Postupak : 2015/2933(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1146/2015

Podneseni tekstovi :

B8-1146/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 11/11/2015 - 16.2
CRE 11/11/2015 - 16.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0394

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 271kWORD 92k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1146/2015
4.11.2015
PE570.960v01-00
 
B8-1146/2015

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o budućem paketu mjera za zrakoplovstvo (2015/2933(RSP))


Wim van de Camp, Marian-Jean Marinescu, Deirdre Clune, Georges Bach, Markus Pieper u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o budućem paketu mjera za zrakoplovstvo (2015/2933(RSP))  
B8‑1146/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno 12. ožujka 2014. o. u prvom čitanju o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi jedinstvenog europskog neba (preinaka)(1),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno 26. veljače 2014. o. u prvom čitanju o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a – rješavanje budućih izazova(3),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je 2012. sa sektorom zračnog prijevoza bilo izravno povezano 2,6 milijuna radnih mjesta te da je taj sektor zaslužan za više od 2,4 % BDP-a EU-a;

B.  budući da su europski zračni prijevoznici od 2012. otpustili ili planiraju otpustiti više od 20 000 zaposlenika;

C.  budući da su zračni prijevoznici EU-a suočeni s brojnim izazovima u pogledu konkurentnosti, kako na unutarnjem tržištu tako i na vanjskima;

D.  budući da su EU i države članice raznim pravnim i financijskim propisima jednostrano povećale opterećenje europskog zrakoplovnog sektora u Europi (npr. ETS za letove unutar EU-a, povećana prava putnika, nacionalni porezi, ograničenje radnog vremena);

E.  budući da Komisija do kraja 2015. namjerava izraditi paket mjera za zrakoplovstvo kojim će nastojati utvrditi probleme s kojima se suočava zrakoplovni sektor EU-a;

1.  smatra da se paketom mjera za zrakoplovstvo mora pružiti toliko potreban poticaj europskoj zrakoplovnoj industriji te povećati konkurentnost sektora, stvoriti ravnopravni tržišni uvjeti i izraditi dugoročna strategija za europsku zrakoplovnu industriju;

2.  poziva Komisiju da pri izradi paketa mjera za zrakoplovstvo uzme u obzir i uključi stajalište Parlamenta u prvom čitanju o jedinstvenom europskom nebu 2+ (SES2+) i Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA) kao i Izvješće Parlamenta o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a – rješavanje budućih izazova;

3.  ističe da je zrakoplovna industrija jedan od glavnih pokretača rasta i zapošljavanja u EU-u te je usko povezana s konkurentnošću sektora zrakoplovnog prijevoza (npr. pozitivna izvozna bilanca, čišće tehnologije za europske zrakoplove, uvođenje SESAR-a, SES, bilateralni sporazumi o zračnoj sigurnosti, lanac održavanja), s godišnjim prihodom od oko 100 milijardi EUR i oko 500 000 izravno zaposlenih; stoga poziva na provedbu proaktivnih politika kako bi se zrakoplovna industrija podržala i razvila;

4.  naglašava činjenicu da je konkurentnost izravno povezana s inovacijama; stoga preporuča Komisiji da uzme u obzir i podrži inovacije u području upravljanja zračnim prometom (automatizirana kontrola zračnog prometa (ATC), slobodne rute), zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), rješenja koja uključuju alternativna goriva, dizajna zrakoplova i motora (veća učinkovitost, manje buke), sigurnosti u zračnim lukama (bezdodirna tehnologija, sigurnosna kontrola na jednom mjestu), digitalizacije i multimodalnih rješenja (kompjuterizirane zemaljske usluge); također preporuča Komisiji da odustane od regionalnih programa poput ETS-a za zrakoplovstvo i da podrži globalna ekološka rješenja, kao što je globalna tržišno utemeljena mjera za rješavanje problema emisija CO2 iz međunarodnog zračnog prometa, zelenije zračne luke (zeleno taksiranje) i nove poslovne modele (npr. inicijativa Međunarodne udruge za zračni prijevoz New Distribution Capability (NDC), samostalno povezivanje letova, integrirano izdavanje karata);

