Postupak : 2018/0332(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0169/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0169/2019

Rasprave :

PV 25/03/2019 - 15
CRE 25/03/2019 - 15

Glasovanja :

PV 26/03/2019 - 7.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0225

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 431kWORD 187k
7.3.2019
PE 632.060v02-00 A8-0169/2019

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD))

Odbor za promet i turizam

Izvjestiteljica: Marita Ulvskog

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0639),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0408/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od ...(1),

–  uzimajući u obzir rezultate internetskog savjetovanja koje je Europska komisija provela od 4. srpnja 2018. do 16. kolovoza 2018.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od …(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Obora za pravna pitanja i Odbora za predstavke (A8-0169/2019),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji. Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća21 trenutačno primjenjuju ljetno računanje vremena od posljednje nedjelje u ožujku do posljednje nedjelje u listopadu iste godine.

(1)  Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji kako bi se koordiniralo pomicanje sata u državama članicama. Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća21 trenutačno primjenjuju pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja dvaput godišnje. Standardno računanje vremena mijenja se na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i primjenjuje se do posljednje nedjelje u listopadu iste godine.

__________________

__________________

21 Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ljetnom računanju vremena (SL L 31, 2.2.2001., str. 21.).

21 Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ljetnom računanju vremena (SL L 31, 2.2.2001., str. 21.).

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

(2)  Uzimajući u obzir niz predstavki, građanskih inicijativa i parlamentarnih pitanja, Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede temeljitu procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je naglašeno da je važno zadržati usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u cijeloj Uniji te jedinstveno računanje vremena u EU-u.

Amandman  3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, omogućila predvidljivost i dugoročna sigurnost te izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)  Javna rasprava o ljetnom računanju vremena nije nova te je od njegova uvođenja bilo nekoliko inicijativa čiji je cilj bio da se prekine s tom praksom. Neke su države članice održale nacionalna savjetovanja, a većina poduzeća i dionika podržala je ukidanje te prakse. Savjetovanje koje je pokrenula Europska komisija dovelo je do istog zaključka.

Obrazloženje

Uvođenje promjene računanja vremena imalo je isprva svoje protivnike, no trenutačni Prijedlog temelji se na nizu studija i savjetovanja koji daju argumente za ideološku raspravu. Stoga je prikladno spomenuti prethodne rasprave i proces koji je doveo do aktualnog Prijedloga.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3b)  U tom kontekstu stanje poljoprivrednika u stočarstvu može poslužiti kao primjer kako se ljetno računanje vremena u početku smatralo nespojivim s radnim praksama u poljoprivredi, posebno kad je riječ o tome da je radni dan već po standardnom vremenu počinjao vrlo rano. Osim toga, smatralo se da je zbog pomicanja sata dvaput godišnje i prijelaza na ljetno računanje vremena otežana isporuka proizvoda ili životinja na tržišta. Naposljetku, pretpostavljalo se da će se smanjiti prinos mlijeka zato što krave imaju svoj prirodni ritam proizvodnje mlijeka. Međutim, moderna poljoprivredna oprema i prakse iz temelja su promijenili poljoprivredu tako da većina spomenutih pitanja više nije relevantna. S druge strane, razlozi za zabrinutost u pogledu bioritma životinja i uvjeta rada poljoprivrednika i dalje su bitni.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava. Oko 4,6 milijuna građana sudjelovalo je u javnom savjetovanju koje je organizirala Komisija, što je dosad najveći broj odgovora zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije. U brojnim građanskim inicijativama također se naglašava zabrinutost javnosti u pogledu pomicanja sata dvaput godišnje, a neke su države članice već izrazile želju za ukidanjem ljetnog računanja vremena. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano i usklađeno ukinuti ljetno računanje vremena.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4 a)  Kronobiologija pokazuje da na bioritam ljudskog tijela utječe svako pomicanje sata, što može imati negativan učinak na ljudsko zdravlje. Najnoviji znanstveni dokazi jasno upućuju na to da postoji veza između pomicanja sata i kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti imunološkog sustava ili povišenog krvnog tlaka povezanih s poremećajem cirkadijanog ritma. Neke su skupine, na primjer djeca i starije osobe, posebno osjetljive. Stoga je radi zaštite javnog zdravlja primjereno ukinuti pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Područja država članica Unije, osim prekomorskih teritorija, podijeljena su na tri različite vremenske zone odnosno standardna vremena, a to su GMT, GMT+1 i GMT+2. Budući da se teritorij Europske unije u velikoj mjeri proteže duž osi sjever – jug, utjecaj danjeg svjetla razlikuje se od jednog do drugog dijela Unije. Stoga je važno da države članice prije promjene svoje vremenske zone u obzir uzmu geografske aspekte vremena, tj. prirodne vremenske zone i zemljopisni položaj. Prije donošenja odluke o promjeni svoje vremenske zone države članice trebale bi se savjetovati s građanima i relevantnim dionicima.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4c)  U brojnim građanskim inicijativama istaknuta je zabrinutost građana zbog pomicanja sata dvaput godišnje pa bi državama članicama trebalo dati vremena i mogućnost da provedu vlastita javna savjetovanja i procjene učinka radi boljeg razumijevanja posljedica ukidanja pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja u svim regijama.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4d)  Ljetno računanje vremena, odnosno korištenje danjeg svjetla, omogućuje kasnije zalaske sunca u ljetnim mjesecima. Za brojne građane EU-a ljeto stoga podrazumijeva sunčevu svjetlost raspoloživu i do kasnovečernjih sati. Povratak na „standardno” vrijeme doveo bi do toga da sunce ljeti zalazi jedan sat ranije, čime bi se uvelike skratilo razdoblje u godini kad je danje svjetlo dostupno i kasno navečer.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4e)  U brojnim je studijama razmatrana veza između prelaska na ljetno računanje vremena i rizika od srčanog udara, poremećenog tjelesnog ritma, nedostatka sna, pomanjkanja koncentracije i pozornosti, povećanog rizika od nesreća, niže razine zadovoljstva životom, pa čak i stopa samoubojstava. Unatoč tome, dulje dnevno svjetlo, aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole i izloženost sunčevoj svjetlosti očito imaju neke pozitivne dugoročne učinke na opću dobrobit.

Amandman  12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4f)  Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja negativno utječe i na dobrobit životinja, što je očito na primjer u stočarstvu jer trpi proizvodnja kravljeg mlijeka.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4g)  Općenito se pretpostavlja da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja sa sobom donosi uštede energije. To je zapravo i bio glavni razlog za njegovo prvotno uvođenje u prošlom stoljeću. Međutim, istraživanja pokazuju da, iako pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja može donijeti neznatne koristi kad je riječ o smanjenju potrošnje energije u Uniji u cjelini, to nije slučaj u svim državama članicama. Povećana potrošnja energije za grijanje može također nadmašiti uštedu energije za rasvjetu zbog prelaska na ljetno računanje vremena. Osim toga, rezultate je teško tumačiti jer na njih snažno utječu vanjski faktori kao što su meteorologija, ponašanje korisnika energije ili energetska tranzicija koja je u tijeku.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nijedne države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se spriječilo da države članice primjenjuju različito računanje vremena slijedom izmjene godišnjih razdoblja promjenom svojeg standardnog vremena više od jednom godišnje. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Prije donošenja odluke o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati u svakoj državi članici potrebno je održati savjetovanja i provesti studije kojima bi se u obzir uzele želje građana, geografske varijacije, regionalne razlike, standardni radni uvjeti i drugi faktori relevantni za određenu državu članicu. Stoga bi države članice trebale imati dovoljno vremena za analizu učinka prijedloga i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovu stanovništvu, uzimajući pritom u obzir dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6b)  Zbog promjene računanja vremena koja nije povezana s izmjenom godišnjih razdoblja nastat će troškovi u vezi s prijelazom, osobito u pogledu informatičkih sustava u sektoru prometa i drugim sektorima. Kako bi se znatno smanjili troškovi u vezi s prijelazom, potrebno je razumno pripremno razdoblje za provedbu ove Direktive.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati od 1. travnja 2021. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2021.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7 a)  Kako bi se osigurala usklađena provedba ove Direktive, države članice trebale bi međusobno surađivati te na usklađen i koordiniran način donijeti odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Stoga bi trebalo uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak svake planirane odluke o standardnom vremenu države članice na funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se izbjegli znatni poremećaji.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7 b)  Komisija bi trebala procijeniti može li predviđeno računanje vremena u različitim državama članicama znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ako na temelju te procjene države članice ne preispitaju predviđeno računanje vremena, Komisija bi trebala moći odgoditi datum početka primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Direktive, Komisiji bi stoga trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s odgodom datuma za početak primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

2.  Odstupajući od stavka 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2021., pod uvjetom da to učine posljednje nedjelje u listopadu te godine u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju Komisiju o toj odluci najkasnije do 1. travnja 2020.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

1.  Ovime se uspostavlja koordinacijski mehanizam kako bi se osigurao usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u cijeloj Uniji.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

2.  Koordinacijski mehanizam sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Ako država članica Komisiju obavijesti o svojoj odluci u skladu s člankom 1. stavkom 2., saziva se koordinacijski mehanizam radi rasprave o potencijalnom učinku predviđene promjene i procjene tog učinka na funkcioniranje unutarnjeg tržišta u cilju izbjegavanja znatnih poremećaja.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 b.  Ako na temelju procjene iz stavka 2.a Komisija smatra da će predviđena promjena znatno utjecati na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, o tome obavješćuje državu članicu koja joj je poslala obavijest.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 c.  Najkasnije do 31. listopada 2020. država članica koja je poslala obavijest odlučuje o tome hoće li ustrajati u svojoj namjeri ili ne. Ako država članica koja je poslala obavijest odluči ostati pri svojoj namjeri, ona pruža temeljito objašnjenje o tome kako će ukloniti negativni učinak te promjene na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024.

