Postupak : 2018/2120(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0162/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0162/2019

Rasprave :

PV 13/03/2019 - 17
CRE 13/03/2019 - 17

Glasovanja :

PV 13/03/2019 - 19.14
CRE 13/03/2019 - 19.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0202

IZVJEŠĆE     
PDF 208kWORD 71k
4.3.2019
PE 631.882v02-00 A8-0162/2019

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019.

(2018/2120(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestiteljica: Marian Harkin

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019.

(2018/2120(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2019.: Za snažniju Europu suočenu s globalnom nesigurnošću” (COM(2018)0770),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja koje su svjetski čelnici usvojili u rujnu 2015., a Vijeće potvrdilo i izrazilo svoju predanost njihovoj provedbi,

–  uzimajući u obzir Europski stup socijalnih prava, koji su Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija proglasili u studenom 2017.,

–  uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 21. studenoga 2018. u prilogu komunikaciji Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2019. (COM(2017)0761),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 21. studenoga 2018. (COM(2018)0759),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2019.” (COM(2018)0758),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljenu „Nacrti proračunskih planova za 2019.: ukupna ocjena” (COM(2018)0807),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenog 2018. o položaju žena s invaliditetom(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenog 2018. o uslugama skrbi u EU-u za poboljšanu ravnopravnost spolova(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2018.(4),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o digitalnom jazu između spolova,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu prioriteta europskog semestra za 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0162/2019),

A.  budući da je 2017. stopa zaposlenosti osoba u dobi između 20 i 64 godine iznosila 73,2 %, što pokazuje da je EU na dobrom putu da ostvari stopu zaposlenosti od 75 %, kako je utvrđeno u strategiji Europa 2020.;

B.  budući da su pristojna radna mjesta koja nude sigurnost zaposlenja važan čimbenik u borbi protiv socijalne isključenosti i da bi ih trebalo promicati u cilju suzbijanja nezaposlenosti diljem EU-a te poticanja domaće potražnje i poticanja rasta; budući da se udio osoba zaposlenih na nepuno radno vrijeme u razdoblju od 2008. do 2017. povećao s 16,8 % na 18,7 % ukupnog broja zaposlenih, uz više razine i veći porast za mlađe ljude;

C.  budući da postoje znatne razlike u stopama zaposlenosti diljem EU-a među državama članicama, ali i unutar njih, kao i razlike u kvaliteti zapošljavanja;

D.  budući da su stope dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, unatoč tomu što su u padu na razini EU-a, u nizu država članica i dalje visoke;

E.  budući da stopa nezaposlenosti mladih na razini EU-a iznosi 18,6 %, što je i dalje više nego 2008.; budući da se prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) procjenjuje da mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju (tzv. NEET) Uniju godišnje stoje 153 milijarde EUR, dok ukupni procijenjeni trošak uspostave Garancije za mlade iznosi 21 milijardu EUR godišnje; budući da je programu Garancija za mlade trenutačno dodijeljen iznos od 2 milijarde EUR za razdoblje 2017. – 2020.;

F.  budući da će zbog pojave i širenja novih oblika rada, koji uključuju rad putem platformi i rad za vlastiti račun, biti potrebno modernizirati i prilagoditi socijalnu zaštitu koja se tradicionalno odnosi na radnike s ugovorima u punom radnom vremenu na neodređeno radno vrijeme;

G.  budući da je porast stope zaposlenosti u državama članicama, zbog gospodarske krize, politika štednje i strukturnih reformi, nažalost popraćen povećanjem netipičnih, nesigurnih i neformalnih oblika zapošljavanja, uključujući ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati, slabljenje socijalnog dijaloga, a u nekim državama članicama i decentralizaciju kolektivnog pregovaranja koja negativno utječu na prava radnika;

H.  budući da su najnesigurnija radna mjesta ona na kojima pojedinci ne mogu ostvariti svoja prava, na kojima nedostaje zaštita iz sustava socijalnog osiguranja, na kojima se dovode u opasnost zdravlje i sigurnost, a rad ne jamči dovoljan dohodak kako bi se ljudima omogućio pristojan život; budući da je nesigurnost jedan od ključnih elemenata nesigurnosti i da obuhvaća nesigurnost zaposlenja, manjak prihoda, nedostatak zaštite od otpuštanja, nepoznato trajanje radnog odnosa i nesigurnost u vezi s budućnošću zaposlenja;

I.  budući da je, iako se nejednakost u dohotku u EU-u 2017. blago smanjila, stopa siromaštva zaposlenih i dalje neprihvatljivo visoka i odnosi se na 9,6 % radno sposobnog stanovništva, uglavnom na žene;

J.  budući da ukupan udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (tzv. stopa AROPE) iznosi 22,5 % te da, iako je taj udio ispod razine prije krize, glavni cilj strategije Europa 2020. – smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 20 milijuna – ostaje daleko od ostvarenja; budući da ukupni udio djece izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nastavlja opadati, no da je još uvijek neprihvatljivo visok; budući da je ukupni udio djece izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti kod djece iz jednoroditeljskih kućanstava dvostruko veći od prosjeka za djecu; budući da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za održiv rast;

K.  budući da je globalizacija pomogla u poticanju gospodarskog rasta, no da su njezine koristi neravnomjerno raspoređene među državama članicama i unutar njih; budući da bi uključivost europskog modela rasta trebalo preispitati i ojačati, osobito u pogledu socijalne i ekološke održivosti;

L.  budući da je u izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) istaknuta hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena koje bi za tri godine mogle postati nepovratne; budući da bi na svim razinama upravljanja trebali biti dostupni proračuni (i javna i privatna ulaganja) za modernizaciju i dekarbonizaciju industrije, prometa i energije;

M.  budući da gospodarstvo EU-a trenutno bilježi šestu godinu kontinuiranog rasta, oporavka ulaganja, povećanja potrošačke potražnje i rasta zaposlenost i da su razlike u stopama rasta unutar cijelog europodručja najmanje u povijesti ekonomske i monetarne unije; budući da koristi koje donosi rast nažalost nisu jednako podijeljene;