5.  poziva Europsku komisiju da djeluje u okviru svojih ovlasti i ukloni opterećenja EU-a i nacionalna opterećenja nametnuta europskim zračnim prijevoznicima kako bi ojačala konkurentnost europskog zračnog prijevoza;

6.  ističe da se konkurentnost zračnih luka u EU-u smanjila u odnosu na zračne luke izvan EU-a; poziva na provedbu proaktivne politike kako bi se ojačali njihovi kapaciteti i povezanost;

7.  poziva Komisiju da preispita Uredbu (EZ) br. 868/2004 u vezi s razlozima zbog kojih nije provedena najkasnije do listopada 2015. i da ukloni sve u njoj sadržane prepreke kao preduvjet da postane učinkovitim sredstvom protiv narušavanja tržišnog natjecanja u zrakoplovnom sektoru;

8.  žali zbog činjenice da Uredba (EZ) br. 868/2004 o zaštiti od nepravednih praksi određivanja cijena u sektoru zračnog prijevoza nikad nije provedena i poziva Komisiju da revidira Uredbu (EZ) br. 868/2004 kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje u vanjskim odnosima EU-a u području zrakoplovstva i ojačala konkurentnost zrakoplovne industrije EU-a, učinkovitije spriječila nepošteno tržišno natjecanje, zajamčila reciprocitet i uklonila nepoštene prakse, uključujući subvencije i državnu pomoć koje dobivaju zrakoplovne kompanije u trećim zemljama i kojima se narušava tržište, u cilju bolje političke strategije na europskoj razini kako bi se taj sukob brzo razriješio, prvenstveno primjenom transparentne klauzule o „poštenom tržišnom natjecanju”;

9.  smatra da se europske zračne luke suočavaju s velikim pritiscima kada je riječ o konkurentnosti, i od strane zračnih prijevoznika i od strane konkurentnih zračnih luka, zbog čega korisnici ne plaćaju punu cijenu infrastrukture; stoga apelira na Komisiju da to uzme u obzir pri provedbi Direktive o naknadama zračnih luka;

10.  ističe važnost malih i regionalnih zračnih luka u Uniji kao još jednog načina da se smanji zakrčenost većih i čvorišnih zračnih luka preko neizravnih veza; potiče Komisiju zajedno s državama članicama da izloži dugoročni strateški plan EU-a s problemima regionalnih zračnih luka EU-a i prilikama koje nude, s obzirom na to da bi zračnu povezanost trebalo promicati i da bi ona trebala postati jednim od temeljnih stupova strategije EU-a za rast i zapošljavanje;

11.  naglašava da bi pregovori o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prijevozu s glavnim trgovinskim partnerima EU-a kao što su susjedne zemlje, zemlje skupine BRIC, zemlje ASEAN-a, Japan i Turska trebali biti strateški cilj te da bi te pregovore trebalo započeti, odnosno ubrzati; ističe da bi se time trebale otvoriti nove prilike na zračne prijevoznike iz EU-a, povećati financijska transparentnost i zaštititi pošteno tržišno natjecanje te stoga europskim zračnim prijevoznicima omogućiti da posluju pod jednakim uvjetima kao i njihovi konkurenti iz trećih zemalja; inzistira na tome da je, kako bi ti sveobuhvatni sporazumi o zračnom prijevozu bili učinkoviti u praksi, nužno uvrstiti zaštitnu klauzulu kojom se definiraju prekršaji i pravne posljedice povrede te rješavanje spora;

12.  poziva Komisiju da što prije postigne sporazum o zračnom prijevozu s državama Perzijskog zaljeva; ustraje u tome da temelj tog sporazuma mora biti transparentnost financiranja i snažna klauzula o poštenom tržišnom natjecanju;

13.  napominje da sektor zračnog prijevoza nije reguliran na svjetskoj razini s obzirom na to da nije obuhvaćen WTO-om; poziva Komisiju da pregovara s Međunarodnom organizacijom civilnog zrakoplovstva (ICAO) kako bi se na svjetskoj razini uvela poštena i primjenjiva pravila tržišnog natjecanja; ističe važnost globalno dogovorenih pravila u okviru ICAO-a u cilju smanjenja emisija iz zračnog prijevoza; uviđa da ICAO radi na razvoju globalnog tržišno utemeljenog mehanizma;

