Postupak : 2018/2119(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0159/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0159/2019

Rasprave :

PV 13/03/2019 - 17
CRE 13/03/2019 - 17

Glasovanja :

PV 13/03/2019 - 19.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0201

IZVJEŠĆE     
PDF 244kWORD 82k
4.3.2019
PE 631.920v02-00 A8-0159/2019

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.

(2018/2119(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Tom Vandenkendelaere

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.

(2018/2119(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 126. i članak 136. te Protokol br. 12,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2019.: za snažniju Europu suočenu s globalnom nesigurnošću” (COM(2018)0770) i Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019. (COM(2018)0758),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog fiskalnog odbora od 10. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir europske ekonomske prognoze Komisije (jesen 2018. i zima 2019.),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013(9),

–  uzimajući u obzir Izvješće o starenju stanovništva iz 2018., koje je Komisija objavila 25. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Preporuku za preporuku Vijeća od 21. studenoga 2018. o ekonomskoj politici europodručja (COM(2018)0759),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(10),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. pod naslovom „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”, Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe te Komisijin dokument za razmatranje od 31. svibnja 2017. o produbljenju ekonomske i monetarne unije,

–  uzimajući u obzir izvješće Euroskupine upućeno čelnicima od 4. prosinca 2018. o produbljenju ekonomske i monetarne unije,

–  uzimajući u obzir Izjavu sa sastanka na vrhu država europodručja od 14. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Odbora regija od 10. listopada 2018. naslovljenu „Ekonomske politike europodručja i u očekivanju Godišnjeg pregleda rasta za 2019.”(11),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj te stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0159/2019),

A.  budući da europsko gospodarstvo sada ulazi u sedmu godinu neprekidnog rasta; budući da se očekuje pad stopa rasta BDP-a europodručja i EU-a, s predviđenim rastom od 1,3 % za europodručje i 1,6 % za EU u 2019. te 1,6 % za europodručje i 1,8 % za EU27 u 2020.; budući da se očekuje da će stopa rasta i dalje biti umjerena, što je djelomično posljedica sve veće zabrinutosti u pogledu prognoze svjetskog rasta; budući da i dalje postoje razlike među državama članicama u pogledu gospodarskih rezultata te rezultata u pogledu zapošljavanja;

B.  budući da je u prosincu 2018. stopa nezaposlenosti iznosila 7,9 % u europodručju i 6,6 % u EU-u; budući da je stopa nezaposlenosti u mnogim državama članicama i dalje viša od razine prije gospodarske krize, naročito kad je riječ o dugotrajnoj nezaposlenosti, pri čemu je nezaposlenost mladih i dalje visoka u više država članica;

C.  budući da stopa zaposlenosti u Uniji raste, iako neravnomjerno diljem država članica; budući da je broj zaposlenih dosegao najvišu razinu ikad zabilježenu u europodručju, točnije, u trećem tromjesečju 2018. bilo je zaposleno 146 milijuna osoba; budući da je u slučaju mnogih novootvorenih radnih mjesta zapravo riječ o radu na nepuno radno vrijeme;

D.  budući da je gospodarski rast i dalje krhak i da varira među državama članicama u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti, koje utječu na globalnu trgovinu, te trajnih nesigurnosti u pogledu budućih odnosa Unije s Ujedinjenom Kraljevinom;

E.  budući da se Europa i dalje suočava s manjkom sredstava za investicije iako već godinama ima iznimno niske kamatne stope te su uvjeti financiranja i dalje povoljni;

F.  budući da se prema podacima Eurostata predviđa da će se, ako ne dođe do promjena u politici, stopa ekonomske ovisnosti starijih osoba u EU-u povećati s 29,3 % u 2016. na 52,3 % do 2080., što je manje od dvije radno sposobne osobe na svaku stariju osobu; budući da među državama članicama postoje znatne razlike u tom pogledu;

G.  budući da u posljednja dva desetljeća ukupna faktorska produktivnost u europodručju zaostaje za faktorskom produktivnosti najvećih svjetskih gospodarstava;

H.  budući da se očekuje da će se trend smanjivanja udjela duga u BDP-u europodručja koji je zabilježen posljednjih godina nastaviti te da će se njegova vrijednost smanjiti s približno 87 % u 2018. na približno 85 % u 2019., budući da se, međutim, prema predviđanjima Komisije očekuje da će 2019. udio duga u BDP-u u deset država članica iznositi više od 60 % i da će se u sedam država članica taj udio zadržati iznad 90 %; budući da se u nekim državama članicama mjere smanjenja duga sporo provode; budući da se predviđa da će pet država članica europodručja s visokim udjelom duga u BDP-u imati znatan strukturni deficit u 2019.;

I.  budući da se ne očekuje da će deficit ijedne države članice europodručja premašiti prag od 3 % BDP-a u 2019. te da se očekuje da je ukupni deficit za cjelokupno europodručje pao na 0,6 % BDP-a u 2018. i da će neznatno porasti na 0,8 % BDP-a u 2019.;

J.  budući da je dugoročna održivost javnih financija u državama članicama uzrok zabrinutosti za međugeneracijsku pravednost;

K.  budući da je suficit tekućeg računa dosegao vrhunac 2017. i da će se neznatno smanjiti i doseći razinu od oko 3,6 % BDP-a u europodručju i 2,3 % BDP-a u EU-u tijekom 2019. i 2020. te je stoga među najvišima u svijetu;

1.  pozdravlja Godišnji pregled rasta za 2019., koji je izradila Komisija i kojim se ponovno potvrđuje važnost: 1. povećanja visokokvalitetnih ulaganja, 2. reformi kojima se povećava rast produktivnosti, uključivost i kvaliteta institucija i 3. makrofinancijske stabilnosti i stabilnih javnih financija;

2.  potiče EU i njegove države članice da poduzmu odlučne i usklađene mjere u cilju ostvarivanja uključivog i održivog rasta, da preuzmu odgovornost za buduće generacije te da zajamče međugeneracijsku pravednost s pomoću održivosti i primjerenosti javnih financija i naših sustava socijalne sigurnosti, a time i budućnost naših socijalnih država;

3.  napominje da Izvješće Komisije o starenju stanovništva iz 2018. pokazuje da se bez promjene politike tijekom sljedećih desetljeća očekuje rast fiskalnih troškova povezanih s mirovinama te zdravstvenom i dugotrajnom skrbi jer europsko stanovništvo i dalje znatno stari;

