PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stvaranju unije tržišta kapitala
1.7.2015 - (2015/2634(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Roberto Gualtieri, Burkhard Balz u ime Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
Europski parlament,
– uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 18. veljače 2015. naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala” (COM(2015)0063),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljenu „Reformirani financijski sektor za Europu” (COM(2014)0279),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka s preporukama Komisiji o reviziji Europskom sustavu financijskog nadzora (ESFS)[1],
– uzimajući u obzir pregledna izvješća Komisije o Europskom sustavu financijskog nadzora (COM(2014)0509 o europskim nadzornim tijelima i COM(2014)0508 Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB)),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Dugoročno financiranje europskog gospodarstva” (COM(2014)0168),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva[2],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o zelenoj knjizi o stvaranju unije tržišta kapitala (O-000075/2015 - B8-0564/2015),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Parlament u svojoj rezoluciji o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva od 26. veljače 2014. naglasio „potrebu da se poboljša pristup tržištima kapitala preko novih izvora financiranja” i da je u isto vrijeme istaknuo da „će komercijalne banke najvjerojatnije ostati glavni izvor financiranja i da je za države članice ključno uspostavljanje novih izvora koji će upotpuniti uspostavljene mehanizme i popuniti nedostatke u financiranju, pružajući odgovarajući regulatorni i nadzorni okvir usmjeren na potrebe realnog gospodarstva”;
B. budući da je Komisija u svojoj komunikaciji od 27. ožujka 2014. naslovljenoj „Dugoročno financiranje europskog gospodarstva” razmatrala mogućnosti poduzimanja konkretnih mjera u cilju diversifikacije financiranja, razvijanja europskih tržišta kapitala i poboljšanja pristupa financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, npr. na područjima tržišta dionica i korporativnih obveznica, jednostavne i transparentne sekuritizacije, pokrivenih obveznica i privatnog plasmana;
C. budući da je u skladu s najavama predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera glavni strateški prioritet Komisije „jačanje konkurentnosti Europe i poticanje ulaganja u cilju otvaranja novih radnih mjesta”;
D. budući da su nedovoljno regulirana i nedovoljno kontrolirana tržišta kapitala bila glavnim razlogom izbijanja financijske krize; budući da se ta činjenica mora primjereno odražavati u svakom novom prijedlogu, osobito u prijedlozima o sekuritizaciji;
E. budući da su institucije EU-a nakon financijske krize donijele određeni broj zakonodavnih akata kako bi se spriječilo da ponovno dođe do takve krize i kako bi se stvorilo okruženje financijske stabilnosti koje je ključno za istinski održiv rast; budući da bi se to zakonodavstvo trebalo smatrati okvirom u kojem unija tržišta kapitala ima svoje mjesto, a ne preprekom za nju;
F. budući da bi se smanjenjem fragmentacije tržišta kapitala mogli smanjiti troškovi kapitala i poboljšati njegova raspodjela te bi se tako moglo doprinijeti rastu poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća, i otvaranju novih radnih mjesta u EU-u;
G budući da razne institucije EU-a i privatni sektor trenutačno rade na razvijanju rješenja ili preporuka za daljnji razvoj tržišta kapitala, npr. na području jednostavne i transparentne sekuritizacije, privatnog plasmana, financiranja izdavanjem dionica, europskih pokrivenih obveznica i primarnih javnih ponuda;
H. budući da se unijom tržišta kapitala moraju nadopuniti i dalje razviti sva prethodna nastojanja na području regulacije (Direktiva o kapitalnim zahtjevima, Direktiva o tržištima financijskih instrumenata II (MIFID II) / Uredba o tržištima financijskih instrumenata (MIFIR));
1. napominje da su ulaganja u realno gospodarstvo u Europi u nekoliko desetljeća relativno oslabila unatoč velikom povećanju europskog i globalnog financijskog sektora u istom razdoblju; ističe da se realno gospodarstvo i dalje snažno oslanja na banke, zbog čega je gospodarstvo osjetljivo na otežane uvjete bankovnog financiranja;
