Postupak : 2015/3035(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0066/2016

Podneseni tekstovi :

B8-0066/2016

Rasprave :

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0020

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 324kWORD 143k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0050/2016
14.1.2016
PE575.968v01-00
 
B8-0066/2016/rev.

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016. (2015/3035(RSP))


Elena Valenciano, Pier Antonio Panzeri, Soraya Post, Liisa Jaakonsaari, Tibor Szanyi, Doru-Claudian Frunzulică u ime Kluba zastupnika S&D-a

Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016. (2015/3035(RSP))  
B8-0066/2016/rev.

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o ljudskim pravima i demokraciji za razdoblje 2015. – 2019.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije o toj temi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu i politici Europske unije na tom području(1),

–  uzimajući u obzir deklaracije sa Svjetske konferencije u Durbanu 2001. protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije,

–  uzimajući u obzir najnovije izvješće posebnog izvjestitelja UNHRC-a i zaključke o suvremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije;

–  uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5., članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se 2015. i 2016. obilježavaju važne obljetnice povezane s ostvarivanjem ljudskih prava, mirom i sigurnosti: 70. obljetnica osnivanja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 40. obljetnica Deklaracije o pravu na razvoj (1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (1995.) te 15. obljetnica ključne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (2000.) i milenijskih razvojnih ciljeva (2000.);

B.  budući da su sve države obvezne poštovati ljudska prava neovisno o rasi, podrijetlu, spolu ili boji kože, kao i isticati svoju potporu nedjeljivosti ljudskih prava – građanskih, ekonomskih, socijalnih ili kulturnih – koja su međusobno povezana i međuovisna budući da uskraćivanje bilo kojeg od tih prava izravno utječe na druge i šteti im; budući da sve države imaju obvezu poštovati temeljna prava svojeg stanovništva i dužnost poduzimati konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini te surađivati na međunarodnoj razini u cilju uklanjanja prepreka ostvarenju ljudskih prava u svim područjima;

C.  budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta;

D.  budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona, kojim se potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda i propisuje poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;

E.  budući da bi se poštovanje ljudskih prava trebalo uključiti u sva politička područja koja obuhvaćaju mir i sigurnost, razvojnu suradnju, migracije, trgovinu i ulaganja, humanitarno djelovanje, klimatske promjene i borbu protiv terorizma s obzirom na to da ona se ne mogu razmotriti bez poštovanja ljudskih prava;

F.  budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

G.  budući da su neke članice Vijeća za ljudska prava nažalost poznate kao jedni od najgorih kršitelja ljudskih prava i imaju povijest loše suradnje s mandatarima posebnih postupaka UN-a i nepoštovanja obveze izvješćivanja ugovornim tijelima UN-a za ljudska prava;

Vijeće UN-a za ljudska prava

1.  pozdravlja imenovanje veleposlanika Choi Kyong-lima na dužnost predsjednika Vijeća za ljudska prava za 2016. godinu;

2.  pozdravlja godišnje izvješće UNHRC-a podneseno Općoj skupštini UN-a, kojim su obuhvaćene njegova 28., 29. i 30. sjednica;

3.  ponavlja svoje stajalište da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju te apelira na članice UN-a da se svaka država koja treba postati članica UNHRC-a podvrgne kriterijima koji se temelje na rezultatima u području ljudskih prava; izražava zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u nekim novoizabranim članicama UNHRC-a, kao što je Saudijska Arabija, te ističe da je važno braniti neovisnost UNHRC-a kako bi se zajamčilo da može i dalje učinkovito i nepristrano provoditi svoj mandat; duboko žali zbog nesuradnje nekih država članica;

4.  ponovo izražava potporu posebnim postupcima i neovisnosti nositelja mandata kao što su posebni izvjestitelji kako bi im se omogućilo da nepristrano izvršavaju svoje dužnosti te poziva sve države da surađuju s mandatarima posebnih postupaka;

