Postupak : 2015/2685(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0840/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0840/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 10/09/2015 - 8.5
CRE 10/09/2015 - 8.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0318

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 163kWORD 115k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0836/2015
7.9.2015
PE565.808v01-00
 
B8-0840/2015

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o ulozi EU-a u bliskoistočnom mirovnom procesu (2015/2685(RSP))


Martina Anderson, Neoklis Sylikiotis, Patrick Le Hyaric, Ángela Vallina, Sofia Sakorafa, Younous Omarjee, Marisa Matias, Tania González Peñas, Lola Sánchez Caldentey, Estefanía Torres Martínez, Pablo Iglesias, Marina Albiol Guzmán, Paloma López Bermejo, Javier Couso Permuy, Lidia Senra Rodríguez, Josu Juaristi Abaunz, Malin Björk, Stelios Kouloglou, Kostas Chrysogonos, Takis Hadjigeorgiou, Eleonora Forenza, Merja Kyllönen, Marie-Christine Vergiat, Kateřina Konečná u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta   o ulozi EU-a u bliskoistočnom mirovnom procesu (2015/2685(RSP))  
B8‑0840/2015

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sukobu između Palestine i Izraela,

–       uzimajući u obzir odluku Generalne skupštine UN-a od 29. studenog 2012. o tome da se Palestini dodijeli status države promatračice bez članstva u UN-u,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 194 te Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 242 (1967.), 252 (1968.), 338 (1972.), 476 (1980.), 478 (1980.) i 1860 (2009.),

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 67/19,

–       uzimajući u obzir konvencije UN-a o ljudskim pravima čije su države potpisnice Izrael i Palestina,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava A/HRC/29/L.35 o jamčenju odgovornosti i pravednosti u svim slučajevima kršenja međunarodnog prava na okupiranom palestinskom području, uključujući i istočni Jeruzalem, koja je usvojena 3. srpnja 2015. uz jednoglasnu potporu EU-a,

–       uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–       uzimajući u obzir Četvrtu ženevsku konvenciju,

–       uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–       uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenog 1989., a posebno njezine članke 9. i 37.,

–       uzimajući u obzir Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koja je usvojena Rezolucijom Opće skupštine UN-a br. 39/46 od 10. prosinca 1984.,

–       uzimajući u obzir Sporazum iz Osla („Deklaracija o načelima mehanizama privremene samouprave”) od 13. rujna 1993.,

–       uzimajući u obzir savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) pod nazivom „Pravne posljedice izgradnje zida u okupiranim palestinskim područjima” od 9. srpnja 2004.,

–       uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Izraela, a posebno njegov članak 2.,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća o bliskoistočnom mirovnom procesu od 16. prosinca 2013., 14. svibnja 2012., 23. svibnja i 18. srpnja 2011. te 8. prosinca 2009.,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove od 20. srpnja 2015. o Bliskom istoku,

–       uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom,

–       uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini o stanju u Izraelu i Palestini,

–       uzimajući u obzir odluku švedske Vlade od 30. listopada 2015. o priznanju Države Palestine te priznanje Palestine od strane Vatikana u lipnju 2015.,

–       uzimajući u obzir pismo koje je 16 ministara vanjskih poslova EU-a 13. travnja 2015. poslalo potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i kojim pozivaju na uvođenje smjernica o ispravnom označavanju proizvoda iz naselja,

–       uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 7. svibnja 2015. o sastavljanju nove izraelske Vlade i izjavu njezine glasnogovornice od 31. srpnja 2015. o podmetanju požara na Zapadnoj obali te izjavu od 29. srpnja 2015. o nedavnim izraelskim odlukama o daljnjem širenju naselja,

–       uzimajući u obzir lokalnu izjavu EU-a od 24. kolovoza 2015. o rušenjima u području C te o radovima na izgradnji zida razdvajanja kod Cremisana,

