Postupak : 2018/2177(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0107/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0107/2019

Rasprave :

PV 26/03/2019 - 12
CRE 26/03/2019 - 12

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 13.3
CRE 26/03/2019 - 13.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0244

IZVJEŠĆE     
PDF 245kWORD 77k
27.2.2019
PE 626.825v03-00 A8-0107/2019

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

(2018/2177(DEC))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Marco Valli

AMANDMANI
1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

(2018/2177(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0519 – C8-0328/2018),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskom razvojnom fondu (COM(2018)0475),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 20. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.(05368/2019 – C8-0064/2019, 05369/2019 – C8-0065/2019, 05370/2019 – C8-0066/2019, 05371/2019 – C8-0067/2019),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću od 15. prosinca 2017. naslovljeno „Izvješće o preispitivanju instrumenata za vanjsko financiranje na sredini razdoblja” (COM(2017)0720), i pripadajuće radne dokumente službi „Evaluacija Instrumenta za razvojnu suradnju” (SWD(2017)0600) i „Evaluacija 11. Europskog razvojnog fonda” (SWD(2017)0601),

–  uzimajući u obzir vanjsku evaluaciju 11. Europskog razvojnog fonda (završno izvješće iz lipnja 2017.), koju je Komisija naručila od tima vanjskih izvođača,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(10),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koja se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(12),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na jedanaesti Europski razvojni fond(13),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0107/2019),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

(2018/2177(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. (COM(2018)0519 – C8-0328/2018),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskom razvojnom fondu (COM(2018)0475),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017. s odgovorima Komisije(14),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(15) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2017., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 20. veljače 2019. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.(05368/2019 – C8-0064/2019, 05369/2019 – C8-0065/2019, 05370/2019 – C8-0066/2019, 05371/2019 – C8-0067/2019),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2016. (COM(2018)0545),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću od 15. prosinca 2017. naslovljeno „Izvješće o preispitivanju instrumenata za vanjsko financiranje na sredini razdoblja” (COM(2017)0720), i pripadajuće radne dokumente službi „Evaluacija Instrumenta za razvojnu suradnju” (SWD(2017)0600) i „Evaluacija 11. Europskog razvojnog fonda” (SWD(2017)0601),

–   uzimajući u obzir vanjsku evaluaciju 11. Europskog razvojnog fonda (završno izvješće iz lipnja 2017.), koju je Komisija naručila od tima vanjskih izvođača,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000.(16) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(18),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(19),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(20),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(21),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije(22),

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(23),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koja se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(24),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(25),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na jedanaesti Europski razvojni fond(26),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0107/2019),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

(2018/2177(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0107/2019),

A.  budući da Komisija u cijelosti podržava upravljanje europskim razvojnim fondovima, pri čemu snosi krajnju odgovornost za zakonitost/pravilnost operacija ERF-a i nadzor nad postupkom financijskog izvještavanja ERF-a;

B.  budući da se razvojna pomoć ERF-a u praksi provodi u 79 zemalja usprkos tome što su politički i društveno-gospodarski uvjeti često složeni, nestabilni i donose rizik;

C.  budući da je ključno osigurati da se razvojna pomoć koristi u skladu sa svojom prvotnom svrhom, kao što je navedeno u članku 208. UFEU-a, uz pridavanje potrebne pozornosti načelima pomoći i djelotvornosti razvoja;

D.  budući da se više politika Unije provodi u istoj zemlji ili skupini zemalja s različitim razlozima i ciljevima te da postoji rizik od njihove proturječnosti;

E.  budući da ERF treba kontinuirano težiti većoj usklađenosti s primarnim ciljem smanjenja i, dugoročno, iskorjenjivanja siromaštva, te većem naglasku na uspješnosti i vidljivim mjerama;

F.  budući da bi se u okviru načina pružanja pomoći ERF-a trebalo uzeti u obzir različite faze razvoja partnerskih zemalja, posebno partnerskih zemalja koje su sa statusa zemalja niskog dohotka prešle na status zemalja srednjeg dohotka;

G.  budući da je preduvjet održivog razvoja transparentan, uključiv i učinkovit proces sudjelovanja u oblikovanju politika kojim se poštuju načela ljudskih prava;

H.  budući da su učinkoviti prethodni uvjeti i redovite provjere ključne sastavnice za jamčenje djelotvornosti i dobrog financijskog upravljanja ERF-a;

I.  budući da Parlament nije uključen u utvrđivanje iznosa i dodjelu sredstava ERF-a, za razliku od drugih razvojnih instrumenata;

Izjava o jamstvu

Ključni zaključci u pogledu financijske provedbe 2017.

1.  napominje da su obveze ERF-a do kraja 2017. dosegnule 6 218 milijuna EUR, što iznosi 95 % godišnjeg cilja prema reviziji iz listopada 2017. (tj. 6 510 milijuna EUR), dok su plaćanja ERF-a 31. prosinca 2017. iznosila 4 256 milijuna EUR, što odgovara stopi izvršenja od 98,89 % godišnjeg cilja, prema reviziji iz listopada 2017. (ili 6 510 milijuna EUR); prima na znanje da su za 2017., uz spomenute obveze i plaćanja ERF-a, ukupne obveze Europske investicijske banke (EIB) dosegle 667 milijuna EUR, a plaćanja 456 milijuna EUR;

2.  napominje da je udio Ujedinjene Kraljevine u 10. ERF-u 14,82 %, a u 11. ERF-u 14,68 %; ističe važnost održavanja bliskih veza između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nakon njezina povlačenja iz Europske unije u području ERF-a i razvojne pomoći te prima na znanje prijedlog Komisije za povećanje iznosa za naslov VI. (koji obuhvaća bivši naslov IV. i ERF) za 26 % za sljedeće programsko razdoblje;

3.  pozdravlja kontinuirane napore Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) na smanjenju starog pretfinanciranja, starih neiskorištenih sredstava za preuzimanje obveza i starih isteklih ugovora, s ciljem od 25 %; napominje da je taj cilj premašen, uz smanjenje od 32,58 % starog pretfinanciranja ERF-a (37,6 % za cijelo područje odgovornosti) te smanjenje od 37,63 % za stara neiskorištena sredstva za preuzimanje obveza ERF-a; napominje, također, da za smanjenje starih isteklih ugovora ERF-a nije ostvaren cilj od 15 %, nego 18,75 %; napominje, u skladu s navodima Revizorskog suda, visoku složenost procesa zaključivanja starih isteklih ugovora ERF-a, kao i uspostave novog posebnog postupka za rješavanje tog problema koji se često ponavlja;

