Postupak : 2014/2976(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0353/2014

Podneseni tekstovi :

B8-0353/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 17/12/2014 - 10.23
CRE 17/12/2014 - 10.23
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 127kWORD 70k
10.12.2014
PE545.602v01-00
 
B8-0353/2014

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o sektoru čelika u EU-u: zaštita radnika i industrije (2014/2976(RSP))


Eleonora Forenza, Paloma López Bermejo, Kostadinka Kuneva, Dimitrios Papadimoulis, Sofia Sakorafa, Kostas Chrysogonos u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta o sektoru čelika u EU-u: zaštita radnika i industrije (2014/2976(RSP))  
B8‑0353/2014

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o perspektivama u industriji i zapošljavanju u industriji čelika i željeza u EU-u: hitna potreba za odgovor na gubitak radnih mjesta i ključne proizvodnje u državama članicama (O-000086/2014),

–       uzimajući u obzir Opću deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, posebno njezine članke 22. i 23. o ekonomskim i socijalnim pravima i pravu na rad,

–       uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u skladu s kojim i države članice i EU moraju zajamčiti konkurentnost europske industrije, a posebno njegov članak 173.,

–       uzimajući u obzir članak 174. UFEU-a o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, posebno u područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom,

–       uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno glavu IV. o solidarnosti,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi” (COM(2013)0407),

–       uzimajući u obzir preporuke okruglog stola na visokoj razini o budućnosti europske industrije čelika od 12. veljače 2013.,

–       uzimajući u obzir sastanak Vijeća za konkurentnost održan 18. – 19. veljače 2013. na kojem je Komisija pozvana da predstavi akcijski plan;

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da je zbog sve većih potreba i globalnog proizvodnog kapaciteta u posljednjih deset godina došlo do promjena u proizvodnji čelika na svjetskoj razini;

B.     budući da je Kina trenutačno najveći proizvođač čelika, s obzirom na to da se njezin udio na svjetskom tržištu povećao s 18 % 2001. na 45 % 2011., dok se udio zemalja EU-27 u istom razdoblju smanjio s 22 % na 12 %;

C.     budući da je to rezultiralo gubitkom oko 60 000 radnih mjesta u sektoru čelika u razdoblju od 2007. do 2013. i padom proizvodnje s 210 milijuna tona na 166 milijuna tona usprkos činjenici da se u sljedeće dvije godine očekuje povećanje svjetske proizvodnje za 118 milijuna tona;

D.     budući da je industrija čelika ključni sektor za svako industrijsko gospodarstvo zbog svoje povezanosti s drugim proizvodnim i tehnološkim sektorima i učinka klastera koji ima na njih u svim državama članicama;

E.     budući da se prema prognozama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj očekuje dugoročni rast globalne potražnje za čelikom, i to za 2,3 milijarde tona do 2025., ponajprije u građevinskom, prometnom i strojarskom sektoru, posebice u gospodarstvima u nastajanju;

F.     budući da je zbog tržišnog natjecanja između europskih gospodarstava problem gubitka radnih mjesta još ozbiljniji jer je proizvodnja koncentrirana u svega nekoliko područja i država članica, čime se krši načelo kohezije utvrđeno osnivačkim ugovorima;

G.     budući da je u najvećim multinacionalnim industrijama čelika provedeno nekoliko procesa restrukturiranja s ciljem povećanja njihove globalne integracije i konkurentnosti, dok na razini Europe nisu poduzete nikakve zaštitne mjere za održavanje razine zaposlenosti i proizvodnog kapaciteta, bilo u smislu kvalitete bilo kvantitete;

H.     budući da je, usprkos krizi, EU i dalje drugi najveći proizvođač čelika u svijetu i da opskrbljuje više industrijskih lanaca vrijednosti koji su usko povezani s ključnim industrijskim sektorima u EU-u, uključujući automobilski sektor, građevinu, elektroniku, strojarstvo i elektrotehniku;

I.      budući da troškovi energije predstavljaju 40 % ukupnih operativnih troškova u industriji čelika u EU-u;

J.      budući da se energetskom učinkovitosti i učinkovitom upotrebom resursa mogu postići znatne uštede;

K.     budući da je, ovisno o položaju u lancu vrijednosti, europska industrija čelika suočena s višim cijenama energije od većine svojih međunarodnih konkurenata te budući da će, prema Energetskom planu Komisije za 2050., cijene električne energije vjerojatno porasti u razdoblju do 2030., nakon čega će blago pasti zahvaljujući ulaganjima u odgovarajuću infrastrukturu;

L.     budući da su zbog sustava trgovanja emisijama CO2 neke industrije preseljene u zemlje izvan EU-a, čime se ostvaruju dodatna prava na emisije, a nije došlo do pravog ulaganja u inovacije, energetsku učinkovitost ili recikliranje sekundarnih sirovina;

M.    budući da je pri definiranju budućih održivih politika u području energije izuzetno važno razmotriti potencijalne učinke na cijene i troškove te utvrditi načine smanjenja negativnih učinaka na klimatske promjene i konkurentnost industrija s velikom potrošnjom energije;

N.     budući da ne prihvaćaju svi proizvođači ista pravila kako bi smanjili emisije CO2 i da je prosječna razina emisija CO2 po jednoj toni proizvedenog čelika u Kini 2,1 tona, a u EU-u 1,5 tona;

O.     budući da će se globalnim sporazumom o smanjenju emisija CO2 omogućiti bolji jednaki pristup tržištu industrije čelika, čime će se doprinijeti njezinoj ekološkoj održivosti i učinkovitoj politici oporavka;