–       uzimajući u obzir izvješća voditelja misija EU-a o istočnom Jeruzalemu iz siječnja 2012., o području C i izgradnji Palestinske države iz srpnja 2011. te o nasilju za koje su odgovorni doseljenici iz travnja 2011., kao i prateću napomenu voditelja misija EU-a o nasilju za koje su odgovorni doseljenici iz veljače 2012.,

–       uzimajući u obzir smjernice EU-a o prihvatljivosti izraelskih subjekata i njihovih aktivnosti na teritorijima pod izraelskom okupacijom od lipnja 1967. za bespovratna sredstva, nagrade i financijske instrumente koje EU financira od 2014. na dalje,

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da 48 godina nakon rata iz 1967. Izrael i dalje vrši okupaciju nad Palestinom, kršeći tako međunarodno pravo i sve relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN-a te budući da Država Palestina s granicama iz 1967. i s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom tek treba postati punopravna članica UN-a u skladu s Rezolucijom UN-a iz 1948.,

B.     budući da je Opća skupština UN-a u studenom 2012. Palestini dodijelila status „države promatračice bez članstva u UN-u”; budući da je ostvarenje pravednog i trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca te između Arapa i Izraelaca u širem smislu cilj međunarodne zajednice te izraženo stajalište EU-a;

C.     budući da je Parlament više puta izrazio svoju snažnu potporu dvodržavnom rješenju uz mirno supostojanje Države Izrael i neovisne, demokratske, cjelovite i održive Palestinske države s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom i granicama iz 1967.;

D.     budući da 20 godina nakon Sporazuma iz Osla, koji Izrael nije proveo, Palestinci više nemaju povjerenja u pregovore;

E.     budući da je Mahmud Abas, predsjednik Države Palestine, izjavio da uz pomoć UN-a namjerava odrediti raspored okončanja izraelske okupacije palestinskog područja u roku od tri godine; budući da je Arapska liga podržala taj plan djelovanja i pozvala na održavanje međunarodne konferencije u cilju postizanja konačnog dogovora na temelju arapske mirovne inicijative; budući da u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda postoje usporedni napori pod vodstvom Francuske;

F.     budući da su propala uzastopna nastojanja pod vodstvom SAD-a, uključujući ono iz 2014., u cilju održavanja smislenog mirovnog procesa između Izraela i Palestine, uz malu vjerojatnost za uspjeh takvog formata u budućnosti;

G.     budući da politika izraelske Vlade vodi k daljnjem slabljenju i potpunom uništenju šansi za ostvarenje dvodržavnog rješenja, kako je utvrđeno u svim relevantnim rezolucijama UN-a, kao i relevantnim zaključcima Vijeća EU-a;

H.     budući da su prvi zakonodavni koraci izraelske koalicijske vlade koja dužnost obavlja od svibnja 2015. potvrdili njezino nacionalističko, pro-naseljeničko i krajnje desničarsko ideološko usmjerenje, uključujući u donošenju zakona o prisilnom hranjenju, uvođenju strožih kazni za bacače kamenja i prijedlogu proširenja područja primjene smrtne kazne; budući da se sastavljaju nacrti zakona kojima bi se ograničile ovlasti Vrhovnog suda i suzio javni prostor za aktere civilnog društva; budući da je izraelska Vlada najavila izgradnju stotina novih naselja u istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali te je nastavila s gradnjom zida razdvajanja, unatoč tome što je 2004. Međunarodni sud pravde tu gradnju proglasio nezakonitom;