5.  ponovo potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnog periodičnog pregleda radi postizanja potpunog razumijevanja stanja ljudskih prava u svim državama članicama UN-a te ponavlja potporu drugom krugu pregleda u kojem je poseban naglasak na primjenjivanju preporuka prihvaćenih tijekom prvog kruga; međutim ponovno traži da se preporuke koje države nisu prihvatile u prvom krugu ponovno razmotre u nastavku procesa univerzalnog periodičnog pregleda;

6.  ističe da je potrebno zajamčiti da brojni dionici, posebno civilno društvo, u potpunosti sudjeluju u postupku univerzalnog periodičnog pregleda te izražava zabrinutost da su teška ograničenja onemogućila civilnom društvu da sudjeluje u tom postupku;

7.  poziva EU da se nastavi baviti preporukama iz univerzalnog periodičnog pregleda u svim svojim političkim dijalozima s predmetnim državama kako bi se ispitali načini i mehanizmi provedbe preporuka uz pomoć državnih i regionalnih strategija;

8.  pozdravlja Inicijativu za promjenu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava čiji je cilj poboljšati i ojačati globalnu prisutnost ureda UN-a za ljudska prava stvaranjem osam regionalnih centara za praćenje i promicanje poštovanja ljudskih prava izravnom suradnjom s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u prave promjene na terenu;

Građanska i politička prava

9.  izražava zabrinutost zbog ustavnih izmjena u nekim državama čiji je cilj promijeniti ograničenja predsjedničkih mandata, što je u nekim slučajevima izazvalo nasilje u vezi s izborima; ponovno potvrđuje da je poštovanje građanskih i političkih prava, uključujući individualnu i kolektivnu slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i udruživanja, glavni pokazatelj demokratskog, tolerantnog i pluralističkog društva;

10.  ponavlja da je slobodno biranje političkih vođa, na vjerodostojnim izborima koji se održavaju periodički i temelje se na općem i jednakom pravu glasa, temeljno pravo koje bi trebali imati svi građani u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (članak 21. stavak 3.) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (članak 25.); potvrđuje da su sloboda izražavanja i dinamično okruženje pogodno za neovisno i pluralističko civilno društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;

11.  osuđuje kontinuirano zlostavljanje i pritvaranje boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode državne snage u mnogim trećim zemljama; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva, uključujući ograničenja inozemnih financiranja, što rezultira smanjenjem prostora za aktivnosti civilnog društva; poziva sve države da promiču i podupiru slobodu medija, organizacije civilnog društva i aktivnosti boraca za ljudska prava te da im omoguće da djeluju bez straha, represije ili zastrašivanja;

12.  smatra da suvremena digitalna tehnologija nudi prednosti, ali predstavlja i izazov za zaštitu prava na privatnost i ostvarivanju slobode izražavanja na internetu u cijelom svijetu; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost u digitalno doba, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koja su za pojedince relevantna kako na internetu tako i izvan njega;

13.  podsjeća na nultu toleranciju EU-a prema smrtnoj kazni i ponavlja dugogodišnje protivljenje mučenju, okrutnom, nehumanom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju u svim slučajevima i u svim okolnostima; ističe da je kao prvi korak prema ukidanju smrtne kazne važno da EU nastavi promicati moratorij na smrtnu kaznu i još jednom ističe da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva;

14.  pozdravlja znatan napredak koji je dosad ostvaren, pri čemu su mnoge države obustavile izvršenje smrtne kazne, dok su druge poduzele zakonodavne mjere u cilju ukidanja smrtne kazne; unatoč tome izražava žaljenje zbog ponovnog uvođenja pogubljenja u nekim zemljama tijekom posljednjih nekoliko godina; poziva države koje su ukinule smrtnu kaznu i one u kojima je već dugo na snazi moratorij na smrtnu kaznu da je ne uvedu ponovno;

15.  poziva EU i države članice da u okviru svoje unutarnje politike provedu preporuke posebnog izvjestitelja kako bi suzbile širenje rasizma, etničke i ksenofobne mržnje i poticanje na nju preko interneta i društvenih mreža poduzimanjem odgovarajućih zakonodavnih mjera, uz potpuno poštovanje ostalih temeljnih prava kao što su sloboda izražavanja i mišljenja;