14.  poziva Komisiju i države članice da ubrzaju provedbu jedinstvenog europskog neba donošenjem paketa SES2+ te potpunom provedbom i upotrebom funkcionalnih blokova zračnog prostora kao i pružanjem smjernica u području državne potpore za bolju provedbu i brže odobravanje postupaka poslovnih planova, s obzirom na to da postojeća fragmentiranost europskog zračnog prostora predstavlja veliko opterećenje za europske zračne prijevoznike;

15.  očekuje da će paketom mjera za zrakoplovstvo zakonodavno biti riješeno i pitanje sigurnosti, koje je izravno povezano s uvjetima rada u sektoru zrakoplovstva, s obzirom na to da EU mora iskoristiti sva raspoloživa unutarnja i vanjska sredstva kako bi učinkovitije zaštitila europsku zrakoplovnu industriju od nepoštenih praksi;

16.  traži da se sigurnost poboljša i ujednači privlačenjem i zadržavanjem kvalificirane, visoko osposobljene i prilagodljive radne snage;

17.  preporuča da Glavna uprava za sigurnost i promet i Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost surađuju i da se u paket mjera za zrakoplovstvo uvrste socijalne odredbe, o čemu se raspravljalo na konferenciji na visokoj razini pod naslovom „Socijalni plan za prijevoz”, održanoj 4. lipnja 2015. u organizaciji Komisije;

18.  preporuča da se pojam „glavnog sjedišta poslovanja” jasnije odredi tako da države operativnu licenciju izdaju samo onim zračnim prijevoznicima koji u njima obavljaju znatan udio zračnog prijevoza te da se, u kontekstu usklađivanja sustava socijalne sigurnosti i radnog zakonodavstva, ujednači definicija „domaće baze” iz Uredbe (EU) br. 83/2014 i Uredbe (EU) br. 465/2012; također preporuča da se skrati prijelazno razdoblje i razjasni položaj članova posade zrakoplova koji imaju više domaćih baza;

19.  preporuča reviziju primjene Direktive o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje u cilju promicanja izravnog zapošljavanja kao uobičajenog modela i ograničavanja upotrebe atipičnih oblika zapošljavanja;

20.  predlaže da se poduzmu mjere za suzbijanje porasta socijalno problematičnih poslovnih praksi kao što je upotreba „zastava pogodnosti” i atipičnih oblika zapošljavanja poput fiktivnog samozapošljavanja, programa „plati pa leti” te ugovora na nula radnih sati; smatra da bi te prakse trebalo zabraniti jer mogu negativno utjecati na sigurnost; poziva na revidiranu definiciju „glavnog mjesta poslovanja” poduzeća kojom bi se zračnim prijevoznicima nametnula obveza da dokažu znatnu zrakoplovnu aktivnost u određenoj zemlji;

21.  poziva na punu provedbu programa SESAR, u okviru kojega se zahtijeva uska suradnja i financijski doprinos Komisije, pružatelja usluga zračne plovidbe, zračnih prijevoznika i zračnih luka; stoga poziva na cjeloviti sustavni pristup svih domena zrakoplovstva kojim su obuhvaćene sve faze leta, počevši od tla, uz snažniju ulogu EASA-e u kontekstu SES-SESAR u okviru sustava EU-a i EASA-a za regulaciju sigurnosti, zaštite, ekoloških pitanja i rezultata;

22.  pozdravlja namjeru da se povećaju odgovornosti EASA-e i stoga očekuje izmjenu Uredbe (EZ) br. 216/2008 (osnovna uredba) kako bi se osigurala uspostava sveobuhvatnog sustava upravljanja sigurnošću i kako bi se EASA-i povjerile zadaće u vezi sa sigurnosnim aspektom mjera sigurnosti EU-a i sigurnosnim aspektom komercijalnog svemirskog prijevoza i zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje; poziva Komisiju da EASA-i dodijeli status jedinstvenog europskog tijela za zrakoplovstvo s obzirom na širok raspon odgovornosti koje će joj dodijeliti zakonodavac;

