Postupak : 2019/0802(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0194/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0194/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 16/04/2019 - 8.6
CRE 16/04/2019 - 8.6

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0364

IZVJEŠĆE     
PDF 205kWORD 67k
10.4.2019
PE 636.163v02-00 A8-0194/2019

o predloženom imenovanju Viorela Ştefana za člana Revizorskog suda

(C8-0049/2019 – 2019/0802(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Indrek Tarand

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS ViorelA ŞtefanA
 PRILOG 2.: ODGOVORI Viorela Ştefana NA UPITNIK
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Viorela Ştefana za člana Revizorskog suda

(C8-0049/2019 – 2019/0802(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0049/2019),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0194/2019),

A.   budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku od 8. travnja 2019. Odbor za proračunski nadzor održao saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Viorela Ştefana imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS ViorelA ŞtefanA

Studij i specijalizacije

  2002., doktorat iz ekonomije, Sveučilište u Galaţiju „Dunarea de Jos”

  1980. diplomirao na Fakultetu ekonomskih znanosti „Alexandru I. Cuza” Sveučilišta u Iaşiju

Profesionalna djelatnost

  veljača 2018. – do danas, potpredsjednik Vlade

  lipanj 2017. – siječanj 2018., član Predstavničkog doma, predsjedatelj i član Odbora za proračun, financije i banke

  siječanj 2017. – lipanj 2017., ministar javnih financija

  2016. – do danas, član Predstavničkog doma

  2012. – 2016., član Predstavničkog doma

  2008. – 2016., član Predstavničkog doma

  1996. – 2008., senator

  1996. – 2002., predsjednik društva za riječnu plovidbu NAVROM SA iz Galaţija

  1991. – 1996., predsjednik uprave društva za riječnu plovidbu NAVROM SA iz Galaţija

  1987. – 1991., voditelj službe društva za riječnu plovidbu NAVROM SA iz Galaţija

  1980. – 1987., ekonomist u društvu za riječnu plovidbu NAVROM SA iz Galaţija

Aktivnosti i funkcije u političkoj stranci

Član Socijaldemokratske partije od 1993.

  1996. – 2015., potpredsjednik ogranka Socijaldemokratske partije iz Galaţija

  2015. – 2018., potpredsjednik Socijaldemokratske partije

Aktivnosti i funkcije u sindikatu, udruzi poslodavaca itd.

  1992. – 1998., predsjednik Udruge poslodavaca u pomorskom prometu

Prethodne parlamentarne aktivnosti i funkcije

  srpanj 2017. – siječanj 2018., predsjednik Odbora za proračun, financije i banke, Predstavnički dom

  siječanj 2017. – lipanj 2017., ministar javnih financija

  2016. – siječanj 2017., predsjednik Odbora za proračun, financije i banke, Predstavnički dom

Zakonodavne inicijative: 1

Plenarne intervencije:

Govori: 3 (na dvije sjednice)

  2012. - 2016.

član Predstavničkog doma, predsjednik Odbora za proračun, financije i banke;

Član Zajedničkog posebnog odbora Predstavničkog doma i Senata za odobrenje Nacrta zakona o određenim mjerama povezanima s iskorištavanjem zlata i srebra oko općine Rosia Montana te o poticanju i olakšavanju razvoja rudarskih aktivnosti u Rumunjskoj;

Predsjednik parlamentarne skupine prijateljstva s Ruskom Federacijom;

Tajnik parlamentarne skupine prijateljstva sa Saveznom Republikom Brazilom.

Zakonodavne inicijative: 42, od čega su 11 proglašene zakonom;

Plenarne intervencije:

Govori: 110 (na 51 sjednici)

Inicijative za nacrt odluke: 1

Prijedlozi: 2

  2008. - 2012.

član Predstavničkog doma, predsjednik Odbora za proračun, financije i banke;

Član Zajedničkog posebnog odbora za analizu kriznih situacija u funkcioniranju pravosuđa;

Predsjednik parlamentarne skupine prijateljstva s Japanom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Grčkom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Izraelom.

Zakonodavne inicijative: 14, od čega su 2 proglašene zakonom

Plenarne intervencije:

Govori: 50 (na 35 sjednica)

Parlamentarna i zastupnička pitanja: 10

Prijedlozi: 10

  2004. – 2008.

Senator, potpredsjednik Odbora za proračun, financije, bankarstvo i tržište kapitala;

Član Zajedničkog posebnog odbora Predstavničkog doma i Senata za kontrolu izvršenja proračuna Revizorskog suda za 2003.;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Republikom Armenijom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Islandom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Grčkom.

