Postupak : 2018/2159(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0075/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0075/2019

Rasprave :

PV 11/03/2019 - 24
CRE 11/03/2019 - 24

Glasovanja :

PV 12/03/2019 - 9.24
CRE 12/03/2019 - 9.24
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0158

IZVJEŠĆE     
PDF 187kWORD 59k
11.2.2019
PE 630.661v02-00 A8-0075/2019

o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje

(2018/2159(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestiteljica: Soraya Post

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje

(2018/2159(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a,

–  uzimajući u obzir načela i ciljeve Povelje UN-a;

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt iz 1975. Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i sva njegova načela, koji je temeljni dokument europskog i šireg regionalnog sigurnosnog poretka,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja i Program održivog razvoja do 2030.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju sukoba i posredovanju te o ženama, miru i sigurnosti odnosno o mladima, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je sastavilo Vijeće i koji je usvojen 10. studenog 2009. (15779/09),

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i prvo izvješće o njezinoj provedbi objavljeno 18. lipnja 2017. pod naslovom „Od zajedničke vizije do zajedničkog djelovanja: provedba Globalne strategije EU-a”,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017.(1),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 27. lipnja 2018. o 73. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2306 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Vijeću od 13. lipnja 2018., uz potporu Komisije, za donošenje odluke Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (HR(2018)94),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0075/2019),

A.  budući da je promicanje međunarodnog mira i sigurnosti dio svrhe Europske unije, što je 2012. godine prepoznato dodjelom Nobelove nagrade za mir, i da je ono ključni dio Ugovora iz Lisabona;

B.  budući da je EU predan provedbi Programa o ženama, miru i sigurnosti u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i njezinim naknadnim izmjenama, kao i Programa o mladima, miru i sigurnosti u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2250 i njezinim naknadnim izmjenama;

C.  budući da je EU jedan od najvećih donatora koji podupire sprečavanje sukoba i izgradnju mira upotrebom svojih instrumenata vanjske pomoći;

D.  budući da bi EU, kao ključan subjekt u davanju doprinosa međunarodnim organizacijama, ključni donator humanitarne pomoći i najveći trgovinski partner na svijetu, trebao preuzeti vodeću ulogu u izgradnji mira u svijetu, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti; budući da se sprečavanje sukoba i posredovanje moraju formulirati u okviru globalnog pristupa koji uzima u obzir sigurnost, diplomaciju i razvoj;

E.  budući da je potrebna suradnja s regionalnim organizacijama, kao što je OESS, u čijem se Helsinškom završnom aktu iz 1975. godine, između ostaloga, utvrđuju načela suzdržavanja od primjene sile, teritorijalne cjelovitosti država, jednakih prava i samoodređenja naroda, te da navedene organizacije imaju ključnu ulogu u sprečavanju sukoba i posredovanju;

F.  budući da je sprečavanje nasilnog sukoba od iznimne važnosti za rješavanje sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju Europa i njezino susjedstvo, kao i za politički i društveni napredak; budući da je to osnovna sastavnica stvarnog multilateralizma i ključno za postizanje ciljeva održivog razvoja, osobito cilja br. 16 o miroljubivim i uključivim društvima, pristupu pravdi za sve i učinkovitim, odgovornim i uključivim institucijama na svim razinama;

G.  budući da je kontinuirana potpora EU-a civilnim i vojnim dionicima u trećim zemljama važan čimbenik sprečavanja ponavljanja nasilnih sukoba; budući da su održiv i trajan mir i sigurnost neodvojivi od održivog razvoja;

H.  budući da se sprečavanjem sukoba i posredovanjem mora zajamčiti održavanje stabilnosti i razvoja u državama i zemljopisnim područjima čija je situacija izravni sigurnosni problem za Uniju;

I.  budući da je prevencija strateška funkcija čiji je cilj učinkovito djelovanje prije izbijanja kriza; budući da je posredovanje dodatni alat u službi diplomacije koji se može upotrijebiti za sprečavanje, zaustavljanje ili rješavanje sukoba;

J.  budući da su unutarnja i vanjska sigurnost sve češće neodvojivo povezane i da složena priroda globalnih izazova iziskuje globalni i integrirani pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama;