Socijalna i ekonomska prava

16.  žali zbog toga što se nakon više od 20 godina od donošenja Bečke deklaracije o univerzalnosti, nedjeljivosti, međuovisnosti i međupovezanosti svih ljudskih prava Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima ne pridaje jednak status i težina kao Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima; prepoznaje napore UNHRC-a da se svim ljudskim pravima osigura jednak status i jednaka težina, i to uvođenjem mandatara za posebne postupke u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;

17.  izražava duboku zabrinutost zbog porasta ekstremnog siromaštva, čime se ugrožava potpuno ostvarivanje svih ljudskih prava; u tom kontekstu pozdravlja izvješće posebnog izvjestitelja UNHRC-a o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima (A/HRC/29/31) i podržava njegove prijedloge za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, koji obuhvaćaju sljedeće: pridavanje jednake važnosti i prednosti ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koje se daju građanskim i političkim pravima; priznavanje prava na socijalnu zaštitu; provođenje fiskalnih politika posebno usmjerenih na smanjenje nejednakosti; oživljavanje i ostvarenje prava na jednakost; i postavljanje pitanja distribucije resursa u središte rasprava o ljudskim pravima; ističe da je važno, s obzirom na to da su većina siromašnih na svijetu žene ili osobe koje žive u kućanstvima koja vode žene, zajamčiti ženama i muškarcima jednak pristup resursima i zapošljavanju;

18.  smatra da korupcija, utaja poreza, loše upravljanje javnim dobrima i nedostatak odgovornosti doprinose kršenju ljudskih prava građana jer se takvim djelovanjem preusmjeravaju sredstva iz državnih proračuna koja bi trebala biti namijenjena za unapređenje ljudskih prava u prijeko potrebnim javnim službama, kao što su obrazovanje, osnovne zdravstvene usluge i druga socijalna infrastruktura; smatra da je za suzbijanje korupcije presudno djelovanje kojim se jamči poštovanje ljudskih prava, a posebno prava na pristup informacijama, slobodu izražavanja i okupljanja, te na neovisno sudstvo i demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima;

19.  ističe da manjinske zajednice u trećim zemljama imaju specifične potrebe te da bi trebalo promicati njihovu potpunu jednakost u svim područjima ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života;

Poslovanje i ljudska prava

20.  snažno podržava učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima unutar EU-a i izvan njega i snažno preporučuje državama članicama da izrade i provedu nacionalne akcijske planove; također potvrđuje da je važno da EU promiče društveno odgovorno poslovanje te da europska poduzeća imaju vodeću ulogu u promicanju međunarodnih standarda u području poslovanja i ljudskih prava; poziva UN i EU da se zajedno s multinacionalnim i europskim poduzećima pokrenu pitanje boraca za pravo na zemljište, koji su žrtve odmazde među ostalim u obliku prijetnji, uznemiravanja, samovoljnih uhićenja, fizičkih napada i ubojstava, zbog kritiziranja otkupa zemljišta velikih razmjera na štetu prava ruralnog stanovništva trećih zemalja na zemljište i hranu; traži da se u projekte o ljudskim pravima u okviru mehanizama UN-a i akcijskoga plana EU-a za ljudska prava i demokraciju sustavno uvrštavaju borci za prava na zemljište;

21.  pozdravlja inicijativu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se ojača Projekt za odgovornost i pravna sredstva kako bi se doprinijelo pravednom i učinkovitijem sustavu nacionalnih pravnih sredstava, posebno u slučajevima teškog kršenja ljudskih prava u poslovnom sektoru; poziva sve vlade da ispune svoju dužnost u pogledu jamčenja poštovanja ljudskih prava i dostupnosti pravde žrtvama koje se suočavaju i s praktičnim i s pravnim izazovima kada nastoje pristupiti pravnim sredstvima na nacionalnoj i na međunarodnoj razini u vezi s kršenjima ljudskih prava povezanim s poslovanjem;