4.  poziva DG DEVCO da razmotri mogućnost poboljšanja ili prilagodbe postojećeg skupa ključnih pokazatelja uspješnosti, u cilju boljeg praćenja, među ostalim, starenja predujmova uplaćenih u uzajamne fondove Unije (Uzajamni fond Bekou i Krizni uzajamni fond Unije za Afriku);

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

5.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojemu konačna godišnja računovodstvena dokumentacija 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda za 2017. godinu u svim značajnim aspektima pošteno prikazuje financijsko stanje ERF-a na dan 31. prosinca 2017., te prema kojemu su rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini na kraju godine u skladu s odredbama Financijske uredbe ERF-a i međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

Zakonitost i pravilnost transakcija na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija

6.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem su prihodi u vezi s računovodstvenom dokumentacijom za 2017. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

7.  izražava zabrinutost zbog nepovoljnog mišljenja Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom u kojima postoje značajne pogreške;

8.  izražava žaljenje što je od 2012. godine DG DEVCO u svakom godišnjem izvješću izrazio zadršku u pogledu pravilnosti temeljnih transakcija što upućuje na ozbiljne nedostatke u unutarnjem upravljanju;

9.  izražava zabrinutost zbog toga što je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću procijenio da stopa pogreške za rashode u vezi s računovodstvenom dokumentacijom iz 8., 9., 10. i 11. Europskog razvojnog fonda iznosi 4,5 %, u usporedbi s 3,3 % za 2016., 3,8 % za 2014. i 2015., 3,4 % za 2013. i 3 % za 2012.;

10.  izražava zabrinutost zbog rezultata uzorkovanja koje je Revizorski sud proveo u vezi s platnim transakcijama, pri čemu ih je 29 % sadržavalo pogreške (37 od 128 revidiranih plaćanja); izražava žaljenje zbog toga što su vrste pogrešaka za 2017. slične onima iz prethodnih nekoliko godina, tj. rashodi koji nisu nastali (42 %), nepostojanje ključne popratne dokumentacije (29 %) i ozbiljno nepridržavanje pravila o javnoj nabavi (12 %); izražava žaljenje zbog toga što su 33 % od 30 platnih transakcija s mjerljivim pogreškama bile završne transakcije odobrene nakon ex ante provjera;

11.  izražava žaljenje zbog toga što su se daljnje pogreške, kao i prethodnih godina, odnosile na procjene programa, bespovratna sredstva, sporazume o doprinosima kojima upravljaju i međunarodne organizacije i agencije za suradnju država članica; podsjeća na svoju zabrinutost u vezi s činjenicom da se teoretskim pristupom koji se primjenjuje u projektima s više donatora koje provode međunarodne organizacije i aktivnostima proračunske potpore ograničava opseg revizije Revizorskog suda; međutim, pozdravlja poboljšanja koja je Komisija donijela 2018., uključujući donošenje Pravilnika za provjeru rashoda i Smjernica za povećanje kontrola u okviru programskih procjena; poziva Komisiju da dodatno razmotri svoju pretpostavku da su kriteriji prihvatljivosti Unije ispunjeni sve dok objedinjeni iznos uključuje dovoljno prihvatljivih rashoda za pokrivanje doprinosa Unije; podsjeća Komisiju da na učinkovit način ispravi propuste u upravljanju ugovorima, postupcima odabira, upravljanju dokumentima i sustavu javne nabave;

12.  potiče Komisiju da podnese detaljna objašnjenja kao odgovor na te zaključke i da Parlamentu dostavi jasan plan u kojem se navode potrebni koraci za ispravljanje te ozbiljno zabrinjavajuće situacije;

13.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je 2017. ponovno došlo do slučajeva povezanih s povratom nepotrošenog pretfinanciranja koje je netočno zabilježeno kao operativni prihod, premda su ispravci u 2017. povećani na 5,1 milijun EUR (u usporedbi s 3,1 milijunom EUR u 2016.);

Djelotvornost (i pouzdanost) lanca jamstva

Komponenta nadzora

14.  smatra da se poboljšanje različitih sastavnih dijelova okvira jamstva treba provoditi na usklađen način; ponovno ističe potrebu za održanjem strategije stalnog nadzora kojim se osigurava ravnoteža između poštovanja odredbi o usklađenosti, ciljeva i pouzdanih kriterija dodane vrijednosti povezanih s uspješnosti i sposobnosti apsorpcije partnerskih zemalja, koje treba na odgovarajući način odražavati u upravljanju različitim operacijama pomoći i načinima pružanja pomoći;

15.  prima na znanje stalne nedostatke sustava ex ante provjera Komisije te poziva Komisiju da provede mjere kojima bi se izbjegao neuspjeh određenih ex ante provjera; napominje da je Revizorski sud istaknuo da je u nekim slučajevima Komisija raspolagala dovoljnim informacijama iz svojih sustava da pogreške spriječi, otkrije ili ispravi prije nego što je došlo do rashoda, te da bi procijenjena stopa pogreške zato iznosila 1,8 % manje; smatra da je novi koncept provjere rashoda u novom Pravilniku koji je donijela Komisija koristan način ispravljanja nedostataka u provedbi sustava kontrole;

16.  prima na znanje manje razborit pristup koji je DG DEVCO primijenio 2017. u svojoj šestoj analizi stope preostale pogreške, posebice u pogledu izračuna i ekstrapolacije pogrešaka zbog činjenice da je godišnji pregled za 2017. uključivao vrlo ograničen broj terenskih provjera i ispitivanja postupaka javne nabave, zbog čega je došlo do izražavanja zadrške ograničene na bespovratna sredstva kojima se izravno upravlja (pri čemu je rizično bilo 82,96 milijuna EUR); prepoznaje stalan napor koji je dosad uložen u cilju smanjenja procijenjene razine pogreške ispod praga značajnosti od 2 %; međutim, ističe da postizanje tog cilja ne bi trebalo dovesti do nejasnog shvaćanja pravilnosti i zakonitosti operacija, što bi također spriječilo usporedivost rezultata tijekom nekoliko godina; poziva sve dionike da izbjegavaju konkurentske metodologije za procjenu razine pogreške kako bi se predstavila pouzdana slika stanja i povećalo povjerenje i pravednost u provedenim kontrolnim aktivnostima te u općim sustavima kontrole;

Upravljanje rizikom

17.  podsjeća da su redovito praćenje visokorizičnih faktora (vanjskih, financijskih i operativnih) te njihovo odgovarajuće kvantificiranje ključan preduvjet dobrog financijskog upravljanja i kvalitete rashoda, kao i za razvoj vjerodostojnosti, održivosti i ugleda intervencija Unije; potiče DG DEVCO da nastavi usavršavati svoje procese u skladu s rizicima i financijskim iznosima te da usvoji uvjete u skladu s različitim razinama razvoja, profilima rizika zemalja i okvirima upravljanja;