4.  potiče države članice da se za ta demografska kretanja pripreme na sljedeće načine: 1. provedbom društveno uravnoteženih strukturnih reformi za smanjenje takvih troškova, 2. povećanjem rasta produktivnosti, što je od ključne važnosti za jamčenje snažnog i održivog gospodarskog rasta u budućnosti i 3. uspostavom odgovarajućih fiskalnih rezervi s ciljem borbe protiv rasta fiskalnih troškova;

5.  pozdravlja činjenicu da stopa zaposlenosti u Uniji raste, iako neravnomjerno diljem država članica; napominje da su dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih u nekim državama članicama i dalje visoke, što zahtijeva daljnje reforme i ulaganja kako bi se olakšalo uključivanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada;

6.  poziva Komisiju da dodatno promiče produbljenje ekonomske i monetarne unije, u skladu s dogovorenim planom;

7.  poziva Komisiju da dovršenje jedinstvenog tržišta uvrsti na vrh svojeg popisa prioriteta;

Ostvarivanje visokokvalitetnih ulaganja

8.   naglašava da države članice, kako bi zajamčile dugoročnu međugeneracijsku pravednost, moraju povećati produktivnost produktivnim ulaganjima, kao što su održivi infrastrukturni projekti usmjereni na povećanje rasta usklađeni sa ciljevima održivog razvoja UN-a, kako bi se potaknuo prijeko potreban potencijalni gospodarski rast;

9.   pozdravlja pozitivan doprinos Plana ulaganja za Europu u pogledu gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta; naglašava činjenicu da je Parlament već usvojio svoje pregovaračko stajalište o programu „InvestEU” i poziva da se što prije postigne međuinstitucijski politički dogovor; prima na znanje prijedlog Europskog revizorskog suda o poboljšanju geografske rasprostranjenosti ulaganja koja se podupiru sredstvima iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU);

10.  napominje da unatoč pozitivnim rezultatima Plana ulaganja za Europu i dalje postoji investicijski jaz u europodručju; ističe da u trenutačnom kontekstu znakova usporavanja gospodarskog rasta i sve većih vanjskih rizika i izazova, javna i privatna ulaganja imaju važnu ulogu u olakšavanju rasta i konvergencije na europskoj razini;

11.   podsjeća na to da države članice pri korištenju proračunskog prostora trebaju razlikovati dugoročna produktivna javna ulaganja od tekućih troškova;

12.   ističe da je za povećanje rasta produktivnosti potrebno ulaganje u vještine, inovacije, automatizaciju, digitalizaciju, istraživanja i razvoj, održivu mobilnost i infrastrukturu, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020; naglašava potrebu za ulaganjem u fizički i ljudski kapital te stoga poziva države članice da osiguraju jednak pristup cjeloživotnom obrazovanju, usavršavanju i prekvalifikaciji;

13.  smatra da bi reforme usmjerene na uklanjanje nerazmjerne birokracije u području ulaganja olakšale gospodarsku aktivnost i stvorile uvjete koji pogoduju dugoročnom rastu;

14.   ističe da izravna strana ulaganja unutar Europe mogu dovesti do povećanja produktivnosti i za poduzeće koje ulaže i za lokalna poduzeća u regijama domaćinima te da pomažu pri stvaranju gospodarske konvergencije u Europi; smatra da su jasna i provediva pravila, jednaki uvjeti za sve i smanjeni troškovi usklađivanja ključni faktori za privlačenje ulaganja;

15.   ističe hitnu potrebu za punopravnom unijom tržišta kapitala s obzirom na to da bi integriranija financijska tržišta mogla pružiti dodatne mehanizme privatne podjele rizika i smanjenja rizika, olakšati prekogranična ulaganja, omogućiti realnom gospodarstvu lakši pristup financiranju i promicati održiva privatna ulaganja;

Usmjeravanje reformi na rast produktivnosti, uključivost i kvalitetu institucija

16.  podsjeća da bi starenje radne snage moglo usporiti europski rast produktivnosti u sljedećih nekoliko desetljeća ako sve drugo ostane nepromijenjeno; i dalje je zabrinut zbog niske konkurentnosti i slabog rasta produktivnosti EU-a te stoga potiče države članice da provedu društveno uravnotežene strukturne reforme kojima se potiče produktivnost;

17.  ističe da je hitno potrebno preispitati primjerenost i dugoročnu financijsku održivost nacionalnih javnih mirovinskih sustava; naglašava potrebu za reformom mirovinskih sustava u predmetnim državama članicama u cilju jamčenja dugoročne održivosti;

18.  slaže se s Komisijom da bi veći rast produktivnosti i uključivost trebali biti važni ciljevi nacionalnih reformi;

19.  ističe važnost povećanja stope sudjelovanja radne snage kako bi se, među ostalim, pomoglo u očuvanju održivosti sustava socijalne sigurnosti, osobito u kontekstu sve veće stope ekonomske ovisnosti; stoga poziva države članice da usvoje mjere usmjerene na poticanje toga da se u tržište rada uključe mladi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) te izbjeglice;

20.  napominje da prekomjerna stopa oporezivanja može biti prepreka ulaganjima i zapošljavanju; poziva na smanjenje velikog poreznog opterećenja na radnu snagu u Europi; nadalje, smatra da će smanjenje poreznog opterećenja za niske i srednje prihode vjerojatno povećati potražnju te potaknuti rast; ističe potrebu za boljim ubiranjem poreza i boljom koordinacijom administrativnih praksi u području oporezivanja te pozdravlja napore država članica koje provode takve reforme;

21.  naglašava da digitalizacija, globalizacija, umjetna inteligencija, automatizacija i tehnološke promjene nude velik potencijal za rast, korjenito mijenjaju naša tržišta rada i utječu na dinamiku rasta u europskim gospodarstvima;

22.  naglašava da će za mobilizaciju sve manjeg broja radno sposobnog stanovništva biti potrebni svestraniji i kvalificiraniji zaposlenici, dinamičnija tržišta rada, aktivne politike tržišta rada, cjeloživotno učenje i osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikacija te jača povezanost sustava obrazovanja i osposobljavanja s poduzećima, zajedno s pristupačnim sustavima socijalnog osiguranja; ustraje u tome da se ta načela uzmu u obzir kako bi se pružila potpora uključivim i funkcionalnim tržištima rada te kako bi se promicala kvaliteta radnih mjesta, kako je navedeno u europskom stupu socijalnih prava;