23.  poziva Komisiju da ojača ulogu EASA-e na međunarodnoj sceni do iste razine na kojoj su i njezini glavni ekvivalenti kao što je Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) te da se pobrine da je se službeno prizna u okviru ICAO-a kako bi EU imao jedinstveno stajalište u cilju jamčenja više razine sigurnosti diljem svijeta za građane EU-a kao i konkurentnosti i izvoza zrakoplovne industrije EU-a;

24.  poziva Komisiju da ukine regulatorne prepreke satelitskom nadzoru zračnog prometa kako bi se građanima EU-a mogle pružiti usluge koje potencijalno spašavaju živote i traži od Međunarodne telekomunikacijske unije da u tu svrhu dodijeli odgovarajući pojas radiofrekvencijskog spektra, s obzirom na to da je ICAO satelitsku tehnologiju automatskog zavisnog sustava za praćenje zrakoplova (ADS-B) prepoznao kao jedinu tehnologiju koja može olakšati praćenje letova i nadzor zračnog prometa izvan najgušće naseljenih područja, gdje su drugi oblici zemaljskih tehnologija za nadzor zračnog prometa ograničeno funkcionalni; napominje da bi se njome moglo pomoći vladama, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi i zračnim prijevoznicima u Europi i diljem svijeta da povećaju učinkovitost i sposobnost upravljanja zračnim prometom uz smanjenje emisija iz zračnog prijevoza i znatno poboljšanje sigurnosti zračnog prijevoza, smanjujući pritom infrastrukturne troškove i uspostavljajući još jednu razinu nadzora u europskom zračnom prostoru, koja bi mogla nadograditi postojeći sustav;

 

25.  poziva Komisiju da poduzme mjere kojima će poboljšati liječničku procjenu pilota i sigurnost te proceduru ulaska i izlaska u vezi s vratima pilotske kabine, s obzirom na procjenu rizika iz izvješća radne skupine Europske agencije za sigurnost zračnog prometa;

26.  inzistira na osiguranju koje se temelji na procjeni rizika za putnički i teretni prijevoz umjesto reaktivnih mjera, na pravednom i uravnoteženom pristupu osjetljivom pitanju sigurnosti zračnog prijevoza kako bi se s jedne strane zadovoljile potrebe i ispunila očekivanja država članica te s druge strane izbjeglo nezadovoljstvo putnika u zračnim lukama, te na jačanju sustava za stvaranje sigurnosnih mjera službe za sigurnost u zračnom prometu (AVSEC) i savjetodavne skupine dionika u zračnom prometu (SAGAS); stoga apelira na Komisiju da provede studiju izvedivosti provedbe sustava prethodne provjere u Europi kakav se trenutačno ispituje i u Sjedinjenim Američkim Državama;

27.  poziva proračunska tijela da EASA-i dodijele proračunska sredstva koja će joj omogućiti konkurentnost i koja će odražavati njezine nove odgovornosti kako bi zračni prijevoznici iz EU-a imali na raspolaganju fleksibilna i učinkovita sredstva za tržišno natjecanje diljem svijeta; također poziva države članice i Komisiju da povećaju javnu financijsku potporu za sigurnost zračnog prometa i javno financiranje sigurnosti zračnog prometa, kao što je uobičajeno u drugim dijelovima svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, kako bi europskim zračnim lukama omogućili da povećaju konkurentnost smanjivanjem pristojbi; poziva Komisiju da osigura isplatu cjelokupnog prvotnog proračuna namijenjenog Instrumentu za povezivanje Europe, na koju je utjecala uspostava Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU);

28.  poziva Komisiju da sve navedene probleme pokuša riješiti u svojem zakonodavnom paketu mjera za zrakoplovstvo koji treba donijeti do kraja 2015.;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 74 E, 20.3.2008., str. 658.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0151.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0290.

Pravna napomena