K.  budući da je potreban jači međuinstitucijski pristup kako bi se zajamčilo da EU može razviti i provesti svoje kapacitete u punom potencijalu;

L.  budući da su EU-ova globalna strategija, političke izjave i institucionalni razvoj događaja dobrodošao znak da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije privržena davanju prednosti sprečavanju sukoba i posredovanju;

M.  budući da instrumenti za vanjsko financiranje pružaju znatan doprinos potpori izgradnje mira i sprečavanja sukoba;

N.  budući da je tranzicijska pravda važan skup pravosudnih i nepravosudnih mehanizama usmjerenih na odgovornost za prošle zlouporabe te na uspostavu održive, pravedne i mirne budućnosti;

O.  budući da je Parlament preuzeo ključnu ulogu u parlamentarnoj diplomaciji, uključujući postupke posredovanja i dijaloga, zahvaljujući svojoj ugrađenoj kulturi dijaloga i izgradnje konsenzusa;

P.  budući da nasilni sukobi i ratovi imaju nerazmjeran učinak na civile, posebno na žene i djecu te da su pritom žene više nego muškarci izložene riziku od ekonomskog i seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada, raseljavanja, pritvaranja i seksualnog nasilja kao što je silovanje, koje se upotrebljava kao ratna taktika; budući da je aktivno sudjelovanje žena i mladih važno za sprečavanje sukoba i izgradnju mira, kao i za sprečavanje svih oblika nasilja, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;

Q.  budući da je od iznimne važnosti uključiti i podržati aktivno i konkretno sudjelovanje civilnog društva i lokalnih aktera, i civilnih i vojnih, što podrazumijeva i žene, manjine, autohtone narode i mlade prilikom promicanja i olakšavanja izgradnje kapaciteta i povjerenja u posredovanju, dijalogu i pomirenju;

R.  budući da za sprečavanje sukoba te izgradnju i očuvanje mira često nema dovoljno resursa, unatoč predanosti toj politici na razini EU-a, što ima utjecaja na sposobnost poticanja i olakšavanja djelovanja u tim područjima;

1.  potiče Uniju da dodatnu prednost daje sprečavanju sukoba i posredovanju u okviru postojećih dogovorenih pregovaračkih oblika i načela ili kao potporu tim načelima; naglašava da taj pristup daje visoku razinu dodane vrijednosti EU-a u pogledu politike, društva, gospodarstva i ljudske sigurnosti na globalnoj razini; podsjeća da aktivnosti u području sprečavanja sukoba i posredovanja pridonose promicanju prisutnosti i vjerodostojnosti Unije na svjetskoj sceni;

2.  prihvaća ulogu civilnih i vojnih zadataka u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u održavanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti;

3.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i predsjednika Europskog parlamenta da utvrde zajedničke dugoročne prioritete u području sprečavanja sukoba i posredovanja, što bi trebalo postati dio redovitog strateškog programiranja;

4.  poziva na dugoročnu izgradnju mira rješavanjem uzroka sukoba;

5.  poziva na poboljšanje trenutačne strukture za podržavanje prioriteta EU-a, kako je opisano dalje u tekstu;

6.  poziva na pristupe koji su osjetljivi na sukobe i usmjereni na ljude te u okviru kojih se sigurnost ljudi stavlja u središte djelovanja EU-a radi postizanja pozitivnih i održivih rezultata na terenu;

7.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i službe Komisije koje se bave vanjskim djelovanjem da predstave godišnje izvješće Parlamentu o napretku postignutom u provedbi političkih obveza EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

O izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje

8.  podupire dosljedniji i cjelovitiji pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama, smatra da integrirani pristup vanjskim sukobima i krizama predstavlja dodanu vrijednost vanjskog djelovanja Unije te da je potrebno čim prije primijeniti sva sredstva kako bi se pojasnili odgovori EU-a u svim fazama sukoba i kako bi taj integrirani pristup postao operativniji i djelotvorniji; u tom kontekstu podsjeća na norme i načela iz međunarodnog prava i Povelje UN-a i izražava potporu postojećim okvirima, pristupima i načelima pregovaranja; ponavlja da bi svaki sukob trebalo promatrati zasebno;