N.  budući da prihodi kućanstava rastu sporije od BDP-a i da se time otvaraju pitanja o uključivosti nedavnog rasta;

O.  budući da demografske promjene i povećanje očekivanog životnog vijeka predstavljaju znatne izazove za mirovinske i zdravstvene sustave te sustave dugoročne skrbi u pogledu održivosti i primjerenosti;

P.  budući da je dobro funkcioniranje socijalnog dijaloga ključni element europskog socijalnog tržišnog gospodarstva te da se njime jača socijalna kohezija i smanjuju sukobi u društvu, na uzajamnu korist radnika, poslodavaca i vlada;

Q.  budući da uključivanje Europskog stupa socijalnih prava u europski semestar od 2018. pridonosi poticanju uključivog rasta i zapošljavanja te smanjenju makroekonomskih neravnoteža;

R.  budući da bi europski semestar trebao doprinijeti realizaciji europskog stupa socijalnih prava kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema ženama i muškarcima te jednake mogućnosti za jedne i druge, pravo na jednaku plaću za jednak rad muškaraca i žena te pravo na pristup kvalitetnim i cjenovno pristupačnim uslugama skrbi;

S.  budući da se 80 milijuna Europljana s invaliditetom, kao i niz posebnih skupina, uključujući marginalizirane mlade osobe i zajednice, osobe s kroničnim bolestima i one iz manjinskih zajednica suočava s posebnim preprekama u pristupu zapošljavanju te su izložene većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da organizacije civilnog društva daju ključan doprinos u pružanju usluga za uključivanje i osiguravanje zastupljenosti u donošenju politika;

T.  budući da trajne zdravstvene nejednakosti i sve veći teret koji stvaraju kronične bolesti dovode do visokih razina prerane smrtnosti diljem EU-a, što utječe na radnu snagu, produktivnost i sustave socijalne skrbi;

U.  budući da je načelo rodne ravnopravnosti temeljno načelo Europske unije utvrđeno u člancima 8. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojima se utvrđuju obveze uklanjanja nejednakosti, promicanja rodne ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije na temelju spola kao i uključivanja rodno osviještene politike u sve politike i aktivnosti EU-a;

V.  budući da je stopa zaposlenosti žena 2017. iznosila 66,5 %, no da su rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti i dalje znatne, sa stopom od 12 %, kao i razlike u plaćama žena i muškaraca, a posljedično i u mirovinama; budući da su siromaštvom pogođene više žene nego muškarci i da su žene izložene većem riziku od socijalne isključenosti u starijoj dobi, da zarađuju gotovo 40 % dohotka od mirovine zbog akumulacije rodnih nejednakosti tijekom njihova životnog vijeka, što predstavlja izazov za mnoge žene i za društvo; budući da se jednakim sudjelovanjem muškaraca i žena na tržištu rada olakšava pristup cjenovno pristupačnim i kvalitetnim uslugama skrbi;

W.  budući da bi veća zastupljenost žena na položajima na kojima se donose odluke povećala rodnu ravnopravnost;

X.  budući da su neformalni i obiteljski pružatelji skrbi u većoj opasnosti od siromaštva, i tijekom razdoblja skrbi i kada počnu ostvariti mirovinska prava; budući da su pružatelji skrbi u obitelji uglavnom žene; budući da 80 % usluga skrbi u EU-u pružaju neformalni neplaćeni pružatelji skrbi, od kojih su 75 % žene;

Y.  budući da se kvaliteta usluga skrbi uvelike razlikuje unutar država članica i među njima, u privatnim i javnim institucijama, ruralnim i urbanim područjima te među različitim dobnim skupinama; budući da smanjenje proračuna javnih usluga, uključujući zdravstvo, obrazovanje i stanovanje, utječe na žene izravno, kao korisnice usluga i zaposlenice, i neizravno, i to kada je riječ o skrbi žena za članove obitelji koji ovise o osnovnim javnim uslugama;

Z.  budući da su žene sklonije prekidima u karijeri zbog svoje uloge u obiteljskom životu i da su češće one te koje prestaju raditi kako bi odgajale dijete ili njegovale bolesnog člana obitelji; budući da ta uloga žena može biti prepreka njihovoj karijeri; budući da se vode rasprave o ravnoteži između poslovnog i privatnog života;

Aa.  budući da je postignut znatan napredak prema postizanju glavnog cilja za 2020. koji se odnosi na stopu ranog napuštanja školovanja od 10 % i na postizanje udjela od 40 % u pogledu stjecanja tercijarnog obrazovanja, ali još uvijek postoje velike razlike među državama članicama; budući da bi države članice trebalo poticati da povećaju pristupačnost i javno prihvaćanje strukovnog osposobljavanja, osiguravajući pritom da kvaliteta visokog obrazovanja ostane prioritet za postizanje glavnih ciljeva za 2020.;

Ab.  budući da su u digitalnom dobu digitalne vještine ključne za sve osobne ili profesionalne zadaće, a da unatoč tome više od 40 % odraslih u EU-u nema osnovne digitalne vještine; budući da 60 milijuna odraslih osoba nema osnovnu razinu pismenosti i numeričkih vještina; budući da razlika među spolovima pri mjerenju digitalnih vještina iznad osnovne razine iznosi 12,9 %;

Ac.  budući da je znatno manje vjerojatno da će niskokvalificirani i stariji radnici sudjelovati u programima prekvalifikacije i osposobljavanja; budući da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća često nemaju dovoljno sredstava za organiziranje osposobljavanja i prekvalifikacije za svoje zaposlenike;

Ad.  budući da je stambena isključenost, beskućništvo i cjenovna pristupačnost stanovanja velik izazov u mnogim državama članicama, pri čemu ni u kojem slučaju nije zabilježeno manje od deset stopa prenapučenosti iznad europskog prosjeka; budući da je stanovanje najveći trošak za europske građane, a da cijene stanovanja u većini država članica rastu brže od primanja; budući da se nejednakost i isključenost u pogledu stanovanja međusobno podupiru, s time da su žene, djeca i osobe migrantskog podrijetla posebno osjetljive na stambenu isključenost i beskućništvo;

