Postupak : 2015/3035(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0050/2016

Podneseni tekstovi :

B8-0050/2016

Rasprave :

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0020

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 389kWORD 124k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0050/2016
14.1.2016
PE575.952v01-00
 
B8-0050/2016

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016. (2015/3035(RSP))


Andrzej Grzyb, Cristian Dan Preda, Therese Comodini Cachia, Mariya Gabriel, László Tőkés, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Fernando Ruas, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Theodoros Zagorakis, Ramón Luis Valcárcel Siso u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016. (2015/3035(RSP))  
B8-0050/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o ljudskim pravima i demokraciji za razdoblje 2015. – 2019.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o UNHRC-u,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući rezolucije o raspravama o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava (u skladu s člankom 135. Poslovnika),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu i politici Europske unije na tom području(1),

–  uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. podneseno Općoj skupštini UN-a;

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su 2015. i 2016. godine u kojima se obilježavaju velike obljetnice kada je riječ o uživanju ljudskih prava, mira i sigurnosti: 70. obljetnica osnivanja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 40. obljetnica Deklaracije UN-a o pravu na razvoj (1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (1995.) te 15. obljetnica ključne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (2000.) i milenijskih razvojnih ciljeva (2000.);

B.  budući da su sve države obvezne poštovati ljudska prava neovisno o rasi, podrijetlu, vjeri, spolu ili boji kože; budući da ističe svoju potporu nedjeljivosti ljudskih prava (građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih ili kulturnih) koja su međusobno povezana i međuovisna i s obzirom na to da se uskraćivanjem bilo kojeg od tih prava utječe na druga prava; budući da za sve države vrijedi obveza da poštuju osnovna prava svojih stanovnika i dužnost da poduzimaju konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini i da surađuju na međunarodnoj razini radi uklanjanja prepreka ostvarivanju ljudskih prava u svim područjima;

C.  budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta;

D.  budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona, kojim se iznova potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda i propisuje poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te načelâ Povelje UN-a i međunarodnog prava;

E.  budući da bi se poštovanje ljudskih prava trebalo uvrstiti u sva područja politike koja se dotiču mira i sigurnosti, razvojne suradnje, trgovine i ulaganja, humanitarnoga djelovanja, klimatskih promjena i borbe protiv terorizma s obzirom na to da se ona ne mogu razmatrati odvojeno od ljudskih prava;

F.  budući da su države članice UN-a usvojile Program do 2030. i obvezale se na taj program u kojemu se zamišlja svijet u kojemu se univerzalno poštuju ljudska prava i ljudsko dostojanstvo, vladavina prava, pravda, ravnopravnost i nediskriminacija;

G.  budući da se redovnim sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupkom za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

H.  budući da neke od aktualnih članica UNHRC-a imaju dvojbenu povijest poštovanja ljudskih prava, pa i kada je riječ o suradnji s mandatarima posebnih postupaka UN-a i nepoštovanju obveze izvješćivanja ugovornim tijelima UN-a za ljudska prava;

Vijeće UN-a za ljudska prava

1.  pozdravlja imenovanje veleposlanika Choi Kyong-lima na dužnost predsjednika UNHRC-a za 2016. godinu;

2.  pozdravlja godišnje izvješće UNHRC-a upućeno Općoj skupštini UN-a, kojim su obuhvaćene njegova 28., 29. i 30. sjednica;

3.  ponavlja svoje stajalište da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju te podsjeća države članice UN-a da se pri izboru članica UNHRC-a zalažu za primjenu kriterija koji se temelje na uspješnosti u poštovanju ljudskih prava; poziva na to da se osmisle obvezujući postupci za provjeru poštovanja kriterija za članstvo u UNHRC-u: izražava zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u nekim novoizabranim članicama UNHRC-a te ističe da je važno braniti neovisnost UNHRC-a kako bi se zajamčilo da može i dalje provoditi svoj mandat učinkovito i nepristrano;