23.  naglašava činjenicu da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), koja su važan pokretač zapošljavanja, ne mogu u cijelosti iskoristiti potencijal europskog jedinstvenog tržišta zbog zakonodavnih i administrativnih prepreka; potiče Komisiju da smanji te prepreke; osim toga, potiče Komisiju da riješi problem nepoštenog tržišnog natjecanja i oporezivanja među MSP-ovima i multinacionalnim poduzećima; naglašava da je važno nastaviti boriti se protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

24.  podsjeća na važnost administrativnog i regulatornog okružja pogodnog za poslovanje, pri čemu je potrebno uzeti u obzir dostatnu zaštitu potrošača, kako bi se poduzećima olakšao prekogranični pristup financijskim sredstvima i prekogranično prikupljanje sredstava; pozdravlja činjenicu da je u Godišnjem pregledu rasta za 2019. naglasak stavljen na potrebu za poboljšanjem učinkovitosti javne uprave, što bi trebalo uključivati sve razine vlasti; potiče države članice da uklone nepotrebne prepreke koje koče privatna i javna ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini;

25.  naglašava da je za nošenje s mogućim šokovima u budućnosti potrebno postići napredak u pogledu produbljenja ekonomske i monetarne unije; podsjeća na to da će za produbljenje ekonomske i monetarne unije biti potrebni snažan politički angažman, učinkovito upravljanje i demokratska odgovornost; podsjeća na važnost otpornog bankarskog sektora te njegove učinkovite i primjerene regulacije kako bi se očuvala financijska stabilnost; poziva na postupni dovršetak bankovne unije, uz vjerodostojan europski sustav osiguranja depozita i nastavak ulaganja napora u smanjenje neprihodujućih kredita; prima na znanje mandat koji je na sastanku na vrhu država europodručja dan Euroskupini u vezi s radom na proračunskom instrumentu za konvergenciju i konkurentnost;

Osiguravanje makroekonomske stabilnosti i stabilnih javnih financija

26.   naglašava da su makrofinancijska stabilnost i stabilne javne financije i dalje preduvjet za održiv rast;

27.  napominje da veći udio starijih osoba podrazumijeva veće rashode za zdravstvenu zaštitu, skrb za starije i mirovine; osim toga, napominje da se u društvu koje stari, ako sve drugo ostane nepromijenjeno, udio radno sposobnih osoba smanjuje u odnosu na udio starijih osoba, što znači da je manje radno sposobnih doprinositelja na svaku stariju osobu; naglašava da to uzrokuje golemo opterećenje za javne financije onih država članica koje nisu provele potrebne reforme, čime se dovodi u pitanje njihova održivost;

28.  poziva države članice s visokim razinama deficita i javnog duga da kontinuirano ulažu napore u njihovo smanjenje; uviđa napore koje su mnoge države članice poduzele kako bi konsolidirale svoje javne financije, ali žali zbog činjenice da neke od njih nisu iskoristile priliku za provođenje potrebnih reformi; ističe da su neke države članice s dobrim fiskalnim manevarskim prostorom dodatno učvrstile svoje javne financije i time pridonijele suficitu tekućeg računa u europodručju;

29.  pozdravlja napore koje Komisija ulaže u poticanje država članica s deficitom tekućeg računa ili visokim vanjskim dugom da poboljšaju svoju konkurentnost, kao i u poticanje država članica s velikim suficitom tekućeg računa da promiču potražnju povećanjem rasta plaća u skladu s rastom produktivnosti i da potiču rast produktivnosti promicanjem ulaganja;

30.  potiče države članice da uspostave odgovarajuće fiskalne rezerve za postojeće i buduće generacije; poziva na dosljednu provedbu Pakta o stabilnosti i rastu te na usklađenost s njim, uključujući njegove klauzule o fleksibilnosti, kako bi se zaštitile odgovorne javne financije; podsjeća na važnost dosljedne provedbe fiskalnih pravila radi osiguranja povjerenja financijskih tržišta, koje je ključno za privlačenje ulaganja;

31.  pozdravlja prijedlog Europskog fiskalnog odbora o radikalnom pojednostavljenju proračunskih pravila u cilju dodatnog poboljšanja postojećeg fiskalnog okvira EU-a; ističe da se fleksibilnošću u okviru pravila Pakta o stabilnosti i rastu državama članicama omogućuje postizanje dobre ravnoteže između cilja jamčenja razborite fiskalne politike i olakšavanja produktivnih ulaganja; poziva Komisiju da za potrebe svojih analiza održivosti duga u obzir uzme sve čimbenike svojstvene pojedinim zemljama;

Nacionalna odgovornost

32.  podsjeća da je stupanj provedbe preporuka za pojedine zemlje prenizak; smatra da bi europski semestar trebao biti usmjeren na nacionalnu odgovornost; potiče nacionalne i regionalne parlamente da povedu raspravu o izvješćima i preporukama za pojedine zemlje te da pokrenu dijalog s relevantnim akterima; naglašava da bi pojednostavljen i usmjereniji europski semestar mogao dovesti do povećanja odgovornosti;

°

°  °

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 306, 23.11.2011., str. 12.

(2)

SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(3)

SL L 306, 23.11.2011., str. 8.

(4)

SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

(5)

SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(6)

SL L 306, 23.11.2011., str. 1.

(7)

SL L 140, 27.5.2013, str. 11.

(8)

SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

(9)

SL L 129, 19.5.2017, str. 1.

(10)

SL C 252, 18.7.2018., str. 215.

(11)

SL C 461, 21.12.2018., str. 1.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (31.1.2019)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2019.