2. napominje da su znatne javne intervencije od početka krize koja je bila pokrenuta propadanjem financijskog sektora rezultirale velikom likvidnošću, što ipak nije dovelo do povećane potražnje realnog gospodarstva za financiranjem;
3. ističe da prije krize u Europi nije nedostajalo prekograničnih tokova, ali su oni bili koncentrirani na međubankovne zajmove i dugove veoma zaduženih ulagača, zbog čega je došlo do prijenosa rizika na unutarnjem tržištu;
4. napominje da je ponovna uspostava stabilnosti u bankovnom sektoru u EU-u dobila prednost u odnosu na financiranje dugoročnih ulaganja i realnog gospodarstva;
5. ističe da sektor osiguranja drži velike zalihe neangažiranih sredstava koja bi se trebala učinkovitije iskoristiti poboljšanjem regulatornog okvira tako da se ponovno razmotre kapitalni zahtjevi za određena ulaganja sektora osiguranja;
6. ističe da se unatoč prilikama koje pruža dobro razrađeno tržište kapitala EU-a ne može izbjeći činjenica da postoje ogromne prepreke na drugim područjima kao što su porezna politika, osobito prakse koje potiču dugove, a ne vlasnički kapital, insolventnost i računovodstveno pravo; smatra da usklađivanje na razini EU-a na tim područjima ne bi automatski donijelo dodatne prednosti i da u tom kontekstu nema potrebe za proširenjem područja primjene međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u Europi;
7. ističe da je od krize smanjen stupanj financijske integracije, a banke i ulagači vraćaju se na svoja domaća tržišta;
8. ističe da se ponuda i potražnja mogu potaknuti stvaranjem povjerenja u realno gospodarstvo na temelju jasnih obveza na razini država članica i razini Unije u pogledu poticanja pozitivne ulagačke klime i pravne sigurnosti za ulagače, formuliranja dugoročnih ciljeva za zakonodavni okvir koji će djelovati stabilizirajuće te poticati konkurentnost i rast, kao i u pogledu poticanja i diversifikacije ulaganja u infrastrukturu, što će poduzećima omogućiti dugoročno planiranje;
9. svjestan je da je budućnost Europe povezana s njezinom snagom za uvođenje inovacija; smatra da je za ostvarenje pametnog, održivog i uključivog rasta osim regulatornog okvira povoljnog za inovacije ključan jednostavan, primjeren i diversificiran pristup poduzeća financiranju;
10. ističe da se poboljšanje uvjeta financiranja za europska poduzeća mora oslanjati na pojačanu ekonomsku i financijsku stabilnost, što uključuje provedbu reformi u svim državama članicama;
11. ističe da su manjkava tržišta kapitala dovela do pogrešne procjene rizika i do nepovezanosti između željene zarade i stvarnog rizika, zbog čega su tržišta bila nepovoljno naklonjena subjektima kao što su mala i srednja poduzeća; smatra da bi povećanje učinkovitosti tržišta i ostvarenje poštenog, adekvatnog i ekonomski zdravog odnosa rizika i dobiti na tržištima kapitala EU-a trebao biti jedan od ciljeva unije tržišta kapitala;
Izvorni europski pristup
12. smatra da EU, koji se npr. sporije oporavlja od financijske krize nego SAD, za što je djelomično zaslužan i diversificiraniji financijski sustav u SAD-u, mora izgraditi svoju izvornu verziju unije tržišta kapitala pri čemu može izvući pouke iz iskustava iz drugih dijelova svijeta, a ne ih samo kopirati; međutim, ističe da je potrebno razraditi razuman pristup za priznavanje jednakih ili sličnih standarda trećih zemalja kako bi se zajamčila kompatibilnost europskog i međunarodnih financijskih tržišta;
13. smatra da bi se u izvornom europskom pristupu tržištima kapitala trebalo voditi računa o razvoju događaja na međunarodnoj razini kako bi Europa i dalje bila privlačna međunarodnim ulagačima i kako bi se izbjegla nepotrebna razilaženja i preklapanja u zakonodavstvu;
14. ističe da štednja u investicijskim fondovima u EU-u, koja je u smislu udjela u BDP-u veća od one u SAD-u (20 % u odnosu na 17 % ), iznosi samo 50 % od one u SAD-u, a kad je riječ o štednji u mirovinskim fondovima, samo 35 %; nadalje, ističe da tržišta dionica, tržišta korporativnih obveznica i sekuritizacija u EU-u predstavljaju 60 %, 35 % i 20 % tih istih u SAD-u, navedenim redoslijedom;