22.  prima na znanje da je otvorena međuvladina radna skupina za izradu međunarodnog, pravno obvezujućeg instrumenta za transnacionalne korporacije i druge poslovne subjekte s obzirom na ljudska prava, koja je osnovana na temelju rezolucije UNHRC-a od 26. lipnja 2014., održala svoju prvu sjednicu u srpnju 2015.; nadalje poziva EU da podupre nastojanja da se njezine politike usklade sa smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća te preporučuje da se EU i njegove države članice aktivno angažiraju u raspravi o međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu za poslovanje i ljudska prava unutar sustava UN-a;

Migracije

23.  zabrinut je zbog najteže migracijske krize nakon Drugog svjetskog rata koja je nastala jer je sve veći broj osoba prisiljen napustiti svoje domove zbog progona, oružanih sukoba, općeg nasilja i klimatskih promjena pa u potrazi za zaštitom i boljim životom kreće na opasna putovanja kojima dovodi u opasnost vlastiti život;

24.  smatra da izazovi povezani s izbjeglicama u okviru humanitarne krize predstavljaju pitanja koja je potrebno riješiti na sveobuhvatan način, u duhu solidarnosti unutar EU-a i u bliskoj suradnji s UN-om i njegovim agencijama; poziva sve države da pristupe migracijama iz perspektive ljudskih prava, postavljajući u središte migracijskih politika i upravljanja migracijama pitanje prava migranata, te da posvete posebnu pozornost marginaliziranim i ugroženim skupinama migranata kao što su žene i djeca; poziva sve države da razmotre načine rješavanja rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojkama i ističe važnost uključivanja rodne perspektive u oblikovanje migracijske politike kako bi se reagiralo na njihove konkretne potrebe;

25.  podsjeća da su sve države obvezne poštovati i štititi ljudska prava svih osoba pod njihovom nadležnošću, bez obzira na njihovu nacionalnost ili podrijetlo i neovisno o njihovom imigracijskom statusu; podsjeća da je globalna strategija o migracijama blisko povezana s razvojnim i humanitarnim politikama, što uključuje uspostavu humanitarnih koridora i davanje humanitarnih viza, kao i s drugim vanjskim politikama; podsjeća da se migrante treba vraćati isključivo uz potpuno poštovanje njihovih prava, na temelju slobodnih i informiranih odluka te samo ako im je u vlastitoj zemlji zajamčena zaštita prava; poziva vlade da obustave proizvoljna uhićenja i pritvaranje migranata;

26.  izražava zabrinutost zbog ustrajne i rasprostranjene diskriminacije i povrede prava migranata, uključujući tražitelje azila i izbjeglice; poziva EU i države članice da podrže rad posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata kao i provedbu njegovih preporuka; poziva vlade da poštuju pravo na azil, ljudska prava i neotuđivo dostojanstvo migranata te, u svim okolnostima, načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; poziva države da, ako to još nisu učinile, uvedu sustave i postupke kojima će zajamčiti da se u okviru svih njihovih programa i institucija u području migracije u potpunosti poštuju međunarodne obveze u vezi s ljudskim pravima;

Klimatske promjene i ljudska prava

27.  pozdravlja Sporazum iz Pariza u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) kojim su obuhvaćeni prilagodba i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, razvoj i širenje tehnologije te izgradnja kapaciteta; čvrsto zagovara da se pitanje klimatskih promjena uključi u sva područja gospodarske politike; apelira na sve države stranke koje su potpisale Sporazum da donesu hitne i ambiciozne mjere za ublažavanje i prilagodbu uvrštenjem pitanja klimatskih promjena u sva područja politike;

28.  podsjeća da nepovoljan učinak klimatskih promjena predstavlja neposrednu i potencijalno nepovratnu globalnu prijetnju za potpuno uživanje ljudskih prava i da on ima znatne posljedice na ranjive skupine čija su prava ionako ugrožena; napominje sa zabrinutošću da se očekuje da će događaji povezani s klimom, kao što su rast razine mora i ekstremne klimatske promjene koje za posljedicu imaju suše i poplave, dovesti do daljnjih gubitaka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode;