18.  ističe da je potrebno redovito prilagođavati postupak utvrđivanja rizika DG-a DEVCO pojavi novih oblika instrumenata pomoći u instrumentariju EU-a, kao što su mješovito financiranje, posebni uzajamni fondovi i financijska partnerstva s drugim međunarodnim institucijama ili multilateralnim razvojnim bankama;

Komponenta evaluacije i izvješćivanja

19.  poziva DG DEVCO da znatno poboljša svoje mehanizme izvješćivanja o praćenju, evaluaciji i uspješnosti kako bi se zajamčilo sustavno praćenje ključnih pokazatelja utvrđenih u različitim sustavima uspješnosti te da se onima odgovornima za izradu zakonodavstva pravodobno pružaju pouzdane i sveobuhvatne informacije; poziva na dugoročnu evaluaciju, uključujući prikupljanje podataka, istraživanje i analizu u cilju poboljšanja ključnih pokazatelja; smatra da je ugrožavanje praćenja uspješnosti i evaluacije rezultata štetno za javnu odgovornost;

20.  smatra da se instrument praćenja usmjerenog na rezultate treba koristiti proaktivnije i brže kada dođe do kritičnih situacija ili kada one dulje traju; ističe da korektivne mjere treba poduzeti bez odgode te strukturno procijeniti manjkavosti na razini osmišljavanja projekata; ističe koliko je važno pružiti Parlamentu i tijelu za proračunski nadzor jasne informacije o tome u kolikoj su mjeri ostvareni glavni razvojni ciljevi Unije;

21.  smatra da su izvješća o upravljanju vanjskom pomoći delegacija Unije koristan instrument za korporativno izvješćivanje koji doprinosi izgradnji povjerenja i mjerenju uspješnosti svake delegacije Unije; prima na znanje sve manji udio projekata s problemima u pogledu provedbe, s 31,1 % (980 projekata od 3151 aktualnog projekta) u 2016. na 23,8 % (1059 projekata od 4444 aktualna projekta) u 2017.; izražava zabrinutost, međutim, zbog toga što su u 27 % slučajeva glavni razlozi teške provedbe aktualnih projekata niska percepcija sposobnosti ili uspješnosti provedbenih partnera, slab interes i posvećenost dionika ili nedovoljno sufinanciranje od strane partnera, dakle faktori koje treba prepoznati u ranoj fazi političkog dijaloga i koordinacije donatora;

Provedba razvojne pomoći ERF-a

Evaluacija 11. ERF-a

22.  prima na znanje, iz izjave o evaluaciji 11. ERF-a, da (i) „postoji stvarna prijetnja da će ERF biti prisiljen odgovarati na programe kojima ga se udaljuje od njegova glavnog cilja, a to je smanjenje siromaštva, što je teško pomiriti s temeljnim vrijednostima ERF-a i čime se ugrožava ono što čini dobro”, te (ii) „unatoč savjetovanjima, stajališta vlade i organizacija civilnog društva (uz neke istaknute iznimke, kao što je Pacifička regija) rijetko se uzimaju u obzir u izborima metoda programiranja” te da je „u programiranju 11. ERF-a zbog toga korišten pristup odozgo prema dolje kako bi se primijenilo načelo koncentracije, ali nauštrb središnjeg načela partnerstva Sporazuma iz Cotonoua”; izražava žaljenje jer je Komisija dosad u cijelosti zanemarila te zaključke; međutim, smatra da su izgradnja mira i rješavanje temeljnih uzroka migracija temeljni aspekti održivog razvoja;

23.  također napominje da je prema evaluaciji 11. ERF-a do travnja 2017. gotovo 500 milijuna EUR iz pričuve ERF-a isplaćeno za pružanje potpore Glavnoj upravi Komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći, gotovo 500 milijuna EUR izdvojeno je za hitnu potporu pojedinačnim zemljama, a 1,5 milijardi EUR isplaćeno je Kriznom uzajamnom fondu Unije za Afriku; budući da ERF također doprinosi novom Europskom fondu za održivi razvoj;

Preispitivanje provedbe vanjskih financijskih instrumenata u sredini razdoblja

24.  pozdravlja činjenicu da je evaluacija pokazala da su ciljevi ERF-a uglavnom bili relevantni za političke prioritete u vrijeme njegove uspostave te da je općenito bio primjeren svrsi i usklađen s vrijednostima ciljeva održivog razvoja;

25.  pozdravlja činjenicu da neke zemlje u kojima se provode zemljopisni programi ERF-a proteklih deset godina bilježe napredak u smanjenju siromaštva te ljudski i gospodarski razvoj; napominje da je stanje u drugim zemljama i dalje kritično; sa zadovoljstvom primjećuje da su prioriteti ERF-a usklađeni s vrijednostima ciljeva održivog razvoja;

26.  ističe da kratkoročni domaći interesi Unije ne bi trebali biti jedini pokretač njezina razvojnog plana te da načela učinkovitosti pomoći treba u potpunosti primijeniti na sve oblike razvojne suradnje;

27.  poziva DG DEVCO da razmotri sljedeće točke za upravljanje ERF-om kako bi se osigurali njegova učinkovitost, djelotvornost i dodana vrijednost:

–  na bolji način ilustrirati komplementarnost financiranja ERF-a, usklađenost instrumentarija Unije i sinergije s drugim instrumentima vanjske pomoći;

–  osigurati što veću razinu pravilnosti i odgovornosti za rezultate djelovanja financiranih ERF-om;

–  poziva Komisiju, u tom kontekstu, da bolje objasni logični okvir na kojemu se temelje njezine intervencije, posebno kako bi se postigla bolja vidljivost očekivanog dugoročnog utjecaja ili održivosti operacija koje financira ERF;

–  da u sljedećem godišnjem izvješću o radu uključi strukturiranu procjenu učinka aktivnosti 11. ERF-a, s posebnim naglaskom na ostvarene rezultate u području ljudskih prava i okoliša;

–  smatra da i dalje postoji potreba za sustavnijim pristupom komunikaciji o aktivnostima Unije koje se financiraju bespovratnim sredstvima, kao i za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u cijelom lancu financiranja;

–  da poboljša duh partnerstva preuzimanjem demokratske odgovornosti nad programom i njegovom provedbom uz istodobno jamčenje poštovanja za temeljne vrijednosti i načela ERF-a;