I.      budući da je palestinsko stanovništvo na Zapadnoj obali, posebno u području C i u istočnom Jeruzalemu, suočeno s teškim kršenjem svojih prava, uključujući nasilje doseljenika, preusmjeravanje vode, stroga ograničenja slobode kretanja, rušenje domova i prisilne deložacije; budući da prisilno premještanje stanovništva s okupiranog područja predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava; budući da se politika prostornog planiranja koristi kao sredstvo za deložaciju Palestinaca i širenje predstraža u naseljima; budući da se i vojne vježbe upotrebljavaju u cilju prisilnog preseljenja stotina Palestinaca, posebice u dolini Jordana; budući da su prema podacima UN-a izraelski doseljenici izveli najmanje 120 napada na Palestince u istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali od početka 2015.; budući da su prema podacima izraelskog NVO-a B'Tselema izraelske snage sigurnosti usmrtile najmanje 13 Palestinaca, a Palestinci su ubili tri izraelska civila na okupiranom palestinskom području u prvoj polovici 2015.;

J.      budući da se u izraelskim zatvorima nalazi 5 700 palestinskih pritvorenika i zatvorenika, uključujući 160 djece, 26 žena i 400 administrativnih pritvorenika; budući da se deset članova Palestinskog zakonodavnog vijeća, od kojih su trojica administrativni pritvorenici, nalazi u izraelskim zatvorima; budući da je 30. srpnja 2015. Knesset donio Zakon o prisilnom hranjenju, kojim se dopušta prisilno hranjenje palestinskih zatvorenika koji štrajkaju glađu;

K.     budući da su izraelska naselja nezakonita prema međunarodnom pravu te već godinama predstavljaju znatnu prepreku mirovnim naporima; budući da se proizvodi iz izraelskih naselja i dalje uvoze na europsko tržište uz povlašteni tretman, unatoč činjenici da u skladu s važećim zakonodavstvom EU-a nije dozvoljen uvoz takvih proizvoda pod povlaštenim uvjetima iz Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela;

L.     budući da su prema navodima Palestinske skupine za praćenje židovski doseljenici od 2004. izvršili više od 11 tisuća napada na Palestince na Zapadnoj obali; budući da je, prema navodima izraelske organizacije za ljudska prava Yesh Din, samo 1,9 % prijavljenih slučajeva nasilja za koje su odgovorni doseljenici između 2005. i 2014. rezultiralo uspješnim kaznenim progonom;

M.    budući da je u skladu s međunarodnim pravom dužnost svake treće strane, uključujući države članice, da odbije priznati naselja i pružiti im pomoć, kao i da im se učinkovito protivi;

N.     budući da se bivša potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezala da će do srpnja 2013. objaviti smjernice na razini EU-a o ispravnom označavanju uvezenih proizvoda koji potječu s područja izvan granica Izraela od 1967.; budući da je u pismu iz travnja 2015. velika većina država članica izrazila svoje ogorčenje zbog opetovanog odgađanja objave takvih smjernica od strane potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ju je potakla na djelovanje; budući da su tri države članice – Ujedinjena kraljevina, Danska i Belgija – objavile svoje dobrovoljne nacionalne smjernice;

O.     budući da su, prema navodima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, u kolovozu 2015. srušena 142 objekta u vlasništvu Palestinaca u području C i u istočnom Jeruzalemu, uključujući i 16 objekata koje su financirali donatori; budući da je zbog tih rušenja raseljena 201 osoba, uključujući 121 dijete, te da su ona utjecala na 426 osoba, uključujući 233 djece; budući da se radi o najvećem rušenju zabilježenom na tom području od siječnja 2013.;

P.     budući da godinu dana nakon izraelske vojne operacije „Zaštitni rub” („Protective Edge”) protiv Gaze, u kojoj je poginulo preko 2100 Palestinaca i 66 Izraelaca (uključujući 1462 palestinska civila i 5 izraelskih civila) strane nisu ispunile svoju dužnost da provedu istinsku istragu o navodima o kršenju prava te pokrenu kazneni progon odgovornih osoba; budući da je istražno povjerenstvo UN-a za tu operaciju u lipnju 2015. zaključilo da su i Izrael i Hamas počinili ratne zločine i da je počinjena dotad nezabilježena devastacija na tom području; budući da je Izrael odbio suradnju s tim istražnim povjerenstvom te da mu nije dozvolio pristup Gazi;