Ae.  budući da su dugotrajni izazovi, kao što su starenje stanovništva, digitalizacija i njezin utjecaj na svijet rada, klimatske promjene i neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa, i dalje od presudne važnosti;

1.  potvrđuje napredak u vezi s pregledom socijalnih pokazatelja, ali napominje da se većina država članica suočava s izazovima u pogledu najmanje jednog glavnog pokazatelja i da se 10 % svih procjena smatra „kritičnim situacijama”;

2.  naglašava da su socijalni ciljevi i obveze Europske unije jednako važni kao i njezini gospodarski ciljevi; ističe da potreba za ulaganjem u društveni razvoj nije samo način jamčenja ostvarivosti gospodarskog rasta i konvergencije, već da sama po sebi mora biti zaseban cilj; pozdravlja prepoznavanje važnosti socijalnog stupa i potrebu za jačanjem socijalne dimenzije EU-a, kao i za odgovorom na nejednakosti unutar regija i među njima; poziva Komisiju i države članice da ojačaju socijalna prava provedbom Europskog stupa socijalnih prava na način kojim će se izgraditi stvarna socijalna dimenzija EU-a, među ostalim uzimajući u obzir nedavno provedene studije(5) te poboljšanjem političke vidljivosti i utjecaja ljestvice ključnih pokazatelja u području zapošljavanja i socijalnih pokazatelja uz istodobno ispunjavanje svih preporuka po državama članicama, uključujući one kojima su cilj transformativne aktivnosti u smjeru društveno, gospodarski i ekološki održivije unije; poziva Komisiju da dvadeset načela Europskog stupa socijalnih prava iskoristi kao markere za ocjenjivanje uspjeha zemalja u uključivanju njihove predanosti tom stupu u njihove gospodarske politike te da ojača svoj kapacitet za praćenje socijalnog stanja; naglašava da bi u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže zapošljavanje i socijalna pitanja trebali imati jednaku važnosti kao i ekonomska razmatranja;

3.  poziva na potpunu predanost europskog semestra Europskom stupu socijalnih prava naglašavajući ravnopravno postupanje i jednake mogućnosti za žene i muškarce, pravo na jednake plaće za rad jednake vrijednost te pravo na visokokvalitetne i pristupačne usluge skrbi;

4.  ističe da se države članice suočavaju s strukturnim izazovima na tržištu rada, kao što su niska stopa sudjelovanja, segmentiranost tržišta rada te neusklađenost vještina i kvalifikacija; napominje da postoji sve veća potreba za učinkovitim mjerama za integraciju i reintegraciju neaktivnih radnika, uključujući migrante, na tržište rada;

5.  poziva na veću dosljednost u okviru Europskog semestra, uključujući osiguravanje da se pitanja istaknuta u Zajedničkom izvješću o zapošljavanju na odgovarajući način uzmu u obzir u Godišnjem pregledu rasta i preporukama za pojedine države te da se prioriteti održe iz godine u godinu osim ako se ne smatraju riješenim;

6.  napominje da se predviđa da će gospodarstva svih država članica i dalje rasti, ali sporije; ističe potrebu da se premosti nedostatak ulaganja u istraživanja i inovacije u području infrastrukture, uključujući socijalne i zdravstvene usluge i usluge pružanja skrbi, promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, pristojno, energetski učinkovito stanovanje, kao i ljudski kapital; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore kod ulaganja u cjenovno prihvatljivo, pristupačno i ciljano visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, jačanje dokvalifikacije i prekvalifikacije, uključujući digitalne i prenosive vještine, te da promiču cjeloživotno učenje i razvoj vještina; naglašava važnost rješavanja posebnih mjera za žene i djevojčice, koje su i dalje nedovoljno zastupljene u sektorima digitalizacije i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), te važnost jačanja inicijalnog osposobljavanja i stalnog stručnog usavršavanja nastavnika i voditelja osposobljavanja; poziva države članice da ojačaju svoje sustave strukovnog obrazovanja, naukovanja i osposobljavanja, kao i učenja temeljenog na stvarnim potrebama, te da povećaju njihovu usklađenost s trenutačnim i očekivanim potrebama na tržištu rada; nadalje ističe važnost vještina i kompetencija stečenih u neformalnim obrazovnim okruženjima te poziva države članice da uspostave sustave vrednovanja neformalnih vještina, posebno onih stečenih kroz dobrovoljne aktivnosti;

7.  dijeli mišljenje Komisije da bi trenutačni gospodarski rast trebao prerasti u pojačano ranije ulaganje u dekarbonizaciju industrijskih, prometnih i energetskih sustava u Europi; stoga poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore kako bi se pružila odgovarajuća i dostupna obuka za odgovarajuće vještine, uključujući potporu poduzećima u osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji radne snage, kao i prilagodbu sustava obrazovanja i osposobljavanja;

8.  napominje da je nezaposlenost u nekim državama članicama i dalje visoka zbog nedostatka rasta i strukturnih slabosti koje su u velikoj mjeri proizašle iz neučinkovitih i, u mnogim slučajevima, strogih regulatornih okvira za tržište rada;

9.  napominje da, unatoč poboljšanjima, postoje znatne razlike među državama članicama i regijama u pogledu gospodarskog oporavka i napretka koje proizlaze iz postojećih strukturnih nedostataka u nekim državama članicama, posebno u području zapošljavanja i produktivnosti; u tom pogledu vjeruje da se postupnim usklađivanjem diljem EU-a također treba riješiti razilaženje unutar država članica, s obzirom na to da regionalne razlike imaju učinak na europski potencijal rasta s obzirom na to da se mnoge politike i usluge provode na regionalnoj razini;

10.  smatra da bi tablica pokazatelja priložena socijalnom stupu trebala služiti kao primjer za političke preporuke, ali i za slične analize uspješnosti pojedinih zemalja u pogledu politika koje se odnose na okoliš i klimatske promjene, kao i kao smjernica za preporuke o politikama kako bi se mogle ocijeniti na sličnoj razini strogosti;