1.  Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive, uz koji je po potrebi priložen zakonodavni prijedlog za njezinu reviziju na osnovi temeljite procjene učinka koja uključuje sve relevantne dionike.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024.

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2025.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

1.  Države članice najkasnije do 1. travnja 2021. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019.

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2021.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 4.a

 

1. Komisija u uskoj suradnji s koordinacijskim mehanizmom iz članka 2. pomno prati predviđeno računanje vremena diljem Unije.

 

2. Ako Komisija utvrdi da predviđeno računanje vremena, o kojem su je u skladu s člankom 1. stavkom 2. obavijestile države članice, može znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ovlaštena je za donošenje delegiranih akata kako bi se datum početka primjene ove Direktive odgodio za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 4. b

 

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

 

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4.a dodjeljuje se Komisiji počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive] do [datum početka primjene ove Direktive].

 

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

 

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

 

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

 

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 5.

Članak 5.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2021.

(1)

SL C 0, 0.0.0000., str. 0. / Još nije objavljeno u Službenom listu.

(2)

SL C 0, 0.0.0000., str. 0. / Još nije objavljeno u Službenom listu.


OBRAZLOŽENJE

KONTEKST

U prošlom se stoljeću s vremena na vrijeme prakticiralo pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. Razlozi su bili različiti, a najčešće se spominjala ušteda energije. To je jedan od razloga zbog kojeg su države članice dosta dugo primjenjivale pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. Aktualno zakonodavstvo EU-a provedeno je 2001. godine.

Studije pokazuju da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja utječe među ostalim na promet, unutarnje tržište, poljoprivredu, energetski sektor i javno zdravlje. Jasno je da je za funkcioniranje prometa i unutarnjeg tržišta unutar EU-a potreban usklađen sustav.

No u nekim područjima promjene sata imaju negativan učinak. U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe. Studije pokazuju i da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. U energetskom sektoru više nije moguće primijetiti nijednu očitu prednost od pomicanja sata.

O pomicanju sata uvjetovanom izmjenom godišnjih razdoblja sve se više raspravlja posljednjih godina, što se odražava i u građanskim inicijativama koje su dostavljene nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu.

U veljači 2018. Europski parlament donio je Rezoluciju u kojoj poziva Komisiju da po potrebi revidira Direktivu o pomicanju sata uvjetovanom izmjenom godišnjih razdoblja.

Komisija je u ljeto 2018. provela otvoreno savjetovanje tijekom kojeg je zaprimila oko 4,6 milijuna odgovora, od kojih je 84 % bilo za ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja.

Komisija je u rujnu 2018. podnijela Prijedlog revizije Direktive o pomicanju sata uvjetovanom izmjenom godišnjih razdoblja. U tom Prijedlogu Komisija predlaže ukidanje pomicanja sata od 1. travnja 2019. te državama članicama omogućuje da odaberu svoje standardno vrijeme.

STAJALIŠITE IZVJESTITELJICE

Izvjestiteljica pozdravlja raspravu o pomicanju sata uvjetovanom izmjenom godišnjih razdoblja. Izvjestiteljica je zadovoljna zbog toga što je za postupak otvorenog savjetovanja koje je provela Komisija o pomicanju sata javnost bila toliko zainteresirana da je zaprimljeno oko 4,6 milijuna odgovora. S obzirom na to da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja utječe na mnoge građane, izvjestiteljica smatra pozitivnim da je zbog rasprave došlo do revizije Direktive.

Izvjestiteljica podržava Prijedlog Komisije o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja. Međutim, smatra da je Prijedlog Komisije donekle preuranjen jer prije sastavljanja Prijedloga o reviziji Direktive nije provedena odgovarajuća procjena učinka. Otvoreno savjetovanje Komisije isto je provedeno u relativno kratkom roku (osam tjedana) umjesto u uobičajenom razdoblju od 12 tjedana. To je vrijedno žaljenja jer su procjene učinka zakonodavnih prijedloga važan način da se tvorcima politika pruži dovoljno informacija na kojima će temeljiti svoju konačnu odluku.

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje prometa i unutarnjeg tržišta, izvjestiteljica smatra da je od ključne važnosti da unutar EU-a sustav računanja vremena bude usklađen. Međutim, izvjestiteljica smatra važnim da države članice zadrže ovlast za donošenje odluke o svojem standardnom vremenu na nacionalnoj razini. Stoga izvjestiteljica potiče države članice da međusobno koordiniraju rad na odabiru vremenske zone i standardnog vremena kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje prometa i unutarnjeg tržišta. Odluke o tome mogle bi se koordinirati razmjenom informacija među nadležnim kontaktnim točkama u državama članicama u obliku mreže.

Izvjestiteljica podržava Prijedlog Komisije da bi države članice prije bilo kakvih promjena standardnog vremena o tome trebale obavijestiti Komisiju. Međutim, te bi se informacije trebale dostaviti državama članicama istodobno kad i Komisiji. Koordinirana razmjena informacija može se olakšati u sklopu mreže između nadležnih kontaktnih točaka u državama članicama koje predlaže izvjestiteljica.

Budući da su za pravilno funkcioniranje prometa i unutarnjeg tržišta potrebne predvidljivost i dugoročna vizija, izvjestiteljica predlaže da se prije promjene standardnog vremena državi članici omogući razdoblje od 18 mjeseci, koje smatra primjerenim razdobljem za obavještavanje, kako bi obavijestila Komisiju i ostale države članice.

Da bi se osiguralo pravilno funkcioniranje prometa i unutarnjeg tržišta, izvjestiteljica smatra da je primjereno utvrditi prijelazno razdoblje od dvije godine od donošenja Direktive, a ne odrediti točan datum za njezino stupanje na snagu. Ipak, izvjestiteljica smatra da bi tu Direktivu trebalo čim prije donijeti.


MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (25.2.2019)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8‑0408/2018 – 2018/0332(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Bolesław G. Piecha

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Ljetno računanje vremena posljednjih je godina bilo tema mnogih rasprava. Brojni zahtjevi građana, Europskog parlamenta i nekih država članica EU-a potaknuli su Komisiju da prouči funkcioniranje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u te da procijeni treba li ga mijenjati.

Pod ljetnim računanjem vremena u EU-u podrazumijeva se da se sat pomiče dvaput godišnje u svim državama članicama kako bi se u obzir uzela promjena duljine dana uvjetovana izmjenom godišnjih razdoblja. Satovi se pomiču jedan sat unaprijed ujutro posljednje nedjelje u ožujku odnosno jedan sat unatrag ujutro posljednje nedjelje u listopadu radi povratka na standardno računanje vremena.

Spektar zdravstvenih pitanja povezanih s ljetnim računanjem vremena širok je i obuhvaća kratkoročne (tj. tijekom dana nakon prebacivanja) i dugoročne učinke te pozitivne i negativne učinke. Međutim, posljedice smetnji u biološkom ritmu zbog pomicanja sata za ljudsko zdravlje još nisu jasne i zahtijevaju daljnja detaljna istraživanja u vezi s procesom prilagodbe na promjene uslijed pomicanja sata.

Tijekom javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena većina ispitanika (76 %) izjavila je da ima negativno iskustvo s prelaskom sa zimskog na ljetno računanje vremena: 43 % tih odgovora odnosilo se na zdravstvene probleme i zabrinutost za zdravlje, dok je u 20 % odgovora obrazloženje bilo da nema znatne uštede energije.

U kontekstu tih negativnih iskustava Komisija je odlučila u obzir uzeti potencijalno štetne učinke ljetnog računanja vremena na zdravlje koji su predmet brojnih studija i rasprava. U nekim se studijama razmatra veza između prelaska na ljetno računanje vremena i rizika od srčanog udara, poremećenog tjelesnog ritma, nedostatka sna, nedostatka usredotočenosti i pozornosti, povećanog rizika od nesreća, snižavanja razine zadovoljstva životom te čak i stopa samoubojstava.

Iako je popis potencijalno štetnih učinaka dugačak, u nekim su studijama jasno utvrđeni pozitivni dugoročni učinci duljeg dana, aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole te izloženosti sunčevoj svjetlosti na opću dobrobit.

Međutim, iako pozdravljam novu inicijativu Komisije te bih prihvatio neke potencijalne učinke ljetnog računanja vremena u EU-u na zdravlje, trebalo bi državama članicama dati veću slobodu odabira pri pomicanju sata u skladu s njihovim interesima.

Zbog toga namjeravam iznijeti neke potencijalne aspekte Prijedloga koji se odnose na zdravlje i navesti neke pozitivne i negativne elemente koji se mogu uzeti u obzir, ali istodobno bih se suzdržao od nametanja odluka državama članicama. Naravno, želio bih zauzeti pozitivan stav u pogledu Prijedloga Komisije, no kako bi se poštovalo načelo supsidijarnosti u okviru zdravstvene politike, trebali bismo državama članicama prepustiti da o tome same donose odluke na usklađen način.

Zaključno, želio bih naglasiti da, čak i ako bismo donijeli jasnu konačnu odluku, osobito zbog činjenice da se ovo zakonodavno razdoblje bliži svome kraju, moramo u obzir uzeti empirijske dokaze koji se odnose na zdravstvena pitanja. Međutim, istinsko razmatranje i prikupljanje svih dostupnih podataka o tom konkretnom dosjeu ne olakšava našu zadaću donošenja odluke koja je jasno potkrijepljena znanstveno dokazanim argumentima. Čvrsto vjerujem da bismo trebali pokazati namjeru da se taj nedovršen posao zaključi s obzirom na jasno izraženu želju europskih građana. Ipak, moramo priznati da smo očigledno ograničeni zbog vrlo malo empirijskih podataka i izostanka zajedničkog stajališta država članica o tom pitanju. Iz tih se razloga razmatranje neznatne odgode tekućih pregovora čini primjerenim jer nam otvara mogućnost rada s konkretnijim podacima i jasnijom porukom država članica koja će nam biti smjernica i pružiti nam uvid u njihova još neispunjena očekivanja.