Zakonodavne inicijative: 16, od čega su 3 proglašene zakonom

Plenarne intervencije:

Govori: 287 (na 156 sjednica)

Političke izjave: 1

Prijedlozi: 13

  2000. – 2004.

Senator, predsjednik Odbora za proračun, financije, bankarstvo i tržište kapitala;

Član parlamentarne skupine prijateljstva sa Sirijskom Arapskom Republikom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Grčkom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Izraelom.

Zakonodavne inicijative: 4, od čega je 1 proglašena zakonom

Plenarne intervencije:

Govori: 276 (na 94 sjednice)

Član u osam odbora za posredovanje

  1996. - 2000.

Senator, član Odbora za proračun, financije, bankarstvo i tržište kapitala;

Član Zajedničkog odbora Predstavničkog doma i Senata za kontrolu proračuna Revizorskog suda;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Francuskom;

Član parlamentarne skupine prijateljstva s Austrijom.

Aktivnosti i funkcije u ostalim međunarodnim organizacijama

-  1995. – 2001., predsjednik Udruženja brodovlasnika i riječkih prijevoznika u Rumunjskoj (AAOPFR)

Ordeni i odlikovanja

Nacionalni orden za zasluge u redu viteza


PRILOG 2.: ODGOVORI Viorela Ştefana NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1.  Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to je li riječ o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom, proračunskom nadzoru ili reviziji.

Profesionalno iskustvo u području javnih financija, uključujući proračunsko planiranje, provedbu i upravljanje proračunom, kontrolu proračuna i reviziju, stekao sam tijekom više od 22 godine rada u rumunjskom parlamentu kao ministar javnih financija 2017. godine i kao zamjenik premijera u rumunjskoj vladi od 2018. godine.

U Europskom sam parlamentu redovito sudjelovao u dva stručna odbora u oba doma; dvanaest godina radio sam u Odboru Senata za proračun, financije, banke i tržište kapitala, a deset godina u Odboru za proračun, financije i banke u Predstavničkom domu.

U tom sam vremenu obnašao mandat od deset godina kao predsjednik odbora, a šest godina bio sam zamjenik predsjednika.

Kao predsjednik odbora bio sam odgovoran za upravljanje parlamentarnim postupcima donošenja proračuna vlade i proračuna za socijalnu sigurnost, kao i za proračun dvaju domova te institucija i javnih tijela koja odgovaraju Parlamentu ili s njim surađuju, uključujući rumunjski Revizorski sud.

Tijekom svake proračunske godine bio sam odgovoran za koordinaciju parlamentarnog nadzora aktivnosti upravljanja fondovima koje provode dužnosnici za ovjeravanje, što uključuje posebne postupke kao što su saslušanja, analize ili ankete. Na kraju svake godine moj je zadatak bio ocijeniti i razmotriti posebna izvješća o provedbi proračuna te ih predstaviti u oba doma Parlamenta.

Ocjena provedbe proračuna i usvajanje stručnih izvješća provedeni su u okviru trajnog institucionalnog dijaloga s predstavnicima rumunjskog Revizorskog suda, na temelju izvješća, zaključaka i mišljenja revizorskih timova. Moja suradnja s tom institucijom dala mi je uvid u razumijevanje načela i mehanizama dobre revizije i, prije svega, njezinu važnost u osiguravanju pravilnog upravljanja javnim sredstvima.

Dvadeset i dvije godine izravnog i stalnog sudjelovanja u radu specijaliziranih parlamentarnih odbora pomoglo mi je da razumijem javne politike na nacionalnoj razini u nizu gospodarskih i financijskih područja i aktivno sudjelujem u njihovu oblikovanju i provedbi, uključujući: oporezivanje, financijska tržišta (bankarstvo, vrijednosni papiri, osiguranje, privatne mirovine), monetarnu politiku te politike zaduživanja i ulaganja.

Moje imenovanje ministrom javnih financija bilo je ne samo izazov u karijeri, već i prilika da dokažem svoju sposobnost upravljanja javnim financijama. Iako sam prije bio uglavnom uključen u zakonodavne i nadzorne aktivnosti, novo radno mjesto omogućilo mi je da svoje vještine pretočim u praksu i steknem dublji uvid u javne financije iz perspektive izvršne vlasti. Na taj sam način mogao steći pravo iskustvo u, između ostalog, oblikovanju fiskalne i proračunske strategije, proračunskom planiranju, upravljanju državnim prihodima, državnoj riznici i javnom dugu, carinskoj politici i zakonodavstvu, organizaciji i provedbi unutarnjih revizija javnih tijela, koordinaciji odnosa s međunarodnim financijskim institucijama, promicanju i provedbi javne nabave, upravljanju programima državnih potpora, centraliziranom upravljanju javnim zalihama i poboljšanom upravljanju javnim ulaganjima.