11.  poziva Komisiju i države članice da pažljivo razmotre pitanje siromaštva zaposlenih i da predlože rješenja i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se riješio taj ne toliko vidljivi, ali izuzetno opasni problem; vjeruje da se moraju poduzeti trenutačne i koordinirane mjere kako bi se preokrenuo taj trend koji mi mogao rezultirati fragmentacijom socijalne kohezije i međugeneracijske solidarnosti; ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što je, unatoč trendu smanjivanja, broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti velik; posebno je zabrinut zbog visokih stopa siromaštva djece, siromaštva u ruralnim područjima i siromaštva u starijoj dobi, koje su znatno više karakteristične za žene nego za muškarce; poziva Komisiju i države članice da donesu sve potrebne mjere za znatno smanjenje siromaštva, posebno siromaštva djece; poziva Komisiju i države članice da odaju veće priznanje radu i stručnom znanju nevladinih organizacija, organizacija za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i osoba koje su same pogođene siromaštvom te da potiču njihovo sudjelovanje u razmjeni najboljih praksi; ističe da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za održiv i uključiv rast;

12.  podsjeća da su pristojne plaće važne ne samo za društvenu koheziju nego i za održavanje snažnog gospodarstva i produktivne radne snage; poziva države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta i smanjenje disperzije plaća, među ostalim podizanjem osnovnih razina plaća također i, kada je to primjenjivo, u obliku minimalnih plaća koje bi bile na prihvatljivoj razini; u tom kontekstu poziva na donošenje politika prema kojima će se u sustavima određivanja plaća poštovati, promicati i jačati kolektivni pregovori i položaj radnika jer je to ključno za postizanje visokih standarda uvjeta rada; smatra da bi sve to trebalo napraviti u cilju podržavanja ukupne potražnje i gospodarskog oporavka, smanjenja nejednakosti u plaćama i borbe protiv siromaštva unatoč zaposlenju; u tom kontekstu ističe da zakonodavstvo i politike EU-a moraju poštovati prava i slobodu sindikata, biti sukladni s kolektivnim ugovorima i promicati jednako postupanje prema radnicima;

13.  naglašava da je, iako su stope nezaposlenosti u EU-u na najnižoj razini, stopa slobodnih radnih mjesta u Uniji 2018. iznosila 2,2 %, što je porast u odnosu na 1,9 % u 2017.; sa zabrinutošću primjećuje veliku neusklađenost u pogledu vještina; podsjeća na to da je uloga država članica osigurati pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju; poziva države članice da daju prednost javnim ulaganjima kako bi osigurale da svatko ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje; smatra da savjetovanje o karijeri i osposobljavanje mogu djelovati kao pokretač održivog i uključivog rasta; naglašava da je konvergencija kvalifikacija i vještina s prilikama za zapošljavanje preduvjet za stvaranje konkurentnog tržišta rada u EU-u te da bi se njome trebalo pozabaviti na način da se olakša tješnja suradnja između obrazovnih sustava, poduzeća i sindikata, primjerice promicanjem dvojnog obrazovanja, naukovanja, učenja kroz rad i učenja temeljenog na stvarnim potrebama u svim oblicima i na svim razinama obrazovanja, uključujući i visoko obrazovanje;

14.  poziva Komisiju da dodatno podupre portal o mobilnosti radne snage EURES i druge programe kojima se olakšava mobilnost u svrhu učenja i osposobljavanja; napominje da uzajamno priznavanje kvalifikacija poboljšava mogućnosti zapošljavanja, posebno u zemljama s visokim stopama slobodnih radnih mjesta;

15.  naglašava da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba uz pomoć individualno prilagođenih mjera ključan čimbenik u borbi protiv nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti te kao konačan doprinos održivosti nacionalnih sustava socijalnog osiguranja; s tim u vezi poziva da se uloži veći napor u razvoj vještina relevantnih za tržište rada i da se znatno poveća zastupljenost osposobljavanja usmjerenog na praksu kako bi se postigao cilj zapošljivosti; smatra da je potrebno uzeti u obzir socijalnu situaciju tih građana i njihove potrebe, posebno u pogledu dostatnih prihoda, primjerenog stanovanja, javnog prijevoza, zdravlja i skrbi za djecu te osigurati bolje praćenje na europskoj razini politika koje se provode na nacionalnoj razini;

16.  poziva države članice da osiguraju da mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade osobe s invaliditetom i one sa složenim potrebama, mogu, u skladu s preporukama Europske komisije i Europskog revizorskog suda, koristiti Garanciju za mlade na stvaran i smislen način i uživati njegove prednosti; ističe da je važno rješavati postojeće nedostatke koji utječu na kvalitetu ponuda i doseg programa; smatra da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se uspostavili standardi kvalitete, osigurala trajna i povećana financijska potpora s pomoću financijskih instrumenata EU-a i nacionalnih proračuna te kako bi se osiguralo smisleno uključivanje mladih i organizacija mladih u oblikovanje, provedbu i praćenje mjera u okviru Garancije za mlade; naglašava potrebu da se prizna da je zbog kriterija dobi određen broj nezaposlenih ili nedovoljno zaposlenih osoba u mladoj dobi nisu uključeni u mjere usmjerene posebno na mlade radnike te im je stoga potrebna prilika da ažuriraju svoje vještine; naglašava da je obrazovanje ključno za izbjegavanje siromaštva; smatra da je u obrazovnim ustanovama ključno povećati osposobljavanje u području osnovnih digitalnih vještina, kao što su korištenje digitalnih medija i osnovno znanje o programiranju; s tim u vezi naglašava da je u obrazovnim ustanovama potrebna adekvatna tehnička oprema s odgovarajućom digitalnom infrastrukturom; poziva Komisiju i države članice da bez daljnjeg odgađanja provedu sustav dvojnog obrazovanja koji je uspostavljen kao vodeći model u EU-u, istodobno priznajući potrebu da se sustav prilagodi vlastitim sustavima država članica;

17.  naglašava da je među ostalim dodatnim pokazateljima važno nadzirati postotak ukupnog broja građana u dobi između 15 i 24 godina koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, te posvetiti posebnu pozornost mladim ženama i djevojčicama jer postoji znatna razlika između spolova kada je riječ o udjelu mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju;