AMANDMANI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dugoročnost i predvidljivost i tako izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može u potpunosti jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje, a rezultati se razlikuju s obzirom na područja.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst na snazi

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, što je očito i iz 4,6 milijuna odgovora zaprimljenih od građana u postupku otvorenog savjetovanja Komisije, pri čemu se velika većina izjasnila protiv sadašnjeg pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja. Glavni razlog za ukidanje je učinak promjena na zdravlje ljudi (43 %), a potom izostanak energetske uštede (20 %). Iako je 70 % sudionika u javnoj raspravi bilo iz jedne države članice, neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. Neki su parlamenti također pozvali svoje vlade da poduzmu mjere u pogledu pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja u EU-u. Pokrenute su nacionalne zakonodavne inicijative za ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Područja država članica Unije, osim prekomorskih teritorija, podijeljena su na tri različite vremenske zone: GMT, GMT+1 i GMT+2. Budući da se teritorij Europske unije u velikoj mjeri proteže duž osi sjever – jug, utjecaj danjeg svjetla razlikuje se od jednog do drugog dijela Unije. Stoga je važno da države članice prije promjene svojih vremenskih zona u obzir uzmu geografske aspekte vremena, tj. prirodne vremenske zone i zemljopisni položaj. Prije donošenja odluke o promjeni vremenskih zona države članice trebale bi se savjetovati s građanima i relevantnim dionicima.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Ljetno računanje vremena znači i kasnije zalaske sunca u ljetnim mjesecima. Za brojne građane Europske unije ljeto stoga podrazumijeva sunčevu svjetlost raspoloživu i do kasnovečernjih sati. Povratak na „standardno” vrijeme dovelo bi do toga da sunce ljeti zalazi jedan sat ranije, čime bi se uvelike skratilo razdoblje u godini kad je danje svjetlo dostupno i kasno navečer.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4c)  U brojnim je studijama razmatrana veza između prelaska na ljetno računanje vremena i rizika od srčanog udara, poremećenog tjelesnog ritma, nedostatka sna, nedostatka koncentracije i pozornosti, povećanog rizika od nesreća, snižavanja razine zadovoljstva životom, pa čak i stopa samoubojstava. Međutim, dulje dnevno svjetlo, aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole i izloženost sunčevoj svjetlosti očito imaju neke pozitivne dugoročne učinke na opću dobrobit.

Amandman  6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4d)  Kronobiologija pokazuje da na bioritam ljudskog tijela utječe svako pomicanje sata, što može imati negativan učinak na zdravlje. Iako se većina ljudi na novu promjenu prilagodi za nekoliko dana, određenim kronotipovima potrebno je nekoliko tjedana, pa čak i duže. Neke su skupine, na primjer djeca i starije osobe, posebno osjetljive. Naročito je teška promjena u proljeće jer se u nekim studijama primjerice skreće pozornost na to da je u prva dva dana nakon promjene stopa ishemijskih moždanih udara viša. Postoji i veza između pomicanja sata i kardiovaskularnih bolesti povezanih s poremećajem cirkadijalnog ritma zbog pomicanja sata.

Amandman  7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4e)  Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja negativno utječe i na dobrobit životinja, što je očito na primjer u stočarstvu jer trpi proizvodnja kravljeg mlijeka.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4f)  Općenito se pretpostavlja da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja sa sobom donosi uštede energije. To je zapravo i bio glavni razlog za njegovo prvotno uvođenje u prošlom stoljeću. Međutim, istraživanja pokazuju da, iako pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja može donijeti neznatne koristi kad je riječ o smanjenju potrošnje energije u Uniji u cjelini, to nije slučaj u svim državama članicama. Povećana potrošnja energije za grijanje može nadmašiti uštedu energije za rasvjetu zbog prelaska na ljetno računanje vremena. Osim toga, rezultate je teško tumačiti jer na njih snažno utječu vanjski faktori kao što su meteorologija, ponašanje korisnika energije ili energetska tranzicija koja je u tijeku.

Amandman  9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da se time ne narušava ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, države članice trebale bi se nakon savjetovanja s drugim državama članicama dogovoriti o eventualnoj izmjeni standardnog vremena i po mogućnosti imati usklađeni pristup. Kako bi se spriječilo da ljetno računanje vremena primjenjuju samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom jurisdikcijom smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike čim primi sve obavijesti od država članica.

Amandman  10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Države članice trebale bi međusobno koordinirati standardna vremena za koja se opredijele, koja bi među državama članicama trebala biti što usklađenija, kako bi se izbjegle prekomjerno različite vremenske zone u Uniji i kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i njegova predvidivost za predmetne građane, potrošače i sektore. Iako pravno nije moguće obvezati države članice da se odluče za konkretnu vremensku zonu, trebali bi se poduzeti svi napori kako bi se izbjegle nepotrebne komplikacije. Stoga bi se države članice trebale savjetovati međusobno, ali i s Komisijom, o svojim odlukama o ukidanju promicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja. U tu bi svrhu svaka država članica trebala imenovati jednog predstavnika koji će se savjetovati s Komisijom i ostalim državama članicama.

Amandman  11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 30ožujka 2020., pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 30. ožujka 2020. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 25. listopada 2020. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2020.

Amandman  12

Prijedlog direktive

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja.

1.  Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2020., pod uvjetom da to učine 25. listopada 2020. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

Amandman  13

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavci 1. i 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

 

1a.  Prije donošenja odluke iz stavka 1. države članice savjetuju se s ostalim državama članicama. Komisija pomaže u organizaciji savjetovanja. Svaka država članica imenuje jednog predstavnika nadležnog za savjetovanje s drugim državama članicama i Komisijom.

Amandman  14

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije. Komisija obavještava javnost čim primi sve obavijesti od država članica.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024.

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca sedam godina nakon donošenja ove Direktive.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024.

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja sedam godina nakon donošenja ove Direktive.

Amandman  17

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice najkasnije do 1travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice najkasnije do 30ožujka 2020. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Amandman  18

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice primjenjuju te odredbe od 1travnja 2019.

Države članice primjenjuju te odredbe od 30ožujka 2020.

Amandman  19

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  20

Prijedlog direktive

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 30ožujka 2020.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Bolesław G. Piecha

22.10.2018

Razmatranje u odboru

21.1.2019

 

 

 

Datum usvajanja

20.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

9

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas Mazuronis, Joëlle Mélin, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Christofer Fjellner, Martin Häusling, Jan Huitema, Christel Schaldemose, Mihai Ţurcanu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Czesław Hoc, Olle Ludvigsson, Anthea McIntyre, Tonino Picula

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

49

+

ALDE :

Anneli Jäätteenmäki, Frédérique Ries, Nils Torvalds

ECR :

Arne Gericke, Czesław Hoc, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

EFDD :

Sylvie Goddyn

ENF :

Jean-François Jalkh, Joëlle Mélin

GUE/NGL :

Stefan Eck, Kateřina Konečná

NI :

Zoltán Balczó

PPE:

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Christofer Fjellner, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Peter Liese, Lukas Mandl, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Mihai Ţurcanu

S&D:

Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Olle Ludvigsson, Susanne Melior, Rory Palmer, Tonino Picula, Pavel Poc, Christel Schaldemose

VERTS/ALE:

Marco Affronte, Martin Häusling, Davor Škrlec

9

-

ALDE :

Gerben-Jan Gerbrandy, Jan Huitema, Valentinas Mazuronis

ECR :

Anthea McIntyre

EFDD:

Julia Reid

S&D:

Massimo Paolucci, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE:

Margrete Auken, Benedek Jávor

1

0

VERTS/ALE:

Bas Eickhout

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (19.2.2019)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Sven Schulze

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Ljetnim računanjem vremena nastoji se iskoristiti prirodno danje svjetlo. Pomicanjem sata jedan sat unaprijed u proljeće kad dani postaju dulji, zalazak sunca odgađa se za tih sat vremena, sve do vraćanja sata ujesen. Ta se praksa primjenjuje u više od 60 zemalja diljem svijeta. U EU-u države članice imaju dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, a mnoge su razvile vlastite načine. Pokušaji usklađivanja na razini EU-a počeli su 1970-ih u cilju olakšavanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Danas je ljetno računanje vremena jedinstveno na razini EU-a i uređeno Direktivom 2000/84/EZ, čije se ukidanje planira. Većina trećih zemalja u Europi uskladila je svoje ljetno računanje vremena s onim EU-a.

Istraživanje prednosti i nedostataka ljetnog računanja vremena tema je mnogih akademskih istraživanja. Čini se da ljetno računanje vremena ima pozitivan učinak na unutarnje tržište (ponajprije sektor prometa) i rekreaciju na otvorenom, a ujedno se ostvaruje i zanemariva ušteda u pogledu potrošnje energije. Učinak na druge gospodarske sektore ostaje nejasan.

Mora se priznati da su dostupni znanstveni dokazi i znanje o mogućim pozitivnim i negativnim učincima ljetnog računanja vremena i dalje veoma ograničeni i rascjepkani.

Međutim, u istraživanjima u području zdravstva vidljiva je poveznica između ljetnog računanja vremena i poremećaja ljudskog bioritma („cirkadijski ritam”). U okviru znanstvenih istraživanja pretpostavlja se da bi učinak tih promjena na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo. Dostupan je tek ograničen broj znanstvenih činjenica.