Q.     budući da prekid vatre koji je dogovoren 26. kolovoza 2014. još nije proveden, osobito kada je riječ o ukidanju blokade; budući da nijedan od 19 000 potpuno uništenih domova dosada nije obnovljen zbog strogih ograničenja za unošenje građevnih materijala; budući da je 100 000 osoba još uvijek raseljeno; budući da 95 % vode u Gazi nije sigurno za piće; budući da nastavak izolacije Gaze ima razarajući učinak na 1,8 milijuna osoba koje tamo žive; budući da, prema Međunarodnom odboru Crvenog križa, izolacija Gaze predstavlja „kolektivnu kaznu nametnutu uz očito kršenje obveza Izraela prema međunarodnom humanitarnom pravu”; budući da je u izvješću Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) od 1. rujna 2015. zaključeno da je blokada dovela do oštrog preokreta u razvoju Gaze te da će Gaza do 2020. postati neprikladnom za život;

R.     budući da se Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) – koja pruža neophodne usluge palestinskim izbjeglicama na okupiranom palestinskom području, ali i u Jordanu, Libanonu i Siriji – suočava s najtežom krizom u pogledu financiranja u svojoj povijesti; budući da su EU i njegove države članice i dalje najveći donatori UNRWA-e i pružaju gotovo 40 % ukupne financijske podrške toj agenciji;

S.     budući da je palestinska jedinstvena vlada koju podržavaju Hamas i Fatah osnovana u travnju 2014., prihvaćajući načela Bliskoistočnog kvarteta o nenasilju, poštovanju prošlih sporazuma i poštovanju Izraela, te da je podržavaju SAD i EU; budući da unatoč tome napori poduzeti u cilju palestinskog pomirenja nisu doveli do vidljivog napretka;

T.     budući da je od potpisivanja Deklaracije o načelima u Oslu 1993. donatorska zajednica uložila više od 23 milijarde eura potpore za mir i razvoj na okupiranom palestinskom području; budući da su stope neravnopravnosti, nezaposlenosti i siromaštva u tom istom razdoblju u stalnom porastu;

U.     budući da je u ocjeni suradnje EU-a s okupiranim palestinskim područjem i podrške palestinskom narodu, koja je provedena u svibnju 2014. u ime Komisije, zaključeno da aktualni model suradnje, u pomanjkanju usporednog političkog pravca EU-a, nije više u stanju svladati prepreke koje predstavlja izraelska okupacija i politike naseljavanja te politička podjela Zapadne obale i Gaze;

V.     budući da je status Jeruzalema i dalje jedno od ključnih pitanja u bliskoistočnom mirovnom procesu; budući da EU i međunarodna zajednica nikada nisu prihvatili jednostrano izraelsko pripojenje istočnog Jeruzalema; budući da Palestinci koji žive u istočnom Jeruzalemu i dalje nemaju osigurano zakonito boravište, plijeni im se zemljište te trpe sustavnu diskriminaciju pri pristupu javnim uslugama, urbanom planiranju i izgradnji te pristupu vjerskim objektima, što je posljedica politika izraelske vlade kojima se stremi k izmjeni demografskog sastava tog područja;

W.    budući da broj palestinskih izbjeglica, još jednog od ključnih pitanja u mirovnom procesu, prema podacima UNRWA-e trenutačno iznosi gotovo pet milijuna, od kojih veliku većinu čine izbjeglice druge ili treće generacije;

X.     budući da je u članku 2. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela jasno naznačeno da: „Odnosi između stranaka, kao i sve odredbe samog Sporazuma, temelje se na poštovanju ljudskih prava i demokratskih načela, kojima se vodi njihova unutarnja i međunarodna politika i koja predstavljaju ključan element ovog Sporazuma”;

Y.     budući da se međunarodno humanitarno pravo i pravo na području ljudskih prava, uključujući i Četvrtu ženevsku konvenciju, u potpunosti može primijeniti na Zapadnu obalu, uključujući područje istočnog Jeruzalema i pojas Gaze;