4.  ponovno izražava svoju podršku posebnim postupcima i neovisnom statusu njihovih mandatara koji im omogućuje da izvršavaju svoju ulogu potpuno nepristrano te poziva sve države da surađuju s tim postupcima;

5.  iznova potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnog periodičnog pregleda radi potpunoga razumijevanja stanja ljudskih prava u svim državama članicama UN-a te ponavlja svoju potporu drugome krugu pregleda u kojem je naglasak na primjenjivanju preporuka prihvaćenih tijekom prvoga kruga; međutim ponovno traži da se preporuke koje države nisu prihvatile tijekom prvoga kruga iznova razmotre u nastavku procesa univerzalnog periodičnog pregleda;

6.  ističe da je potrebno zajamčiti potpuno sudjelovanje širokoga raspona dionika, posebno civilnog društva, u procesu univerzalnog periodičnog pregleda i izbjegavati sva ograničenja u tom pogledu;

7.  poziva EU i Komisiju da se nastave baviti preporukama iz univerzalnog periodičnog pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s predmetnim državama kako bi se ispitali načini i mehanizmi provedbe preporuka uz pomoć državnih i regionalnih strategija;

8.  pozdravlja Inicijativu za promjenu koju je pokrenuo visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, a čiji je cilj poboljšati i ojačati globalnu prisutnost uredâ UN-a za ljudska prava stvaranjem osam regionalnih centara za nadziranje i promicanje poštovanja ljudskih prava uz izravnu suradnju s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u prave promjene na terenu;

Građanska i politička prava

9.  izražava zabrinutost zbog promjena ustava u nekim državama kojima se želi izmijeniti ograničenje trajanja predsjedničkih mandata, što je pitanje koje je u nekim slučajevima izazvalo nasilje u vezi s izborima; ponovno potvrđuje da je poštovanje građanskih i političkih prava, uključujući individualnu i kolektivnu slobodu izražavanja te slobodu okupljanja i udruživanja, pokazatelj demokratskoga, tolerantnoga i pluralističkoga društva;

10.  ponavlja da su slobodni i vjerodostojni izbori koji se održavaju periodički i temelje se na općem i jednakom pravu glasa temeljno pravo koje bi svi građani trebali uživati u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (članak 21. stavak 3.) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (članak 25.); potvrđuje da su sloboda izražavanja te dinamično okruženje pogodno za neovisno i pluralističko civilno društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;

11.  podsjeća na to da je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja temeljno ljudsko pravo, priznato u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i zajamčeno u članku 18. Međunarodnog pakta UN-a o građanskim i političkim pravima; izražava zabrinutost zbog činjenice da se neke zemlje još uvijek ne pridržavaju standarda UN-a i primjenjuju državnu represiju, koja može uključivati fizičko kažnjavanje, zatvorske kazne, pretjerane novčane kazne pa čak i smrtnu kaznu, čime se krši sloboda vjeroispovijedi ili uvjerenja; zabrinut je zbog sve većeg progona vjerskih manjina i manjina prema uvjerenju, uključujući kršćanske zajednice, kao i zbog nezakonitog uništavanja njihovih mjesta okupljanja; podržava izvješće koje je o nasilju počinjenom „u ime vjere” sastavio posebni izvjestitelj UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja; poziva EU da provodi svoje preporuke o inicijativama za međuvjerski dijalog;

12.  pozdravlja predanost EU-a da na međunarodnim forumima promiče slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja, što uključuje i podršku mandatu posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja; u potpunosti podržava praksu EU-a da preuzima glavnu ulogu u donošenju tematskih rezolucija o toj temi unutar UNHRC-a i Opće skupštine UN-a; zahtijeva poduzimanje konkretnih mjera u cilju učinkovite provedbe i poboljšanja smjernica EU-a za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja; smatra da bi trebalo djelovati na međunarodnim i regionalnim forumima vođenjem otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s vjerskim udrugama i zajednicama, u skladu s člankom 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