Građani i Europski parlament sve češće dovode u pitanje pomicanje sata dvaput godišnje. Međutim, nijedna vlada EU-a nije pozvala na mijenjanje trenutačnih odredbi koje se odnose na ljetno računanje vremena. Treće zemlje kao što su Rusija, a odnedavna i Turska, ukinule su ljetno računanje vremena s prijelaznim razdobljima od pet godina ili dulje.

Europski parlament u svojoj je rezoluciji od 8. veljače 2018.(1) od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, podnese prijedlog za njezinu reviziju.

Europska komisija nije provela procjenu učinka, ali je provela javno savjetovanje i zaprimila 4,6 milijuna odgovora, što je najveći broj odgovora ikad zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije, od kojih je 84 % odgovora ispitanika koji su za to da se ukine režim prema kojem se sat pomiče dvaput godišnje te 16 % odgovora onih koji žele da se nastavi s postojećom praksom.

U tom kontekstu, tim se mišljenjem pruža potpora ideji da se pomicanje sata dvaput godišnje ukine uz određene uvjete.

Glavni je izazov povezan s ukidanjem pomicanja sata dvaput godišnje izbjegavanje većih smetnji na unutarnjem tržištu koje bi prouzročila odstupanja među državama članicama u tom području te nedostatak nadležnosti za koordiniranje standardnog vremena na europskoj razini.

Izvjestitelj je svjestan činjenice da EU može ukinuti pomicanje sata dvaput godišnje, no da nije nadležan za nametanje standardnog vremena u EU-u.

Osim razmatranja učinaka, stavljanje izvan snage Direktive o ljetnom računanju vremena ne bi automatski značilo ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u. Tako bi se samo prekinula usklađenost na razini EU-a, a države članice ponovno bi imale nadležnost u pogledu pitanja ljetnog računanja vremena. Države članice mogle bi odlučiti o vlastitim načinima računanja vremena: mogle bi odlučiti zadržati ljetno računanje vremena (prema trenutačnom ili izmijenjenom rasporedu ljetnog računanja vremena) ili ukinuti ljetno računanje vremena. Ukidanje ljetnog računanja vremena ponajprije bi dovelo do cjelogodišnjeg standardnog vremena („zimsko računanje vremena”), što bi značilo mračnije večeri tijekom proljeća i ljeta.

Kako bi uvele cjelogodišnje ljetno računanje vremena, države članice tehnički bi morale promijeniti vremensku zonu. Međutim, neusklađeni nacionalni vremenski okviri vjerojatno bi imali negativan učinak na unutarnje tržište.

U svakom slučaju, potrebno je izbjeći niz različitih vremenskih zona zbog različitih naklonjenosti država članica prema zimskom ili ljetnom računanju vremena kao standardnom vremenu jer bi to dovelo do veće neusklađenosti na unutarnjem tržištu.

Time bi se dodatno zakompliciralo prekograničnu trgovinu, promet, komunikaciju i putovanja unutar unutarnjeg tržišta, a treće zemlje imale bi velik utjecaj na sustav slotova u zrakoplovnoj industriji koji se upotrebljava za koordiniranje letova na najprometnijim zračnim lukama diljem svijeta. Konkurentski zračni prijevoznici iz trećih zemalja mogli bi iskoristiti promjenu računanja vremena kako bi istisnuli europske zračne prijevoznike s tržišta i stekli veći tržišni udio izvan EU-a.

U pogledu pravne izvedivosti izvjestitelj predlaže da stupanje na snagu bude povezano s prethodnim sporazumnim dogovorom svih država članica EU-a o mehanizmu za koordinaciju novog standardnog vremena. Najbolje bi bilo kad bi sve tri postojeće vremenske zone ostale nepromijenjene. Izvjestitelj smatra da je postupak suodlučivanja o ovom zakonodavnom aktu instrument za postizanje sporazuma među državama članicama. Država članica koja predsjeda Vijećem koordinirat će taj proces.

AMANDMANI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

(2)  Uzimajući u obzir višestruke predstavke građana, parlamentarna pitanja i javnu raspravu o toj temi, Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. zatražio od Komisije da provede detaljnu procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je naglašeno da je važno zadržati usklađeni pristup računanju vremena u cijeloj Uniji i jedinstveno računanje vremena u EU-u.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, omogućila predvidljivost i dugoročna sigurnost te izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza, energetskim sektorom i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Prijelaz na novi sustav računanja vremena trebalo bi olakšati informatičkim testiranjem kako bi se osiguralo njegovo djelotvorno uvođenje bez dodatnih troškova za poduzeća i građane. Nadalje, iako se iz znanstvenih dokaza još ne mogu u potpunosti izvesti jednoznačni zaključci, u nedavnim znanstvenim istraživanjima istaknuti su mogući negativni učinci na zdravlje ljudi povezani s tim što se sat pomiče dvaput godišnje. Nedavne studije o ljudskom zdravlju ističu da pomicanje sata dvaput godišnje ima nekoliko negativnih posljedica i da prilagođavanje nije tako lako kao što se smatralo.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)  Javna rasprava o ljetnom računanju vremena nije nova te je od njegova uvođenja bilo više inicijativa da se prekine s tom praksom. Neke su države članice održale nacionalna savjetovanja te je većina poduzeća i dionika podržala prekid te prakse. Savjetovanje koje je pokrenula Europska komisija dovelo je do istog zaključka.

Obrazloženje

Uvođenje promjene računanja vremena imalo je isprva svoje protivnike, no trenutačni prijedlog slijedi niz studija i savjetovanja koji uvode argumente u ideološku debatu. Stoga je prikladno spomenuti prethodne rasprave i proces koji je doveo do trenutačnog prijedloga.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, što se vidi iz 4,6 milijuna odgovora građana u okviru javnog savjetovanja koje je provela Komisija i koje pokazuje da je većina protiv trenutačnog sustava izmjene godišnjih razdoblja. Ona još nije popraćena znanstveno utemeljenom procjenom učinka koja se ne ograničava na analizu postojećeg materijala o toj temi. Neke su države članice također već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i prekograničnih aktivnosti građana te izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je u okviru postupka suodlučivanja o ovoj Direktivi prijeko potrebno ukinuti ljetno računanje vremena tek nakon usuglašavanja država članica o mehanizmu za koordinaciju. Predsjedništvo Vijeća ima glavnu ulogu pri uspostavi tog mehanizma za koordinaciju. Pri utvrđivanju standardnog vremena u svakoj državi članici u okviru tog mehanizma potrebno je uzeti u obzir tri postojeće vremenske zone EU-a. Ako država članica uvede takvu promjenu, ne dovodeći u pitanje njezino pravo odlučivanja o svom standardnom vremenu, učinit će sve što je u njezinoj moći da osigura da vremenska razlika između nje i susjednih država članica nije veća od jednog sata. Europska komisija može provesti procjenu učinka planirane promjene standardnog vremena i njegova učinka na susjedne države članice i unutarnje tržište.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Kako bi se izbjegle negativne posljedice za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poteškoće u prekograničnim aktivnostima za građane EU-a, od ključne je važnosti osigurati nastavak logike koja se temelji na geografskom položaju u podjeli vremenskih zona u Uniji. Stoga bi prije ukidanja ljetnog računanja vremena države članice trebale provesti proces usklađivanja. Taj proces, kojim se poštuje suvereno pravo svake države članice da odluči o svojem standardnom računanju vremena i uzimaju u obzir različite potrebe stanovništva diljem država članica i koji trenutačno obuhvaća tri vremenske zone, pomoći će državama članicama, a osobito susjednim državama, da putem dogovora zauzmu zajedničko stajalište o standardnom računanju vremena koje će u budućnosti odabrati svaka država članica.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Nedavni znanstveni dokazi ukazuju na povezanost između pomicanja sata dvaput godišnje i zdravstvenih problema, kao što su kardiovaskularne bolesti koje su povezane s kronobiologijom zbog narušavanja cirkadijskog ritma.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nijedne države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osigurao koordinirani pristup te da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bude narušeno ni u slučaju da ljetno računanje vremena primjenjuju samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja koja postoje u Europi, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji, među ostalim, na unutarnjem tržištu, u energetskim mrežama EU-a i prometu, ponajprije u zračnom prometu i njegovu utvrđenom sustavu slota polijetanja i slijetanja, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju i sve države članice o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere za suzbijanje prekograničnog učinka nastalog zbog razlika u vremenskim zonama između susjednih zemalja. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Države članice trebale bi donijeti odluku ne ugrožavajući konkurentnost europskih prometnih industrija, u odnosu na društva iz trećih zemalja, koje su posebno osjetljive na vremenske promjene, kao što su europski zračni prijevoznici i zračne luke.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Odluka o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati u svakoj pojedinoj državi članici zahtijeva prethodna savjetovanja i studije koji bi uzeli u obzir želje građana, geografske varijacije, regionalne razlike, standardne radne uvjete i druge relevantne čimbenike za određenu državu članicu. Stoga bi države članice trebale imati dovoljno vremena za analizu učinka prijedloga i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovu stanovništvu, uzimajući pritom u obzir dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2020. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 29. ožujka 2020. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 25. listopada 2020. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Uvjet za primjenu takvog računanja je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2020. i da postignu konsenzus, pri čemu se države članice potiče da zadrže vremensku zonu kojoj pripadaju. Može se osnovati mreža nacionalnih kontaktnih točaka za računanje vremena. Važno je izbjeći potencijalne komplikacije koje bi mogle nastati kad države članice budu primjenjivale ovu Direktivu. Stoga je bitno dati im dovoljno vremena i osigurati usklađen i dobro koordiniran pristup.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku.

