Postupak : 2015/2747(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0718/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0718/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 09/07/2015 - 12.12
CRE 09/07/2015 - 12.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0276

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 162kWORD 70k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0716/2015
7.7.2015
PE565.696v01-00
 
B8-0718/2015

podnesen nakon izjave predsjednika

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o obilježavanju sjećanja na Srebrenicu (2015/2747(RSP))


Ivan Jakovčić, Jozo Radoš, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Juan Carlos Girauta Vidal, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Marietje Schaake, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl u ime Kluba zastupnika ALDE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o obilježavanju sjećanja na Srebrenicu (2015/2747(RSP))  
B8‑0718/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2009. o Srebrenici(1),

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, koji je potpisan u Luxembourgu 16. lipnja 2008. i koji su ratificirale sve države članice,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Bosni i Hercegovini od 16. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 827 (1993), 1551 (2004) i 1575 (2004),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je 11. srpnja 1995. Srebrenica, grad u istočnoj Bosni, koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u svojoj rezoluciji br. 819 (1993) proglasilo zaštićenom zonom, pao u ruke snaga predvođenih generalom Ratkom Mladićem te pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;

B.  budući da su snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Mladića i paravojne jedinice, uključujući neregularne policijske jedinice, tijekom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8 000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su bili potražili zaštitu u tom području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je gotovo 30 000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se dogodio u Europi od završetka Drugog svjetskog rata;

C.  budući da se ta tragedija, koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglasio genocidom, dogodila u zaštićenoj zoni pod kontrolom UN-a te stoga simbolizira nemoć međunarodne zajednice da se umiješa u sukob i zaštiti nedužno civilno stanovništvo;

D.  budući da su odredbe Ženevske konvencije u više navrata prekršene postupanjem prema civilima iz Srebrenice, uključujući protjerivanje tisuća žena, djece i starijih osoba te silovanja velikog broj žena;

E.  budući da tijela gotovo 1 200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice još nisu locirana ni identificirana unatoč naporima da se otkriju i ekshumiraju masovne grobnice i individualni grobovi;

F.  budući da je 30. siječnja 2015. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio kaznu petorici visokorangiranih časnika vojske bosanskih Srba osuđenih za sudjelovanje u tragediji u Srebrenici 1995. godine; budući da je to prva konačna presuda za genocid; budući da su neki od osuđenih časnika bili izravno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku Ratku Mladiću, kojem se trenutačno sudi na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju;

G.  budući da su nedostaci u mehanizmu donošenja odluka EU-a i nepostojanje istinske zajedničke vanjske i sigurnosne politike također negativno utjecali na razvoj tih događaja;

1.  obilježava sjećanje na sve žrtve okrutnosti počinjenih tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji te svim žrtvama odaje počast; izražava duboku sućut obiteljima žrtava i solidarnost s njima;

2.  naglašava da bi pravodobno sprečavanje i učinkovito kažnjavanje genocida i zločina protiv čovječnosti trebali biti prioriteti EU-a;

3.  poziva Vijeće, Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći da spriječe da se takva stravična djela ikad više ponove u Europi;

4.  ističe važnost politika pomirenja te naglašava važnost uloge vjerskih vlasti, medija i obrazovnih sustava u tom teškom procesu;

5.  poziva Vijeće i Komisiju da uoči obljetnice tragedije u Srebrenici odnosno Potočarima iznova naglase da se EU zalaže za europsku perspektivu svih zemalja zapadnog Balkana te podupire proces pristupanja, između ostalog omogućivanjem pojačane regionalne suradnje;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, vladi i parlamentu Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta te vladama i parlamentima zemalja zapadnog Balkana.

(1)

SL C 46 E, 24.2.2010., str. 111.

Pravna napomena