13.  osuđuje kontinuirano šikaniranje i pritvaranje boraca za ljudska prava i članova oporbe koje u brojnim trećim zemljama provode snage vlasti; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva koje sadržava i ograničenja na financiranje iz inozemstva, zbog kojeg je prostor za aktivnosti civilnoga društva sve manji; poziva sve vlade da promiču i podupiru slobodu medija, organizacije civilnog društva i aktivnosti boraca za ljudska prava te da im omoguće da djeluju bez straha, represije ili zastrašivanja;

14.  ponovno naglašava svoje dugotrajno protivljenje smrtnoj kazni, mučenju te okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju u svim slučajevima i u svim okolnostima; ponovno ističe da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva i ponovno potvrđuje da se zalaže za pravo svakog pojedinca na život i ljudsko dostojanstvo;

15.  pohvaljuje znatan napredak koji je dosad ostvaren, pri čemu su mnoge zemlje obustavile primjenu smrtne kazne, dok su druge poduzele zakonodavne mjere u smjeru ukidanja smrtne kazne; unatoč tome izražava žaljenje zbog ponovnog uvođenja pogubljenja u nekim zemljama tijekom posljednjih nekoliko godina; poziva one države koje su ukinule smrtnu kaznu ili one u kojima je već dugo na snazi moratorij na primjenu smrtne kazne da ostanu odane tim ciljevima;

16.  smatra da suvremena digitalna tehnologija nudi prednosti, ali i postavlja izazove kada je riječ o zaštiti prava na privatnost, ostvarivanju slobode izražavanja na internetu u cijelom svijetu te sigurnosti jer se suvremena digitalna tehnologija često upotrebljava kao sredstvo ekstremističke i terorističke propagande te kao način za pridobivanje novih članova; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost u digitalnom dobu, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koja utječu na građane i na internetu i izvan njega;

Socijalna i gospodarska prava

17.  prepoznaje napore UNHRC-a da svim ljudskim pravima osigura jednak status i jednaku težinu, i to uvođenjem mandatara za posebne postupke u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;

18.  izražava duboku zabrinutost zbog porasta ekstremnog siromaštva, čime se ugrožava potpuno uživanje svih ljudskih prava; u tom kontekstu pozdravlja izvješće posebnog izvjestitelja Vijeća UN-a za ljudska prava o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima (A/HRC/29/31) i podržava njegove prijedloge za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva; smatra da je važno uhvatiti se u koštac s problemom sve većih nejednakosti u cilju borbe protiv siromaštva općenito i promicati socijalna i gospodarska prava olakšavanjem pristupa hrani, vodi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju;

19.  smatra da su korupcija, utaja poreza, loše upravljanje javnim dobrima i nedostatak odgovornosti prijetnje jednakom uživanju ljudskih prava i da narušavaju demokratske procese, kao što su vladavina prava i pošteno izvršavanje pravde; smatra da je u suzbijanju korupcije presudno djelovanje na jamčenju poštovanja ljudskih prava, i to konkretno prava na obaviještenost, prava na slobodu izražavanja i okupljanja, prava na neovisno pravosuđe i prava na demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima;

Poslovanje i ljudska prava

20.  podržava učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, u EU-u i izvan njega, pa i u okviru izrade nacionalnih akcijskih planova; naglašava da treba poduzeti sve mjere nužne za rješavanje propusta pri učinkovitoj provedbi Vodećih načela UN-a, uključujući pristup pravosuđu i pravnim sredstvima;

21.  poziva UN i EU da se bave pitanjem branitelja zemljišnih prava, koji su žrtve odmazde među ostalim u obliku prijetnji, uznemiravanja, proizvoljnih uhićenja, fizičkog napada i ubojstva; traži da u projektima o ljudskim pravima u okviru mehanizama UN-a i Akcijskoga plana EU-a za ljudska prava i demokraciju sudjeluju branitelji zemljišnih prava;

22.  pozdravlja inicijativu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se ojača projekt pravne odgovornosti i pravnih sredstava kako bi se doprinijelo pravednom i učinkovitijem sustavu pravnih sredstava u nacionalnim zakonodavstvima, posebno u slučajevima teških povreda ljudskih prava u poslovnom sektoru; poziva sve vlade da izvršavaju svoje dužnosti kada je riječ o jamčenju poštovanja ljudskih prava i pristupa pravosuđu za žrtve koje se suočavaju i s praktičnim i s pravnim izazovima kada nastoje pristupiti pravnim sredstvima i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini;