29.  poziva međunarodnu zajednicu da se prihvati rješavanja pravnih nedostataka pojma „klimatskih izbjeglica”, uključujući njegovu definiciju u međunarodnom pravu ili bilo kojem pravno obvezujućem međunarodnom sporazumu;

Prava žena

30.  naglašava koliko je važno ne dovoditi u pitanje pravno naslijeđe Pekinške platforme za djelovanje u vezi s pristupom obrazovanju i zdravstvenoj skrbi kao temeljnim ljudskim pravima te zaštitom seksualnih i reproduktivnih prava; naglašava da se univerzalnim poštovanjem seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pristupom pripadajućim uslugama doprinosi smanjenju stope smrtnosti dojenčadi i majki; ističe da su planiranje obitelji, zdravlje majki i jednostavan pristup kontracepcijskim sredstvima i pobačaju u sigurnim uvjetima važni elementi uz pomoć kojih ženama možemo spasiti život i pomoći im da započnu novi život ako su bile žrtve silovanja; naglašava da je nužno da te politike budu u središtu razvojne suradnje s trećim zemljama;

31.  ističe važnost mjera kojima se jača vodstvo i sudjelovanje žena na svim razinama donošenja odluka; poziva države da zajamče jednaku zastupljenost žena u javnim institucijama i javnom životu, uz pridavanje posebne pozornosti uključivanju pripadnica manjina;

32.  pozdravlja nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti prema kojoj su žene stavljene u središte svih nastojanja za rješavanje globalnih izazova, uključujući sve snažniji nasilni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje zaključke globalne studije UN-a o provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti u kojoj je naglašena važnost ženskoga vodstva i sudjelovanja u rješavanju sukoba i izgradnji mira te činjenica da je zahvaljujući njihovom sudjelovanju unaprijeđena humanitarna pomoć, povećani su napori mirovnih snaga, potaknuto je dovršenje mirovnih pregovora i u većoj se mjeri suprotstavilo nasilnom ekstremizmu; poziva UN i njegove države članice da poduzmu konkretne mjere kako bi zajamčili autonomnost žena, njihovo učinkovito sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te u procesu mirovnih pregovora i izgradnje mira povećanjem njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka, među ostalim u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima;

33.  duboko je razočaran činjenicom da je od pojave nasilnih ekstremističkih skupina kao što je Daeš u Siriji i Iraku ili Boko Haram u zapadnoj Africi nasilje nad ženama poprimilo novu strašniju dimenziju, s obzirom da je seksualno nasilje postalo sastavni dio ciljeva, ideologije i izvora prihoda tih ekstremističkih skupina, stavivši međunarodnu zajednicu pred iznimno velik novi izazov; poziva sve vlade i institucije UN-a da pojačaju napore u borbi protiv tih užasnih zločina i da ženama vrate dostojanstvo omogućavajući im pravdu, odštetu i odgovarajuće mjere potpore;

34.  smatra da je jedan od načina borbe protiv ekstremizma da se ženama zajamči autonomnost rješavanjem temeljnih nejednakosti između žena i muškaraca zbog kojih su žene i djevojke ugrožene u razdobljima sukoba; naglašava potrebu za kontinuiranim obrazovanjem djevojčica u izbjegličkim kampovima te u područjima zahvaćenima sukobima, ekstremnim siromaštvom i ekstremnim klimatskim uvjetima kao što su suša i poplave;

35.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da nastave promicati političko i ekonomsko osnaživanje žena i djevojaka uvođenjem jednakosti spolova u sve svoje vanjske politike i programe, među ostalim u obliku strukturiranih dijaloga s trećim zemljama, pokretanjem javne rasprave o rodnim pitanjima i jamčenjem dostatnih sredstava u tu svrhu;

Prava djece

36.  podsjeća da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnike tog ugovora da poštuju svoju obvezu;

37.  pozdravlja planiranu globalnu studiju koju UN namjerava pokrenuti kako bi se praćenjem i evaluacijskom analizom utvrdilo kako se međunarodni zakoni i standardi provode u praksi i kako bi se ocijenile konkretne mogućnosti država da unaprijede svoje politike i odgovore; apelira na sve države da podrže tu studiju i da aktivno sudjeluju u njoj;