18.  napominje da se EU i dalje nosi sa strukturnim problemima koji se moraju riješiti; prepoznaje da mjere štednje nisu prikladne za pronalazak održivih rješenja za te probleme; ističe ključnu potrebu za poticanjem domaće potražnje promicanjem javnih i privatnih ulaganja te socijalno i ekonomski uravnoteženih strukturnih reformi kojima se smanjuju nejednakosti i promiču kvalitetna i uključiva radna mjesta, održivi rast i socijalna ulaganja te odgovorna fiskalna konsolidacija, čime se doprinosi osiguravanju povoljnog puta prema postizanju veće kohezije i okruženja povoljnog za uzlaznu socijalnu konvergenciju za poduzeća i javne službe, u cilju stvaranja više kvalitetnih radnih mjesta uz istodobno uravnotežavanje socijalne i ekonomske dimenzije; ističe da će se ti prioriteti ostvariti samo ako se da prednost ulaganjima u ljudski kapital kao zajedničkoj strategiji;

19.  ističe da se društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana; također smatra da je potrebno preusmjeriti ekonomske politike Unije prema socijalnom tržišnom gospodarstvu;

20.  poziva Komisiju da napravi procjenu rodnog utjecaja strukturnih reformi;

21.  poziva Komisiju i sve države članice da pokrenu i/ili ojačaju propise o novim oblicima rada; u tom kontekstu izražava zabrinutost zbog obuhvaćanja netipičnih radnika i samozaposlenih radnika koji često nemaju puni pristup sustavu socijalne zaštite; poziva Komisiju i države članice da razviju i promiču mjere s dokazanom učinkovitošću u smanjenju neprijavljenog rada, čime se omogućuje priznavanje prava radnika u kućanstvu i pružatelja skrbi te poboljšanje radnih uvjeta;

22.  poziva države članice da povećaju opseg i učinkovitost aktivnih politika tržišta rada, među ostalim i na način da budu više usmjerene na rezultate i uz usku suradnju s javnim službama za zapošljavanje, socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima, uključujući prema potrebi i civilno društvo;

23.  ističe važnost automatske stabilizacije sustava socijalne zaštite za apsorpciju socijalnih šokova prouzročenih vanjskim čimbenicima kao što je recesija; stoga poziva države članice da donesu politike za ponovnu uspostavu sigurnosti zaposlenja pružanjem proaktivne zaštite, među ostalim u slučaju otpuštanja; također poziva države članice, u svjetlu Preporuke Međunarodne organizacije rada br. 202, u kojoj se definiraju minimalne razine socijalne zaštite, da osiguraju i povećaju ulaganja u sustave socijalne zaštite kako bi se zajamčila njihova uspješnost u suzbijanju i sprečavanju siromaštva i nejednakosti kao i njihova održivost;

24.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore koje ulažu u intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada uklanjanjem zakonodavnih prepreka u donošenju inicijativa za njihovo zapošljavanje te osiguravanjem pristupačnosti radnih mjesta širom upotrebom novih pomoćnih tehnologija kako bi se primjerice omogućila komunikacija i mobilnost osoba s invaliditetom; nadalje, poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se osiguralo veće uključivanje na tržište rada onih koji su najudaljeniji od njega, kao što su samohrani roditelji, neformalni pružatelji skrbi, osobe s dugotrajnim bolestima, invaliditetom, zdravstvenim problemima ili složenim kroničnim bolestima, migranti i izbjeglice te pripadnike etničkih i vjerskih manjina; poziva države članice da povećaju napore za unaprjeđenje vještina radnika i da promiču pristojna radna mjesta koja vode do kvalitetnog zapošljavanja;

25.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da sve mjere za uključivanje Roma budu u skladu s općim načelima dogovorenih nacionalnih strategija integracije Roma;

26.  napominje da su mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća izuzetno važna za održiv i uključiv razvoj, gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi; poziva na daljnju potporu kako bi se mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima omogućilo da svojim zaposlenicima organiziraju odgovarajuće osposobljavanje; poziva Komisiju i države članice da bolje i temeljitije razmotre interese mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u postupku donošenja politika stvaranjem odgovarajućeg regulatornog okvira za poduzeća, uključujući mala poduzeća i mikropoduzeća, da otvaraju radna mjesta, na primjer provedbom pametnih propisa;

27.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore kako bi osigurale pravednije oporezivanje, uključujući i u digitalnom gospodarstvu, s obzirom na to da je to preduvjet za promicanje pogodnijeg uključivanja;

28.  zabrinut je zbog toga što u Godišnjem pregledu rasta nije posvećena dovoljna pozornost ravnoteži između poslovnog i privatnog života; poziva države članice i Komisiju da poduzmu sve potrebne mjere za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i poticanje rodne ravnopravnosti; poziva na razvoj pristupačnih i cijenom povoljnih visokokvalitetnih usluga skrbi tijekom cijelog životnog ciklusa, kao i usluga skrbi za djecu i usluga ranog obrazovanja, uz istodobno nastavak ostvarivanja ciljeva koji se odnose na djecu utvrđenih 2002. u Barceloni i osiguravanje zakonodavstva za promicanje fleksibilnih radnih uvjeta; poziva na priznavanje neformalnih pružatelja skrbi, boljih uvjeta rada i na odgovarajuće oblike potpore i priznavanja važnog rada pružatelja skrbi u obitelji koji pružaju najveći dio skrbi u EU-u, primjerice osiguravanjem mirovinskog i socijalnog osiguranja te priznavanjem osposobljavanja i neformalnih vještina; poziva na promicanje fleksibilnih radnih uvjeta i primjenu povoljnih oblika dopusta kao što su rodiljni, očinski, roditeljski i dopust za pružatelje skrbi; uviđa da to pitanje iziskuje višedimenzionalan odgovor te poziva države članice da hitno riješe taj problem; uvjeren je da je u tom pogledu donošenje direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života za roditelje i pružatelje skrbi potreban korak prema uspostavi poboljšane ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

29.  traži od država članica da poboljšaju rodnu ravnopravnost u relevantnim sektorima i poduzećima te da posebnu pozornost posvete ženama s invaliditetom jer su one posebno ranjiva skupina na tržištu rada.