Moje iskustvo u Ministarstvu javnih financija, zajedno s mojim parlamentarnim radom, pomoglo mi je da se pripremim za zadaće zamjenika premijera.

Te se nove zadaće u osnovi sastoje od koordinacije ekonomskih politika i strategija te usklađivanja i optimizacije međuinstitucionalne suradnje, s naglaskom na racionaliziranom upravljanju, smanjenju administrativnih troškova, ukidanju udvostručivanja rada, restrukturiranju sustava i ubrzavanju kompjuterizacije i digitalizacije javnih službi.

Naravno, to se može postići samo stalnim praćenjem proračunskih administrativnih aktivnosti dužnosnika za ovjeravanje.

2.  Koja su najznačajnija postignuća u vašoj profesionalnoj karijeri?

Moja karijera može se podijeliti u dvije uzastopne faze, a obje su mi pomogle u razumijevanju mehanizama koji stoje iza mikroekonomskih i makroekonomskih kretanja.

Nakon diplome karijeru sam započeo u poduzetništvu, gdje sam, počevši kao mlađi pripravnik i napredujući do mjesta glavnog direktora, rukovoditelja, glavnog izvršnog direktora i konačno predsjednika uprave, stekao sve potrebne vještine.

Sve se to dogodilo tijekom teškog razdoblja tranzicije prema tržišnom gospodarstvu u Rumunjskoj, što je zahtijevalo radikalno restrukturiranje, uvođenje modernih metoda upravljanja, prilagodbu novim dereguliranim tržištima te ponovnu konfiguraciju unutarnjih, regionalnih i međunarodnih trgovinskih tokova.

Svojim prvim poslovnim uspjehom smatram restrukturiranje i privatizaciju nefleksibilnog i neprofitabilnog državnog poduzeća za koje sam radio, kao što je prethodno navedeno, i koje sam pretvorio u privatno poduzeće koje i dalje postiže izvrsne gospodarske rezultate i danas u Rumunjskoj zapošljava tisuće ljudi.

Iskustvo koje sam stekao tijekom tog razdoblja stvorilo je temelj za moj doktorski rad, koji je označio vrhunac u toj fazi moje karijere.

Druga je faza započela prije dvadeset i dvije godine kada sam odlučio stupiti u javnu službu i postao član rumunjskog Senata. Tada sam počeo stjecati nove vještine koje su bile potrebne za rješavanje novih makroekonomskih problema, a nakon što sam dobio drugi mandat u rumunjskom Senatu, jednoglasno sam izabran za predsjednika Odbora za proračun, financije, bankarstvo i tržište kapitala. To smatram velikim postignućem u svojoj parlamentarnoj karijeri. Posvetio sam se isključivo tom području djelatnosti, a moje stručne vještine prepoznale su sve političke stranke i relevantna tijela u rumunjskom parlamentu, kao i građani. Upravo je to bio razlog zbog kojeg sam uz potporu svih političkih stranaka izabran da tijekom svoje parlamentarne karijere budem na čelu specijaliziranih odbora.

Moje imenovanje ministrom javnih financija također predstavlja veliku prekretnicu u mojoj karijeri.

Istovremeno sam s velikim zadovoljstvom surađivao s odličnom skupinom stručnjaka, a moja odgovornost bila je koordinirati, osigurati pozitivno i konstruktivno radno okruženje, poštovanje dobrih načela, uzajamno poštovanje i uvažavanje vještina i sposobnosti svih stručnjaka, uz priznanje rada prethodnika i svijest o potrebi za dosljednošću i kontinuitetom u pogledu upravljanja fiskalnim i proračunskim politikama i strategijama.

Dobra i konstruktivna suradnja s drugim institucijama u tom području (rumunjska Narodna banka, Agencija za nadzor financijskih usluga, Vijeće za tržišno natjecanje, Revizorski sud itd.) također je dala važne rezultate i odraz je mojih profesionalnih vještina.

Svoj mandat zamjenika premijera smatram vrhuncem karijere i namjeravam biti dostojan te velike časti i obnašati svoje dužnosti u skladu s načelom pravednosti i profesionalnosti do zadnjeg dana svojeg mandata.

3.  Koje je vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

Iako ne obnašam plaćenu funkciju ni u jednoj međunarodnoj instituciji ili organizaciji, stekao sam međunarodno, višekulturno i višejezično iskustvo tijekom svoje političke karijere kroz članstvo u parlamentarnim skupinama prijateljstva s Japanom (predsjednik skupine), Ruskom Federacijom (predsjednik skupine), Saveznom Republikom Brazilom (tajnik skupine), Švicarskom Konfederacijom, Izraelom, Grčkom, Islandom, Republikom Armenijom, Sirijskom Arapskom Republikom, Austrijom i Francuskom.