(8)  Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti i ona podliježe mehanizmu za koordinaciju koji su države članice prethodno dogovorile u okviru ovog postupka suodlučivanja. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2020., pod uvjetom da to učine 25. listopada 2020. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje 12 mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje 12 mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice i širu javnost te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2 a.  Radi koordiniranog pristupa pri provedbi stavaka 1. i 2. ovog članka Vijeće uspostavlja mehanizam za koordinaciju.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024.

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2025.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024.

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2025.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice najkasnije do 1. travnja 2020. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019.

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2020.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2020.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Sven Schulze

25.10.2018

Razmatranje u odboru

23.1.2019

 

 

 

Datum usvajanja

19.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

7

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, András Gyürk, Hans-Olaf Henkel, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Aleksejs Loskutovs, Edouard Martin, Tilly Metz, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Carolina Punset, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Evžen Tošenovský, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Michał Boni, Rosa D’Amato, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Marian-Jean Marinescu, Clare Moody, Markus Pieper, Dominique Riquet, Davor Škrlec, Anneleen Van Bossuyt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Luigi Morgano

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

48

+

ALDE

Fredrick Federley, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Lieve Wierinck

ECR

Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský, Anneleen Van Bossuyt

ENF

Christelle Lechevalier

PPE

Pilar Ayuso, Bendt Bendtsen, Michał Boni, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, András Gyürk, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Aleksejs Loskutovs, Marian-Jean Marinescu, Angelika Niebler, Markus Pieper, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Hermann Winkler, Anna Záborská

S&D

Zigmantas Balčytis, Adam Gierek, Theresa Griffin, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Olle Ludvigsson, Csaba Molnár, Clare Moody, Luigi Morgano, Dan Nica, Miroslav Poche, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Benedek Jávor, Tilly Metz, Davor Škrlec

7

-

ALDE

Dominique Riquet

ECR

Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel

EFDD

Rosa D'Amato, Eleonora Evi

ENF

Angelo Ciocca

S&D

Edouard Martin

2

0

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Neoklis Sylikiotis

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. veljače 2018. o promjeni računanja vremena (2017/2968(RSP)) P8_TA(2018)0043


MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (21.2.2019)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8‑0408/2018 – 2018/0332(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Igor Šoltes

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj pozdravlja prijedlog Europske komisije o ukidanju pomicanja sata dva puta godišnje na temelju stajališta koja su iznijeli Europski parlament u svojoj rezoluciji iz veljače 2018 te građani.

Brojne studije i izvješća pokazuju negativne učinke koje pomicanje sata dva puta godišnje ima na mnoge aspekte našeg društva, od zdravstvenih rizika i problema koje uzrokuje poremećaj cirkadijalnog ritma, do povećane stope nesreća u danima neposredno nakon promjene računanja vremena, povećanog administrativnog opterećenja i troškova za brojne gospodarske sektore.

Europska komisija održala je javno savjetovanje tijekom ljeta 2018. i prikupila 4,6 milijuna odgovora, od čega su 99,8 % uputili građani. Preostalih 0,2 % odgovora uputili su dionici i poduzeća. Prema rezultatima ovog savjetovanja, 84 % ispitanika zalaže se za napuštanje pomicanja sata dva puta godišnje. Trenutačni je prijedlog stoga u skladu sa stajalištima koja su iznijeli građani, te se njime u isto vrijeme naglašava potreba za koherentnim i koordiniranim pristupom da bi se zaštitilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Područja država članica EU-a pripadaju trima različitim vremenskim zonama, tj. GMT, GMT+1 i GMT+2. Potrebno je uzeti u obzir nekoliko faktora kad se odlučuje o trajnom računanju vremena, poput geografskih aspekata i prirodnih vremenskih zona te njihovih učinaka na zdravlje s obzirom na dostupnost dnevnog svjetla.

Iako odluka o njihovom standardnom vremenu ostaje u nadležnosti država članica, izvjestitelj smatra da je potrebno zadržati koordinirani pristup računanju vremena da bi se zaštitilo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjegli znatni poremećaji koji bi uzrokovali veliko šarenilo ako se države članice odluče za različite 60-minutne promjene računanja vremena diljem EU-a.

Koordinirani pristup podrazumijeva odgovarajući raspored koji će omogućiti državama članicama da točno procijene učinke trajne odluke za GMT+1 ili GMT+2 s obzirom na broj područja koja se moraju uzeti u obzir, poput učinaka na gospodarstvo u pogledu prekogranične trgovine, komunikacija i prijevoza, no i učinaka na ljudsko zdravlje, sigurnost na cesti ili okoliš.

Stoga se predlaže odgoda datuma početka primjene Direktive za jednu godinu kako bi države članice imale dovoljno vremena za koordiniranje pristupa i odgovarajuće uključivanje relevantnih dionika i građana organizacijom javnih savjetovanja.

Pravilno se usklađivanje treba osigurati uspostavom mreže koja će se sastojati od predstavnika iz svake države članice i Komisije, a koja bi djelovala kao posrednik u slučaju da promjena računanja vremena koju je planirala jedna država članica izazove zabrinutost druge države članice i utječe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Evaluacija provedbe ove Direktive trebala bi se provesti nakon četiri godine primjene, a ne nakon pet godina kako je to predložila Komisija.

AMANDMANI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji. Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća21 trenutačno primjenjuju ljetno računanje vremena od posljednje nedjelje u ožujku do posljednje nedjelje u listopadu iste godine.

(1)  Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji kako bi se koordiniralo pomicanje sata u državama članicama. Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća21 trenutačno primjenjuju pomicanje sata dvaput godišnje uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. Standardno računanje vremena mijenja se na ljetno računanje vremena na posljednju nedjelju u ožujku i primjenjuje se do posljednje nedjelje u listopadu iste godine.

__________________

__________________

21 Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ljetnom računanju vremena (SL L 31, 2.2.2001., str. 21.).

21 Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ljetnom računanju vremena (SL L 31, 2.2.2001., str. 21.).

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu pomicanja sata dvaput godišnje uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno zadržati usklađeni pristup računanju vremena diljem Unije, naglašavajući istovremeno da su brojne znanstvene studije pokazale postojanje negativnih učinaka pomicanja sata dvaput godišnje uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dugoročnost i predvidljivost i time izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)  Međutim, brojne su studije pokazale da su koristi pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja, poput ušteda energije, precijenjene, dok su negativni učinci u raznim područjima, poput učinka na ljudsko zdravlje i bioritam („cirkadijalni ritam”) ili na sposobnost koncentracije, podcijenjeni.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  Vodi se intenzivna javna rasprava, uz određeni broj građanskih inicijativa koje ističu zabrinutost građana u pogledu pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja dvaput godišnje, a neke su države članice već izrazile želju za ukidanjem toga. Jednaku je spremnost za ukidanjem pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja izrazilo 4,6 milijuna građana, što predstavlja 84 % ispitanika, u javnom savjetovanju koje je organizirala Komisija tijekom ljeta 2018. S obzirom na navedeno nužno je štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno na koordiniran i usklađen način ukinuti pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja dvaput godišnje.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Područja država članica Unije podijeljena su u tri različite vremenske zone ili standardna vremena: GMT, GMT+1 i GMT+2. Zbog velikog protezanja Europske unije u smjeru sjever – jug učinci dnevnog svjetla variraju diljem njezinog teritorija. Stoga je važno da države članice prije promjene svojih vremenskih zona uzmu u obzir geografske aspekte vremena, tj. prirodne vremenske zone i zemljopisni položaj. Države članice potiče se na savjetovanje s građanima i relevantnim dionicima prije odluke o promjeni vremenskih zona.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se izbjeglo svako veće narušavanje ispravnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice koje namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme trebaju Komisiju i sve druge države članice obavijestiti najkasnije 9 mjeseci prije predviđene promjene i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala procijeniti učinak predviđenog pomicanja sata na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Radi osiguravanja usklađene provedbe ove Direktive države članice trebale bi unaprijed koordinirati svoju odluku o predviđenim standardnim vremenima u vidu uspostave mehanizma za koordinaciju kako bi se izbjeglo da države članice odabiru različita standardna vremena unutar iste vremenske zone. Mehanizam za koordinaciju trebao bi se sastojati od predstavnika Komisije i imenovanog predstavnika za svaku državu članicu. Komisija bi trebala olakšati koordinaciju te osigurati procjenu učinaka koje bi odluka o kojoj je obaviještena imala na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Odluka o primjeni predviđene promjene računanja vremena ostaje u nadležnosti država članica nakon savjetovanja i koordiniranja s drugim državama članicama.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

(6)  Stoga je potrebno staviti izvan snage Direktivu 2000/84/EZ o ljetnom računanju vremena i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice drukčije slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme i kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena i procjene učinka tih promjena. Komisija i druge države članice trebale bi potom procijeniti učinak predviđene promjene vremena na funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se izbjegli znatni poremećaji. Stoga je cilj ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Važno je izbjeći da države članice odaberu različita standardna vremena. Stoga je bitno dati im dovoljno vremena za primjenu usklađenog i dobro koordiniranog pristupa. Direktiva bi se trebala primjenjivati od 30. ožujka 2020., pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 29. ožujka 2020. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 25. listopada 2020. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2020.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2020., pod uvjetom da to učine 25. listopada 2020. u 1:00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o svojoj odluci da primjene ili ne primjene tu zadnju promjenu svojeg standardnog vremena ili svojih standardnih vremena uvjetovanu izmjenom godišnjih razdoblja 6 mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  Komisija te informacije bez odgode objavljuje u Službenom listu Europske unije i u roku od jednog mjeseca od dobivanja obavijesti organizira sastanak u okviru mehanizma za koordinaciju iz članka 2.a.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju i sve druge države članice obavješćuje o svojoj odluci da promijeni svoje standardno vrijeme ili svoja standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću najmanje 9 mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

2.  Komisija te informacije bez odgode objavljuje u Službenom listu Europske unije i u roku od jednog mjeseca od dobivanja obavijesti organizira sastanak u okviru mehanizma za koordinaciju iz članka 2.a.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 2.a

 

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja mehanizam za koordinaciju u cilju osiguranja usklađenog pristupa računanju vremena diljem Unije i jačanja suradnje između država članica i Komisije u procjeni utjecaja bilo koje odluke o promjeni standardnog vremena/standardnih vremena na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

 

2.  Mehanizam za koordinaciju iz stavka 1. sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije.

 

3.  Ako država članica obavijesti Komisiju o svojoj odluci u skladu s člankom 1. stavkom 2. ili u skladu s člankom 2. stavkom 1., Komisija saziva države članice kako bi procijenile potencijalni učinak predviđene promjene na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i raspravile o njemu u cilju izbjegavanja znatnih poremećaja.