30.  zabrinut je zbog vertikalne i horizontalne segregacije tržišta rada u cijeloj Europskoj uniji, kao i zbog razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena te malog broja žena uključenih u postupke donošenja odluka; ističe da je stopa zaposlenosti žena još uvijek niža od stope zaposlenosti muškaraca; nadalje ističe da je ta razlika u stopi zaposlenosti osobito visoka kod majki i žena koje skrbe o drugima;

31.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju veću uključenost perspektive rodno osviještene politike prilikom rada na preporukama za pojedinu zemlju, programima stabilnosti i konvergencije i nacionalnim programima reformi uvođenjem kvalitativnih ciljeva i mjera za otklanjanje postojane rodne nejednakosti i sustavnim uključivanjem rodne perspektive u proračunsko planiranje;

32.  poziva države članice da u svojim nacionalnim programima reformi utvrde konkretne kvantitativne ciljeve u pogledu zapošljavanja žena općenito;

33.  poziva Komisiju i Vijeće da u strategiju za 2020. uvedu stup za rodnu ravnopravnost i sveobuhvatni cilj rodne ravnopravnosti;

34.  poziva Komisiju da uključi Indeks rodne ravnopravnosti kao jedan od alata europskog semestra za praćenje napretka u području zapošljavanja i socijalnih ciljeva;

35.  poziva Komisiju i države članice da prate sudjelovanje žena na tržištu rada; nadalje poziva države članice da odblokiraju Direktivu o ženama u upravnim odborima;

36.  poziva države članice i Komisiju da uklone sva ograničenja za sudjelovanje žene na tržištu rada te da ukinu sve rodne predrasude povezane s porezom i druge poticaje kojima se i dalje podupiru nejednake rodne uloge;

37.  poziva na donošenje politika kojima se podupire poduzetništvo među ženama, olakšava njihov pristup financijskim sredstvima i poslovnim prilikama time što im se nudi osposobljavanje po mjeri i uvode mjere za pravedno usklađivanje poslovnog i privatnog života;

38.  ističe činjenicu da je rodna diskriminacija problem koji i dalje postoji, kao što je vidljivo iz razlike u plaćama između muškaraca i žena (s prosječnim bruto dohotkom po satu kod muških radnika oko 16 % većim u odnosu na dohodak žena) i razlikom u mirovinama od 37 %; ističe da je razlika u mirovinama, koja je najvažniji pokazatelj rodne nejednakosti, nastala zbog podzastupljenosti žena u dobro plaćenim sektorima, diskriminacije na tržištu rada i velikog udjela žena koje rade na nepuno radno vrijeme, kao i zbog nedostatka odgovarajućih mehanizama za usklađivanje obiteljskih obveza i obveza povezanih s poslom između muškaraca i žena;

39.  podsjeća da promjena u dobnoj strukturi i s time povezano povećanje očekivanog životnog vijeka stanovništva zahtijevaju prilagodbu mirovinskih sustava, a u nekim državama članicama i provedbu odgovarajućih reformi kako bi se osigurale održive i primjerene mirovine; ponavlja svoj poziv za uključivanje bodove za pružanje usluga skrb u mirovinskim sustavima kako bi se nadoknadili izgubljeni doprinosi žena i muškaraca zbog obveza skrbi o djeci i dugotrajne skrbi o drugima, kao alata za smanjenje rodno uvjetovanih razlika u plaćama i mirovinama te za zaštitu međugeneracijske pravednosti; poziva EU i države članice da, u suradnji sa socijalnim partnerima i organizacijama za jednakost spolova, utvrde i provode politike usmjerene na uklanjanje razlika u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena; poziva države članice da redovito provode ankete o plaćama kao dopunu tim naporima; podsjeća Europsko vijeće da razmotri primjenu godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti u kontekstu Europskog semestra kako bi se povećala rodna osviještenost;

40.  naglašava da se svima mora omogućiti univerzalan pristup javnim sustavima primjerenih mirovina i starosnih mirovina utemeljenima na solidarnosti; prepoznaje izazove s kojima se suočavaju države članice u jačanju održivosti mirovinskih sustava, ali naglašava važnost očuvanja solidarnosti u tim sustavima; smatra da je najbolji način da se zajamče održive, sigurne i primjerene mirovine za muškarce i žene povećanje ukupne stope zaposlenosti i otvaranje većeg broja kvalitetnih radnih mjesta za sve dobne skupine, poboljšanje uvjeta rada i zapošljavanja te izdvajanje potrebnih dodatnih javnih sredstava; smatra da bi reforme mirovinskih sustava trebale biti usmjerene među ostalim na stvarnu dob odlaska u mirovinu i da bi trebale odražavati kretanja na tržištu rada, stopu nataliteta, stanje u pogledu zdravlja i bogatstva, radne uvjete i stopu ekonomske ovisnosti; smatra da se u okviru tih reformi također mora uzeti u obzir situacija u kojoj se nalaze milijuni radnika u Europi, posebno žene, mladi i samozaposlene osobe, koji su suočeni s nesigurnim i atipičnim oblicima zaposlenja, razdobljima nedobrovoljne nezaposlenosti i skraćenim radnim vremenom;

41.  napominje da su socijalne i zdravstvene usluge ključne za potporu u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te poziva Komisiju i države članice da osiguraju investicijski i fiskalni prostor za razvoj tih usluga kako bi se zajamčila njihova cjenovna pristupačnost, dostupnost i kvaliteta; upozorava da bi se u slučaju izostanka kontinuiranog javnog ulaganja u zdravstvene politike i politike skrbi očekivani životni vijek mogao skratiti u nadolazećim godinama;