15. ističe da je potrebno da Komisija uzme u obzir razlike u ekonomskom i kulturnom sastavu sektora malih i srednjih poduzeća po državama članicama kako bi se izbjegle neželjene posljedice proizašle iz provedbe unije tržišta kapitala koje mogu dodatno naglasiti postojeće neravnoteže u pogledu pristupa financiranju između država članica;
16. poziva Komisiju da uvede europski pristup u cilju povećanja diversifikacije izvora financiranja i ulaganja u europska poduzeća s pomoću unije tržišta kapitala koja se oslanja na značajke i međuovisnost europskog bankovnog sektora i sektora tržišta kapitala, imajući na umu posebnosti europskog modela financiranja poduzeća i potrebu za razvojem pouzdanih nebankovnih izvora financiranja u cilju ostvarenja rasta i da te elemente dopuni rješenjima s pomoću kojih će tržišni sudionici moći podizati dužnički, vlasnički i poduzetnički kapital izravno na tržištu; napominje da se Komisija ne bi nužno trebala oslanjati samo na stručne revizije iz drugih područja nadležnosti; poziva Komisiju da obrati pozornost na činjenicu da se kulturne razlike ne bi smjele zanemariti i da se trebaju pružiti primjereni odgovori da bi se one premostile; isto tako smatra da bi Komisija u provedbi svojih reformi tržišta kapitala trebala uzeti u obzir najnoviji tehnološki razvoj događanja;
17. poziva Komisiju da prizna da različitost poslovnih modela i financijskih tržišta država članica mogu biti prednosti koje treba štititi za Europu u cjelini;
18. ističe da bi pokretanje unije tržišta kapitala i uvođenje s tim povezanog zakonodavstva trebalo biti usmjereno k funkcioniranju tržišta kapitala u cijelom EU-u, dovršetku procesa uspostave jedinstvenog tržišta i jačanju održivog rasta; ističe da su nakon krize poduzete mjere u pogledu nadzora financijskog sektora koje se dugo vremena nisu proširile na tržišta kapitala; ističe da među financijskim sektorima postoje razlike zbog kojih su potrebna različita rješenja; međutim, naglašava da se moraju osigurati jednaki uvjeti za sve sudionike za slične aktivnosti financiranja i da glavni cilj za sve sektore mora biti bolja raspodjela kapitala u europskom gospodarstvu i bolje iskorištavanje zaliha kapitala koji je danas neangažiran;
19. ističe da se u tu svrhu mora provesti ispravan i obuhvatan pregled stanja pri kojem će se uzeti u obzir kumulativni efekt na europska tržišta kapitala svih dokumenata usvojenih posljednjih godina; ističe da to podrazumijeva i podroban pregled kako bi se utvrdilo je li potrebno ponovno razmotriti stroge kapitalne zahtjeve koji se primjenjuju u bankovnom sektoru i sektoru osiguranja;
20. ističe da inicijative u smjeru unije tržišta kapitala ne bi trebale predstavljati ponovno pokretanje kotača, nego bi trebale priznati da se financiranje poduzeća u Europi zasniva na dobro razvijenim i povijesno ustanovljenim strukturama koje su se usprkos svojim ograničenjima pokazale uspješnima i otpornima na krizu te da bi daljnja diversifikacija i razvoj novih kanala mogli biti dragocjeni kako bi se osiguralo da različite vrste poduzeća imaju dodatni pristup financiranju;
21. napominje da tradicionalni kanali financiranja uz pomoć banaka često ne pružaju potporu inovativnim projektima i malim i srednjim poduzećima; naglašava da je jedna od najvećih prepreka rastu u EU-u izostanak pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća; ističe da su, sve dok je malim i srednjim poduzećima i dalje teško ostvariti bankovne kredite, potrebne alternative bankovnom financiranju, osobito poboljšanjem poslovnog okruženja za poduzetnički kapital, fondovima između jednakih (engl. peer-to-peer), privatnim plasmanom, sekuritizacijom zajmova za mala i srednja poduzeća i promicanjem kreditnih unija, ali i standardizacijom pravila o javno-privatnim partnerstvima u cijelom EU-u;
22. naglašava činjenicu da učinkovitija raspodjela kapitala unutar EU-a ne mora nužno rezultirati većim prekograničnim tokovima kapitala; podsjeća da je rast mjehura od sapunice na tržištu nekretnina u nekim državama članicama u određenoj mjeri bio potaknut velikom dotokom kapitala;
23. ističe da je nužno utvrditi postojeće financijske strukture koje su se pokazale djelotvornima te ih je zbog toga potrebno zadržati, kao i strukture kojima je potrebno znatno poboljšanje; smatra da bi se također trebale promicati djelotvorne strukture za lokalne i decentralizirane financijske institucije;