23.  prima na znanje da je otvorena međuvladina radna skupina za izradu međunarodnog, pravno obvezujućeg instrumenta o transnacionalnim korporacijama i drugim poslovnim subjektima s obzirom na ljudska prava, koja je osnovana na temelju rezolucije UNHRC-a od 26. lipnja 2014., održala svoju prvu sjednicu u srpnju 2015.; poziva EU i njegove države članice da prate raspravu o spomenutom međunarodnom instrumentu;

Migracija

24.  zabrinut je zbog najteže migracijske krize nakon Drugog svjetskog rata koja je nastala jer je sve veći broj osoba primoran napustiti svoje domove zbog progona, oružanih sukoba i općeg nasilja pa u potrazi za zaštitom i boljim životom kreće na opasna putovanja kojima dovodi u opasnost vlastiti život;

25.  poziva sve zemlje da usvoje pristup migracijama koji se temelji na ljudskim pravima i da posvete posebnu pozornost marginaliziranim i ugroženim skupinama migranata kao što su žene i djeca; poziva sve države da se bore protiv rodno uvjetovanoga nasilja nad ženama i djevojkama te naglašava važnost oblikovanja migracijske politike iz rodne perspektive kako bi se odgovorilo na njihove konkretne potrebe;

26.  ističe da međunarodna zajednica snosi odgovornost za trenutačnu nezapamćenu migracijsku krizu kada je riječ o njezinim uzrocima i sredstvima za njezino rješavanje; poziva sve države članice UN-a da sudjeluju i doprinesu u rješavanju uzroka i posljedica migracijske krize; podsjeća na to da su sve države obvezne poštovati i štititi ljudska prava svih osoba u svojoj nadležnosti, bez obzira na njihovu nacionalnost ili porijeklo; podsjeća na to da svi sporazumi o suradnji na području migracija i o ponovnom prihvatu s državama koje nisu članice EU-a moraju biti u skladu s međunarodnim pravom;

27.  poziva EU i države članice da vanjskim politikama povećaju svoju podršku borbi protiv trgovine ljudima, s posebnim naglaskom na zaštitu žrtava, posebno maloljetnika; smatra da bi EU trebao ojačati suradnju s trećim zemljama i drugim relevantnim akterima kako bi razmijenili primjere dobre prakse i pridonijeli uništenju međunarodnih mreža trgovine ljudima; pozdravlja izvješće posebne izvjestiteljice za trgovinu ljudima, osobito ženama i djecom od 3. kolovoza 2015.;

28.  poziva međunarodnu zajednicu da poboljšanjem i unaprjeđivanjem odgovarajućih agencija kao što su UNHCR i Frontex poduzme sve potrebne korake za sprječavanje dodatnih migracijskih pritisaka;

Klimatske promjene i ljudska prava

29.  pozdravlja donošenje Sporazuma iz Pariza u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) kojim su obuhvaćeni prilagodba i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, razvoj i prijenos tehnologije te izgradnja kapaciteta; poziva sve države potpisnice da ispune svoje obveze;

30.  podsjeća da nepovoljan učinak klimatskih promjena predstavlja neposrednu i potencijalno nepovratnu globalnu prijetnju za potpuno uživanje ljudskih prava i da on ima znatne posljedice na ugrožene skupine koje su već u neizvjesnu položaju; napominje sa zabrinutošću da se očekuje da će događaji povezani s klimom, kao što su rast razine mora i ekstremne klimatske promjene koje za posljedicu imaju suše i poplave, dovesti do daljnjih gubitaka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode;