To mi je pružilo priliku da surađujem sa zastupnicima iz tih zemalja. Klubovi prijateljstva služe za promicanje bilateralne suradnje u svim područjima od zajedničkog interesa, a njihovo područje djelovanja iznimno je raznoliko i uključuje politički i parlamentarni dijalog te bilateralne gospodarske, kulturne i znanstvene odnose.

Dok sam obnašao dužnost ministra javnih financija, predstavljao sam Rumunjsku u Vijeću guvernera Europske banke za obnovu i razvoj, Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj i Europskoj investicijskoj banci. To me iskustvo naučilo kako učinkovitije raditi u međunarodnom, višekulturnom i višejezičnom okruženju. U tom sam svojstvu također sudjelovao u usklađivanju dijaloga između rumunjskih vlasti i Međunarodnog monetarnog fonda i izaslanika Svjetske banke.

4.  Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

Takav se postupak ne primjenjuje.

5.  Koja su od vaših prethodnih radnih mjesta bila rezultat političkog imenovanja?

Kao što sam naveo u odgovoru na drugo pitanje, moja karijera može se podijeliti u dvije zasebne faze. U prvoj sam fazi svoje karijere krenuo od nižeg radnog mjesta u poduzeću i napredovao do predsjednika odbora, bez ikakvog političkog utjecaja. Podrazumijeva se da se kriteriji za promicanje u privatnom poduzeću u potpunosti temelje na uspješnosti.

Druga faza moje karijere je rad u Parlamentu, što po definiciji uključuje političke aktere koji su vođeni demokratskim načelima. Imao sam političku potporu za ulazak u Parlament i prilikom imenovanja ministrom financija i zamjenikom predsjednika Vlade.

Međutim, htio bih reći nekoliko riječi o svojem imenovanju predsjednikom specijaliziranih parlamentarnih odbora. S obzirom na to da se kandidati uvijek biraju na temelju profesionalnih kriterija i posebnih vještina, svaki sam puta dobio potporu svih političkih stranaka, bez obzira na to jesu li bili u vladi ili opoziciji.

6.  Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

Tijekom svoje karijere aktivno sam sudjelovao u donošenju mnogih važnih odluka koje su obilježile prijelaz Rumunjske na funkcionalno tržišno gospodarstvo, nakon čega je uslijedilo pristupanje NATO-u i Europskoj uniji.

Htio bih spomenuti samo tri važne odluke koje su pomogle u modernizaciji rumunjskog Revizorskog suda i njegov ustavni i pravni profil uskladile s europskim i međunarodnim modelima i dobrom praksom.

(1)  Revizijom ustava iz 2003. ojačana je neovisnost Revizorskog suda te su osigurana dodatna jamstva za njegovu stabilnost. Uveden je novi mehanizam promjene sastava plenarne sjednice, čime je uklonjena svaka mogućnost prekomjernog ili nasumičnog političkog uplitanja. Njegova nadležnost redefinirana je stvaranjem ustavne osnove za uspostavu specijaliziranih sudova. Raspuštena je Služba za financijski progon, a njegovi tužitelji prebačeni su u Ministarstvo pravosuđa.

Kao predsjednik Odbora Senata za proračun, financije, bankarstvo i tržište kapitala aktivno sam sudjelovao u ocjenjivanju, obrazloženju, oblikovanju i konačnom sastavljanju izmjena tog dijela Ustava.

(2)  Kao zamjenik predsjednika Odbora Senata za proračun, financije, bankarstvo i tržište kapitala 2005. godine sastavio sam izvješće za donošenje zakona o osnivanju tijela za reviziju, neovisnog operativnog tijela u okviru Revizorskog suda

kojem je zadaća provoditi reviziju europskih sredstava, u skladu s općim načelima upravljanja i kontrole.

(3)  Kao zamjenik predsjednika Posebnog odbora Senata 2008. bio sam odgovoran za koordinaciju dugotrajnog postupka izmjene i dovršetka zakona o organizaciji i radu Revizorskog suda. Zajedno s djelatnicima Revizorskog suda, uspio sam sastaviti izvješće i predstaviti ga na plenarnoj sjednici Senata. Na temelju toga donesen je zakon 217/2008.

Nove odredbe dale su odlučujući doprinos usklađivanju Poslovnika Revizorskog suda s odredbama EU-a, pri čemu su polazišna točka bila načela sadržana u Deklaraciji iz Meksika o neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija iz 2007.