(2018/2119(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Andrey Kovatchev

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva Komisiju da prilagodi postupak europskog semestra novom dugoročnom strateškom okviru na temelju održivih ciljeva razvoja kako bi se pružila podrška državama članicama u postizanju okolišno održivog i socijalno uključivog rasta; ponavlja važnost praćenja provedbe europskog stupa socijalnih prava kako bi se zajamčio značajan napredak u ostvarenju njegovih ključnih načela, osobito prava na pristup visokokvalitetnoj preventivnoj zdravstvenoj skrbi koja je svima cjenovno pristupačna;

2.  naglašava da bi, uz ekonomsku dimenziju, socijalna politika, klimatska politika i politika zaštite okoliša trebale imati aktivnu ulogu u postupku europskog semestra; poziva na uključivanje pokazatelja orijentiranih na mjerenje održivosti i dobrobiti;

3.  naglašava da je potrebno kontinuirano razdvajanje korištenja energije i resursa od gospodarskog rasta kako bi se postigli klimatski i energetski ciljevi EU-a do 2030., u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma;

4.  poziva Komisiju da u Europski semestar uključi cilj postizanja klimatski neutralnog gospodarstva; podsjeća na obvezu EU-a da postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova do 2050. socijalno pravednim prijelazom na troškovno učinkovit način;

5.  naglašava da će dekarbonizacija gospodarstva EU-a potaknuti znatna dodatna ulaganja; podsjeća da se danas oko 2 % BDP-a EU-a ulaže u naš energetski sustav i odgovarajuću infrastrukturu; napominje da se bi se to trebalo povećati na 2,8 % kako bi se ostvarilo gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova, što zahtijeva velika dodatna ulaganja u usporedbi s polaznim vrijednostima;

6.  podsjeća na potrebu usklađivanja financijskih obveza EU-a s klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma, uključujući procjenu toga podupiru li se ulaganjima klimatski ciljevi ili jesu li ta ulaganja kompatibilna s klimatskim ciljevima, povećanje financiranja borbe protiv klimatskih promjena i uključivanje klimatskih izvještaja u financijske tokove;

7.  ističe da je u europski semestar potrebno integrirati klimatske i energetske ciljeve koje su postavile države članice unutar okvira Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime(1);

8.  ističe da će ekologizacija gospodarstva i veće ulaganje u učinkovitije zdravstvene sustave povećati europsku sposobnost da poboljša dobrobit svojih građana; napominje da bi trebalo voditi računa o kratkoročnim fiskalnim posljedicama strukturnih reformi i njihovim dugoročnim ekološkim, gospodarskim i socijalnim učincima;

9.  smatra važnim upotrijebiti europski semestar kako bi se ubrzao prijelaz na energetski učinkovito kružno gospodarstvo s nultom neto stopom emisija temeljeno na obnovljivim izvorima energije koje će doprinositi održivom razvoju i ostvarenju ciljeva održivog razvoja; podsjeća na važnost financijske potpore EU-a regijama u kojima se u znatnoj mjeri upotrebljava ugljen i koje imaju visoke emisije ugljika kako bi se omogućila pravedna energetska tranzicija na čiste tehnologije i energetski učinkovita rješenja, uz stvaranje održivih radnih mjesta;

10.  smatra da je europski semestar ključan alat bez kojeg se neće ostvariti ciljevi EU-a u pogledu bioraznolikosti, kao ni odgovarajuće socioekonomske koristi;

11.  pozdravlja predloženo dodjeljivanje sredstava EU-a u sljedećem programskom razdoblju kako bi se države članice podržalo u provedbi preporuka i strukturnih reformi, ali ističe da ta veza ne bi trebala biti u obliku uvjeta; poziva na donošenje dugoročnije perspektive u praćenju i provedbi napretka reformi;

12.  pozdravlja priznavanje u okviru europskog semestra da bi države članice trebale posvetiti posebnu pozornost prilagodljivosti radne snage kako bi se osiguralo da imaju prave vještine koje odgovaraju tehnološkom napretku; u tom kontekstu naglašava potrebu usvajanja pristupa pravednog prijelaza tako da se osigura uključivanje i sudjelovanje svih onih koji su pogođeni i podrži radna snaga i stvaranje dostojanstvenog rada i kvalitetnih radnih mjesta;

13.  pozdravlja činjenicu da je u području zdravstvene skrbi fokus postupka europskog semestra pomaknut sa štednje na uspješnost zdravstvenog sustava, čime se prepoznaje važnost zdravstvenih rezultata i važnost pristupa visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi koja je cjenovno pristupačna za sve; poziva na razvoj zajedničkih pokazatelja i metodologija kako bi se ocijenila uspješnost sustava zdravstvene skrbi u cilju smanjenja zdravstvenih nejednakosti; podržava napore za razvoj zajedničkih pokazatelja i metodologija kako bi se omogućila procjena uspješnosti nacionalnih zdravstvenih sustava, uključujući nejednakosti i nedostatke u pristupu zdravstvenoj skrbi;

14.  naglašava da je učinkovito ulaganje u zdravstvenu skrb, uključujući zdravstveno istraživanje i prevenciju bolesti, ključno da bi se građanima omogućio jednaki pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi; naglašava važnost održivosti sektora zdravstvene skrbi;

15.  naglašava važnost strukturiranog i sustavnog dijaloga s civilnim društvom na nacionalnoj razini u cilju povećanja osjećaja vlasništva; smatra da bi Komisija trebala prikupiti mišljenja širokog raspona dionika i osigurati veći publicitet preporukama za pojedine zemlje i izvješćima po zemljama, uključujući vođenjem većeg broja rasprava na višoj političkoj razini;

16.  poziva Komisiju da uvede teritorijalnu dimenziju u europski semestar i na analitičkoj i na operativnoj razini; nadalje, smatra da je za osiguravanje učinkovitog upravljanja strukturnim politikama potrebno da regionalne i lokalne vlasti budu uključene u izradu i donošenje odluka o tim politikama miješanim procesom planiranja odozgo prema dolje i obrnuto;

17.  poziva na strukturiranu uključenost civilnog društva i organizacija za zaštitu okoliša u postupak europskog semestra te na veću uključenost ministara okoliša u postupak europskog semestra na razini Vijeća;

18.  poziva na veću dosljednost s drugim politikama EU-a, kao što su politike koje se odnose na klimatske promjene i neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa;

19.  naglašava da je potrebno jačati europske kapacitete za zajednički odgovor na katastrofe, kao što su suše u južnoeuropskim zemljama, katastrofalne poplave, šumski požari i potresi; naglašava da je potrebno poticati veću suradnju u području prethodnog planiranja europskih operacija za odgovor na katastrofe, i to mjerama kao što su mapiranje resursa država članica, izrada planova pripravnosti te bolje planiranje upravljanja rizicima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Bolesław G. Piecha, John Procter, Julia Reid, Michèle Rivasi, Davor Škrlec, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Herbert Dorfmann, Fredrick Federley, Christophe Hansen, Babette Winter, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Andor Deli

(1)

Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, SL L 328, 21.12.2018., str. 1.