P.     budući da promjene koje su se dogodile na globalnom tržištu čelika i u ustroju najvećih proizvođača čelika iziskuju sveobuhvatnu reviziju pravila o tržišnom natjecanju i trgovini u okviru EU-a i Svjetske trgovinske organizacije, posebno s obzirom na zlouporabu dominantnog položaja;

Q.     budući da se u slučaju neuspjele akvizicije tvornice Acciai Speciali Terni (AST), koju je želio preuzeti Outokumpu VDM, ali je zbog protivljenja Komisije vraćena društvu ThyssenKrupp AG, pokazalo da protumonopolska pravila i pravila tržišnog natjecanja nisu dostatna za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u akcijskom planu EU-a za čelik;

R.     budući da dogovor koji je nedavno postignut između predstavnika sindikata i uprave društva ThyssenKrupp AG potvrđuje važnost strateške odluke da električne peći ostanu u pogonu i da se ostvare ulaganja u iznosu od 400 milijuna EUR u jedno od područja proizvodnje s najvećom dodanom vrijednošću;

S.     budući da je u područjima kao što je Taranto zagađenje zraka i vode prouzročilo porast stope smrtnosti djece za 21 % te porast rizika od raka za 30 % kod muškaraca i 20 % kod žena; budući da je potrebno hitno zaštititi zdravlje i dobrobit radnika u industriji čelika i lokalnog stanovništva;

1.      poziva Komisiju da industriju čelika smatra ključnom za oporavak industrijskog i proizvodnog sektora u Europi; s tim u vezi smatra da je ključno da Komisija ponovno pokrene i revidira svoju dugoročnu strategiju za budućnost industrije čelika u Europi kako bi se zaštitila radna mjesta i prava radnika te kvaliteta proizvoda i temeljno stručno znanje;

2.      potvrđuje potrebu za očuvanjem znanja i stručnosti razvijenih u važnim industrijskim centrima kao što su Terni, Piombino, Florange, Krefeld, Bochum, Taranto i Asturias, kako bi se omogućila diversifikacija, inovativni proizvodi i održavanje postojećeg proizvodnog kapaciteta;

3.      naglašava da je samo konstruktivnim dijalogom između proizvođača čelika s jedne strane i predstavnika sindikata i radnika s druge strane, čime se sprečavaju jednostrane odluke vlasnika, moguće pronaći prava rješenja i razvojne strategije kako bi se osigurala budućnost čitavih industrijskih zona; stoga poziva države članice i Komisiju da olakšaju sudjelovanje članova uprave iz industrije čelika u konstruktivnom dijalogu sa sindikatima te lokalnim i nacionalnim vlastima kako bi zajednički osmislili industrijske strategije;

4.      poziva države članice da ili zakonom ili kolektivnim ugovorima zajamče odgovarajuću socijalnu zaštitu, uvjete rada i dostojne plaće te da pruže učinkovitu zaštitu od neopravdanog otpuštanja;

5.      poziva EU i države članice da izdvoje odgovarajuća financijska sredstva za mjere osposobljavanja i oporavka kako bi pružile potporu u kritičnim tranzicijskim razdobljima u industriji čelika;

6.      ističe da je izuzetno važno izbjegavati uvoz proizvoda od čelika i sirovina iz zemalja u kojima proizvodnja šteti ljudskom zdravlju, socijalnim pravima ili okolišu;

7.      prepoznaje potrebu za razvijanjem i rasprostranjivanjem najboljih raspoloživih tehnika diljem EU-a uz podupiranje zamjene minerala željeznim otpadom kad god je to moguće, veću upotrebu elektrolučnih peći i zamjenu koksa plinom;

8.      poziva države članice da podupru zaštitu proizvodnog kapaciteta područja u sektoru čelika s najvišom dodanom vrijednošću i da se suzdrže od premještanja industrije koje će ozbiljno utjecati na radna mjesta i konkurentnost EU-a;

9.      poziva na reviziju politike instrumenta za zaštitu trgovine kako bi se destimuliralo nepošteno tržišno natjecanje u zemljama koje ne poštuju prava radnika i minimalne socijalne i ekološke standarde koji su potrebni za sprečavanje socijalnog i ekološkog dampinga;

10.    poziva Komisiju da riješi problem socijalnog dampinga koji nastaje zbog premještanja industrije u treće zemlje, među ostalim revizijom pravila tržišnog natjecanja kako bi se spriječili i procesi premještanja i jačanje učinaka krize;

11.    naglašava potrebu za usklađivanjem trgovinske politike i protumonopolskih propisa s novim tržišnim okvirom globalne industrije čelika; stoga traži od Komisije da revidira pravila o tržišnom natjecanju, uzimajući u obzir socioekonomsku situaciju država članica;

12.    ustraje u tome da je krajnje neophodno financijski podupirati istraživanja, posebno ona koja se bave pitanjima s kojima se susreće industrija čelika i tehnikama kojima se koristi, te ih dalje razvijati s konkretnim ciljem s jedne strane razvoja produktivnosti i omogućavanja daljnje proizvodnje u sektoru, te s druge strane ograničavanja troškova energije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, posebno u ovoj industriji koja je veliki potrošač energije;

13.    naglašava potrebu za razvojem europske industrije u okviru kohezijske politike kako bi se unaprijedile tehničke mogućnosti svih država članica u sektoru čelika;

14.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

Pravna napomena