28.  smatra da je za projekte povezane s infrastrukturom koje financira ERF ključna nezavisna ex ante procjena kojom se uzimaju u obzir društveni i ekološki učinci projekata, kao i njihova dodana vrijednost; smatra da bi odluke o financiranju trebale biti povezane s pravom analizom troškova i koristi te da projekte treba financirati ako je njihova provedba ekološki, financijski ili društveno održiva;

29.  ističe izrazito negativne zaključke Europskog revizorskog suda u pogledu javno-privatnih partnerstava(27) te njegovu preporuku da se prestane promicati intenzivnija i raširenija uporaba javno-privatnih partnerstava unutar Unije; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir tu preporuku kada je riječ o javno-privatnim partnerstvima u zemljama u razvoju, gdje je okruženje za uspješnu provedbu javno-privatnih partnerstava još teže nego unutar Unije;

30.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da je 2016., 2017. i 2018. glad u svijetu bila u porastu i da trenutačno više od 820 milijuna ljudi pati od kronične pothranjenosti, dok je istodobno udio službene razvojne pomoći Unije i njezinih država članica za sigurnost opskrbe hranom i uhranjenosti pao s oko 8 % 2014. na 6 % 2016., a proračunske obveze za sigurnost opskrbe hranom u okviru instrumenata kojima upravlja Komisija znatno su smanjene 2017.;

31.  ponavlja snažne zadrške u pogledu činjenice da je 2017. Komisija predstavila a Odbor ERF-a usvojio Nacionalni okvirni program za Eritreju i godišnji program djelovanja iako nisu bili u posjedu čvrstih dokaza o reformama ili poboljšanjima stanja ljudskih prava u Eritreji; podsjeća na obveze Komisije i Visoke predstavnice da o tome redovno obavještavaju Parlament;

32.  poziva da se preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da bi države trebale primati tim veću potporu iz EU-a što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

33.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

34.  s obzirom na promjenu u načinima pružanja pomoći od izravnih bespovratnih sredstava prema uzajamnim fondovima i mješovitom financiranju, uključujući u okviru Europskog fonda za održivi razvoj, poziva Vijeće, Komisiju i EIB da donesu međuinstitucijski sporazum s Parlamentom o transparentnosti, odgovornosti i parlamentarnom nadzoru na temelju načela politike utvrđenih u Novom europskom konsenzusu o razvoju;

35.  uvjereno ponavlja svoj poziv Vijeću i državama članicama da poduzmu korake prema integraciji ERF-a u proračun Unije za potrebe jačanja demokratskoga nadzora; pozdravlja činjenicu da je Komisija pristala na aktualni zahtjev Parlamenta da se ERF uključi u proračun Unije; traži od Komisije da obavještava Parlament o tijeku rasprava o zamjeni Sporazuma iz Cotonoua nakon 2020.;

36.  pozdravlja proces pregovora o sporazumu koji bi zamijenio Sporazum iz Cotonoua kako bi se očuvao okvir AKP-a i EU-a;

ERF i upravljanje novom poveznicom

37.  uviđa da je ERF suočen s velikim pritiskom da odgovori na sve veći broj političkih zahtjeva, kao što su sigurnost, migracije i upravljanje granicama, koje je teško uskladiti s temeljnim vrijednostima ERF-a i načelima politike razvoja i suradnje Unije, točnije iskorjenjivanje siromaštva, kao što je utvrđeno u članku 208. UFEU-a; napominje da upravljanje novom poveznicom ugrožava ukupnu ravnotežu razvojne politike;

38.  ističe da upravljanje novom poveznicom dovodi u pitanje ukupnu ravnotežu razvojne politike; smatra da bi hitni odgovori na uzastopne krizne situacije trebali slijediti holistički pristup; podsjeća da je poštovanje načela usklađenosti politike od ključne važnosti za stabilnost zemalja koje se koriste europskom razvojnom pomoći;

Upravljanje financijskim instrumentima izvan proračuna (doprinos ERF-a uzajamnim fondovima Unije)

39.  prima na znanje da ukupna obećana sredstva u okviru uzajamnih fondova Unije iznose 4,09 milijardi EUR te da glavni doprinos dolazi od ERF-a, u iznosu od 3 milijarde EUR, a 442,7 milijuna EUR od država članica i drugih donatora; prima na znanje obećana sredstva u iznosu od gotovo 240 milijuna EUR za Uzajamni fond Bekou u 2017., pri čemu 113 milijuna EUR dolazi iz ERF-a, a 65,9 milijuna EUR od država članica i drugih donatora;

40.  podsjeća na glavne zaključke tematskog izvješća Revizorskog suda o Uzajamnom fondu Bekou, uključujući onaj prema kojem je struktura toga fonda prikladna za kontekst Srednjoafričke Republike i da je njegov učinak pozitivan; ističe da je ta ocjena uvelike odražena u zaključcima ad hoc izaslanstva Odbora za razvoj koje je u veljači 2018. posjetilo Srednjoafričku Republiku, pri čemu je izaslanstvo zaključilo da taj fond može na odgovarajući način zadovoljiti potrebe koje se odnose na rehabilitaciju, sredstva za život i dugoročniji razvoj; podsjeća da je Fond osnovan kao krizni uzajamni fond Europske unije u trajanju od 60 mjeseci, s istekom trajanja u srpnju 2019., i da se čini da bi njegovo produljenje bilo korisno, ali će za njega biti potrebna suglasnost Parlamenta;

41  ističe rizik od preusmjeravanja s klasičnih razvojnih ciljeva kao što su iskorjenjivanje siromaštva, pri čemu priznaje njihov određeni potencijal kao što su ubrzavanje provedbe razvojnih ciljeva ili brzo reagiranje na međunarodnu krizu;

42.  prima na znanje postignuća Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku (EUTF); međutim, podsjeća da se sredstva EUTF-a koja dolaze iz razvojnih proračunskih linija ne smiju upotrebljavati za sigurnosne mjere kojima se ugrožavaju prava migranata; podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj moraju biti glavni ciljevi razvojne suradnje EU-a; naglašava da ljudska prava moraju biti u središtu programiranja projekata u okviru EUTF-a te da se njima mora doprinijeti ostvarivanju ljudskih prava u predmetnim zemljama; snažno preporučuje da se programima u okviru EUTF-a promiču rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, kao i zaštita najranjivijih skupina, uključujući djecu i osobe s invaliditetom;

43.  prima na znanje brojne razloge za zabrinutost koje su Europski revizorski sud(28) i autori evaluacije 11. ERF-a sredinom provedbenog razdoblja izrazili o provedbi EUTF-a:

–  kad je riječ o provedbi projekata, EUTF je imao tek ograničen učinak u pogledu ubrzavanja procesa provedbe u odnosu na tradicionalnu razvojnu pomoć;

–  zabrinutost u pogledu vjerojatne učinkovitosti i održivosti projekata u okviru EUTF-a te sposobnosti Unije za pomno praćenje njihove provedbe;

–  ne postoje dokumentirani kriteriji za odabir projektnih prijedloga za sastavnice za sjevernu Afriku i Rog Afrike;

–  ozbiljni nedostaci u mjerenju ostvarenih rezultata;

–  ne postoji posebni okvir za procjenu rizika;

smatra da je zbog takvih zaključaka dodana vrijednost EUTF-a vrlo upitna;

44.  smatra da u operativnom upravljanju i izradi politike treba osigurati dovoljno preuzete odgovornosti na lokalnoj razini i uključenosti partnera kako bi se izbjegao pretjerano centraliziran način djelovanja uz istaknutu ulogu donatora, pri čemu treba sustavno poštovati načelo upravljanja u cilju ostvarenja rezultata;

45.  ističe, međutim, da je potrebno voditi računa o sistemskom pitanju koordinacije donatora, njihova nadzora i evaluacije, u skladu sa sustavnijim pristupom kako bi se stekla jamstva učinkovitosti uzajamnih fondova;

Proračunska potpora partnerskim zemljama

46.  napominje da je proračunska potpora financirana iz ERF-a 2017. iznosila 860,2 milijuna EUR, od čega su nove obveze činile 703,1 milijun EUR (obuhvaćale su 54 zemlje i 102 ugovora o proračunskoj potpori); napominje da su za prekomorske zemlje i područja isplate ERF-a u 2017. iznosile 57,7 milijuna EUR (za 11 zemalja i 15 ugovora o proračunskoj potpori); napominje da je 2017. DG DEVCO prekinuo proračunsku potporu u dvije zemlje AKP-a, u jednoj zbog nedovoljnog napretka u provedbi upravljanja javnim financijama, a u drugoj zbog nedostatka makroekonomske politike usmjerene na stabilnost te transparentnosti upravljanja javnim financijama;

47.  poziva Komisiju da osigura dosljednost odredbi Opće financijske uredbe iz članaka 236. i 36. predložene Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. ERF u pogledu uvjeta korištenja proračunske potpore koja se pruža trećim zemljama; napominje da predložena Financijska uredba za 11. ERF uključuje odredbe koje nisu uvrštene u Opću financijsku uredbu, posebno da je cilj proračunske potpore jačanje ugovornog partnerstva između Unije i zemalja AKP-a ili prekomorskih zemalja i područja u cilju pružanja potpore, među ostalim, održivom i uključivom gospodarskom rastu te iskorjenjivanju siromaštva, što dovodi do potencijalnih poteškoća u primjeni pravila ERF-a;

48.  poziva Komisiju da dodatno razradi i razjasni točno područje primjene i značenje svoje fleksibilnosti ili tumačenja kad je riječ o procjeni toga jesu li ispunjeni opći uvjeti prihvatljivosti za isplatu partnerskoj zemlji, uz poštovanje tzv. diferencijacije i dinamičnog pristupa prihvatljivosti; izražava zabrinutost zbog konačne upotrebe prenesenih financijskih sredstava i nedostatka sljedivosti ako se financijska sredstva Unije spoje s proračunskim sredstvima partnerske države;

49.  smatra da proračunskom potporom treba podržati konkretna rješenja problema na sektorskoj razini, popraćena, prema potrebi, povezanom tehničkom pomoći;

50.  i dalje izražava zabrinutost zbog konačne upotrebe tih prenesenih sredstava i njihova mogućeg nedostatka sljedivosti u slučaju slabog, nestabilnog i pogoršanog financijskog upravljanja javnim sektorom; skreće pozornost na potrebu da se podupre borba protiv prijevara i korupcije u svim područjima upravljanja obuhvaćenima razvojnom strategijom Unije; ističe da je rizik preusmjeravanja resursa i dalje visok te da su područja u kojima se upravlja javnim sredstvima ta u kojima ima prostora za korupciju i prijevaru;

51.  poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju bolje definira i jasno ocijeni rezultate razvoja koje treba ostvariti i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka sloboda za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

52.  pozdravlja reaktivan i dosljedan pristup Komisije obustavi proračunske potpore u dvije zemlje, 2017. i 2018., imajući u vidu da kriteriji prihvatljivosti više nisu bili ispunjeni; smatra da će Komisija održati konstruktivan dijalog s tim zemljama i ponuditi mogućnost nastavka proračunske potpore u slučaju da zemlje provedu potrebne reforme utvrđene u programu proračunske potpore;

53.  ističe da je potrebno pojačati odgovarajuće alate za praćenje kako bi se ocijenilo na koji se način proračunskom potporom doprinosi poboljšanju mobilizacije domaćih prihoda i povezanim reformama; poziva Komisiju da u svojim izvješćima o proračunskoj potpori redovito pruža informacije o korištenju ugovora o proračunskoj potpori za mobilizaciju domaćih prihoda; ponavlja, međutim, da treba strogo pratiti rizike povezane s izbjegavanjem plaćanja poreza, utajom poreza i nezakonitim financijskim tokovima;

Suradnja s međunarodnim organizacijama

54.  primjećuje da su 2017. godine plaćanja iz ERF-a za projekte s više donatora koje su provele međunarodne organizacije iznosila 812 milijuna EUR;

55.  napominje da je Komisija 2017. potpisala ugovore s agencijama UN-a u vrijednosti većoj od 411 milijuna EUR doprinosa iz ERF-a, pri čemu su najveći korisnici bili Program UN-a za razvoj (166,33 milijuna EUR), FAO (152,86 milijuna EUR) i UNICEF (98,44 milijuna EUR), kao i ugovore sa Svjetskom bankom vrijedne 92 milijuna EUR;

56.  napominje da DG DEVCO ne prati na sustavan način operativnu uspješnost međunarodnih financijskih institucija i ključne aspekte operacija mješovitog financiranja; poziva DG DEVCO da poboljša kvalitetu, prikladnost i pravovremenost izvješća koja podnose međunarodne financijske institucije; potiče međunarodne institucije, osobito u slučaju sufinanciranih inicijativa i inicijativa s više donatora, da usklade svoje okvire upravljanja rezultatima s Unijom;

57.  ponovno ističe potrebu jamčenja potpune transparentnosti i pristupa podacima, u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije, o projektima koje provode međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva, kao i pružanje jasnih pravila o kontroli i praćenju upravljanja;