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (18.2.2019)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.

(2018/2119(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iskra Mihaylova

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  priznaje da gospodarstvo EU-a i dalje jača, da se zaposlenost povećala, a nedostatak ulaganja uzrokovan krizom gotovo prevladao, dok su javna ulaganja i dalje ispod razine prije krize, uz velike nedostatke ulaganja u nekim zemljama koje su najviše pogođene krizom; no ipak ističe da i dalje postoje slabe točke, da održiv rast ne koristi svima jednako, da su stope nezaposlenosti u nekim državama članicama EU-a i dalje visoke, a gospodarske, socijalne, regionalne i teritorijalne nejednakosti još uvijek ključan problem; ističe da je, bez obzira na činjenicu da su ulaganja povećana, njihov učinak na produktivnost nedovoljan te da je stoga potrebno bolje usmjeravanje ulaganja u okviru kohezijske politike i njihova komplementarnost s drugim programima Unije, kao i s javnim i privatnim ulaganjima, kako bi se povećala produktivnost i uravnotežile razlike među državama članicama; napominje da bi naglasak Pakta o stabilnosti i rastu trebao biti i na poboljšanju socijalnih aspekata i postizanju održivog rasta;

2.  naglašava da bi EU trebao poduprijeti pretpostavljeni oporavak s pomoću gospodarskih politika kojima se štite javne usluge i poboljšavaju kvaliteta i dostupnost usluga od općeg interesa;

3.  podsjeća da su 2017. javna ulaganja izražena u postotku BDP-a u EU-u (2,7 %) i europodručju (2,6 %) bila znatno ispod prosjeka u posljednjih deset godina (3,2 % odnosno 3,0 %); napominje da se stoga javna ulaganja moraju znatno povećati kako bi se nadoknadile godine smanjenog ulaganja prouzročene financijskom krizom i kako bi se odgovorilo na hitnu potrebu za ulaganjima u infrastrukturu i javne usluge; primjećuje da su javna ulaganja i dalje prioritet i da ne bi smjela biti narušena naporima u cilju promicanja javno-privatnih partnerstava;

4.  napominje da su, u skladu s podacima Europske investicijske banke (EIB), ulaganja EU-a u infrastrukturu i dalje 20 % niža od razine prije krize i da je 34 % općina navelo da to ne ispunjava njihove potrebe te da su EU-u potrebna infrastrukturna ulaganja od najmanje 335 milijardi EUR godišnje;

5.  ističe da je u okviru Europskog semestra potrebno dosljedno pridonijeti uklanjanju nejednakosti i razlika među različitim regijama EU-a, osobito onih socijalne, gospodarske i teritorijalne naravi; naglašava da je kontinuirana zemljopisna neravnoteža u ulaganjima EIB-a neprihvatljiva te da veoma zabrinjava činjenica da je 2017. polovica država članica primila 80 % ukupnih ulaganja EIB-a u EU, dok je ostalih 14 država članica primilo samo 10 %;

6.  napominje da je najbolji odgovor na probleme koje ističu građani pružanje potpore povećanju stvarnih zarada i težnja ostvarenju većih ulaganja u cilju stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, poticanja domaće potražnje i postizanja pravednije raspodjele stvorenog bogatstva; smatra da bi EU trebao pridonijeti fleksibilnosti Pakta o stabilnosti i rastu stvaranjem fiskalnog prostora za provedbu Europskog stupa socijalnih prava;

7.  ističe da bi se u okviru Europskog semestra ponajprije trebalo pridonijeti ostvarenju Europskog stupa socijalnih prava i pratiti ostvarenje njegovih 20 ključnih načela, s posebnim naglaskom na jamčenju jednakog postupanja i jednakih mogućnosti za žene i muškarce, socijalnoj zaštiti, pristupu svim osnovnim uslugama, pravu na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti te pravu na cijenom pristupačne i kvalitetne usluge skrbi;

8.  podsjeća da bi se u okviru Europskog semestra trebala naglasiti važnost jačanja mjera za borbu protiv utaje poreza i poreznih prijevara, čime bi se omogućilo financiranje javnih ulaganja i dodatna sredstava za provedbu Europskog stupa socijalnih prava;

9.  ističe da bi se u okviru Europskog semestra trebalo uzeti u obzir promicanje pristupa djelotvornoj socijalnoj zaštiti u skladu s relevantnim načelima Europskog stupa socijalnih prava, da je države članice potrebno poticati na poduzimanje nužnih mjera za uklanjanje prepreka radnicima u pogledu uživanja prava na socijalnu zaštitu i stvaranje sveobuhvatnih sustava socijalne zaštite te da bi se stoga u okviru europskog semestra trebao pratiti napredak država članica u donošenju zakonodavstva i razvoju sustava kojima se jamči pristup socijalnoj zaštiti za sve;

10.  ističe da je važno da naglasak Europskog semestra ostane na ostvarivanju pametnog, održivog i uključivog rasta, s boljom koordinacijom nacionalnih politika i politika EU-a radi stvaranja više kvalitetnijih radnih mjesta u EU-u i smanjenja razlika u plaćama i mirovinama;

11.  naglašava da bi naglasak Europskog semestra trebao biti na povećanju produktivnosti jačanjem ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i osposobljavanje, zdravlje te istraživanje i inovacije te da bi se veća produktivnost trebala odražavati na povećanje plaća;

12.  naglašava da niske zarade u Europi i dalje predstavljaju izazov, da su koncentracija radnika na dnu ljestvice plaća i visoka stopa siromaštva jasan znak politike fiksiranja plaća te da su razlike u plaćama između muškaraca i žena, zajedno s nesigurnim zapošljavanjem, osobito među mladima, i dalje ozbiljan problem koji treba hitno riješiti;

13.  poziva da se u okviru Europskog semestra kao jedan od prioriteta uključi iskorjenjivanje siromaštva, u skladu s ciljevima održivog razvoja;