Uvedena su nova pravila o neovisnosti revizorskih sudova i vanjskih javnih revizora. Ojačana je financijska neovisnost institucije. Utvrđena su prava i obveze Suda u pogledu izvješćivanja te sloboda odlučivanja o sadržaju, objavi i širenju informacija. Osiguran je neograničen pristup informacijama.

Nakon donošenja tih propisa rumunjski Revizorski sud stekao je veliku ulogu u procesu reforme javne službe jer se povećala njegova odgovornost za korištenje javnih sredstava i upravljanje njima, što uključuje i financiranje iz Europske unije ili drugih međunarodnih financijskih institucija.

Neovisnost

7.  Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati ovu obvezu u obavljanju svojih budućih dužnosti?

Neovisnost je osnovni element vanjske javne revizije i najvažnije načelo vrhovnih revizijskih institucija, kao što je navedeno u Deklaraciji iz Lime, svjetskom referentnom dokumentu za javnu reviziju kojim se jamči neovisnost tih institucija.

Ključno načelo neovisnosti čvrsto je utvrđeno u Meksičkoj deklaraciji te je dodatno potkrijepljeno nedavnim rezolucijama Ujedinjenih naroda.

U Deklaraciji iz Lime, koja je donesena već 1977., jasno se navodi da vrhovne revizijske institucije mogu svoje zadaće obavljati objektivno i učinkovito samo ako su neovisne o subjektu nad kojim se provodi revizija i vanjskim utjecajima.

Dobro sam upoznat i s odredbama Ugovora o Europskoj uniji prema kojima članovi Europskog revizorskog suda moraju biti potpuno neovisni u obavljanju svojih dužnosti u općem interesu Europske unije, navodeći da ne smiju tražiti ni prihvaćati upute od bilo kojeg državnog ili drugog tijela.

Ako budem imenovan članom Europskog revizorskog suda, što je izuzetno važna funkcija, u potpunosti bi poštovao obvezu strogog pridržavanja načela neovisnosti te bi bio potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti, jamčeći da ništa ne utječe na moju neovisnost, pravednost, nepristranost, objektivnost i profesionalnost.

Jednako ću tako poštovati i pridržavati se vrijednosti i poslovnika Europskog revizorskog suda, Kodeksa ponašanja utvrđenog u međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI), etičkih normi europskih revizorskih sudova, Kodeksa ponašanja Europskog revizorskog suda i drugih relevantnih odredbi.

Čvrsto sam uvjeren da član Revizorskog suda mora biti potpuno neovisan o svim interesima i pritiscima iz država članica EU-a ili njihovim institucijama, političkim strankama, interesnim skupinama ili privatnim poduzećima i svim drugim javnim ili privatnim subjektima.

Htio bih ovdje dodati da sam u svojoj karijeri, tijekom koje sam obnašao niz važnih dužnosti u rumunjskom parlamentu i vladi kao predsjednik Odbora za proračun, financije i bankarstvo te kao ministar javnih financija i zamjenik premijera, uvijek pridavao veliku važnost načelu neovisnosti te sam ga se u izvršavanju svojih dužnosti strogo pridržavao.

8.  Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ni ja ni moja bliska rodbina (roditelji, braća ili sestre, zakoniti partner ili djeca) nismo uključeni u bilo kakve poslovne aktivnosti te nemamo nikakve obveze ni poslovne udjele koji bi mogli biti u sukobu s mojim budućim dužnostima.

Dionički udjeli koje posjedujem predstavljaju manjinski portfelj na temelju kojeg nemam pravo glasa niti mogu sudjelovati u vođenju, poslovanju i transakcijama tih poduzeća.

U skladu s relevantnim rumunjskim zakonodavstvom, od 2003. godine javno objavljujem podatke o svojoj imovini i financijskim interesima na internetskim stranicama oba doma, koje svatko u bilo kojem trenutku može pogledati.

9.  Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Predsjednika Revizorskog suda obavijest ću o svim svojim financijskim interesima i obvezama te ću ih objaviti.

10.  Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako da, navedite pojedinosti.

Ne sudjelujem niti u jednom sudskom postupku.

11.  Imate li ikakvu aktivnu ili izvršnu ulogu u politici? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako da, navedite pojedinosti.

Član sam Socijaldemokratske stranke i obnašam dužnost zamjenika predsjednika ogranka te stranke iz Galaţija.

Od listopada 2015. do ožujka 2018. obnašao sam dužnost zamjenika predsjednika Socijaldemokratske stranke na državnoj razini. S tog sam mjesta odstupio 10. ožujka 2018.

12.  Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Budem li imenovan članom Europskog revizorskog suda, dat ću ostavku u rumunjskom parlamentu i odstupiti sa svih dužnosti i funkcija u stranci.