 

4.  Ako Komisija na temelju procjene iz stavka 3. smatra da će predviđena promjena znatno utjecati na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, o tome obavješćuje državu članicu koja joj je poslala obavijest.

 

5.  Najkasnije četiri mjeseca prije datuma predviđene promjene, država članica koja dostavlja obavijest odlučuje hoće li svoju odluku staviti izvan snage ili će je zadržati. Ako država članica koja dostavlja obavijest odluči zadržati svoju odluku o tome pruža objašnjenje koje odgovara na negativan učinak promjene na unutarnje tržište.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024.

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do [četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024.

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do [tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

1.  Države članice najkasnije do 30. ožujka 2020. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019.

Države članice primjenjuju te odredbe od 30. ožujka 2020.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 30. ožujka 2020.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Igor Šoltes

10.10.2018

Razmatranje u odboru

6.12.2018

29.1.2019

 

 

Datum usvajanja

21.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

9

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Lucy Anderson, Pascal Arimont, Carlos Coelho, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Birgit Collin-Langen, Edward Czesak, Nadja Hirsch, Othmar Karas, Adam Szejnfeld, Marc Tarabella, Matthijs van Miltenburg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georg Mayer

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

23

+

ALDE

Nadja Hirsch, Jasenko Selimovic

ECR

Edward Czesak, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

ENF

Georg Mayer, Mylène Troszczynski

PPE

Pascal Arimont, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Philippe Juvin, Othmar Karas, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Adam Szejnfeld, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein

S&D

Lucy Anderson, Evelyne Gebhardt, Liisa Jaakonsaari, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová

VERTS/ALE

Pascal Durand, Igor Šoltes

9

-

ALDE

Matthijs van Miltenburg

ECR

Daniel Dalton, Nosheena Mobarik

EFDD

Marco Zullo

ENF

John Stuart Agnew

PPE

Anna Maria Corazza Bildt

S&D

Nicola Danti, Virginie Rozière, Marc Tarabella

1

0

PPE

Carlos Coelho

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (20.2.2019)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

(COM(2018)639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ulrike Müller

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Europski parlament je u svoj Rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena te da po potrebi pripremi prijedlog njezine revizije.

Europska je komisija potom tijekom ljeta 2018. održala javno savjetovanje koje je pokazalo da velik broj građana podupire ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje.

Izvjestiteljica naglašava volju Parlamenta da posluša taj jasan zahtjev europskih građana te stoga podržava Prijedlog Komisije predstavljen 12. rujna 2018. o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja.

Ukidanje pomicanja sata imalo bi nekoliko važnih posljedica, a one se odnose na zdravlje građana s obzirom na utjecaj pomicanja sata na bioritam, ali i zdravlje životinja. To bi imalo i velike posljedice u pogledu usklađivanja na razini EU-a. Područja država članica protežu se preko tri različite vremenske zone (GMT 0, +1 i +2) i bilo koji nepripremljen ili nekoordinirani pristup mogao bi poremetiti funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Nadležnost za odabir standardnog računanja vremena za svoj teritorij doista ostaje u rukama država članica. Zbog toga postoji velik rizik od rascjepkanosti u različitim vremenskim zonama jer bi susjedne zemlje mogle odabrati drugo standardno vrijeme.

Izvjestiteljica je u obzir uzela i činjenicu da austrijsko predsjedništvo to pitanje nije odredilo kao prioritet i da su ministri prometa tijekom rasprave na sastancima u listopadu i lipnju 2018. te u prosincu 2017. u vezi s tom temom i dalje bili podijeljeni.

Uzimajući u obzir ta ograničenja u pogledu ukidanja Direktive o ljetnom računanju vremena, izvjestiteljica predlaže sljedeći pristup:

Koordinacija je ključna kako bi se osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta jer različito računanje vremena ima posljedice za brojne gospodarske sektore i kretanja građana. To je još i važnije ako u obzir uzmemo da je prethodna direktiva o pomicanju sata donesena kad je Unija imala samo 15 država članica. Zbog tih razloga izvjestiteljica smatra da je stupanje na snagu 1. travnja 2019. prerano i da ga treba odgoditi do 2020. kako bi se državama članicama omogućilo da se pripreme za tu promjenu, ali i međusobno usklade.

Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica za odabir standardnog računanja vremena, izvjestiteljica predlaže povratak na zimsko računanje vremena kao standardno. Prijelaz na ljetno računanje vremena tijekom cijele godine tehnički bi predstavljao promjenu vremenske zone, a sve zemlje koje bi se odlučile za zimsko računanje vremena kao standardno olakšale bi postupak ukidanja pomicanja sata te bi spriječile fragmentaciju među državama članicama.

Isto tako, drugi način za olakšavanje tog procesa je koordinacija država članica po skupinama susjednih zemalja, posebno u skladu s vremenskim zonama (GMT 0, +1 i +2) kako bi se zadržalo trenutačno stanje.

AMANDMANI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da zajedno s državama članicama provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, stvorila pravna sigurnost i dugoročna pouzdanost te izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem i odvijanjem voznih redova usluga prijevoza robe i putnika te s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga i učinke na poljoprivrednu produktivnost. Iz dokaza proizlazi da koristi ljetnog računanja vremena ne nadmašuju nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3 a)  U tom kontekstu stanje poljoprivrednika u stočarstvu može poslužiti kao primjer kako se ljetno računanje vremena u početku smatralo nespojivim s radnim praksama u poljoprivredi, posebno kad je riječ o tome da je radni dan već po standardnom vremenu počinjao vrlo rano. Osim toga, smatralo se da je zbog pomicanja sata dvaput godišnje i prijelaza na ljetno računanje vremena otežana isporuka proizvoda ili životinja na tržišta. Naposljetku, pretpostavljalo se da će se smanjiti prinos mlijeka zato što krave imaju svoj prirodni ritam proizvodnje mlijeka. Međutim, moderna poljoprivredna oprema i prakse iz temelja su promijenili poljoprivredu tako da se većina spomenutih pitanja više ne čini relevantnim. S druge strane, razlozi za zabrinutost u pogledu bioritma životinja i uvjeta rada poljoprivrednika i dalje su prisutni.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava zahvaljujući aktivnom sudjelovanju nacionalnih akcijskih skupina u mnogim državama članicama, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. Tijekom održanih rasprava stručnjaci iz raznih područja, uključujući humanu medicinu i veterinu, poljoprivredu, obrazovanje i turizam, ocijenili su negativne učinke godišnjeg pomicanja sata. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4 a)  U brojnim građanskim inicijativama istaknuta je zabrinutost građana zbog pomicanja sata dvaput godišnje pa bi državama članicama trebalo dati vremena i mogućnost da provedu vlastita javna savjetovanja i procjene utjecaja radi boljeg razumijevanja posljedica ukidanja pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja u svim regijama.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4 b)  Da bi se zajamčila usklađena provedba ove Direktive, države članice međusobno se savjetuju i koordiniraju eventualne promjene vremenskih zona kako bi se izbjegle nepraktične vremenske zone i veliki poremećaji na unutarnjem tržištu.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama, poljoprivrednom sektoru i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2020. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 29. ožujka 2020. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 31. listopada 2020. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno i na usklađen način. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2020.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja.

1.  Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja. Zajedno odabiru ili stalno standardno vrijeme ili stalno ljetno računanje vremena koje će se primjenjivati u cijeloj Uniji.

Obrazloženje

Cilj je izbjeći mnoštvo različitih vremena među državama članicama EU-a. Zajednički odabir na razini Unije dobar je za unutarnje tržište i svakodnevni život građana.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2020., pod uvjetom da to učine 31. listopada 2020. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice najkasnije do 1. travnja 2020. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019.

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2020.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2020.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AGRI

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Ulrike Müller

9.10.2018

Datum usvajanja

19.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

9

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Daniel Buda, Matt Carthy, Jacques Colombier, Michel Dantin, Albert Deß, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Karine Gloanec Maurin, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Angélique Delahaye, Karin Kadenbach, Elsi Katainen, Thomas Waitz

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen

ECR

Jørn Dohrmann

ENF

Jacques Colombier, Philippe Loiseau

GUE/NGL

Maria Lidia Senra Rodríguez

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Angélique Delahaye, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Norbert Lins, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski

S&D

Eric Andrieu, Karine Gloanec Maurin, Karin Kadenbach, Maria Noichl, Tibor Szanyi, Maria Gabriela Zoană

VERTS/ALE

José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

9

-

ALDE

Jan Huitema, Jens Rohde

ECR

James Nicholson

EFDD

Marco Zullo

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan

PPE

Michel Dantin

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Ricardo Serrão Santos

3

0

ECR

Beata Gosiewska, Laurenţiu Rebega

PPE

Mairead McGuinness

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA (21.2.2019)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8‑0408/2018 – 2018/0332(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Pavel Svoboda

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj pozdravlja prijedlog Komisije da se u svim državama članicama na usklađen način ukine pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja, time se odazivajući na brojne pozive Parlamenta tijekom proteklih godina da se uvedu takve mjere.