14.  naglašava da bi starenje stanovništva trebalo potaknuti vlade da ulažu više, a ne manje u zaštitu starijih osoba, kao što je predloženo u Paktu o stabilnosti i rastu, da bi javna ulaganja u zdravstvo trebala biti razmjerna potrebi te da bi se pristup uslugama zdravstvene skrbi trebao redovito ocjenjivati uzimajući u obzir prosječni pojedinačni raspoloživi dohodak i utjecaj na kućanstva te da se moraju poduzeti mjere za promicanje i nadziranje ulaganja u preventivnu zdravstvenu skrb, koja je od ključne važnosti u društvu koje stari;

15.  poziva da se Europskim semestrom aktivno pridonosi održivom rješavanju demografskih izazova (starenje, opadanje broja stanovništva, demografski pritisak, nemogućnost privlačenja ili zadržavanja odgovarajućeg ljudskog kapitala) koji su na različite načine prisutni u europskim regijama; osobito naglašava potrebu za pružanjem odgovarajuće potpore određenim teritorijima, primjerice najudaljenijim regijama;

16.  naglašava da bi Europski semestar trebao uključivati temeljitu analizu srednjoročnih i dugoročnih posljedica tehnoloških promjena na tržište rada; ističe da tehnološke promjene mogu stvoriti prilike za nove ili bolje poslove i sigurnija radna mjesta, no danas se one često povezuju s ukidanjem radnih mjesta ili stvaranjem nesigurnih radnih mjesta;

17.  naglašava da društveni i gospodarski razvoj EU-a ovisi o poštovanju naših temeljnih vrijednosti;

18.  naglašava da jedan od prioriteta Europskog semestra mora biti pružanje zaštite i potpore stanovništvu i teritorijima koji su pogođeni negativnim posljedicama globalizacije (kao što su preseljenja i gubitak radnih mjesta);

19.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju suradnju i da poduzmu dodatne mjere za poticanje privatnih i javnih ulaganja i više partnerstava radi stvaranja novih radnih mjesta i maksimalnog povećanja dodane vrijednosti fondova kohezijske politike i njihove komplementarnosti i sinergije s drugim programima i financijskim instrumentima Unije;

20.  naglašava da je stupanj uključenosti socijalnih partnera na nacionalnoj razini i dalje nizak te da bi i Komisija i vlade država članica trebale učiniti više kako bi zajamčile savjetovanje s njima;

21.  poziva Komisiju i države članice na provedbu temeljitog i cjelovitog praćenja svih vrsta stambenih prava te da istraži i ispita, među ostalim važnim pitanjima, i zemljopisne razlike između područja s niskom potražnjom i popularnih tržišta nekretnina kako bi se poboljšala analitička osnova za procjenu stambenog tržišta u izvješćima za pojedine države i preporukama po državama članicama;

22.  podupire stajalište da su ulaganja, inovacije, znanje i strukturne reforme imaju važnu ulogu u jačanju i stvaranju veće povezanosti Europe; u tom kontekstu ističe da se ulaganjima u okviru kohezijske politike, koja ima veoma važnu ulogu i ne može se zamijeniti drugim instrumentima, pruža najveći dio financijske potpore EU-a u iznosu od 638 milijardi EUR, zajedno s nacionalnim sufinanciranjem za razdoblje 2014.   – 2020. te se osigurava europska dodana vrijednost pridonošenjem gospodarskom rastu, socijalnoj uključenosti, inovacijama i zaštiti okoliša, rješavanjem novih izazova kao što su sigurnost, integracija migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom, kao i pridonošenjem javnim i privatnim ulaganjima, zajedno s odgovarajućim reformama u cilju jačanja održivog gospodarskog rasta, uključivosti, institucijskih i administrativnih kapaciteta;

23.  poziva na procjenu učinka politika istraživanja i inovacija na razvoj te gospodarski i društveni rast država članica;

24.  pozdravlja prijedloge za sljedeći višegodišnji financijski okvir i pojačane veze između kohezijske politike i procesa Europskog semestra za postizanje održivog i uključivog rasta, pri čemu se osobita pažnja posvećuje najudaljenijim, najzabačenijim, najmanje razvijenim i rijetko naseljenim regijama; međutim, žali zbog smanjenja sredstava predloženih za kohezijsku politiku i ustrajno se zalaže za to da se financiranje zadrži na sadašnjoj razini; poziva na brzo i pravodobno donošenje paketa mjera u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira i propisa o kohezijskoj politici kako bi se izbjegla moguća kašnjenja u provedbi; pozdravlja zahtjev izražen u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira prema kojem bi se četvrtina rashoda trebala potrošiti na klimatske ciljeve, s obzirom na to da su klimatske promjene važno dugoročno pitanje;

25.  prima na znanje da je u okviru Europskog semestra 2019. stavljen snažniji naglasak na potrebe ulaganja za potporu odluka o programiranju za razdoblje od 2021. do 2027. i predviđeni novi prilog izvješćima za pojedine države za 2019., u kojem će se utvrditi potrebe za ulaganjima koje su relevantne za Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond plus (ESF +) i Kohezijski fond tijekom razdoblja od 2021. do 2027.; smatra da bi trebalo staviti veći naglasak na borbu protiv nejednakosti, među ostalim i financiranjem u okviru kohezijske politike, na način da se provedu učinkoviti alati i usmjere sredstava u tu svrhu;

26.  naglašava važnost daljnjeg pružanja i povećanja potpore ESF-a plus za Garanciju za mlade, Inicijativu za zapošljavanje mladih i Europske snage solidarnosti, s obzirom na njihovu ulogu u rješavanju izazova zapošljavanja, gospodarskog rasta, socijalne uključenosti, učenja i strukovnog osposobljavanja;

27.  smatra da se fondovi, programi i instrumenti Unije trebaju dodatno pojednostavniti i da trebaju biti fleksibilniji kako bi financiranje EU-a za projekte strateških ulaganja bilo jednostavnije, učinkovitije i zemljopisno uravnoteženije; naglašava da posebnu pozornost treba obratiti na regije čiji razvoj zaostaje;

28.  napominje da cilj kohezijske politike mora biti promicanje skladnog i ravnomjernog razvoja cijele Unije i njezinih regija, što će voditi jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, u duhu solidarnosti i u cilju promicanja održivog rasta, zapošljavanja i socijalne uključenosti te smanjivanja nejednakosti između regija i unutar njih, kao i pomaganju da se prevlada slaba razvijenost regija u najnepovoljnijem položaju;