58.  pozdravlja preporuke Europskog revizorskog suda za poboljšanje transparentnosti sredstava Unije koje koriste nevladine organizacije objavljene u tematskom izvješću 2018/35, u kojima se među ostalim preporučuje da Komisija poboljša pouzdanost informacija o nevladinim organizacijama u svojem računovodstvenom sustavu te da poboljša i informacije o sredstvima koje koriste nevladine organizacije; stoga poziva Komisiju da prije isteka tekućeg mandata provede te prijedloge;

Instrument mirovne pomoći za Afriku

59.  izražava žaljenje zbog toga što revizijom instrumenata za vanjsko financiranje nije obuhvaćen Instrument mirovne pomoći za Afriku, koji nije na odgovarajući način evaluiran od 2011.;

60.  poziva DG DEVCO, u skladu sa zadrškom izraženom u godišnjem izvješću o radu za 2017., da, u pogledu upravljanja Instrumentom mirovne pomoći za Afriku, strogo provjeri jesu li korektivne mjere uvedene za ublažavanje financijskih rizika i rizika od nepravilnih i nezakonitih plaćanja učinkovito provedene; ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi ulagati napore u okviru procjene u cilju jačanja kontrolnog sustava za upravljanje Instrumentom mirovne pomoći za Afriku i njegovo operativno praćenje u svrhu zaštite ERF-a od nezakonitih i nepravilnih rashoda;

61.  ističe sljedeće negativne zaključke Revizorskog suda u području potpore Unije afričkoj sigurnosti, koja se često financira u okviru ERF-a:

–  jačanje kapaciteta unutarnjih sigurnosnih snaga u Nigeru i Maliju bilo je sporo i postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu odgovornosti i održivosti(29);

–  potpora Unije Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA) imala je slab učinak(30).

ističe i ozbiljan rizik da se potporom Unije u okviru mirovne pomoći za Afriku burundijskim vojnicima koji sudjeluju u misiji AMISOM neizravno financira burundijski režim podvrgnut sankcijama Unije; podsjeća da je godinama DG DEVCO izražavao zadršku u pogledu rashoda za potporu Instrumentu mirovne pomoći za Afriku;

Europski fond za održivi razvoj

62.  prima na znanje nedavno pokretanje novog investicijskog instrumenta u okviru Plana za vanjska ulaganja kako bi se osigurao dodatni učinak poluge privlačenjem ulaganja privatnog sektora u partnerstvima za razvoj; smatra da treba voditi računa o njegovoj aditivnosti ali i kriterijima koji se primjenjuju u njegovu upravljanju kako bi se izbjeglo bilo kakvo preusmjeravanje razvojnog financiranja prema privatnim ulagačima ili u cilju nečijih interesa ili dobiti;

Instrument ulaganja EIB-a za afričke, karipske i pacifičke zemlje

63.  priznaje niz prioriteta EIB-a u zemljama AKP-a, točnije potporu ostvarenju ciljevima održivog razvoja, klimatsko djelovanje, europsku gospodarsku diplomaciju i otpornost; napominje da je 2017. pokrenuto 39 projekata u okviru instrumenta ulaganja za AKP u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi EUR, od kojih je 549 milijuna EUR izdvojeno za razvoj lokalnog privatnog sektora, a 952 milijuna EUR za socijalnu i gospodarsku infrastrukturu;

64.  posjeća na važnost provođenja detaljnih ex ante i ex post procjena kako bi se utvrdilo da su ti projekti održivi i da će pružiti stvarnu dodanu vrijednost u gospodarskom, društvenom i okolišnom smislu; ponavlja da je potrebno izbjegavati bilo kakve potpore za projekte koji se odnose na vrlo onečišćujuće tehnologije;

65.  poziva na temeljiti nadzor potencijalnih lokalnih aktera i posrednika tijekom utvrđivanja i odabira tih aktera i posrednika; poziva EIB da se pobrine za to da se provode savjetovanja s lokalnim zajednicama i osobama na koje njegove aktivnosti utječu te da im se osigura pristup neovisnom i učinkovitom postupku podnošenja pritužbi;

66.  poziva na proširenje programa „Erasmus za mlade poduzetnike” izvan Europe, a posebno na zemlje u razvoju uz pružanje potrebnih financijskih sredstava;

67.  ističe veliku važnost podupiranja mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te posebno poziva na uspostavu lokalnih rješenja za bolji pristup financijskim sredstvima uz daljnje jačanje sustava mikrofinancijskih zajmova i jamstava;

68.  uviđa da se ni jedna zemlja dosad nije razvila bez stupanja u trgovinske odnose sa svojim susjedima i ostatkom svijeta; dodatno potiče financiranje potpora za trgovinske aktivnosti kako bi se zemljama u razvoju dopustilo da u budućnosti u mnogo većoj mjeri sudjeluju u globalnim lancima vrijednosti; u tom kontekstu naglašava sve veću važnost digitalne povezivosti kako bi se postigla uravnoteženija raspodjela koristi koje proizlaze iz globalizacije u korist zemalja u razvoju;

69.  naglašava važnost opskrbe čistom vodom i izgradnje dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda;

70.  skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Unije u naporima da se to siromaštvo smanji; ističe potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada i dionika u pogođenim zemljama kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo.

30.1.2019

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2017.

(2018/2177(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Nirj Deva

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pohvaljuje EU zbog uspješnog pokretanja Europskog investicijskog plana i Europskog fonda za održivi razvoj, što je naglašeno odobravanjem 28 jamstvenih instrumenata u ukupnom iznosu od 1,54 milijarde EUR u jamstvima do studenoga 2018., a zahvaljujući čemu se očekuje oslobađanje 17,5 milijardi EUR ukupnih ulaganja; naglašava da još nije provedena evaluacija rezultata provedbe te da je svaki zaključak o proširenju opsega i sredstava preuranjen; ističe zaključak evaluacije 11. ERF-a sredinom provedbenog razdoblja da se mješovitim financiranjem mobiliziraju dodatna sredstva u samo 50 % slučajeva; stoga izražava žaljenje zbog toga što je Komisija predložila više sredstava za mješovito financiranje za buduće financijsko razdoblje od 2021. do 2027.;

2.  pozdravlja uvrštavanje ERF-a u proračun, koje je obuhvaćeno prijedlogom Komisije o budućem instrumentu EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI);

3.  ističe izrazito negativne zaključke Europskog revizorskog suda u pogledu javno-privatnih partnerstava(31) te njegovu preporuku da se prestane promicati intenzivnija i raširenija uporaba javno-privatnih partnerstava unutar Unije; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir tu preporuku kada je riječ o javno-privatnim partnerstvima u zemljama u razvoju, gdje je okruženje za uspješnu provedbu javno-privatnih partnerstava još teže nego unutar Unije;