38.  ponovno zahtijeva od Komisije da predloži sveobuhvatnu strategiju i plan djelovanja o pravima djeteta za sljedećih pet godina kako bi prava djece dobila prioritet u vanjskim politikama EU-a dajući podršku naporima EU-a u promicanju njihovih prava, posebice dajući doprinos u osiguranju prava djece na pristup vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, jamčeći rehabilitaciju i reintegraciju djece koja su dio oružanih skupina, iskorjenjujući dječji rad, mučenje, vračanje u kojemu sudjeluju djeca, trgovinu ljudima, dječje brakove i seksualno zlostavljanje te osiguravajući pomoć djeci u oružanim sukobima i jamčeći im pristup obrazovanju u područjima sukoba i izbjegličkim kampovima;

Prava pripadnika zajednice LGBTI

39.  izražava zabrinutost zbog upotrebe diskriminirajućih zakona i praksi te nasilja nad pojedincima u raznim zemljama na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici zajednice LGBTI u zemljama u kojima su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika zajednice LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; izražava duboku zabrinutost zbog takozvanih antipropagandnih zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, između ostalog i u zemljama na europskom kontinentu;

40.  podupire stalni rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava na suzbijanju tih diskriminirajućih zakona, posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki, te također podupire rad drugih tijela UN-a; zabrinut je zbog ograničenja temeljnih sloboda nametnutih borcima za ljudska prava pripadnika zajednice LGBTI te poziva EU da im pruži veću potporu; smatra da bi se prava pripadnika zajednice LGBTI poštovala u većoj mjeri kada bi im bile dostupne pravne institucije, na primjer civilno partnerstvo ili brak;

Borci za ljudska prava

41.  poziva sve vlade da potiču organizacije civilnog društva i borce za ljudska prava te da im pruže potporu i dopuste im da surađuju s UNHRC-om u okviru mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda te da zajamče da se zemlje koje su odgovorne za odmazde protiv boraca za ljudska prava pozovu na odgovornost;

smatra da je vjerodostojnost UNHRC-a ugrožena zbog kontinuiranog zlostavljanja i pritvaranja boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode mnoge države članice UNHRC-a; apelira na EU i njegove države članice da na razini UN-a promiču inicijativu za osmišljavanje dosljednog i sveobuhvatnog odgovora na izazove s kojima se diljem svijeta susreću borci za ljudska prava koji se bave pravima žena, zaštitom prava povezanih s okolišem, prava na zemljište i prava autohtonih naroda, korupcijom i nekažnjivošću kao i novinari i drugi borci za ljudska prava koji se služe medijima, uključujući internetske i društvene medije, te da sustavno osude njihova ubojstva;

Borba protiv nekažnjavanja i Međunarodni kazneni sud

42.  podsjeća da u potpunosti podržava rad Međunarodnog kaznenog suda na području ukidanja prakse nekažnjavanja počinitelja najtežih zločina koji su od važnosti za međunarodnu zajednicu i pružanja pravde žrtvama ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; ostaje na oprezu u vezi sa svakim pokušajem podrivanja legitimiteta ili neovisnosti Suda; potiče EU i njegove države članice da surađuju sa Sudom i pruže mu snažnu diplomatsku, političku i financijsku potporu, među ostalim u UN-u; poziva EU, njegove države članice i posebne predstavnike da aktivno potpomažu Međunarodni kazneni sud, promiču provođenje njegovih odluka i borbu protiv nekažnjavanja zločina prema odredbama Rimskog statuta, među ostalim jačanjem i produbljivanjem odnosa s Vijećem sigurnosti i jamčenjem da države članice EU-a brzo ratificiraju izmjene Rimskog statuta donesene u Kampali kojima se definira zločin agresije;

Bespilotne letjelice i autonomno oružje

43.  ponovno poziva Vijeće EU-a da pripremi zajedničko stajalište EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala velika važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se riješila pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani proizvodnju, razvoj i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; ustraje u tome da bi ljudska prava trebala biti dio svih dijaloga s trećim zemljama o borbi protiv terorizma;