13.  Kako biste se odnosili prema većoj nepravilnosti ili čak slučaju prijevare i/ili korupcije u koji su uključene osobe iz Vaše države podrijetla?

Smatram da, neovisno o državi članici ili osobama koje su uključene u ozbiljne slučajeve nepravilnosti, prijevare ili korupcije, svi članovi Europskog revizorskog suda moraju biti ne samo neovisni, nego i nepristrani te se prema takvim slučajevima moraju odnositi jednako strogo i poduzimati odgovarajuće mjere.

Kao član Europskog revizorskog suda prema takvim slučajevima postupat ću potpuno nepristrano i objektivno jer se prema svima koji sudjeluju u ozbiljnim slučajevima nepravilnosti, prijevare ili korupcije, neovisno o državi članici iz koje dolaze, mora postupati na isti način, a odgovarajuće se mjere moraju provoditi na ujednačen i pravedan način.

Ako se ikada nađem u toj situaciji, u skladu s postupcima Europskog revizorskog suda odmah ću o tome obavijestiti predsjednika Revizorskog suda i OLAF.

Potpuno mi je neprihvatljiva ideja da u ozbiljnim slučajevima nepravilnosti, sumnji, prijevara i korupcije u kojima sudjeluju osobe iz moje države članice postupam na drugačiji način i koristim subjektivne kriterije s obzirom na to da kao član Europskog revizorskog suda imam obvezu štititi financijske interese svih država članica EU-a u korist europskih poreznih obveznika. Stoga usvajanje pristranog pristupa u takvim slučajevima ne dolazi u obzir.

Nadalje, tijekom svoje karijere sam u svim okolnostima i u svakoj situaciji dokazao da poštujem načela kao što su neovisnost, nepristranost, objektivnost, iskrenost i profesionalnost i da se njima vodim.

Izvršavanje dužnosti

14.  Što bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Europski revizorski sud mogao pomoći u učvršćivanju te kulture?

Opće je prihvaćeno da se dobro financijsko upravljanje u bilo kojoj instituciji ili javnom tijelu temelji na načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Dok načelo ekonomičnosti znači da se odgovarajuća sredstva moraju odmah staviti na raspolaganje, u odgovarajućim količinama i na troškovno što učinkovitiji način, učinkovitost znači optimalno iskorištavanje danih resursa kako bi se postigli najbolji mogući rezultati. Djelotvornost se odnosi na mjeru u kojoj rezultat aktivnosti odgovara ili doprinosi ostvarenju utvrđenih ciljeva.

Ta tri načela temelj su ne samo dobrog upravljanja javnim sredstvima nego i dobrog gospodarskog upravljanja u poslovnom svijetu.

Budući da se dobro financijsko upravljanje temelji na tim načelima – načelu ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, također poznatim pod nazivom 3E (economy, efficiency, effectiveness) – jasno je da javne institucije moraju na odgovarajući način utvrditi svoje ciljeve, pokazatelje uspješnosti, postupke kontrole sustava i unutarnje revizije kako bi osigurale visok stupanj usklađenosti i postizanja ciljeva.

Dionici i porezni obveznici smatraju da su samo one institucije koje provode takvu kulturu, koja uključuje dobro upravljanje javnim sredstvima, transparentne i odgovorne institucije koje mogu učinkovito i djelotvorno upravljati javnim sredstvima i osigurati dobro upravljanje u korist građana država članica.

Smatram da Europski revizorski sud ima ključnu ulogu u promicanju i podupiranju kulture dobrog financijskog upravljanja u praksi, ali i u osiguravanju njegove dugoročne održivosti u svim javnim institucijama. Glavni način kako se to može postići je, s jedne strane, preporukama sadržanima u izvješćima o reviziji koje izdaje Europski revizorski sud, koje pomažu u poboljšanju i pojednostavljenju ciljeva njegove revizije, a s druge strane, praćenjem i provedbom tih preporuka.

Europski revizorski sud također znatno doprinosi pojednostavljenju odredbi zakonodavnog okvira i, po potrebi, administrativnih postupaka u svrhu dobrog financijskog upravljanja, što također uključuje napore za reformu i pojednostavnjenje pravila koja se na njih odnose.

15.  Sud je u skladu s Ugovorom obvezan pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Kako biste poboljšali suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (posebice s Odborom za proračunski nadzor) u cilju jačanja javne kontrole nad općim troškovima i njihove učinkovitosti?