4.  izražava zabrinutost zbog zaključaka evaluacije 11. ERF-a sredinom provedbenog razdoblja u kojoj je navedeno da „postoji stvarna prijetnja da će ERF biti prisiljen odgovarati na programe kojima ga se udaljuje od njegova glavnog cilja, a to je smanjenje siromaštva, što je teško pomiriti s temeljnim vrijednostima ERF-a i čime se ugrožava ono što čini dobro”, da se „unatoč savjetovanjima, stajališta vlada i organizacija civilnog društva (uz neke istaknute iznimke, kao što je Pacifička regija) rijetko uzimaju u obzir u izborima metoda programiranja” te da je „u programiranju 11. ERF-a zbog toga korišten pristup odozgo prema dolje kako bi se primijenilo načelo koncentracije, ali nauštrb središnjeg načela partnerstva Sporazuma iz Cotonoua”; izražava žaljenje jer je Komisija dosad u cijelosti zanemarila te zaključke;

5.  podsjeća na glavne zaključke tematskog izvješća Revizorskog suda o Uzajamnom fondu Bekou, uključujući onaj prema kojem je struktura toga fonda odgovarajuća za kontekst Srednjoafričke Republike i da je njegov učinak pozitivan; ističe da je ta ocjena uvelike odražena u zaključcima ad hoc izaslanstva Odbora za razvoj koje je u veljači 2018. posjetilo Srednjoafričku Republiku, pri čemu je izaslanstvo zaključilo da taj fond može na odgovarajući način zadovoljiti potrebe koje se odnose na rehabilitaciju, sredstva za život i dugoročniji razvoj; podsjeća da je Fond osnovan kao krizni uzajamni fond EU-a u trajanju od 60 mjeseci, s istekom trajanja u srpnju 2019., i da se čini da bi njegovo produljenje bilo korisno, ali će za njega biti potrebna suglasnost Europskog parlamenta;

6.  prima na znanje postignuća Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku (EUTF); međutim, podsjeća da se sredstva EUTF-a koja dolaze iz razvojnih proračunskih linija ne smiju upotrebljavati za sigurnosne mjere kojima se ugrožavaju prava migranata; podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj moraju biti glavni ciljevi razvojne suradnje EU-a; naglašava da ljudska prava moraju biti u središtu programiranja projekata u okviru EUTF-a te da se njima mora doprinijeti ostvarivanju ljudskih prava u predmetnim zemljama; snažno preporučuje da se programima u okviru EUTF-a promiču rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, kao i zaštita najranjivijih skupina, uključujući djecu i osobe s invaliditetom;

7.  prima na znanje brojne razloge za zabrinutost koje su Europski revizorski sud(32) i autori evaluacije 11. ERF-a sredinom provedbenog razdoblja izrazili o provedbi EUTF-a:

•  Kad je riječ o provedbi projekata, uzajamni fond EU-a za Afriku imao je tek ograničen učinak u pogledu ubrzavanja procesa provedbe u odnosu na tradicionalnu razvojnu pomoć;

•  zabrinutosti u pogledu vjerojatne učinkovitosti i održivosti projekata u okviru EUTF-a te sposobnosti Unije za pomno praćenje njihove provedbe;

•  ne postoje dokumentirani kriteriji za odabir projektnih prijedloga za sastavnice za sjevernu Afriku i Rog Afrike;

•  ozbiljni nedostaci u mjerenju ostvarenih rezultata;

•  ne postoji posebni okvir za procjenu rizika;

smatra da je zbog takvih zaključaka dodana vrijednost EUTF-a vrlo upitna;

8.  izražava žaljenje zbog toga što u rashodima evidentiranima za 2017. u okviru osmog, devetog, desetog i jedanaestog ERF-a postoje značajne pogreške te zbog toga što se stopa pogrešaka povećava obrnuto proporcionalno rashodima općeg proračuna EU-a; ističe da se pogreške uglavnom događaju u transakcijama koje se odnose na projekte koje provode međunarodne organizacije i agencije za suradnju država članica te da je 36 % ispitanih transakcija te vrste sadržavalo mjerljive pogreške, što je izuzetno velik postotak; potiče Komisiju da podnese detaljna objašnjenja kao odgovor na te zaključke i da Europskom parlamentu dostavi jasan plan u kojem se navode potrebni koraci za ispravljanje te ozbiljno zabrinjavajuće situacije;

9.  izražava žaljenje što je od 2012. godine DG DEVCO u svakom godišnjem izvješću izrazio zadršku u pogledu pravilnosti povezanih transakcija što upućuje na ozbiljne nedostatke u unutarnjem upravljanju;

10.  ističe negativne zaključke Revizorskog suda u području potpore EU-a afričkoj sigurnosti, koja se često financira u okviru ERF-a:

•  jačanje kapaciteta unutarnjih sigurnosnih snaga u Nigeru i Maliju bilo je sporo i postoje ozbiljne zabrinutosti u pogledu odgovornosti i održivosti(33)

•  potpora EU-a Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA) imala je slab učinak(34).

ističe i ozbiljan rizik da se potporom EU-a u okviru mirovne pomoći za Afriku burundijskim vojnicima koji sudjeluju u misiji AMISOM neizravno financira burundijski režim podvrgnut sankcijama EU-a; podsjeća da je godinama DG DEVCO izražavao zadršku u pogledu rashoda za potporu Instrumentu mirovne pomoći za Afriku;

11.  u tom kontekstu smatra da se stavljanjem sve većeg naglaska EU-a na vezu između sigurnosti i razvoja ozbiljno dovodi u pitanje dobro financijsko upravljanje te poziva Komisiju i ESVD da primijene znatno oprezniji pristup potpori EU-a afričkoj sigurnosti;

12.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da je 2016., 2017. i 2018. glad u svijetu bila u porastu i da trenutačno više od 820 milijuna ljudi pati od kronične pothranjenosti, dok je istodobno udio službene razvojne pomoći EU-a i njegovih država članica za sigurnost opskrbe hranom i uhranjenosti pao s oko 8 % 2014. na 6 % 2016., a proračunske obveze za sigurnost opskrbe hranom u okviru instrumenata kojima upravlja Komisija znatno su smanjene 2017.;

13.  napominje da je Komisija 2017. potpisala ugovore s agencijama UN-a u vrijednosti većoj od 411 milijuna EUR doprinosa iz ERF-a, pri čemu su najveći korisnici bili Program UN-a za razvoj (166,33 milijuna EUR), FAO (152,86 milijuna EUR) i UNICEF (98,44 milijuna EUR), kao i ugovore sa Svjetskom bankom vrijedne 92 milijuna EUR;