9.  naglašava da bi se tim jačanjem kapaciteta državama članicama trebalo omogućiti utvrđivanje prioritetnih zemljopisnih područja za djelovanje na polju sprečavanja sukoba i posredovanja te olakšavanje bilateralne suradnje među europskim zemljama;

10.  poziva na uspostavu, pod nadležnošću potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije, savjetodavnog odbora EU-a na visokoj razini o sprečavanju sukoba i posredovanju u cilju uspostave sveobuhvatne skupine viših političkih posrednika i stručnjaka za sprečavanje sukoba čija će se politička i tehnička stručnost moći staviti na raspolaganje u kratkom roku; smatra da je potrebna i skupina stručnjaka u području pomirbe i tranzicijske pravde;

11.  poziva na imenovanje posebnog izaslanika EU-a za mir koji će predsjedati savjetodavnim odborom EU-a na visokoj razini kako bi se promicala dosljednost i koordinacija među institucijama, uključujući u njihovu kontaktu s civilnim društvom, a kako bi se poboljšala razmjena informacija i kako bi se postiglo povećano i ranije djelovanje;

12.  poziva na uspostavu drugih međuinstitucijskih mehanizama poput radnih skupina za konkretne situacije sprečavanja sukoba;

13.  poziva na uspostavu posebne radne skupine Vijeća za sprečavanje sukoba i posredovanje koja će isticati snažnu predanost EU-a miru i stabilnosti u susjednim regijama;

O Europskoj službi za vanjsko djelovanje

14.  pozdravlja uspostavu posebne Uprave za instrumente sprečavanja sukoba, izgradnje mira i posredovanja u okviru ESVD-a te razvoj alata poput sustava za rano upozoravanje i ispitivanje perspektiva; poziva na ulaganja za dodatni razvoj tih alata;

15.  poziva na sustavnije prikupljanje, upravljanje i širenje relevantnog znanja u formatima koji su pristupačni, praktični i operativno relevantni za osoblje diljem institucija EU-a;

16.  poziva na dodatni razvoj kapaciteta u području rodno osjetljive analize sukoba, ranog obavještavanja, pomirbe i sprečavanja sukoba za interno osoblje, posrednike i druge stručnjake, kao i za treće strane, u suradnji s ESVD-om i uključujući organizacije civilnog društva;

O Europskoj komisiji

17.  podsjeća na sve veću potrebu za sprečavanjem sukoba u okviru rješavanja temeljnih uzroka sukoba i postizanja ciljeva održivog razvoja uz poseban fokus na demokratičnost i ljudska prava, vladavinu prava, reformu pravosuđa i potporu za civilno društvo;

18.  ističe činjenicu da se svim intervencijama EU-a u područjima zahvaćenima nasiljem i sukobima treba voditi računa o sukobima i o rodnim pitanjima; poziva na hitno djelovanje kako bi se ti aspekti integrirali u sve relevantne politike, strategije, djelovanja i operacije, uz veće usmjerenje na sprečavanje nanošenja štete i istovremeno maksimiranje doprinosa EU-a postizanju dugoročnih ciljeva sprečavanja sukoba i izgradnje mira;

O Europskom parlamentu

19.  naglašava ulogu Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora i njezinih vodećih zastupnika u Europskom parlamentu kao operativnog tijela za koordinaciju inicijativa posredovanja i dijaloga i pozdravlja nove inicijative poput dijaloga „Jean Monnet” za mir i demokraciju (služeći se povijesnom kućom Jeana Monneta u mjestu Bazoches u Francuskoj), djelovanja u vezi s nasiljem u izbornom razdoblju, međustranačkog dijaloga i postizanja konsenzusa, kao i programa za mlade političke vođe, te preporučuje da se nastavi s razvijanjem tih inicijativa kao ključnih instrumenata Europskog parlamenta u području medijacije, posredovanja i dijaloga; pozdravlja odluku Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora da s makedonskim Sobranjem na temelju uspjeha procesa dijaloga „Jean Monnet” proširi metodologiju tog dijaloga na sve zemlje zapadnog Balkana;