42.  izražava žaljenje zbog toga što kriza stanovanja nije uključena među glavne političke prioritete za 2019. te poziva Komisiju i države članice da bolje iskoriste semestar za praćenje i potporu napretka u pogledu pristupačnosti stanovanja i beskućništva kao temeljnih problematičnih pitanja; poziva Komisiju da kao prvi korak u opći pregled socijalnih pokazatelja uključi pokazatelj „preopterećenost troškovima stanovanja” iz statistike Europske unije o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC), u skladu s 19. načelom Europskog stupa socijalnih prava; naglašava da visoka stopa prenapučenosti među mladima (u dobi od 15 do 29 godine) negativno utječe na njihovo obrazovanje, osobni i profesionalni razvoj i kvalitetu života; smatra da bi prednost pri dodjeli javnih sredstava trebalo dati mladima koji ne žive u dostojanstvenim uvjetima;

43.  mišljenja je da je kohezijska politika, kao jedna od glavnih politika ulaganja Europske unije, dokazala svoju učinkovitost u povećanju socijalne kohezije i smanjenju nejednakosti; potiče države članice da u potpunosti iskoriste sredstva dostupna za provedbu Europskog stupa socijalnih prava;

44.  ponovno poziva Komisiju da podrži države članice da u većoj mjeri iskoriste strukturne fondove za ulaganja u javne ustanove za pružanje skrbi i službe za djecu, starije i ostale uzdržavane članove obitelji da bi se olakšao povratak žena na tržište rada i osigurala ravnoteža između poslovnog i privatnog života;

45.  podsjeća na to da se u Godišnjem pregledu rasta daje prednost nizu područja socijalnih ulaganja, uključujući zdravstvo, sustave dugoročne skrbi i javnu stanogradnju; naglašava da je Europski gospodarski i socijalni odbor zagovarao mnoge pozitivne učinke dobro planiranog, djelotvornog i učinkovitog socijalnog ulaganja usmjerenog na budućnost, što ne bi trebalo smatrati troškom već ulaganjem u europski potencijal za rast i zapošljavanje; naglašava da provedba tih ciljeva iziskuje prostor za javnu potrošnju;

46.  poziva države članice, Komisiju i Europski parlament da u okviru europskog semestra u većoj mjeri prepoznaju stručnost nevladinih organizacija na socijalnom području radeći na civilnom dijalogu, u skladu s člankom 11. ugovora o Europskoj uniji;

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0484.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0464.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0432.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0078.

(5)

Vidi izvješća OECD-a („U njemu zajedno: zašto je smanjenje nejednakosti korisno za sve”, 2015.) i MMF-a („Uzroci i posljedice nejednakih primanja”, lipanj 2015.).


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (24.1.2019)

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019.

(2018/2120(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Pina Picierno

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je načelo rodne ravnopravnosti temeljno načelo Europske unije utvrđeno u člancima 8. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojima se utvrđuju obveze uklanjanja nejednakosti, promicanja rodne ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije na temelju spola kao i uključivanja rodno osviještene politike u sve politike i aktivnosti EU-a;

B.  budući da postojane rodne nejednakosti u EU-u, poput rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti od 11,6 %,(1) rodno uvjetovane razlike u plaćama od 16,2 %(2) i rodno uvjetovane razlike u mirovinama od 37,2 %(3), nisu samo nepravedne već stavljaju žene u ranjiv ili nesiguran položaj, kao što je siromaštvo ili društvena isključenost; budući da je hitno potrebno uložiti napore da bi se uklonile te razlike jer su one jedna od glavnih prepreka u postizanju rodne ravnopravnosti te predstavljaju neprihvatljivi oblik rodne diskriminacije;

C  budući da je posebno bitno smanjiti rodno uvjetovanu razliku u mirovinama koja trenutačno u EU-u iznosi gotovo 40 % u prosjeku i koja je također rezultat akumuliranja nejednakosti tijekom života žena kao i razdoblja njihove odsutnosti s tržišta rada; budući da je priznavanje pružanje usluga skrbi dobar temelj za učinkovit odgovor na situaciju gdje su žene stekle manja mirovinska prava;

D.  budući da se kvaliteta usluga skrbi uvelike razlikuje unutar država članica i među njima, u privatnim i javnim institucijama, ruralnim i urbanim područjima te među različitim dobnim skupinama; budući da smanjenje proračuna javnih usluga, uključujući zdravstvo, obrazovanje i stanovanje, utječe na žene izravno, kao korisnice usluga i zaposlenice, i neizravno, i to kada je riječ o skrbi žena za članove obitelji koji ovise o osnovnim javnim uslugama;

E.  budući da bi veća zastupljenost žena na položajima na kojima se donose odluke povećala rodnu ravnopravnost;

F.  budući da su žene sklonije prekidima u karijeri zbog svoje uloge u obiteljskom životu i da su češće one te koje prestaju raditi kako bi odgajale dijete ili njegovale bolesnog člana obitelji; budući da ta uloga žena može biti prepreka njihovoj karijeri; budući da se vode rasprave o postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

G.  budući da bi europski semestar trebao doprinijeti realizaciji europskog stupa socijalnih prava kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema ženama i muškarcima te jednake mogućnosti za jedne i druge, pravo na jednaku plaću za jednak rad muškaraca i žena te pravo na pristup kvalitetnim i cjenovno pristupačnim uslugama skrbi;

1.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju veću uključenost perspektive rodno osviještene politike prilikom rada na preporukama za pojedinu zemlju, programima stabilnosti i konvergencije i nacionalnim programima reformi uvođenjem kvalitativnih ciljeva i mjera za otklanjanje postojane rodne nejednakosti i sustavnim uključivanjem rodne perspektive u proračunsko planiranje;

2.  poziva države članice da u svojim nacionalnim programima reformi postave konkretne kvantitativne ciljeve u pogledu zapošljavanja žena općenito, zajedno s posebnim mjerama namijenjenima skupinama žena s vrlo niskim stopama zaposlenosti, kao što su mlade žene, starije žene, migrantice, žene s invaliditetom, samohrane majke i Romkinje;

3.  poziva Komisiju i Vijeće da u strategiju za 2020. uvedu stup za rodnu ravnopravnost i sveobuhvatni cilj rodne ravnopravnosti;

4.  poziva Komisiju da uključi Indeks rodne ravnopravnosti kao jedan od alata europskog semestra za nadziranje napretka u postizanju ciljeva u području zapošljavanja i socijalnih ciljeva;