Prava žena

31.  pozdravlja nedavno donesenu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti prema kojoj su žene stavljene u središte svih nastojanja za rješavanje globalnih izazova, uključujući sve snažniji nasilni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje zaključke globalne studije UN-a o provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti u kojoj je naglašena važnost vodstva i sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji mira te činjenica da je zahvaljujući njihovu sudjelovanju poboljšano pružanje humanitarne pomoći, da su ojačani napori mirovnih snaga, da je potaknuto dovršenje mirovnih pregovora te da se doprinijelo borbi protiv nasilnog ekstremizma;

32.  duboko je razočaran činjenicom da je od pojave nasilnih ekstremističkih skupina kao što je Daeš u Siriji i Iraku ili Boko Haram u zapadnoj Africi nasilje nad ženama poprimilo novu dimenziju, a seksualno nasilje postalo je sastavni dio ciljeva, ideologije i izvora prihoda tih ekstremističkih skupina, čime je međunarodna zajednica stavljena pred ključni novi izazov; poziva sve vlade i institucije UN-a se još intenzivnije posvete borbi protiv tih zločina i da ženama vrate dostojanstvo tako da im se omogući pravda, odšteta i odgovarajuće mjere potpore;

33.  ističe da je važno ženama zajamčiti autonomnost rješavanjem temeljnih nejednakosti između muškaraca i žena zbog kojih su žene i djevojčice ranjive u razdobljima sukoba te poziva UN i njegove države članice da poduzmu konkretne mjere kako bi zajamčili autonomnost žena, njihovo učinkovito sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te u procesu mirovnih pregovora i izgradnje mira povećanjem njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka, među ostalim u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima;

Prava djece

34.  podsjeća na to da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnike tog ugovora da poštuju svoje obveze;

35.  pozdravlja planiranu globalnu studiju koju UN namjerava pokrenuti kako bi se praćenjem i evaluacijskom analizom utvrdilo kako se međunarodni zakoni i standardi provode u praksi i kako bi se ocijenile konkretne mogućnosti država da unaprijede svoje politike i odgovore; apelira na sve države da podrže tu studiju i da aktivno sudjeluju u njoj;

Borba protiv terorizma

36.  sa zadovoljstvom prima na znanje dokument sa smjernicama za borbu protiv terorizma koji su sastavile Europska služba za vanjsko djelovanje i Komisija u cilju jamčenja poštovanja ljudskih prava pri planiranju i provedbi projekata kojima se pruža pomoć u borbi protiv terorizma u suradnji s trećim zemljama; u tom kontekstu podsjeća da je poštovanje temeljnih prava i sloboda temelj uspješnih protuterorističkih politika, uključujući uporabu digitalnih tehnologija nadzora; ističe potrebu za izradom učinkovitih komunikacijskih strategija prilagođenih suvremenim digitalnim tehnologijama u cilju borbe protiv terorizma, ekstremističke propagande i metoda novačenja; podržava međunarodne napore za sprečavanje ISIS-a/Daeša u kršenju ljudskih prava;

Demokratizacija

37.  preporučuje da EU uloži više truda u razvoj sveobuhvatnijeg pristupa procesima demokratizacije, koji podrazumijevaju mnogo više od slobodnih i poštenih izbora, kako bi na pozitivan način doprinio jačanju demokratskih institucija; smatra da bi se razmjena tranzicijskih praksi u okviru politika proširenja i susjedstva trebala koristiti u podupiranju i konsolidiranju procesa demokratizacije diljem svijeta;

Uvrštenje ljudskih prava u politike EU-a

38.  poziva EU da promiče univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;

39.  ponavlja svoj poziv EU-u da usvoji pristup temeljen na pravima i da uvrsti poštovanje ljudskih prava u trgovinu, politike ulaganja, javne usluge i razvojnu suradnju te u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; također ističe da bi se politikom EU-a u području ljudskih prava trebala zajamčiti dosljednost njegovih unutarnjih i vanjskih politika, u skladu s obvezom iz Ugovora EU-a;

40.  ističe važnost koju EU pridaje cilju održivog razvoja br. 16 o miru i pravdi u okviru Programa do 2030., a taj bi cilj trebao biti prioritet svih vanjskih i unutarnjih aktivnosti, posebno kada je riječ o financiranju razvojne suradnje;