1.      zahtijeva kraj izraelske okupacije Zapadne obale, Gaze i istočnog Jeruzalema;

2.      ističe da je dvodržavno rješenje utemeljeno na Rezoluciji Ujedinjenih naroda iz 1948. te na priznanju obiju država od strane međunarodne zajednice te stoga potiče sve države članice EU-a, institucije EU-a i organizacije UN-a da u skladu s odlukom UN-a iz studenog 2012. priznaju Državu Palestinu s granicama iz 1967. i istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom, sukladno rezolucijama UN-a, te njezino supostojanje s Državom Izrael u miru i sigurnosti;

3.      naglašava da bi priznanje Države Palestine od strane država članica trebalo pridonijeti hitnom nastavku izravnih mirovnih pregovora između Izraelaca i Palestinaca te potiče EU da preuzme odgovornost i postane istinski politički sudionik u bliskoistočnom mirovnom procesu pružajući podršku konkretnim naporima u okviru UN-a za sveobuhvatno rješenje koje bi uključivalo sva pitanja u pogledu konačnog statusa; vjeruje da bi napredak u bliskoistočnom mirovnom procesu koristio toj cijeloj destabiliziranoj regiji;

4.      ponavlja da razvoj odnosa između EU-a i Izraela mora biti strogo uvjetovan poštovanjem ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kako je navedeno u članku 2. Sporazuma o pridruživanju;

5.      strogo osuđuje stalno širenje izraelskih naselja čime se krši međunarodno pravo, potpiruje ljutnja Palestinaca i ugrožava održivost dvodržavnog rješenja i izgledi za njegovo postizanje; poziva izraelske vlasti da odmah zaustave i ponište svoju politiku naseljavanja i oduzimanja zemlje, počevši smjesta sa zemljom južno od Betlehema;

6.      izražava duboku zabrinutost zbog izraelskog iskorištavanja palestinskih prirodnih resursa te raširenosti prisilnog raseljavanja, posebice u području C, što predstavlja teško kršenje međunarodnog prava; posebno žali zbog nedavnih presuda izraelskog suda kojima se odobrava rušenje i prisilno raseljavanje beduinskih zajednica na Zapadnoj obali radi izgradnje židovskih naselja; poziva izraelske vlasti da u potpunosti poštuju prava Beduina te da hitno povuku naloge za rušenje i deložaciju za sela u kojima žive zajednice Susya i Abu Nwar;

7.      izražava duboku zaprepaštenost rastućom pojavom nekontroliranog nasilja za koje su odgovorni doseljenici, uključujući nedavno ubojstvo 18-mjesečnog palestinskog djeteta podmetanjem požara u palestinskom selu Doumi 28. srpnja 2015.; pozdravlja sveprisutnu osudu tog zločina od strane izraelskog vodstva, iako ono uglavnom nije priznalo endemsku narav nasilja za koje su odgovorni doseljenici, a koje je potpomognuto desetljećima nekažnjavanja i poticanja na nasilje;

8.      poziva na hitan prekid nezakonite blokade pojasa Gaze, koja predstavlja kolektivno kažnjavanje lokalnog stanovništva; poziva sve strane na učinkovito provođenje uvjeta dogovorenih sporazumom o prekidu vatre iz kolovoza 2014.; poziva EU da poduzme konkretne korake u cilju vršenja pritiska na Izrael da prekine blokadu, posebno donošenjem rasporeda; žali zbog nastavka izraelskih ograničenja unošenja građevinskog materijala u Gazu; poziva izraelsku vladu da prestane s proizvoljnim i netransparentnim obilježavanjem materijala kao robe s „dvostrukom namjenom” te da popis robe s dvostrukom namjenom uskladi s međunarodnim standardima, točnije, da s tog popisa odstrani drvo, agregate, čelične šipke i cement; naglašava da je Izrael, kao okupatorska snaga i u skladu s Četvrtom ženevskom konvencijom, jedina i glavna strana odgovorna za održavanje osnovnih životnih uvjeta stanovnika Gaze;

