se Sporazum o partnerstvu i suradnji zamijenio novim okvirnim sporazumom. Pitanja povezana sa sigurnošću, kao što su Sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa (INF) i Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START), izgradnja povjerenja i razoružavanje, trebala bi biti prioritetna, kao i zajednički napori u cilju borbe protiv klimatskih promjena i poboljšanja multilateralne trgovine. Trebalo bi nastaviti s projektom Partnerstvo za modernizaciju i s pregovorima o liberalizaciji viznog režima. Potrebno je obnoviti energetsku suradnju. EU bi trebao inicirati dijalog na visokoj razini o suradnji s Euroazijskom gospodarskom unijom.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

4.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

4

15

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, Klaus Buchner, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Michael Gahler, Iveta Grigule-Pēterse, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Dobromir Sośnierz, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Neena Gill, Takis Hadjigeorgiou, Liisa Jaakonsaari, Marek Jurek, Patricia Lalonde, Soraya Post, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Helmut Scholz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Santiago Fisas Ayxelà, Ingeborg Gräßle, Karin Kadenbach, Joachim Schuster, Ramón Luis Valcárcel Siso, Julie Ward, Flavio Zanonato


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

27

+

ALDE

Iveta Grigule-Pēterse, Javier Nart, Hilde Vautmans

ECR

Bas Belder, Marek Jurek, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden

PPE

Michèle Alliot-Marie, Elmar Brok, Arnaud Danjean, Santiago Fisas Ayxelà, Michael Gahler, Ingeborg Gräßle, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, David McAllister, Ramona Nicole Mănescu, Francisco José Millán Mon, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Jaromír Štětina, Ramón Luis Valcárcel Siso

S&D

Clare Moody

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler

4

-

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou, Helmut Scholz

NI

Georgios Epitideios

S&D

Andrejs Mamikins

15

0

ALDE

Patricia Lalonde

NI

Dobromir Sośnierz

S&D

Brando Benifei, Goffredo Maria Bettini, José Blanco López, Neena Gill, Liisa Jaakonsaari, Karin Kadenbach, Arne Lietz, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Soraya Post, Joachim Schuster, Julie Ward, Flavio Zanonato

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 27. veljače 2019.Pravna napomena