20.  pozdravlja partnerstvo s ukrajinskom Vrhovnom radom u obliku dijaloga „Jean Monnet” čiji je cilj izgradnja konsenzusa među političkim frakcijama i strankama u Vrhovnoj radi te, što je najvažnije, u cilju preobrazbe političke kulture prema modernom europskom parlamentarnom pristupu utemeljenom na demokratskom dijalogu i postizanju konsenzusa;

21.  pozdravlja zaključke s petog dijaloga „Jean Monnet”, održanoga od 11. do 13. listopada 2018., na kojem su poduzeti koraci u pogledu potpore provedbi Sporazuma o pridruživanju; prepoznaje potrebu da Europski parlament radi s Komisijom na olakšavanju dijaloga s ključnim dionicima iz Vrhovne rade i Vlade Ukrajine u pogledu poboljšanja učinkovitosti Vrhovne rade u provedbi Sporazuma o pridruživanju;

22.  pozdravlja novu tripartitnu inicijativu predsjednika parlamenata Ukrajine, Moldove i Gruzije za uspostavu regionalne parlamentarne skupštine kao važne platforme za regionalni dijalog o strateškim pitanjima, uključujući provedbu sporazumâ o pridruživanju i odgovaranje na ključne sigurnosne izazove, uključujući hibridni rat i dezinformacije; smatra da je potpora Parlamenta tom regionalnom parlamentarnom dijalogu važan znak njegove predanosti regiji s obzirom na zajedničke izazove u pogledu regionalne sigurnosti;

23.  prepoznaje svoju sve veću ulogu u procesima posredovanja; u tom pogledu ističe zajedničku inicijativu povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju i triju posrednika Europskog parlamenta, Eduarda Kukana, Ive Vajgla i Kunta Fleckensteina, da podupru čelnike stranaka bivše jugoslavenske republike Makedonije u rješavanju političke krize usvajanjem Sporazuma iz Pržina iz 2015. godine; potvrđuje svoju spremnost da se osloni na taj primjer bliske međuinstitucijske suradnje s Komisijom i ESVD-om i produbi svoje djelovanje u cilju jačanja političkih dijaloga i pomirbe na cijelom zapadnom Balkanu i u širem susjedstvu;

24.  poziva na daljnji razvoj programa za mlade političke vođe u kontekstu Programa o mladima, miru i sigurnosti koji se temelji na rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2250, kao i na nastavak izvrsne suradnje s regionalnom inicijativom za Mediteran potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice u okviru programa Mladi mediteranski glasovi;

25.  smatra da se održavanjem dijaloga mladih na visokoj razini pod nazivom „Smanjivanje razlika” pruža prostor za dijalog među predstavnicima mladih i mladim zastupnicima u parlamentima zapadnog Balkana, što je važno za podupiranje kulture međustranačkog dijaloga i pomirbe, kao i za jačanje europske perspektive zemalja u regiji;

26.  preporučuje da se dodatno razviju postojeći parlamentarni programi osposobljavanja koji su dostupni zastupnicima u Europskom parlamentu, posebno onima koji su imenovani posrednicima ili glavnim promatračima, kao i programi osposobljavanja za parlamentarce iz trećih zemalja, političke stranke i osoblje, uključujući one o aspektima povezanima s rodom i mladima, također u suradnji sa strukturama država članica koje su razvile stručna znanja u tom području;

27.  smatra da bi se kapaciteti Parlamenta mogli dodatno razviti imenovanjem potpredsjednika nadležnog za koordinaciju posredovanja i olakšavanje aktivnosti dijaloga, koji bi djelovao u bliskoj suradnji sa Skupinom za potporu demokraciji i koordinaciju izbora;

28.  ističe ulogu koju nagrada Saharov Europskog parlamenta ima u podizanju razine osviještenosti o sukobima diljem svijeta; poziva na povećanje novčanog iznosa nagrade u sljedećem sazivu Parlamenta;

29.  prepoznaje potrebu da Parlament kao potporu ukupnim naporima EU-a institucionalizira svoje postupke posredovanja; poziva na jačanje parlamentarne diplomacije i razmjene, između ostalog i u okviru rada parlamentarnih izaslanstava;