9.      ponavlja svoj poziv na hitnu obnovu i oporavak pojasa Gaze nakon rata u ljeto 2014., što mora biti prioritet EU-a i međunarodne zajednice u pogledu humanitarne pomoći; pohvaljuje junački rad Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) u tom području; poziva međunarodne donatore da ispune svoja obećanja dana na konferenciji u Kairu održanoj u listopadu 2014.;

10.    ponovno poziva na oslobađanje svih palestinskih političkih zatvorenika, a posebno članova Palestinskog zakonodavnog vijeća; poziva na potpuno poštovanje prava palestinskih političkih pritvorenika i zatvorenika u izraelskim zatvorima, uključujući one koji štrajkaju glađu; smatra da Zakon o prisilnom hranjenju koji je Knesset donio 30. srpnja 2015. predstavlja kršenje međunarodnog zakona o ljudskim pravima te poziva na njegovo hitno ukidanje;

11.    vjeruje da bi EU trebao preuzeti odgovornost i postati istinski politički sudionik i posrednik u bliskoistočnom mirovnom procesu te traži od EU-a da:

•     osudi politiku kolektivnog kažnjavanja koju Izrael provodi nad palestinskim narodom te poziva na okončanje nekažnjivosti Izraela u vezi sa stalnim teškim kršenjima međunarodnog i humanitarnog prava, Povelje UN-a i Opće deklaracije o ljudskim pravima;

•     provede članak 2. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela tako da zamrzne Sporazum sve dok Izrael nastavlja kršiti ljudska prava;

•     uvede zabranu izvoza oružja iz EU-a u Izrael, zabrani sav uvoz oružja iz Izraela u EU te da bez odgode okonča svu suradnju s Izraelom u okviru Europske obrambene agencije (EDA);

•     ne dodjeljuje financijska sredstva izraelskim subjektima u okviru programa Obzor 2020.;

•     zahtijeva od Izraela naknadu štete za projekte koji se financiraju sredstvima EU-a i koji su uništeni tijekom ponovljenih napada na Gazu i Zapadnu obalu;

•     podrži zahtjev palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da se Palestina stavi pod međunarodnu zaštitu;

•     pozove vlade svih država članica EU-a da primijene Smjernice od 19. srpnja 2013. te da pozovu na zabranu uvoza u EU svih izraelskih proizvoda izrađenih u nezakonitim izraelskim naseljima na okupiranom palestinskom području;

12.    poziva EU da odgovori na neprestano širenje izraelskih naselja strogim izuzećem od primjene sporazuma između EU-a i Izraela na okupiranom palestinskom području, boljim savjetovanjem građana i poduzeća iz EU-a o naseljima i aktivnostima naseljavanja, poduzimanjem mjera protiv poduzeća iz EU-a koja sudjeluju u prekršajima u naseljima, poduzimanjem konkretnih mjera protiv doseljenika, uključujući usvajanje politike zabrane kontakta i zabranu izdavanja viza, povlačenjem proizvoda iz tih naselja s unutarnjeg tržišta EU-a te zamrzavanjem odnosa između EU-a i Izraela, u skladu s člankom 2. Sporazuma o pridruživanju;

13.    pozdravlja činjenicu da se EU obvezao – u duhu diferencijacije između Izraela i njegovih aktivnosti na okupiranom palestinskom području – da će zajamčiti da u svim sporazumima između EU-a i Izraela mora biti nedvosmisleno i izričito istaknuto da oni nisu primjenjivi na područja koja je Izrael okupirao 1967., kako je ponovljeno u zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 20. srpnja 2015.; poziva na ispravno označavanje proizvoda iz izraelskih naselja na tržištu EU-a, u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a te s dugogodišnjom politikom EU-a na tom području;