24. podsjeća na uspjeh inicijativa na razini EU-a, kao što su subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire koji su omogućili rast investicijskih fondova u EU-u zahvaljujući primjeni putovnica u svim država članica, s gotovo 8 bilijuna EUR imovine; dobrim primjerom smatra i Direktivu o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova;
25. pozdravlja donošenje Uredbe o Europskim fondovima za dugoročna ulaganja; smatra da bi Uredba o Europskim fondovima za dugoročna ulaganja mogla ponoviti uspjeh ostvaren s pomoću subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire tako da se potakne veća raspodjela kapitala dugoročnim projektima kojima je potrebno financiranje kao što su oni u sektorima infrastrukture i energetike, osobito na prekograničnoj razini; poziva Komisiju da istraži način na koji bi se izvanredni programi kao što je Europski fond za strateška ulaganja dugoročno mogli djelotvorno povezati s redovnim fondovima EU-a; smatra da bi institucijske ulagače trebalo pozvati da sredstva pod svojom upravom prilože europskim tržištima kapitala; smatra da institucijski ulagači i uvjeti pod kojima oni mogu ući na tržište moraju imati važnu ulogu u razvoju europskih tržišta kapitala;
26. podsjeća na već odrađeni posao u pogledu integracije financijskih tržišta, kao što je npr. Akcijski plan za financijske usluge (iz 1999.), Giovanninijevo izvješće i de Larosièreovo izvješće i poziva Komisiju da se pri razradi akcijskog plana za uniju tržišta kapitala osloni na ta izvješća;
27. poziva Komisiju da dubinski analizira trenutačno stanje na tržištima kapitala za svaku zemlju pojedinačno, da u opsežnoj ekonomskoj analizi procijeni gdje i u kojoj mjeri postoje prepreke ulaganjima preko tržišta kapitala na razini EU-a te da navede sredstva, uključujući i nezakonodavni pristup i pristup temeljen na tržištu, s pomoću kojih se te prepreke mogu ukloniti ili smanjiti; smatra da je ta analiza preduvjet za uspjeh unije tržišta kapitala; poziva Komisiju da ubrza taj proces;
28. poziva Komisiju da utvrdi prekogranične rizike na financijskim tržištima i tržištima kapitala u EU-u prouzročene institucijskim, pravnim i regulatornim razlikama među državama članicama te da pristupi njihovu rješavanju s pomoću djelotvornih mjera kako bi se uredili prekogranični tokovi kapitala i smanjila postojeća naklonost ulagača domaćim tržištima;
29. poziva Komisiju da razmotri i stranu ponude te da posebno analizira temeljne uzroke nemogućnosti malih i institucijskih ulagača da mobiliziraju i pretvore dovoljno kapitala kako bi ojačali pojedinačne financijske usluge i dugoročna ulaganja u realno gospodarstvo i da se pozabavi tim uzrocima;
30. predlaže da Komisija promiče financijsko obrazovanje i ulagača i poduzeća kao korisnika tržišta kapitala te da standardizacijom i poboljšanjem metoda prikupljanja podataka poveća dostupnost podataka i istraživanja kojima EU raspolaže, kako bi se i poduzećima i ulagačima omogućilo da razumiju komparativne troškove i prednosti različitih usluga koje pružaju sudionici na tržištu kapitala;
31. poziva Komisiju da istraži načine kako smanjiti informacijsku asimetriju na tržištima kapitala za mala i srednja poduzeća, pregledom tržišta agencija za kreditni rejting i prepreka za nove sudionike na tom tržištu; ističe ideju o neovisnim europskim kreditnim agencijama koje će pružati usluge rejtinga koje će biti isplative i za male ulagače;
32. pozdravlja najavu Komisije o reviziji Direktive o prospektu u cilju rješavanja nedostataka sadašnjeg okvira o prospektu; naglašava važnost pojednostavljivanja postupaka razmjernim ukidanjem administrativnog opterećenja za izdavatelje i uvrštenje poduzeća na burzu, osobito u pogledu malih i srednjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; smatra da bi možda bilo korisno istražiti načine kako bolje prilagoditi zahtjeve prema vrsti imovine i/ili ulagačima i/ili izdavateljima; ističe da bi se standardizacijom informacija i njihovom dostupnošću u digitalnom obliku povećala transparentnost i smanjili transakcijski troškovi;
33. poziva Komisiju da bolje objasni međudjelovanje unije tržišta kapitala i ostala dva stupa Plana ulaganja za Europu, a to su Europski fond za strateška ulaganja i Europski savjetodavni centar za ulaganja;