30.  naglašava dugoročnu usku suradnju između Parlamenta i Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u području izbora i potpore demokraciji; poziva da se ta suradnja proširi na područje posredovanja i dijaloga;

O ženama, miru i sigurnosti – jačanje rodnih kapaciteta u sprečavanju sukoba i posredovanju koje provodi EU

31.  poziva na provedbu potpune rodne ravnopravnosti i na ulaganje osobitih napora kako bi se zajamčilo sudjelovanje žena, djevojaka, djevojčica i mladih te zaštita njihovih prava u cijelom ciklusu sukoba, od sprečavanja sukoba do ponovne izgradnje nakon sukoba, a u kontekstu aktivnosti sprečavanja sukoba i posredovanja koje provodi EU;

32.  poziva na to da rodna politika bude uključena u sva djelovanja u području suradnje, osposobljavanja i intervencije; pozdravlja inicijative EU-a u tom pogledu, kao i njegov aktivan doprinos akcijskom planu za rodnu ravnopravnost, i novi strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti;

33.  poziva na uključivanje stručnog znanja o rodu, uključujući rodno utemeljenom nasilju i seksualnom nasilju povezanom sa sukobom, u sve faze sprečavanja sukoba, postupak posredovanja i izgradnju mira;

34.  poziva EU da preuzme vodeću ulogu u provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o mladima, miru i sigurnosti i integraciji načela sadržanih u njima u aktivnosti EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

35.  poziva na to da svaka suradnja, osposobljavanje i intervencija bude osjetljiva na potrebe i težnje djevojaka i mladića te da ih uzima u obzir, imajući pritom na umu različite načine na koje nasilni sukobi utječu na njihove živote i budućnost te vrijedne doprinose koje mogu ostvariti u sprečavanju i rješavanju nasilnih sukoba;

O jačanju uloge i sposobnosti organizacija civilnog društva u okviru EU-ova pristupa sprečavanju sukoba i posredovanju

36.  smatra da ulogu organizacija civilnog društva treba uzeti u obzir u cjelokupnom pristupu EU-a i njegovim prioritetima u pogledu razvijanja kapaciteta;

37.  ističe važnost mjera izgradnje povjerenja i kontakata među narodima u sprečavanju i rješavanju sukoba;

38.  poziva na savjetovanja s organizacijama civilnog društva, osobito onima koje su specijalizirane za područja prava žena i ljudskih prava manjina, prilikom uspostavljanja i provedbe programa i politika EU-a o miru, sigurnosti i posredovanju;

O financijskim i proračunskim sredstvima dostupnima za EU-ovo sprečavanje sukoba i posredovanje

39.  smatra da sve brojniji izazovi iziskuju veća odobrena sredstva za sprečavanje sukoba i osiguravanje adekvatnog broja članova osoblja;

40.  ističe potrebu da se u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.) osigura i namijeni dovoljno financijskih sredstava za djelovanje EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

41.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da obavijesti Parlament o ažuriranoj proračunskoj liniji ESVD-a namijenjenoj analizi sukoba i osviještenosti u pogledu sukoba, ranom upozoravanju, podržavanju posredovanja i budućim prioritetima u tom području;

°

°  °

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Komisije i Vijeća, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, ESVD-u, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Komisiji, OESS-u, glavnom tajniku UN-a te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL C 356, 4.10.2018., str. 130.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0312.

(3)

SL L 335, 15.12.2017., str. 6.


OBRAZLOŽENJE

Europska unija je u suštini mirovni projekt. Stoga je prirodno da su sprečavanje sukoba i izgradnja mira središnji elementi njezine vanjske politike. Prema Ugovoru iz Lisabona EU nastoji promicati mir (glava I. članak 3. stavak 1.), a svoje tumačenje mira temelji na vlastitim vrijednostima i načelima.