29.  ističe da se u 7. izvješću o koheziji skreće pozornost na veliku raznolikost regija i teritorija, uključujući one u trenutačnim kategorijama, zbog njihovih specifičnih okolnosti (najudaljeniji položaj, rijetka naseljenost, niski prihodi, nizak rast itd.), zbog čega je ključan prilagođeni teritorijalni pristup;

30.  naglašava da je potrebno uzeti u obzir odredbe članka 349. UFEU-a u pogledu posebnih mjera za rješavanje izazova s kojima se suočavaju najudaljenije regije zbog njihove zemljopisne udaljenosti, izoliranosti, male veličine, nepovoljne topografije i klime te gospodarske ovisnosti o nekoliko proizvoda;

31.  poziva da se u okviru Europskog semestra podupire europska teritorijalna suradnja u svim njezinim dimenzijama (prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja, unutarnja i vanjska), čime se jamči djelovanje u cilju postizanja općih ciljeva ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, kao i doprinos solidarnosti;

32.  ponovno ističe važnost provedbe makroregionalnih strategija za postizanje ciljeva kohezijske politike;

33.  napominje da su određene europske regije posebno izložene utjecaju Brexita i da povlačenje Ujedinjene Kraljevine može imati negativan utjecaj na kohezijsku politiku u cjelini; ističe da bi jedan od ciljeva Europskog semestra trebao biti da se smanji negativan utjecaj Brexita na različite europske regije i da se aktivno doprinese jačanju kohezijske politike, koja je ima važnu ulogu u oporavku gospodarstva EU-a promicanjem pametnog, održivog i uključivog rasta.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

14.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, John Flack, Iratxe García Pérez, Krzysztof Hetman, Sławomir Kłosowski, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Martina Anderson, Elsi Katainen, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Davor Škrlec

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

ALDE

Elsi Katainen, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

John Flack, Sławomir Kłosowski, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Tamás Deutsch, Krzysztof Hetman, Ivana Maletić, Lambert van Nistelrooij, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Ramón Luis Valcárcel Siso

S&D

Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Iratxe García Pérez, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Bronis Ropė, Davor Škrlec

3

-

EFDD

Rosa D’Amato

GUE/NGL

Martina Anderson, Martina Michels

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

4.12.2018

STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA

Odbora za prava žena i jednakost spolova

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2019.

(2018/2119(INI))

U ime Odbora za prava žena i jednakost spolova: Ernest Urtasun (izvjestitelj)

Stajalište

AMANDMANI

Odbor za prava žena i jednakost spolova podnosi Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku, kao nadležnom odboru, sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da je načelo rodne ravnopravnosti temeljno načelo Europske unije; budući da članci 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuju obveze uključivanja rodno osviještene politike, navodeći da EU mora težiti uklanjanju nejednakosti, promicanju rodne ravnopravnosti i borbi protiv diskriminacije u svim svojim politikama i djelovanjima;

Amandman    2

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da su postojane rodne nejednakosti u EU-u, poput rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti od 18,2 %, rodno uvjetovane razlike u plaćama od 16,2 % i rodno uvjetovane razlike u mirovinama od 36,5 %, a među ostalim i rodno uvjetovane razlike u postupcima donošenja odluka, i dalje velike u EU-u; budući da je hitno potrebno uložiti napore da bi se uklonile te razlike jer su jedne od glavnih prepreka u postizanju rodne ravnopravnosti te predstavljaju neprihvatljivi oblik rodne diskriminacije;

Amandman    3

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da je iznimno važno riješiti problem rodno uvjetovane razlike u mirovinama, koja u EU-u prosjeku iznosi gotovo 40 % i koja je posljedica nejednakosti akumuliranih tijekom života žena i razdobljâ njihove odsutnosti s tržišta rada; budući da je pružanje usluga skrbi ključno za učinkovit odgovor na manjak ženske radne snage;

Amandman    4

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da nedovoljno financirane javne usluge i smanjenje sredstava za socijalne usluge, uključujući usluge zdravstvene skrbi, obrazovanja, stanovanja, skrbi o djeci i dugotrajne skrbi, posebno utječu na žene jer one često popunjavaju praznine u obavljanju poslova koji se odnose na njegu, obrazovanje i druge oblike potpore obitelji, obično bez naknade, čime se potiče nerazmjerna odgovornost žena za pružanje skrbi;

Amandman    5

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da se kvaliteta pružanja usluga njege uvelike razlikuje unutar država članica i među njima, u privatnom i javnom okruženju, urbanim i ruralnim područjima te među različitim dobnim skupinama;

 

Amandman    6

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da su žene nedovoljno zastupljene u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te općenito zaposlene na radnim mjestima na nižoj razini u digitalnom sektoru; budući da postoje rodno uvjetovane razlike u pristupu digitalnim tehnologijama i njihovoj uporabi; budući da bi veće uključivanje žena u digitalno gospodarstvo moglo imati znatan utjecaj na gospodarski razvoj;

Amandman    7

Prijedlog rezolucije

Nova uvodna izjava

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

budući da bi europski semestar trebao doprinijeti realizaciji europskog stupa socijalnih prava i pratiti ostvarenje svih 20 ključnih načela, s posebnim naglaskom na osiguranje jednakog postupanja i jednakih mogućnosti za žene i muškarce, pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti te pravo na pristupačne i kvalitetne usluge skrbi; budući da naglasak europskog gospodarskog upravljanja treba preusmjeriti s uskog cilja rasta BDP-a na blagostanje i konvergenciju uz visoke minimalne standarde za ravnopravnost spolova;

Amandman    8

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

ponovno izražava žaljenje zbog nedostatka mjera za promicanje rodne ravnopravnosti u strategiji Europa 2020. te poziva Komisiju i Vijeće da u nju uključe stup za rodnu ravnopravnost i da osmisle sveobuhvatni cilj u pogledu rodne ravnopravnosti;

Amandman    9

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

ponovno izražava zabrinutost zbog nedostatka rodne perspektive i rodnih pokazatelja u okviru europskog semestra te poziva Komisiju i države članice da osiguraju veću uključenost perspektive rodno osviještene politike prilikom rada na preporukama za pojedinu zemlju, programima konvergencije i nacionalnim programima reformi, postavljanjem kvalitativnih ciljeva i mjera za otklanjanje postojanih rodno uvjetovanih razlika, te da sustavno uključuju načela rodne perspektive u proračunsko planiranje;