Praksa pomicanja sata dvaput godišnje, koja se zakonodavstvom Unije propisuje već skoro 40 godina, odnedavna je naišla na protivljenje građana i civilnog društva.

Važno je naglasiti da se takvim pomicanjem sata uvjetovanim izmjenom godišnjih razdoblja utječe i na funkcioniranje internog tržišta i izaziva zabrinutost za javno zdravlje, osobito u vezi sa zaštitom specifičnih manjinskih skupina koje su nerazmjerno pogođene poremećajem cirkadijalnog ritma. Nadalje, istraživanja su pokazala da se broj nesreća i srčanih udara povećava tijekom dana nakon pomicanja sata.

Iako je jasno da je potrebno djelovati na razini Unije kako bi se uskladilo ukidanje pomicanja sata, izravno primjenjiva uredba kojom bi se propisala upotreba standardnog ili ljetnog računanja vremena u svim državama članicama bila bi bespotrebno suviše opsežna i njom se ne bi uzele u obzir različite potrebe i uvjeti u različitim dijelovima EU-a. Stoga bi se državama članicama trebala ostaviti mogućnost da o tome same odluče. Međutim, trebalo bi im se dati više vremena prije početka primjena direktive kako bi se mogle pripremiti za promjenu, koja bi se trebala provesti usklađenom suradnjom.

Izvjestitelj žali zbog toga što Komisija nije provela nijednu prikladnu ocjenu učinka i nije održala cjelovitu raspravu za javnost i dionike od 12 tjedana prije nego što je predstavila prijedlog izmjene i dopune Direktive 2000/84/EZ. Valja naglasiti da su se institucije Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva obvezale na dogovor da će ocjene učinka i savjetovanja biti ključna sredstva za poboljšanje kvalitete zakonodavstva Unije.

Ipak, izvjestitelj se u potpunosti slaže s izvjestiteljem vodećeg odbora da bi se spomenuta direktiva trebala usvojiti čim prije i po mogućnosti prije raspuštanja trenutačnog saziva Parlamenta kako bi se postigla pravna sigurnost i omogućilo državama članicama da se dobro pripreme za nadolazeće promjene.

AMANDMANI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Pozivanje 4.a (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Uzimajući u obzir rezultate internetskog savjetovanja koje je Europska komisija provela od 4. srpnja 2018. do 16. kolovoza 2018.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

(2)  Uzimajući u obzir višestruke predstavke i inicijative građana, parlamentarna pitanja i javnu raspravu o toj temi, Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. zatražio od Komisije da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Usklađenim pravilima Unije mora se osigurati ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta s dugoročnom usredotočenošću i predvidljivošću te izbjeći, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga, što su problemi koji značajno utječu na ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, poslovnu aktivnost i živote građana. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s pomicanjem sata dvaput godišnje, iako su brojna znanstvena istraživanja, uključujući studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz listopada 2017. o ljetnom računanju vremena u EU-u u skladu s Direktivom 2000/84/EZ ukazala na postojanje negativnih učinaka na ljudsko zdravlje, posebice kod određenih skupina kao što su djeca i starije osobe, te na vezu s kardiovaskularnim bolestima zbog narušavanja cirkadijskog ritma. S gospodarskog stajališta, pomicanje sata dva puta godišnje podrazumijeva dodatne troškove i administrativna opterećenja za mnoge sektore.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  U vezi s javnim savjetovanjem o ljetnom računanju vremena koje je održala od srpnja do kolovoza 2018. Komisija je zaprimila 4,6 milijuna odgovora, što je najveći broj odgovora ikad zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije i upućuje da građani preferiraju zaustavljanje pomicanja sata dvaput godišnje. Nadalje, neke su države članice također već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nijedne države članice, u skladu s načelom supsidijarnosti, da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju do 1. travnja 2020. o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme kako bi se izbjegli poremećaji u funkcioniranje unutarnjeg tržišta povezani, među ostalim, s prometom, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, i kako bi se omogućila koordinacija. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala objaviti tu informaciju na prikladan i pravovremeni način i tako s njom upoznati i javnost i dionike. Trebala bi i ocijeniti utjecaj planiranih promjena standardnog vremena na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i provesti stručnu analizu te teme, uzimajući u obzir prirodne, zdravstvene i socijalne aspekte te geografske razlike među državama članicama.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Države članice trebale bi unaprijed koordinirati svoju odluku o predviđenim standardnim vremenima radi osiguravanja usklađene provedbe ove Direktive. Stoga bi Komisija trebala uspostaviti mehanizam za koordinaciju u cilju osiguranja usklađenog pristupa računanju vremena diljem Unije. Koordinacijski mehanizam trebao bi se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice mijenjaju svoje standardno vrijeme. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Promjena računanja vremena koja nije povezana s izmjenom godišnjih doba dovesti će to troškova prijelaza, osobito u pogledu informatičkih sustava u prometnom sektoru i drugim sektorima. Kako bi se znatno smanjili troškovi prijelaza potrebno je razuman rok pripreme za provedbu ove Direktive.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Kako bi se osigurao zajednički i koordinirani pristup usklađivanju standardnog vremena Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu odgađanja datuma primjene ove Direktive budući da bi razlike u računanju vremena mogle ozbiljno narušile pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući sa stručnjacima, te da se ona provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

 

 

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7a)  Države članice trebale bi međusobno koordinirati standardna vremena za koja se opredijele, koja bi među državama članicama trebala biti što usklađenija kako bi se izbjegle pretjerano različite vremenske zone u Europskoj uniji te tako osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta koje mora biti predvidivo za predmetne građane, potrošače i sektore.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku.

(8)  Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti dovoljno utemeljeno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu i dalje primjenjivati sezonske promjene svojeg standardnog vremena. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

1.  Komisija uspostavlja mehanizam za koordinaciju u cilju osiguranja usklađenog i koordiniranog pristupa računanju vremena diljem Unije. Koordinacijski mehanizam sastoji se od po jednog imenovanog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije.

2.  Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

2.  Države članice obavješćuju Komisiju o odlukama u skladu s člankom 1. do 1. travnja 2020. U okviru mehanizma za koordinaciju bez odgode se raspravlja i procjenjuje učinak predviđene promjene vremena na funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se izbjegli znatni poremećaji.

 

3.  Ako Komisija na temelju procjene iz stavka 2. smatra da će predviđena promjena znatno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, o tome obavješćuje državu članicu koja joj je poslala obavijest.

 

4.  Države članice najkasnije do 31. listopada 2020. odlučuju hoće li ustrajati u svojoj namjeri ili ne. Ona dostavlja detaljno objašnjenje kako će se suprotstaviti negativnom utjecaju promjene na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 2.a

 

1.  Komisija u uskoj suradnji s mehanizmom za koordinaciju iz članka 2. prati predviđeno računanje vremena diljem Unije.

 

2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 2.b. u svrhu odgađanja datuma primjene ove Direktive, za najviše 12 mjeseci, u slučajevima kad utvrdi da bi predviđeno računanje vremena o kojem su je izvijestili države članice moglo narušiti ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

 

3.  Ako to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 2.c.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 2.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 1.

 

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

 

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2.a.. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od [još nije odlučeno] godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

 

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2.a. Odlukom o opozivu prestaje vrijediti delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

 

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

 

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

 

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od [još nije odlučeno] mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [još nije odlučeno] mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 2.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 2.c

 

1.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka. 

 

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na neki delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 2.b. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024.

1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2025. U tom izvješću o provedbi naglašavaju se učinci po ljudsko zdravlje. 

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.  Komisija provodi opsežnu procjenu učinka i analizu troškova i koristi u pogledu ukidanja pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024.

2.  Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja pet godina nakon usvajanja ove Direktive.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice najkasnije do 2020. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 2020.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

13.9.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Pavel Svoboda

24.9.2018

Razmatranje u odboru

23.1.2019

 

 

 

Datum usvajanja

19.2.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Enrico Gasbarra, Sajjad Karim, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Emil Radev, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Durand, Angelika Niebler, Tiemo Wölken, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ingeborg Gräßle, Joëlle Mélin

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

21

+

ALDE

Jean-Marie Cavada, António Marinho e Pinto

ECR

Sajjad Karim, Kosma Złotowski

EFDD

Joëlle Bergeron

ENF

Gilles Lebreton, Joëlle Mélin

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Ingeborg Gräßle, Emil Radev, Pavel Svoboda, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

S&D

Mady Delvaux, Enrico Gasbarra, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Evelyn Regner, Tiemo Wölken

VERTS/ALE

Max Andersson, Pascal Durand

1

-

GUE/NGL

Kostas Chrysogonos

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE (20.2.2019)

upućeno Odboru za promet i turizam

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ

(COM(2018)0639 – C8‑0408/2018 – 2018/0332(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Cecilia Wikström

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Prijedlogom se u državama članicama EU-a namjerava ukinuti pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. Zakonodavstvo EU-a o ljetnom računanju vremena prvi je put uvedeno 1980., a cilj je bio ujediniti postojeće nacionalne prakse ljetnog računanja vremena. Ljetno računanje vremena u EU-u je od 2001. uređeno Direktivom 2000/84/EZ, u kojoj se propisuje da su sve države članice obvezne prijeći na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, odnosno na svoje standardno („zimsko”) računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu.