14.  s obzirom na važnost uloge koju Ujedinjena Kraljevina ima u području razvoja, ustraje u tome da se očuvaju bliske veze između Unije i Ujedinjene Kraljevine nakon njezina povlačenja kako bi se ograničili gubici koji iz toga proizlaze;

15.  ponavlja snažne zadrške u pogledu činjenice da je 2017. Komisija predstavila a Odbor ERF-a usvojio Nacionalni okvirni program za Eritreju i godišnji program djelovanja iako nisu bili u posjedu čvrstih dokaza o reformama ili poboljšanjima stanja ljudskih prava u Eritreji; podsjeća na obveze Komisije i visoke predstavnice da o tome redovno obavještavaju Parlament;

16.  poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju bolje definira i jasno ocijeni rezultate razvoja koje treba ostvariti i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka sloboda za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

17.  s obzirom na promjenu u načinima pružanja pomoći od izravnih bespovratnih sredstava prema uzajamnim fondovima i mješovitom financiranju, pa i u okviru Europskog fonda za održivi razvoj, poziva Vijeće, Komisiju i Europsku investicijsku banku da donesu međuinstitucijski sporazum s Europskim parlamentom o transparentnosti, odgovornosti i parlamentarnom nadzoru na temelju načela politike utvrđenih u Novom europskom konsenzusu o razvoju;

18.  pozdravlja proces pregovora nakon Sporazuma iz Cotonoua kako bi se očuvao okvir AKP-a i EU-a;

19.  ističe veliku važnost podupiranja mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te posebno poziva na uspostavu lokalnih rješenja za bolji pristup financijskim sredstvima uz daljnje jačanje sustava mikrofinancijskih zajmova i jamstava;

20.  poziva na proširenje programa „Erasmus za mlade poduzetnike” izvan Europe, a posebno na zemlje u razvoju uz pružanje potrebnih financijskih sredstava;

21.  pozdravlja preporuke Europskog revizorskog suda za poboljšanje transparentnosti sredstava EU-a koje izvršavaju nevladine organizacije objavljene u tematskom izvješću br. 2018/35, u kojem se, među ostalim, Komisiji preporučuje da poveća pouzdanost informacija o nevladinim organizacijama u svojem računovodstvenom sustavu i da poboljša informacije koje se prikupljaju o sredstvima EU-a kojima se koriste nevladine organizacije; stoga poziva Komisiju da prije isteka njezina tekućeg mandata provede te prijedloge;

22.  poziva da se preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da bi države trebale primati tim veću potporu iz EU-a što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

23.  uviđa da se ni jedna zemlja dosad nije razvila bez sudjelovanja u daljnjim trgovinskim odnosima sa svojim susjedima i ostatkom svijeta; dodatno potiče financiranje potpora za trgovinske aktivnosti kako bi se zemljama u razvoju dopustilo da u budućnosti u mnogo većoj mjeri sudjeluju u globalnim lancima vrijednosti; u tom kontekstu naglašava sve veću važnost digitalne povezivosti kako bi se postigla uravnoteženija raspodjela koristi koje proizlaze iz globalizacije u korist zemalja u razvoju;

24.  ističe važnost povećanja dodjele sredstava usmjerenih na pružanje potpore dobrom upravljanju, demokraciji i vladavini prava za zemlje u razvoju kako bi se promicale odgovorne i transparentne institucije, podupirala izgradnja kapaciteta te poticali participativno odlučivanje i javni pristup informacijama;

25.  naglašava važnost opskrbe čistom vodom i izgradnje dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda;

26.  skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Unije u naporima da se to siromaštvo smanji; ističe potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada i dionika u pogođenim zemljama kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

22.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mireille D’Ornano, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Bogusław Sonik, Eleni Theocharous, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Stefan Gehrold, Maria Noichl, Judith Sargentini

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

18

+

ECR

Eleni Theocharous

PPE

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Stefan Gehrold, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Bogusław Sonik, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maria Noichl, Vincent Peillon, Elly Schlein

VERTS/ALE

Maria Heubuch, Judith Sargentini

0

-

 

 

3

0

EFDD

Mireille D'Ornano

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán, Lola Sánchez Caldentey

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Jean-François Jalkh, Arndt Kohn, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Bart Staes, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Julia Pitera

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Rosa D’Amato, John Flack, Czesław Hoc, Edouard Martin

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

18

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová

EFDD

Rosa D'Amato

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

PPE

Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Arndt Kohn, Edouard Martin, Georgi Pirinski, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Bart Staes

4

-

ECR

John Flack, Czesław Hoc

ENF

Jean-François Jalkh

PPE

Tomáš Zdechovský

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL C 357, 4.10.2018., str. 315.

(2)

SL C 357, 4.10.2018., str. 323.

(3)

SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(4)

SL L 287, 4.11.2010., str. 3.

(5)

SL L 344, 19.12.2013., str. 1.

(6)

SL L 156, 29.5.1998., str. 108.

(7)

SL L 317, 15.12.2000., str. 355.

(8)

SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(9)

SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(10)

SL L 191, 7.7.1998., str. 53.

(11)

SL L 83, 1.4.2003., str. 1.

(12)

SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

(13)

SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(14)

SL C 357, 4.10.2018., str. 315.

(15)

SL C 357, 4.10.2018., str. 323.

(16)

SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(17)

SL L 287, 4.11.2010., str. 3.

(18)

SL L 344, 19.12.2013., str. 1.

(19)

SL L 156, 29.5.1998., str. 108.

(20)

SL L 317, 15.12.2000., str. 355.

(21)

SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(22)

SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(23)

SL L 191, 7.7.1998., str. 53.

(24)

SL L 83, 1.4.2003., str. 1.

(25)

SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

(26)

SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(27)

Tematsko izvješće br. 9/2018: „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”

(28)

  Tematsko izvješće 32/2018, „Krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku: fleksibilan instrument, ali nije dovoljno usmjeren”

(29)

  Tematsko izvješće 15/2018: Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor

(30)

  Tematsko izvješće br. 20/2018.: Afrička struktura za mir i sigurnost: potrebno je preusmjeriti potporu EU-a

(31)

Tematsko izvješće br. 9/2018: „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”

(32)

  Tematsko izvješće 32/2018

(33)

  Tematsko izvješće 15/2018: Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor

(34)

  Tematsko izvješće br. 20/2018.: Afrička struktura za mir i sigurnost: potrebno je preusmjeriti potporu EU-a

Posljednje ažuriranje: 15. ožujka 2019.Pravna napomena