5.  ustraje u tome da su nezaposlenost, siromaštvo i društvena isključenost razlozi za zabrinutost, posebice kod žena; stoga ističe da je važno da europski semestar ostane usmjeren na ostvarivanje pametnog, održivog i uključivog rasta, s boljom koordinacijom nacionalnih i europskih politika, radi stvaranja većeg broja kvalitetnih radnih mjesta u EU-u, a time i smanjenja razlika između muškaraca i žena u pogledu nezaposlenosti, plaća i mirovina;

6.  zabrinut je zbog vertikalne i horizontalne segregacije tržišta rada u cijeloj Europskoj uniji, kao i zbog razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena te malog broja žena uključenih u postupke donošenja odluka; ističe da je stopa zaposlenosti žena još uvijek niža od stope zaposlenosti muškaraca; nadalje ističe da je ta razlika u stopi zaposlenosti osobito visoka kod majki i žena koje skrbe o drugima;

7.  ponovno poziva Komisiju da podrži države članice da u većoj mjeri iskoriste strukturne fondove za ulaganja u javne ustanove za pružanje skrbi i službe za djecu, starije i ostale uzdržavane članove obitelji da bi se olakšao povratak žena na tržište rada i osigurala ravnoteža između poslovnog i privatnog života;

8.  potiče države članice da osmisle učinkovite modele financiranja, uključujući ciljano financiranje, kojima se postiže ravnoteža između javnog i privatnog financiranja te koji su prilagođeni nacionalnim i lokalnim prilikama;

9.  poziva na potpunu predanost europskog semestra Europskom stupu socijalnih prava naglašavajući ravnopravno postupanje i jednake mogućnosti za žene i muškarce, pravo na jednake plaće za rad jednake vrijednost te pravo na visokokvalitetne i pristupačne usluge skrbi;

10.  naglašava važnost cjeloživotnog učenja i za žene jer im ono omogućuje prekvalifikaciju na tržištu rada koje se neprestano mijenja; poziva na veće promicanje tema povezanih s digitalizacijom i IKT-om koje djevojčicama mogu pomoći da prevladaju postojeće stereotipe u obrazovanju i da se bore protiv rodno uvjetovanih razlika u stopama zaposlenosti i iznosima mirovina;

11.  poziva Komisiju i države članice da prate sudjelovanje žena na tržištu rada; nadalje poziva države članice da odblokiraju Direktivu o ženama u upravnim odborima;

12.  poziva države članice i Komisiju da uklone sva ograničenja za sudjelovanje žene na tržištu rada te da ukinu sve rodne predrasude povezane s porezom i druge poticaje kojima se i dalje podupiru nejednake rodne uloge;

13.  poziva Komisiju da napravi procjenu rodnog utjecaja strukturnih reformi;

14.  naglašava da je među ostalim dodatnim pokazateljima važno nadzirati postotak ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 24 godina koji se kategorizira kao NEET, tj. koji nisu zaposleni ni uključeni u sustav obrazovanja ili osposobljavanja, te posvetiti posebnu pozornost mladim ženama i djevojčicama jer postoji znatna razlika između spolova kada je riječ o udjelu mladih koji nisu zaposleni ni uključeni u sustav obrazovanja ili osposobljavanja;

15.  poziva na donošenje politika kojima se podupire poduzetništvo među ženama, olakšava njihov pristup financijskim sredstvima i poslovnim prilikama time što im se nudi osposobljavanje po mjeri i uvode mjere za usklađivanje poslovnog i privatnog života;

16.  pozdravlja prijedlog Komisije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života kao učinkovit način poticanja zapošljavanja žena te boljeg uravnoteživanja stope zaposlenosti žena; traži od država članica da poboljšaju rodnu ravnopravnost u relevantnim sektorima i poduzećima te da posebnu pozornost posvete ženama s invaliditetom jer su one posebno ranjiva skupina na tržištu rada.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.1.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

3

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Heinz K. Becker, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Arne Gericke, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, Pina Picierno, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eleonora Forenza, Julie Girling, Lívia Járóka, Dubravka Šuica, Mylène Troszczynski, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jean Lambert

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea

PPE

Heinz K. Becker, Julie Girling, Lívia Járóka, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Niebler, Michaela Šojdrová, Dubravka Šuica

S&D

Vilija Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Maria Noichl, Pina Picierno, Liliana Rodrigues, Julie Ward

VERTS/ALE

Jean Lambert, Terry Reintke, Ernest Urtasun

3

-

ECR

Arne Gericke, Jadwiga Wiśniewska

GUE/NGL

João Pimenta Lopes

6

0

ENF

Mylène Troszczynski

GUE/NGL

Malin Björk, Eleonora Forenza

PPE

Anna Maria Corazza Bildt, Marijana Petir, Anna Záborská

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Europski institut za rodnu ravnopravnost, baza podataka o rodnoj statistici.

(2)

Boll, C. i Lagemann, A. 2014. Rodno uvjetovane razlike u plaćama u državama članicama EU-a na temelju istraživanja o strukturi prihoda. Luksemburg: Europska komisija, 2018.

(3)

Europska komisija, Izvješće o primjerenosti mirovina 2018.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Michael Detjen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Marian Harkin, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Claude Rolin, Siôn Simon, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Lynn Boylan, Krzysztof Hetman, Alex Mayer, Ivari Padar, Neoklis Sylikiotis, Monika Vana

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jens Gieseke, Paul Tang


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

31

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Robert Rochefort, Yana Toom, Renate Weber

PPE

Georges Bach, David Casa, Jens Gieseke, Krzysztof Hetman, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Romana Tomc

S&D

Brando Benifei, Ole Christensen, Michael Detjen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Alex Mayer, Ivari Padar, Georgi Pirinski, Siôn Simon, Paul Tang, Marita Ulvskog

VERTS/ALE

Jean Lambert, Terry Reintke, Monika Vana

6

-

ECR

Ulrike Trebesius

GUE/NGL

Lynn Boylan, Rina Ronja Kari, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis

NI

Lampros Fountoulis

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 8. ožujka 2019.Pravna napomena