34. ističe važnost integriranja inicijativa za tržišta kapitala s drugim političkim programima, kao što su razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i aktualne reforme na području prava društava i korporativnog upravljanja, za ostvarenje dosljednosti i povezanosti među različitim regulatornim i neregulatornim inicijativama, a time i jačanje pozitivnih nuspojava različitih politika gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta;
Sastavni dijelovi unije tržišta kapitala
35. smatra da bi se za uniju tržišta kapitala trebao primijeniti postupni pristup i da bi njezini prioriteti trebali biti trojaki: najprije, dati poticaje za najučinkovitiju raspodjelu štednje produbljivanjem i diversifikacijom izvora financiranja dostupnih poduzećima i pružiti veći izbor za ulagače, osigurati veću transparentnosti i diversifikaciju portfelja za štediše i ulagače; zatim, omogućiti veće ublažavanje rizika stvaranjem i produbljivanjem prekograničnih tržišta, jačanjem otpornosti financijskog sustava od negativnih posljedica teških financijskih kriza i ublažavanjem utjecaja idiosinkratičnih šokova; i na kraju, pobrinuti se za djelotvoran dodatni kanala za financiranje realnog gospodarstva;
36. poziva Komisiju da, po potrebi, iznese prijedloge revizije postojećeg zakonodavstva, osobito u pogledu agencija za kreditni rejting i revizijskih društava, kako bi se povećala i dopunila zaštita ulagača;
37. ističe nužnost uklanjanja postojećih prepreka prekograničnom financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, kako bi se povećala korist od unije tržišta kapitala za poduzeća svih veličina u svim zemljopisnim područjima;
38. ističe da osnovno načelo za izgradnju unije tržišta kapitala mora biti jače usmjeravanje na krajnje korisnike tržišta kapitala, tj. na poduzeća i ulagače, i uvažavanje činjenice da tržišta postoje radi poduzeća i ulagača; stoga smatra da se politika EU-a mora usmjeriti na brigu o tome da tržišta kapitala poduzećima omoguće bolji pristup kapitalu, a ulagačima raznovrsne i transparentne mogućnosti štednje koje si mogu priuštiti;
39. poziva Komisiju da iznese sustavne prijedloge kako bi se osiguralo da unija tržišta kapitala bude usklađena s jasnom strategijom za borbu protiv kontraproduktivnog utjecaja bankarstva u sjeni;
40. ističe da bi, kako bi doprinijele ostvarenju spomenutih prioriteta, inicijative u okviru unije tržišta kapitala za cilj trebale imati ograničenje složenosti posredničkog lanca između štediša i ulagača te istodobno povećanje njegove učinkovitost i smanjenje njegove cijene, podizanje svijesti krajnjeg korisnika o posredničkom lancu i o njegovoj strukturi troška, jačanje zaštite ulagača, doprinos stabilnosti posredničkog lanca na temelju odgovarajućih bonitetnih pravila i osiguravanje situacije u kojoj posrednici mogu propasti i da ih se može zamijeniti uz minimalne poremećaje za financijski sustav i realno gospodarstvo;
41. pozdravlja plan Komisije da izvrši pregled stanja ukupnog učinka financijske regulative, osobito zakonodavstva u posljednjih pet godina; naglašava potrebu da se spomenuti prioriteti razmotre pri provedbi revizije postojećih financijskih propisa;
42. naglašava da su bankovno financiranje i posrednička uloga banaka na tržištima kapitala važni stupovi u financiranju poduzeća; ističe da bi se unija tržišta kapitala trebala temeljiti na dopunjavanju temeljne uloge banaka, a ne predstavljati zamjenu za njih jer bi bankovno financiranje i dalje trebalo imati ključnu ulogu u financiranju europskog gospodarstva; naglašava važnu ulogu izgradnje poslovnih odnosa s klijentima banke u financiranju mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, koja se također može iskoristiti za pružanje alternativnih metoda financiranja; podsjeća na stratešku dimenziju jakog i diversificiranog europskog bankovnog sektora; poziva Komisiju da istraži mogućnost pristupa malih i srednjih poduzeća bankovnim financiranju u cijeloj Uniji i da se pozabavi neprimjerenim preprekama;
43. ističe da bi mala i srednja poduzeća trebala imati najširi mogući izbor struktura za financiranje kako bi i sama imala izbor mogućnosti financiranja različitih troškova i razina složenosti, uključujući i hipotekarne zajmove i financiranje na temelju sekuritizacije;