Građani, Europski parlament i sve više država članica sve češće dovode u pitanje pomicanje sata dvaput godišnje.

Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 8. veljače 2018.(1) od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, podnese prijedlog za njezinu reviziju. Europska komisija također je provela javno savjetovanje i zaprimila 4,6 milijuna odgovora, što je najveći broj odgovora ikad zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije, od kojih je 84 % odgovora ispitanika koji su za to da se režim prema kojem se sat pomiče dvaput godišnje ukine te 16 % odgovora onih koji žele da se nastavi s postojećom praksom.

Nadalje, ljetno računanje vremena pitanje je na koje se uvijek iznova vraća u radu Odbora za predstavke (PETI), koji je tijekom godina zaprimio više od 100 predstavki na tu temu. Gotovo svi podnositelji predstavki zalažu se za ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, kao razlog navodeći prvenstveno zabrinutost za zdravlje te ističući kako su učinci pomicanja sata na uštedu energije marginalni. Neki od njih smatraju da pomicanje sata osobito negativno utječe na ranjive skupine kao što su djeca i starije osobe. Odbor PETI raspravljao je o predstavkama u vezi s ljetnim računanjem vremena na svojim sjednicama u srpnju 2015. i studenom 2017.

Kao što je navedeno u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz listopada 2017. o ljetnom računanju vremena u EU-u u skladu s Direktivom 2000/84/EZ, negativne učinke na ljudsko zdravlje koje te promjene uzrokuju trebalo bi uzeti u obzir kako bi se ukinulo pomicanje sata u EU-u. Kao jasan primjer važnosti rasprave o učincima ljetnog računanja vremena na tjelesni sat, Nobelova nagrada za psihologiju ili medicinu 2017. dodijeljena je Jeffreyju C. Hallu, Michaelu Rosbahu i Michaelu W. Youngu za njihova otkrića molekularnih mehanizama koji kontroliraju cirkadijski ritam, objašnjavajući ljudski unutarnji biološki sat te kako na našu dobrobit utječe neusklađenost našeg vanjskog okoliša i unutarnjeg biološkog sata. Odnosno, sudeći prema rezultatima kronobioloških istraživanja, učinak te neusklađenosti na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo. Štoviše, na temelju članka 114. stavka 8. UFEU-a o usklađivanju zakona „Ako država članica upozori na određeni problem javnog zdravlja u području koje je bilo predmetom prethodnih mjera usklađivanja, obavješćuje o tome Komisiju, koja odmah ispituje hoće li Vijeću predložiti odgovarajuće mjere”.

U tom kontekstu nacrtom mišljenja želi se poduprijeti ideja da bi mjere za pomicanje sata dvaput godišnje trebalo ukinuti na usklađen način kako bi se izbjegli mogući štetni učinci na zdravlje i uzimajući u obzir činjenicu da se ne ostvaruju navodne uštede energije.

U nacrtu mišljenja predlaže se da bi se ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje trebalo izvesti na način kojim bi se izbjegle veće smetnje na unutarnjem tržištu koje bi uzrokovala odstupanja među državama članicama u tom području. Izvjestiteljica smatra da bi se izvornim prijedlogom Komisije, kojim se državama članicama daje mogućnost da jednostrano odlučuju o svojim preferencijama u pogledu standardnog vremena, mogla uzrokovati situacija u kojoj bismo imali niz različitih vremenskih zona u državama članicama, što bi dovelo do veće neusklađenosti na unutarnjem tržištu. Time bi se zakomplicirali prekogranična trgovina, prijevoz, komunikacija i putovanja na unutarnjem tržištu. Stoga izvjestiteljica predlaže ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, za što se u predstavkama zalažu gotovo svi podnositelji.

AMANDMANI

Odbor za predstavke poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno.

(2)  Europski parlament je, pozivajući se na predstavke i zahtjeve građana koje je zaprimio od svog Odbora za predstavke, u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno da je ključno da računanje vremena u EU-u bude i dalje usklađeno i koordinirano.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje.

(3)  Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem. S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano ukinuti ljetno računanje vremena.

(4)  O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna rasprava, o čemu svjedoče podnesene predstavke građana u kojima oni pozivaju na ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, i javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena u EU-u, teme za koje je zabilježen najveći broj odgovora ikad zaprimljenih u okviru jednog savjetovanja Komisije. Neke su države članice već izrazile želju za ukidanjem ljetnog računanja vremena. S obzirom na navedeno, nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama, što bi moglo utjecati i na gospodarsku i na političku integraciju Unije. Brojni se građani zalažu za ukidanje sezonskog pomicanja sata prvenstveno iz zdravstvenih razloga. U predstavkama koje je zaprimio Europski parlament građani tvrde da pomicanje sata osobito negativno utječe na ranjive skupine kao što su djeca i starije osobe. Nadalje, u nekoliko je studija ukazano na negativne učinke koje pomicanje sata dvaput godišnje ima u raznim područjima, kao što su zdravstveni problemi s posljedicama na cirkadijski ritam, sigurnost na cestama jer je zabilježen porast broja prometnih nesreća u danima nakon pomicanja sata te administrativni teret i dodatni troškovi za brojne gospodarske sektore. Stoga je potreban usklađen i dobro koordiniran pristup kako bi se ukinulo pomicanje sata dvaput godišnje.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.a)  Ključno je uzeti u obzir činjenicu da se teritorij Europske unije u velikoj mjeri proteže duž osi sjever – jug, što znači da se učinci danjeg svjetla uvjetovani kronološkim vremenom razlikuju diljem Unije. Stoga se moraju razmotriti geografski aspekti kronološkog vremena te istovremeno zadržati postojeće vremenske zone.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti Komisiju o tome da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike.

Briše se.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

(6)  Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena. Za glatko funkcioniranje unutarnjeg tržišta te kako bi se izbjeglo mnoštvo različitih vremenskih okvira unutar unutarnjeg tržišta, ključno je da sve države članice primjenjuju iste vremenske okvire zadržavajući pritom postojeće vremenske zone. Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije.

 

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019.

(7)  Direktiva stupa na snagu i primjenjuje se od osamnaestog mjeseca nakon njezine objave u Službenom listu Europske unije, čime se društvu i gospodarskim subjektima ostavlja dovoljno vremena da se prilagode novoj situaciji. Za glatko funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ključno je da se izbjegne mnoštvo različitih vremenskih okvira unutar unutarnjeg tržišta. Stoga bi se države članice trebale usuglasiti o usklađenom vremenskom rasporedu standardnih vremena u EU-u.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja.

 

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju o toj odluci u skladu s člankom 2.

1. Od [xx] države članice ne pomiču sat dvaput godišnje.

 

2. Briše se.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Članak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu.

 

2. Komisija u roku od jednog mjeseca od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

1. U skladu s člankom 1. države članice primjenjuju usklađen i koordiniran vremenski raspored na standardna vremena Unije.

 

2. Briše se.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

1. Države članice donose i objavljuju zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do [datum primjene ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice primjenjuju te odredbe u skladu s člankom 1. ove Direktive.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019.

Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage od dana stupanja na snagu Direktive o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Direktiva stupa na snagu i primjenjuje se osamnaestog mjeseca od mjeseca objave u Službenom listu Europske unije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

PETI

25.10.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Cecilia Wikström

24.9.2018

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

14

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Ilhan Kyuchyuk

PPE

Pál Csáky, Svetoslav Hristov Malinov, Lukas Mandl, Roberta Metsola, László Tőkés, Jarosław Wałęsa, Rainer Wieland

S&D

Soledad Cabezón Ruiz, Jude Kirton-Darling, Marlene Mizzi, Gabriele Preuß

VERTS/ALE

Igor Šoltes

4

-

ECR

Notis Marias

S&D

Virginie Rozière

VERTS/ALE

Margrete Auken, Ana Miranda

1

0

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. veljače 2018. o promjeni računanja vremena (2017/2968(RSP)) P8_TA(2018)0043


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja

Referentni dokumenti

COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD)

Datum podnošenja EP-u

12.9.2018

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

13.9.2018

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

13.9.2018

ITRE

13.9.2018

IMCO

13.9.2018

AGRI

13.9.2018

 

JURI

13.9.2018

PETI

25.10.2018

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Marita Ulvskog

25.10.2018

 

 

 

Razmatranje u odboru

20.2.2019

 

 

 

Datum usvajanja

4.3.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

11

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Dieter-Lebrecht Koch, Innocenzo Leontini, Peter Lundgren, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Keith Taylor, István Ujhelyi, Marita Ulvskog, Peter van Dalen, Wim van de Camp

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Francisco Assis, Matt Carthy, Jakop Dalunde, Michael Gahler, Karoline Graswander-Hainz, Pavel Svoboda, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Olle Ludvigsson, Ricardo Serrão Santos

Datum podnošenja

7.3.2019


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

23

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner

ECR

Peter Lundgren

ENF

Marie-Christine Arnautu

PPE

Georges Bach, Wim van de Camp, Deirdre Clune, Andor Deli, Michael Gahler, Dieter-Lebrecht Koch, Claudia Schmidt, Pavel Svoboda, Henna Virkkunen

S&D

Inés Ayala Sender, Ismail Ertug, Karoline Graswander-Hainz, Olle Ludvigsson, Gabriele Preuß, István Ujhelyi, Marita Ulvskog

VERTS/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

11

-

ALDE

Matthijs van Miltenburg, Dominique Riquet

ECR

Peter van Dalen, Innocenzo Leontini

EFDD

Eleonora Evi

GUE/NGL

Matt Carthy

PPE

Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini

S&D

Francisco Assis, Isabella De Monte, Ricardo Serrão Santos

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 22. ožujka 2019.Pravna napomena