14.    izražava duboku zabrinutost zbog ozbiljne krize u financiranju UNRWA-e; poziva EU da poveća financijsku potporu UNRWA-i te potiče ostale donatore da povećaju svoj financijski doprinos toj agenciji, ali također poziva na razmatranje temeljnog problema palestinskih izbjeglica, odnosno njihova prava na povratak; pohvaljuje UNRWA-u i čestita joj na izvanrednim naporima zahvaljujući kojima je djeci palestinskih izbjeglica omogućeno da započnu školsku godinu 2015./2016.;

15.    pozdravlja jednoglasnu podršku država članica EU-a Rezoluciji Vijeća UN-a za ljudska prava od 3. srpnja 2015. pod naslovom „Jamčenje odgovornosti i pravednosti u svim slučajevima kršenja međunarodnog prava na okupiranom palestinskom području uključujući i istočni Jeruzalem” te poziva EU da zajamči potpunu provedbu preporuka iz izvješća neovisnog istražnog povjerenstva UN-a, uključujući njegove preporuke o pružanju aktivne podrške radu Međunarodnog kaznenog suda u pogledu okupiranog palestinskog područja;

16.    ponovno pozdravlja činjenicu da je Palestina ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda; žali zbog toga što je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku odbila priznati taj važan korak k preuzimanju odgovornosti za buduća kršenja prava od strane svih sudionika; smatra da je takvim ponašanjem vidljivo narušena vjerodostojnost politike EU-a o ljudskim pravima i njezinih zaključaka o odgovornosti i međunarodnoj pravdi;

17.    izražava zabrinutost zbog navoda prema kojima je ozračje za NVO-e koji se bave ljudskim pravima u Izraelu sve nepovoljnije, a sadašnja vlada sve češće pokušava ugušiti kritičku i nezavisnu umjetnost, uključujući usvajanjem nacrta zakona u cilju strogog ograničenja rada NVO-a; poziva diplomatske misije EU-a da pokrenu dijalog s izraelskim vlastima o tom hitnom pitanju te da nastave podržavati aktere u području ljudskih prava u toj zemlji;

18.    pozdravlja osnivanje Zajedničke liste i njezin dobar uspjeh na zadnjim parlamentarnim izborima u Izraelu jer je na taj način dan glas izraelskim snagama i građanima koji teže prekidu okupacije i mirnom dvodržavnom rješenju;

19.    nada se da će palestinske političke snage moći ostvariti pomirenje i nacionalno jedinstvo, što će pridonijeti cilju okončanja okupacije;

20.    donosi odluku o sastavljanju izvješća o trgovini oružjem i drugom sigurnosnom opremom između država članica i Izraela i Palestine te o usklađenosti takve trgovine sa zajedničkim stajalištem EU-a; poziva na sveobuhvatni embargo UN-a na oružje svim stranama u regiji kako bi se spriječila daljnja kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava;

21.    podsjeća na svoju odluku o pokretanju inicijative „Parlamentarci za mir” čiji je cilj okupiti europske, izraelske i palestinske parlamentarce radi postizanja napretka u mirovnom programu i pružanja podrške diplomatskim naporima EU-a;

22.    izražava zgražanje zbog nad činjenicom da izraelske vlasti neprestano i neopravdano ometaju pokušaje posjeta službenih tijela Europskog parlamenta Gazi; upozorava na to da će se, u slučaju da se ta situacija ne popravi do 1. studenog 2015., poduzeti odgovarajuće mjere;

23.    odlučuje poslati ad hoc izaslanstvo u Palestinu, uključujući Gazu, i Izrael kako bi se ocijenili situacija na terenu u pogledu uništenja projekata u području C koje je financirao EU i mogućnosti za održivo rješenje sukoba;

24.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za bliskoistočni mirovni proces, parlamentima i vladama država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Knessetu, Palestinskom zakonodavnom vijeću, predsjedniku i Vladi Države Palestine, predsjedniku i Vladi Izraela, glavnom tajniku Lige arapskih država i glavnom povjereniku Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA).

Pravna napomena