Ta načela postaju ciljevi vanjske politike inspirirani sveobuhvatnom definicijom mira, koja ne obuhvaća samo sigurnost i stabilnost (poput izostanka oružanog nasilja), već i odgovara na temeljne uzroke sukoba promicanjem demokracije, dobrog upravljanja, ljudskih prava, održivog razvoja i ljudske sigurnosti. U suštini se poručuje da je mir usko povezan sa zaštitom života i dobrobiti svakog ljudskog bića u svakom aspektu njegova života, a način za postizanje toga je stvaranje sigurnosti na temelju ljudskih prava i ljudske sigurnosti, a ne militarizacijom.

U općoj napomeni br. 30 UN-ova odbora za Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) podsjeća nas se na činjenicu da su iskustva žena često isključena kao irelevantna za predviđanje sukoba, da je sudjelovanje žena u sprečavanju sukoba nisko te da je nisko i sudjelovanje žena u institucijama koje rade u području preventivne diplomacije. EU također prepoznaje da nedovoljna zastupljenost žena u postupcima posredovanja i mirovnim pregovorima, kao i nedostatak stručnog znanja u području rodne politike u okviru timova za posredovanje ozbiljno ograničavaju opseg u kojem se u tim postupcima hvata u koštac s iskustvima žena u sukobima i posljedičnom potrebom za pravdom i oporavkom (Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog iz 2009.).

Kad žene i manjine nisu uključene u rad na sprečavanju sukoba nedostaju ključne informacije i aspekti. Samo ćemo uključivim zastupanjem žena i upotrebom rodne analize sukoba moći osmisliti precizne odgovore i postići održiv mir. Djelovanje, glas i sposobnosti žena, kao i međusektorska rodna analiza ključni su za dijaloge, za izradu boljih politika i za postizanje pravednih mirovinskih sporazuma. Vidjeli smo to u različitim kontekstima, poput Libije, Jemena, Nigerije i Kolumbije. Zapravo, vidjeli smo to svugdje u svijetu.

Međunarodna liga žena za mir i slobodu navodi: „Program o ženama, miru i sigurnosti ima potencijal preobrazbe. Moćan je alat za pomak s isključivog donošenja odluka na demokratsko donošenje odluka, s rodne neravnopravnosti na rodnu pravednost te sa sukoba i nasilja na održivi mir.”

Program o ženama, miru i sigurnosti prepoznat je međunarodno, ali i dalje postoje veliki izazovi u pogledu njegove provedbe. ESVD priznaje da odgovaranje na rodna pitanja u okviru rješavanja sukoba i posredovanja zahtijeva znanje i stručnost o rodu i u pogledu konkretnih pitanja i u pogledu cijelog mirovnog procesa (informativni članak – ESVD-ov projekt potpore posredovanju – sudjelovanje žena i rod). Drugo ključno pitanje je, naravno, sve obveze provesti u djelo i podržati ih ciljanim sredstvima i resursima. Tu EU može preuzeti snažnu i vodeću ulogu u provedbi Programa o ženama, miru i sigurnosti, što znači i preuzimanje vodeće uloge u promicanju globalnog mira.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

4.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

4

16

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, Klaus Buchner, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Michael Gahler, Iveta Grigule-Pēterse, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Dobromir Sośnierz, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Neena Gill, Liisa Jaakonsaari, Marek Jurek, Soraya Post, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Helmut Scholz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Santiago Fisas Ayxelà, Karin Kadenbach, Ramón Luis Valcárcel Siso, Julie Ward, Flavio Zanonato


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

ALDE

Iveta Grigule-Pēterse, Javier Nart

ECR

Charles Tannock, Geoffrey Van Orden

S&D

Brando Benifei, Goffredo Maria Bettini, José Blanco López, Neena Gill, Liisa Jaakonsaari, Karin Kadenbach, Arne Lietz, Andrejs Mamikins, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Soraya Post, Julie Ward, Flavio Zanonato

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler

4

-

ECR

Bas Belder, Marek Jurek

NI

Georgios Epitideios, Dobromir Sośnierz

16

0

GUE/NGL

Helmut Scholz

PPE

Michèle Alliot-Marie, Elmar Brok, Arnaud Danjean, Santiago Fisas Ayxelà, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, David McAllister, Ramona Nicole Mănescu, Francisco José Millán Mon, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ramón Luis Valcárcel Siso

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 27. veljače 2019.Pravna napomena