44. ističe važnost poticanja okruženja u kojem će veće količine štednje kućanstava i poduzeća ići u sredstva koja će ulagati u tržišta kapitala i u kojem će se ulagače poticati na raspodjelu kapitala preko granica pojedinih država članica; ističe potrebu da se primjerenim zaštitnim mjerama, osobito za kućanstva, osigura potpuna svijest o prednostima i nedostacima ulaganja na tržištu kapitala; ističe važnost širenja pristupa obrazovanju o financijama u cilju jačanja povjerenja ulagača, a osobito malih ulagača, u tržišta kapitala; također napominje da bi obrazovanje o financijama trebalo bi usmjereno na mala i srednja poduzeća koja bi trebalo podučiti o tomu kako iskorištavati tržišta kapitala;
45. ističe da bi se inicijativama unije tržišta kapitala kreditoprimcima trebao omogućiti pristup sredstvima iz izvora zasnovanih na tržištu i da bi se trebala poduprijeti veća raznolikost oblika kreditiranja kao što su vlasnički kapital i korporativne obveznice, kao i neizravni oblici financiranja u kojima banke i tržišta surađuju;
46. ističe da je za uspostavu učinkovite unije tržišta kapitala važno omogućiti razumljivu usporedbu ulagačkih mogućnosti koje financijskim subjektima stoje na raspolaganju; u tom smislu poziva na jačanje zajedničkog okvira kako bi se osigurala mogućnost usporedbe i transparentnost različitih financijskih instrumenata, osobito s pravilnom provedbom mjera predviđenih za to Direktivom o tržištima financijskih instrumenata, Direktivom o posredovanju u osiguranju i upakiranim investicijskim proizvodima za male ulagače i investicijskim osigurateljnim proizvodima; naglašava važnost dosljednosti zakonodavstva općenito, te posebno između spomenutih dokumenata, kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i osigurali najveći standardi zaštite ulagača na tržištima;
47. smatra da bi se unijom tržišta kapitala trebalo stvoriti primjereno regulatorno okruženje kojim će se poboljšati prekogranični pristup informacijama o poduzećima koja traže kreditiranje, strukturama vlasničkog kapitala i kvazivlasničkog kapitala u cilju promicanja rasta nebankovnih modela financiranja, kao što su grupno financiranje i tzv. pozajmljivanje „peer-to-peer”; smatra da bi mala i srednja poduzeća trebala dobrovoljno odlučivati o otkrivanju takvih informacija; ističe da bi se pravila o zaštiti ulagača trebala primjenjivati u jednakoj mjeri na sve modele financiranja, bez obzira na to jesu li dio modela bankovnog ili nebankovnog financiranja; smatra da bi takvo okruženje zahtijevalo i veću sistemsku otpornost i nadzor sistemskih financijskih posrednika izvan bankovnog sektora;
48. vjeruje da bi standardizacija određenih financijskih instrumenata i njihova dostupnost na unutarnjem tržištu mogli biti odgovarajuće sredstvo za povećanje likvidnosti, jačanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta i omogućivanje sveobuhvatnog pregleda i nadzora nad europskim tržištima kapitala s time da se u obzir na odgovarajući način uzmu najbolje prakse postojećih standarda država članica; naglašava da je nužno zadržati mogućnost izdavanja financijskih instrumenata po mjeri, koji odgovaraju potrebama pojedinačnih izdavatelja i pojedinačnih ulagača;
49. podsjeća da se povijesnim pregledom Akcijskog plana za financijske usluge mogu uočiti dva nedostatka koji su se pojavili na početnu njegove provedbe, podsjeća na potrebu da se pažljivo razmotri poseban utjecaj mjera osmišljenih u okviru unutarnjeg tržišta na funkcioniranje europodručja i na potrebu da se istovremeno poboljša integracija tržišta i nadzora; poziva Komisiju da prilikom izrade Akcijskog plana izvuče sve potrebne pouke iz prethodnoga;
50. naglašava da bi pravni i nadzorni okviri trebali imati ključnu ulogu u izbjegavanju pretjeranog preuzimanja rizika i nestabilnosti na financijskim tržištima; ističe da projekt snažne unije tržišta kapitala treba dopuniti snažnim nadzorom u EU-u i nacionalnim državama, uključujući odgovarajuće makrobonitetne instrumente; smatra da bi se među mogućim opcijama važnija uloga mogla dodijeliti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u cilju bolje usklađenosti nadzora;
51. poziva Komisiju da pažljivo procijeni rizike tržišnog kreditnog financiranja i relevantna iskustva s početka financijske krize 2007./2008. te da riješi eventualne probleme koji se pojave;