Nakon duge karijere u rumunjskom parlamentu koja je trajala 22 godine i tijekom koje sam obnašao nekoliko važnih dužnosti, kao što je predsjednik Odbora za proračun, financije i bankarstvo, u potpunosti sam uvjeren da je parlamentarni nadzor nad provedbom javnog proračuna, bilo na razini država članica ili na europskoj razini, od ključne važnosti jer javnosti pruža dokaze da se sredstva koriste zakonito i učinkovito, u skladu s utvrđenim ciljevima. To nesumnjivo doprinosi jačanju demokratskog dijaloga, a dugoročno dovodi do veće kohezije u Europskoj uniji.

Tu je doprinos Europskog revizorskog suda vrlo važan jer je on odgovoran za pružanje vjerodostojnih i dobro dokumentiranih informacija o uporabi europskih sredstava. Te se informacije priopćavaju putem godišnjeg izvješća, koje se uglavnom odnosi na pitanja koja proizlaze iz rezultata financijske revizije i revizije usklađenosti te posebnih izvješća koja se uglavnom odnose na revizije uspješnosti poslovanja.

Međutim, odgovornost Europskog revizorskog suda nije samo dostavljanje izvješća Europskom parlamentu. Smatram da je bliska međunarodna suradnja koja se temelji na načelima odanosti, uzajamnog povjerenja i poštovanja odgovornosti i ovlasti svake institucije i dalje ključna te da treba poduzeti sve moguće napore kako bi se relevantne informacije što je prije moguće dostavile članovima Odbora za proračunski nadzor Europskog parlamenta.

U potpunosti sam uvjeren da Europski revizorski sud smatra Odbor za proračunski nadzor u Europskom parlamentu najvažnijim partnerom i glavnim dionikom kada je riječ o rezultatima njegova rada. U skladu s tim blisko surađuje s Odborom kako bi njegovima članovima pružao dosljednu potporu u svrhu proračunske kontrole.Jedan od konkretnih načina za poboljšanje suradnje između Europskog revizorskog suda i Odbora za proračunski nadzor bio bi održavanje stalnog i učinkovitog dijaloga kako bi Sud bio svjestan očekivanja zastupnika i kako bi se osiguralo da, uz poštovanje načela neovisnosti, djeluje u skladu s tim očekivanjima.

To bi koristilo objema institucijama i implicitno ispunilo očekivanja europskih poreznih obveznika. Osim toga, učinkovitija komunikacija i inovativni načini predstavljanja rezultata i zaključaka izvješća trebali bi biti trajni prioritet Suda, osiguravajući pritom da na prikladan način ispunjava očekivanja Europskog parlamenta općenito, a konkretno Odbora za proračunski nadzor.

16.  Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Financijska revizija te revizija usklađenosti i uspješnosti međusobno se ne isključuju. Naprotiv, one su komplementarne aktivnosti kojima se pruža sveobuhvatna slika koja može biti od velike pomoći kada je riječ o donošenju važnih odluka. Stoga sam uvjeren da su financijska revizija i revizija uspješnosti posebno važne za Parlament i širu javnost.

Tijekom gotovo dvadeset i dvije godine parlamentarnog rada analizirao sam brojna izvješća rumunjskog Revizorskog suda koja sam smatrao osobito korisnima. U više sam navrata konzultirao izvješća koja su objavili Europski revizorski sud i druge vrhovne nacionalne revizijske institucije kako bih stekao što cjelovitiju sliku.

Na taj sam način s vremenom otkrio da se veći naglasak stavlja na ulogu revizije uspješnosti jer se time povećava vrijednost uobičajene financijske revizije. Taj trend osobito odražava očekivanja glavnih primatelja revizorskih izvješća, tj. Parlamenta i javnosti, koji zahtijevaju da se važni problemi brzo istraže i da se daju preporuke za ispravljanje svih neispravnosti ili za poboljšanje sustava i mehanizama koji kontinuirano na daju očekivane rezultate.

Stoga mi je jasno da nije dovoljno samo biti svjestan zakonitosti i pravilnosti provedbe proračuna EU-a. Moramo također osigurati ekonomično, učinkovito i djelotvorno korištenje sredstava na europskoj razini, što znači poboljšanje financijskog upravljanja EU-om.

Učinkovito korištenje europskih sredstava važno je za sve europske građane, što znači da Europski revizorski sud ima važnu ulogu u provođenju relevantnih i pomno odabranih revizija uspješnosti primjenom odgovarajućih postupaka analize rizika kojima se ostvaruje znatna dodana vrijednost.

17.  Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Kao predsjednik Odbora za proračun, financije i bankarstvo sa zanimanjem sam primijetio kako vrhovne revizijske institucije surađuju s nacionalnim parlamentima te me posebno zanimala suradnja na europskoj razini u Europskom parlamentu i, primjerice, Europskom revizorskom sudu. Čvrsto sam uvjeren da ukupni učinak mora biti podizanje razine osviještenosti o područjima od zajedničkog interesa i utvrđivanje najučinkovitijih kanala suradnje između parlamenata i vrhovnih revizijskih institucija.