Države koje su predmet univerzalnog periodičnog pregleda

Gruzija

41.  pozdravlja članstvo Gruzije u Vijeću UN-a za ljudska prava i nedavni univerzalni periodični pregled za Gruziju; prima na znanje svrhovite zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom i poboljšanjem u područjima pravde i kaznenog progona, tužiteljstva, borbe protiv lošeg postupanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba;

42.  apelira na gruzijske vlasti da stanu na kraj svakom lošem postupanju, posebno u pogledu istražnih zatvora i izricanja korektivnih mjera suradnicima prijašnjih vlada, što se mogu smatrati slučajevima selektivne pravde; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što se pravosudni sustav upotrebljava kao instrument u borbi političkih protivnika; i dalje je zabrinut u pogledu slobode izražavanja, pluralizma medija, onemogućavanja pristupa ocjenjivačima okupiranim regijama Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno te poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;

Libanon

43.  pohvaljuje Libanon zbog njegove politike otvorenih granica i prihvata koju već godinama primjenjuje u pogledu izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije te ističe da ta zemlja ima najveći broj izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu, kao i da je svaka četvrta osoba izbjeglica te poziva EU da dodijeli više sredstava i da u većoj mjeri surađuje s libanonskim vlastima kako bi toj zemlji pružio podršku u zaštiti prava izbjeglica i tražitelja azila; u tom je kontekstu zabrinut zbog navodno velikog broja slučajeva dječjih i/ili prisilnih brakova među sirijskim izbjeglicama; potiče libanonsku vladu da razmotri mogućnost reformiranja zakona kojim se uređuje ulazak, boravak i izlazak iz Libanona;

44.  podržava preporuke Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena (CEDAW) koji poziva na donošenje mjera za podizanje razine osviještenosti među migranticama koje rade u kućanstvima o njihovim ljudskim pravima na temelju Konvencije CEDAW, koje je država potpisnica i Libanon; posebno ističe potrebu za ukidanjem tzv. sustava Kafala te omogućavanjem stvarnog pristupa pravdi za migrantice koje rade u kućanstvima, među ostalim jamčenjem njihove sigurnosti i boravka tijekom pravnih i administrativnih postupka povezanih s rješavanjem njihova statusa;

Mauritanija

45.  ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu studiju zasnovanu na dokazima o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;

46.  apelira na mauritanske vlasti da dopuste slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Djibyja Sowa kako bi nastavili s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemiravanja ili zastrašivanja;

Mjanmar

47.  pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenoga 2015. koji su važan korak u demokratskoj tranziciji te zemlje; pozdravlja predanost mjanmarskih glasača nastavku demokratizacije zemlje; međutim i dalje je zabrinut zbog ustavnog okvira tih izbora prema kojemu je 25 % mjesta u parlamentu rezervirano za vojsku; prima na znanje dosad ostvaren napredak u pogledu ljudskih prava, no istodobno uviđa da još postoje brojni problemi, među ostalim kada je riječ o pravima manjina i slobodi izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja; podržava Mjanmar u njegovoj političkoj tranziciji prema demokraciji, miru, stabilnosti i gospodarskom razvoju;

48.  osuđuje diskriminaciju pripadnika Rohingye, koju pogoršava činjenica da ta zajednica nema pravni status i da je govor mržnje usmjeren protiv nebudista sve učestaliji; poziva na provođenje potpunih, transparentnih i neovisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te smatra da su četiri zakona koja je parlament donio 2015. u cilju „zaštite rase i religije” diskriminirajuća u pogledu roda; ponavlja svoj zahtjev da se Uredu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava omogući otvaranje ureda u toj zemlji; inzistira na tome da treba provesti cjelovitu procjenu učinka na održivi razvoj prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;

Nepal

49.  pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015. kojim bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će ostala otvorena pitanja u vezi s političkom zastupljenošću manjina, uključujući Dalite, i zakonima o državljanstvu uskoro biti riješena;

50.  žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja temeljnih sloboda nametnuta tibetanskim izbjeglicama; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja je zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročila humanitarnu krizu i još gotovo milijun Nepalaca dovela u bezizlazno stanje siromaštva;