Približavanje tržišta kapitala MSP-ovima
52. ističe da bi cilj mogućih promjena ili dodavanja u sklopu postojećeg regulatornog okvira za financijske posrednike trebalo biti uklanjanje prepreka za ulazak malih i srednjih posrednika i bolji pristup financiranju, posebno za inovativna start-up poduzeća i mala i srednja poduzeća te jamčenje bonitetnih standarda razmjernog rizika;
53. pozdravlja Komisijin prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju; nadasve smatra da bi taj prijedlog mogao biti sredstvo za podršku privlačnom okruženju za dioničare poboljšanjem učinkovitosti lanca vlasničkih ulaganja; naglašava da bi zdrav i izvediv okvir za korporativno upravljanje ojačao uniju tržišta kapitala;
54. naglašava da zbog složenosti tržišta kapitala ne bi smjela biti isključena mala i srednja poduzeća jer su to poduzeća kojima je najviše potreban pristup dodatnom financiranju, posebno u državama članicama koje su bile ili su još uvijek suočene s gospodarskim poteškoćama; ističe da pozitivno okruženje za uspješno financiranje MSP-ova obuhvaća potrebu za gospodarskim i regulatornim uvjetima prilagođenim MSP-ovima i na razini EU-a i na nacionalnoj razini; posebno ističe da je potrebno obratiti pozornost na mogućnost pojednostavljenja postupaka za pristup MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije primarnim javnim ponudama, a da se istovremeno jamči zadržavanje čvrstih kriterija za procjenu izdržljivosti i prihvatljivosti poduzeća za primarnu javnu ponudu; poziva Komisiju da istraži što se još može napraviti kako bi se MSP-ovim pomoglo da privuku ulaganja;
55. podsjeća da je nedostatak informacija o financijskom stanju MSP-ova jedna od glavnih prepreka ulaganjima u tu vrstu poduzeća; poziva na detaljno promišljanje o načinima i mogućnostima poboljšanja pristupa ulagača transparentnim i usporedivim podacima o MSP-ovima ograničavajući istovremeno što je više moguće dodatan teret koji je na tim poduzećima;
56. potiče raznoliku i privlačnu bazu financiranja na europskim javnim tržištima za poduzeća svih veličina i istovremeno u financijskim propisima EU-a potiče koncept „počnimo od malih”, što utječe na nova poduzeća koja rastu, te reviziju financijskih propisa EU-a u cilju smanjenja administrativnog troška uvrštenja poduzeća na burzu za 30 – 50 %;
57. smatra da je s obzirom na važnost MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije za otvaranje novih radnih mjesta potrebno bolje iskoristiti nebankovne mogućnosti financiranja kao što je razvoj specijaliziranih sekundarnih tržišta (npr. rastuća tržišta MSP-ova) te jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija; pozdravlja inicijativu da se uspostavi održivo i transparentno tržište sekuritizacije i to razvojem posebnog regulatornog okvira s ujednačenom definicijom visokokvalitetne sekuritizacije uz učinkovite metode kontrole i mjerenja rizika te upravljanja njime; naglašava međutim da MSP-ovi predstavljaju vrlo raznoliku skupinu i da sekuritizacija nije jedini raspoloživi instrument; poziva stoga Komisiju da upotrijebi različite pristupe i da razmisli o različitim načinima za bolje financiranje MSP-ova;
58. podržava preporuke za bolje mogućnosti pristupa podacima za europska poduzeća, posebno MSP-ove; istovremeno naglašava činjenicu da su troškovi tržišnih podataka niski u usporedbi s ukupnim transakcijskim troškovima;
59. potiče Komisiju da poboljša mogućnost nadzora nad vrstama, opsegom i trendovima posredničkih aktivnosti sličnih bankarskima koje se provode izvan reguliranog bankovnog sektora te da provede odgovarajuće mjere kako bi se zajamčila njihova usuglašenost s načelom „isti rizici, ista pravila”;
60. ističe da privatni kapital i poduzetnički kapital pružaju zanimljive alternative za financiranje, posebice za start-up poduzeća; poziva Komisiju da razradi dodatne instrumente na temelju iskustva s europskim fondovima poduzetničkog kapitala i europskim fondovima za socijalno poduzetništvo kako bi se riješili glavni nedostaci tržišta rizičnog kapitala u EU-u, kao što je nedostatak informacija za ulagače; smatra da bi izrada baze podataka posvećene neobaveznom prikupljanju informacija o
MSP-ovima i start-up poduzećima mogla biti koristan alat za pružanje informacija ulagačima i tako u konačnici dovesti do širenja raspona tržišnih sudionika te dodatno ojačati tržišta rizičnog kapitala među državama članicama;