Znam da su vrhovne revizijske institucije i Europski revizorski sud dugo vremena surađivali u zajedničkom forumu pod nazivom Odbor za kontakte čelnika vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a i Europskog revizorskog suda, koji održava godišnje sastanke za raspravu o aktualnim pitanjima koja se odnose na reviziju europskih sredstava i zaštitu interesa zajednice. Znam i da Europski parlament, a posebno Odbor za proračunski nadzor, pažljivo prate rezultate te suradnje i zalažu se za bližu suradnju u korist europske javnosti.

Također mi je poznato da je Odbor za kontakt nedavno pokrenuo opsežne reforme kako bi uspostavio tješnje veze u svrhu suradnje na europskoj razini kako bi što je brže moguće odgovorio na parlamentarna očekivanja. Istaknuo bih i da je rumunjska vrhovna revizijska institucija tj. rumunjski Revizorski sud uspješno uključen u taj proces reforme Odbora za kontakt te podupire revizijske misije Europskog revizorskog suda u Rumunjskoj i pronalazi nove načine za jačanje međuinstitucijske suradnje, primjerice razmjenom iskustava u području vanjskih revizija, a posebno u području revizija učinkovitosti.

Snažno se radi na uspostavi suradnje između vrhovnih revizijskih institucija i Europskog revizorskog suda te se to pokazalo kao učinkovito sredstvo za poboljšanje suradnje. Zajedničke analize rizika mogu se upotrijebiti za utvrđivanje područja visokog rizika na koja bi se nacionalne i europske revizijske aktivnosti mogle usmjeriti, a to bi dovelo do učinkovitije raspodjele sredstava, s obzirom na to da se rezultati na nacionalnoj razini mogu primijeniti i na europskoj razini.Budem li imenovan članom Europskog revizorskog suda, snažno ću podupirati jačanje i razvoj suradnje između vrhovnih revizijskih institucija, Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta, imajući na umu da je Europski revizorski sud logična veza između nacionalnih vrhovnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta.

18.  Kako biste poboljšali postupak izvješćivanja EU-a kojim se Europskom parlamentu pružaju sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice dostavljaju Europskoj komisiji?

Smatram da je pružanje svih potrebnih informacija Europskom parlamentu u pogledu točnosti podataka koje su dostavile države članice ključni cilj Europskog revizorskog suda u njegovu postupku izvješćivanja.

S obzirom na to da to uključuje i podatke koje su dostavila nadležna tijela država članica, smatram to uspješnim područjem suradnje između nacionalnih vrhovnih revizorskih institucija i Europskog revizorskog suda. Koliko mi je poznato, zajednička suradnja na razini Odbora za kontakt već je započela u tom području, a vrhovne revizijske institucije uključene su u provjeru utvrđivanja statističkih podataka. Zajednička radna skupina u kojoj su sudjelovali nacionalni statistički zavodi već je osnovana kako bi osigurala jamstva da se ispravci uneseni u završna izvješća o reviziji izvršenja proračuna odražavaju i u konačnim statističkim podacima.

U svakom slučaju, potpuno podržavam namjeru kojom se želi osigurati da su podaci koje su dostavile države članice točni i da odražavaju stvarno stanje te se obvezujem da ću aktivno pomoći u utvrđivanju načina potrebnih za poboljšanje postupka izvješćivanja Suda u tom području.

Ostala pitanja

19.  Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Rumunjska vlada nominirala me kao kandidata za članstvo u Europskom revizorskom sudu.

U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije stoji da Vijeće odlučuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

U slučaju negativnog mišljenja Europskog parlamenta odgovornost je Vijeća da donese odgovarajuću odluku na temelju svih relevantnih elemenata i informacija koje su mu na raspolaganju.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Zamjena dijela članova Revizorskog suda – kandidat RO

Referentni dokumenti

06341/2019 – C8-0049/2019 – 2019/0802(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

14.2.2019

 

 

 

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

CONT

11.3.2019

 

 

 

Izvjestitelji

Datum imenovanja

Indrek Tarand

1.3.2019

 

 

 

Datum usvajanja

8.4.2019

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

8

12

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Wolf Klinz, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Maria Grapini, Dan Nica, Emilian Pavel, Răzvan Popa, Paul Rübig, Lambert van Nistelrooij, Maria Gabriela Zoană

Datum podnošenja

10.4.2019

Posljednje ažuriranje: 12. travnja 2019.Pravna napomena