Oman

51.  pohvaljuje Oman zbog uspostave državne Komisije za ljudska prava i slanja poziva kojim je omogućen iznimno važan posjet posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje u rujnu 2014.; izražava nadu da će ti konstruktivni koraci naprijed dovesti do snažnije suradnje Omana s predstavnicima UN-a za ljudska prava i nezavisnim organizacijama za ljudska prava;

52.  potiče Oman da poduzme mjere potrebne za ublažavanje stanja u državi, koje je posebni izvjestitelj UN-a opisao kao klimu straha i zastrašivanja i naveo da se pojedinci „boje izraziti svoje mišljenje, razgovarati telefonom i sastajati”; u tom kontekstu i dalje je zabrinut zbog zabrane svih političkih stranaka i zbog novog zakona o državljanstvu donesenog u kolovozu 2014. u kojemu se navodi da se građanima koji pristupaju skupinama ocjenjenima kao štetnima za nacionalne interese može oduzeti državljanstvo te poziva vlada da razmotri navedenu zabranu i zakon; poziva institucije EU-a i države članice da ponude tehničku i pravnu pomoć Omanu kako bi se stvorilo sigurno i pogodno okruženje za organizacije civilnog društva;

Ruanda

53.  izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Ruandi, uključujući ograničenja slobode izražavanja i udruživanja, smanjenje demokratskoga prostora za oporbene političke stranke i aktivnosti nezavisnog civilnog društva i nepostojanje poticajnog okruženja za neovisnost pravosuđa; poziva ruandsku vladu da otvori demokratski prostor u kojemu svi dijelovi društva mogu djelovati slobodno;

54.  zabrinut je zbog predložene ustavne promjene kojom se želi dopustiti da se aktualni predsjednik kandidira za treći mandat; poziva ruandsku vladu da se pridržava Afričke povelje o demokraciji, izborima i upravljanju, u čijem se članku 5. navodi da države potpisnice moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere radi jamčenja ustavne vladavine, posebno u pogledu prijenosa vlasti, te u čijem se članku 23. navodi da svaka ustavna izmjena predstavlja kršenje načela demokratske promjene vlasti;

Venezuela

55.  izražava zabrinutost zbog iznimno lošeg stanja u pogledu ljudskih prava u toj zemlji, koje je posljedica narušene gospodarske političke i društvene klime tijekom proteklih godina; podsjeća na to da su sloboda izražavanja, neovisno pravosuđe i vladavina prava ključne sastavnice svakog demokratskog društva; s time u vezi poziva venezuelske vlasti da okončaju sve oblike ograničenja slobode tiska i prava na informacije, da se pridržavaju međunarodnog prava u svim sudskim postupcima te da smjesta oslobode sve političke zatvorenike; pozdravlja rezultate izbora održanih 6. prosinca 2015. i formiranje nove Narodne skupštine; osuđuje svaki pokušaj narušavanja cjelovite provedbe izbornih rezultata, kao što je suspenzija nekih demokratski izabranih zastupnika; poziva izabrane zastupnike da započnu konstruktivan dijalog radi rješavanja gospodarskih, političkih, društvenih i sigurnosnih izazova s kojima je suočena Venezuela;

Bjelarus

56.  pozdravlja oslobađanje preostalih političkih zatvorenika u kolovozu 2015. te poziva bjelorusku vladu da rehabilitira oslobođene političke zatvorenike te im u potpunosti povrati njihova građanska i politička prava; prima na znanje propuste tijekom predsjedničkih izbora 2015. koje su uočili neovisni međunarodni promatrači te poziva Bjelarus da nadolazeće parlamentarne izbore provede u skladu s međunarodno priznatim standardima; apelira na Bjelarus, kao jedinu zemlju u Europi koja još primjenjuje smrtnu kaznu, da se pridruži globalnom moratoriju na izvršenje smrtne kazne kao prvom koraku prema njezinu trajnom ukidanju;

o

o  o

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.

Pravna napomena