61. pozdravlja aktivnosti kojima se podupire razvoj tržišta privatnih plasmana standardizacijom dokumenata i definicija uz istovremeno jamčenje dostatne informiranosti potencijalnih ulagača o rizicima i prednostima tog oblika ulaganja;
62. poziva Komisiju da se pobrine da izrada bilo kakvih novih prijedloga o fondu fondova (fund-of-fund) u sklopu unije tržišta kapitala ne dovede do nedostataka u ukupnoj procjeni sistemskog i specifičnog rizika i upravljanju njima;
63. ustraje na potrebi da se uz izgradnju unije tržišta kapitala jača i poboljšava koordinacija EU-a na međunarodnoj razini, posebno u okviru G20, Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO), Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i Bazelskog odbora;
Stvaranje usklađenog regulatornog okruženja EU-a za tržišta kapitala
64. dodatno ističe važnost financiranja izdavanjem dionica, kojim se mogu ublažiti rizici te smanjiti pretjerana razina dugovanja i zaduživanja u financijskom sustavu; poziva stoga Komisiju i države članice da revidiraju propise o financiranju privatnih poduzeća izdavanjem dionica, koji predstavljaju pretjerano opterećenje, te da ponude rješenje; naglašava važnost rješavanja problema naklonjenosti zaduživanju u odnosu na vlastiti kapital u okviru oporezivanja;
65. svjestan je da heterogenost propisa o insolventnosti komplicira prekogranično udruživanje imovine i time proces sekuritizacije; u tom kontekstu napominje prijedlog Komisije da se prekogranična insolventnost riješi u mjeri u kojoj je to nužno za postizanje unije tržišta kapitala koja dobro funkcionira; poziva na uspostavljanje okvira za oporavak i sanaciju nebankovnih institucija, posebno središnjih drugih ugovornih strana;
66. podsjeća na ulogu platnih sustava i namira vrijednosnih papira za tržište sekuritizacije te poziva da se u tu svrhu uspostavi infrastruktura europskog tržišta, poziva na koordinirani i usklađeniji nadzor kritične infrastrukture tržišta, posebno na mogućnost uspostavljanja registra podataka za sekuritizaciju, u kojem bi se bilježili sudionici svake sekuritizacije, pratila ukupna izloženost i tokovi između tržišnih sudionika, nadgledala učinkovitost i djelotvornost inicijativa politika, otkrivali mogući mjehuri koji nastaju i smanjivala neusklađenost informacija;
67. ističe potrebu da se, s obzirom na ulogu koju ima informacijska i komunikacijska tehnologija, riješi prijetnja cyber-napada te da cijeli financijski sustav postane otporan na takve napade;
68. potiče Komisiju da poveća usporedivost i kvalitetu financijskih informacija tako što će preispitati postojeći okvir za računovodstvene standarde, također iz globalne perspektive te vodeći računa o konzervativnim modelima vrednovanja i proporcionalnosti zahtjeva; shvaća da nedavno revidirani europski zakon o računovodstvu prvo treba ocijeniti u praksi;
69. naglašava da je nužno provesti procjenu učinka i analizu troškova i koristi svih dodatnih zakonodavnih akata, uključujući delegirane i provedbene akte; napominje da novo zakonodavstvo možda nije uvijek primjerena reakcija na te izazove te da bi trebalo proučiti nezakonodavni pristup i pristup temeljen na tržištu, a u nekim slučajevima i postojeća nacionalna rješenja; poziva Komisiju da u relevantnom zakonodavstvu primjeni proporcionalnost kako bi se povećali pozitivni učinci za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
70. smatra da bi elementi za uspostavljanje u potpunosti funkcionalne unije tržišta kapitala trebali biti ostvareni najkasnije 2018.; ponavlja zahtjev za sveobuhvatnom analizom trenutnog stanja na tržištima kapitala EU-a i prepreka koje su prisutne na razini EU-a; poziva Komisiju da ubrza rad na akcijskom planu te da što prije predstavi zakonodavne i nezakonodavne prijedloge kako bi se ostvario cilj potpuno integriranog jedinstvenog tržišta kapitala EU-a do kraja 2018. godine;
71. napominje da bi na razvoj digitalnog okruženja trebalo gledati kao na priliku da se poboljšaju rezultati i vrijednost koji se u industriji tržišta kapitala pružaju poduzećima, ulagačima i društvu općenito;
72. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0202.
- [2] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161.