Amandman    10

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

ponovno poziva Komisiju da olakša praćenje glavnih ciljeva zapošljavanja i smanjenja siromaštva te učinak reformi tijekom vremena, tako što od država članica zahtijeva da se koriste podacima raščlanjenima po spolu te da definiraju dodatne rodno specifične pokazatelje; traži da se ljestvica koja se koristi za nadzor za makroekonomske neravnoteže obogati i društvenim pokazateljima, među ostalim i indikatorima rodne neravnopravnosti, koji moraju biti ravnopravni s ekonomskim pokazateljima;

Amandman    11

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Poziva Komisiju i države članice da tijekom postupka praćenja koriste, gdje je to moguće, podatke raščlanjene po spolu, posebice u vidu sudjelovanja žena na tržištu rada;

Amandman    12

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Ponovno izražava zabrinutost zbog nedostatka kvalitetnih, povoljnih i dostupnih usluga skrbi za djecu i usluga dugotrajne skrbi za starije osobe i osobe s invaliditetom i kroničnim bolestima, što je jedan od razloga manje zastupljenosti žena na tržištu rada; naglašava da je potrebno dati prednosti djelovanju kojim se rješavaju problemi nezaposlenosti, siromaštva i društvene isključenosti, koji najviše pogađaju žene, posebice one slabijeg imovinskog statusa, s posebnim naglaskom na održivo zapošljavanje/kvalitetne poslove s odgovarajućim pravima i kvalitetne javne službe koje osiguravaju društvenu uključenost, posebice u područjima obrazovanja, zdravstvene skrbi, skrbi za djecu, skrbi za osobe kojima je potrebna financijska potpora, javnog prijevoza i socijalnih usluga; poziva države članice da povećaju javna ulaganja u usluge skrbi te da prate njihovu kvalitetu, povoljnost i pristupačnost;

Amandman    13

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

naglašava da su nezaposlenost, siromaštvo i društvena isključenost golemi problem, posebice među ženama; stoga ističe da je važno da europski semestar zadrži pozornost na ostvarivanju pametnog, održivog i uključivog rasta, s boljom koordinacijom nacionalnih politika i politika EU-a, radi stvaranja kvalitetnijih radnih mjesta u EU-u, a time i smanjenja rodno uvjetovanih razlika u zaposlenosti, plaćama i mirovinama;

Amandman    14

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

zabrinut je zbog vertikalne i horizontalne segregacije na tržištu rada diljem EU-a, rodno uvjetovanih razlikama u plaćama i mirovinama te niskog broja žena uključenih u postupke donošenja odluka; naglašava da je stopa zaposlenosti žena još uvijek niža od stope zaposlenosti muškaraca; naglašava da je razlika u zaposlenosti posebno velika kada je riječ o majkama i ženama koje skrbe o drugima;

Amandman    15

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

poziva Komisiju i države članice da prate sudjelovanje žena na tržištu rada na temelju broja radnih sati tjedno, vrsta ugovora i financijske neovisnosti žena, te da se na toj osnovi bore protiv siromaštva žena; poziva na povećanje minimalne plaće barem na plaću dostatnu za pristojan život, poziva na uvođenje obvezujućih mjera kojima će se ostvariti transparentnost plaća i provoditi revizija plaća na razini poduzeća, da bi se zadovoljilo načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti u svim sektorima i zanimanjima; nadalje, poziva države članice da deblokiraju Direktivu o ženama u upravnim odborima; traži od Vijeća da postigne brz dogovor o Prijedlogu direktive za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, među ostalim i za jednake i povoljne usluge skrbi za djecu i usluge cjeloživotne skrbi za zaposlene roditelje i skrbnike, čime bi im se omogućilo da bolje usklade privatni i poslovni život;

Amandman    16

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

naglašava važnost praćenja broja pripadnika skupine mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) kao postotka ukupne populacije u dobi od 15 do 24, uz druge pomoćne pokazatelje, te ističe da treba pridati posebnu pažnju mladim ženama i djevojkama zbog znatne razlike između spolova među pripadnicima skupine NEET u toj dobnoj skupini;

Amandman    17

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

poziva države članice da ulože više napora u poboljšanje digitalnih vještina građana koje se traže na tržištu rada, s posebnim naglaskom na smanjenje rodno uvjetovanih razlika u ovom području; naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem obrazovanja i zapošljavanja žena u sektorima IKT-a te za olakšavanjem njihovog pristupa visokim položajima.

Amandman    18

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

poziva na provođenje politika kojima se podržava poduzetničko djelovanje žena, olakšava njihov pristup financijskim i poslovnim prilikama, omogućava osposobljavanje po mjeri i uspostavljaju mjere kojima usklađuju poslovni i privatni život;

Amandman    19

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

poziva Komisiju da provede procjenu rodnog utjecaja strukturnih reformi koje su dosad provedene i predlaže veće uključivanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova u sve faze europskog semestra;

Amandman    20

Prijedlog rezolucije

Novi stavak

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

ponovno poziva odgovorne povjerenike da svake godine s Odborom za prava žena i jednakost spolova rasprave o rodnim aspektima u okviru godišnjeg pregleda rasta;


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

9

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Othmar Karas, Wolf Klinz, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Ralph Packet, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Babette Winter, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eric Andrieu, Nessa Childers, Bas Eickhout, Sophia in ‘t Veld, Jeppe Kofod, Aleksejs Loskutovs, Thomas Mann, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ole Christensen, Danilo Oscar Lancini


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

35

+

ALDE

Sophia in 't Veld, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

NI

Cătălin Sorin Ivan

PPE

Markus Ferber, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Othmar Karas, Esther de Lange, Werner Langen, Aleksejs Loskutovs, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Tom Vandenkendelaere

S&D

Eric Andrieu, Pervenche Berès, Nessa Childers, Ole Christensen, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Roberto Gualtieri, Jeppe Kofod, Olle Ludvigsson, Alex Mayer, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Babette Winter

9

-

ECR

Bernd Lucke

EFDD

Bernard Monot, Marco Valli

ENF

Danilo Oscar Lancini

NI

Sotirios Zarianopoulos

VERTS/ALE

Bas Eickhout, Sven Giegold, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

3

0

ECR

Stanisław Ożóg, Ralph Packet, Pirkko Ruohonen-Lerner

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 8. ožujka 2019.Pravna napomena