Sudjelovanje EU-a

44.  nadalje, ponavlja važnost aktivnog i dosljednog angažmana EU-a u svim mehanizmima UN-a za ljudska prava, a posebice na sjednici Trećeg odbora Opće skupštine UN-a i Vijeća UN-a za ljudska prava; uviđa napore ESVD-a, izaslanstava EU-a u New Yorku i Ženevi i država članica na povećanju usklađenosti EU-a u pitanjima ljudskih prava na razini UN-a pravovremenim i sadržajnim savjetovanjima te na slanju „jednoglasne poruke”; potiče EU da uloži više truda u izražavanje svojeg stajališta, između ostalog, jačanjem sve češće prakse pokretanja međuregionalnih inicijativa i sudjelovanjem u oblikovanju rezolucija i preuzimanjem vodeće uloge u tom procesu; ponavlja poziv za jačom vidljivosti djelovanja EU-a na multilateralnim forumima;

45.  traži od posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da nastavi jačati djelotvornost, usklađenost i vidljivost politike EU-a u području ljudskih prava u kontekstu UNHRC-a te da i dalje blisko surađuje s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i mandatarima posebnih postupaka;

46.  snažno ističe ulogu Radne skupine Vijeća za ljudska prava (COHOM) u poboljšanju priprema i koordiniranja stajališta EU-a za sjednice UNHRC-a te u razmatranju pitanja dosljednosti europske vanjske i unutarnje politike ljudskih prava; podsjeća na važnost održavanja službene prakse slanja parlamentarnih izaslanstava u UNHRC i Opću skupštinu UN-a;

Uključivanje ljudskih prava u politike EU-a

47.  poziva EU da promiče univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;

48.  ponavlja svoj poziv EU-u da usvoji pristup temeljen na pravima i da uvrsti poštovanje ljudskih prava u trgovinu, politike ulaganja, javne usluge i razvojnu suradnju te u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; također ističe da bi se politikom EU-a u području ljudskih prava trebala zajamčiti dosljednost njegovih unutarnjih i vanjskih politika, u skladu s obvezom iz Ugovora o EU-u;

49.  naglašava da rodna pitanja moraju biti sustavan i integralan dio svih dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i trećih zemalja; poziva ESVD da uz dijaloge o ljudskim pravima s trećim zemljama pokrene dijaloge o rodnim pitanjima;

Države koje su predmet univerzalnog periodičnog pregleda

Burundi

50.  i dalje je izrazito zabrinut zbog humanitarnog učinka krize na civilno stanovništvo u toj zemlji i u cijeloj regiji: traži da EU nastavi blisko surađivati s Istočnoafričkom zajednicom i Afričkom unijom na postizanju konsenzusa između vlade i oporbe kako bi se ponovo uspostavio uključiv i demokratski politički sustav;

Gruzija

51.  pozdravlja članstvo Gruzije u Vijeću UN-a za ljudska prava i nedavni univerzalni periodični pregled za Gruziju; prima na znanje svrhovite zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom i poboljšanjima u područjima pravosuđa i kaznenog progona, tužiteljstva, borbi protiv lošeg postupanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba;

52.  no napominje da je potrebno uložiti dodatne napore u vezi s lošim postupanjem, posebno u pogledu istražnog zatvora i rehabilitacije žrtava; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i medija te zbog onemogućavanja promatračima da dođu do okupiranih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;

Izrael/Palestina

53.  duboko žali zbog toga što je Izrael odbio UN-ovom posebnom izvjestitelju za stanje ljudskih prava na palestinskim područjima, Makarimu Wibisonou, pristup tim područjima te da je morao dati ostavku jer nije mogao izvršavati svoje zadatke potpuno neovisno;

Libanon

54.  pohvaljuje Libanon zbog njegove politike otvorenih granica i prihvata koju već godinama primjenjuje u pogledu izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije te poziva Europsku uniju da dodijeli više sredstava i da u većoj mjeri surađuje s libanonskim vlastima kako bi toj zemlji pružila podršku u zaštiti prava izbjeglica i tražitelja azila; u tom je kontekstu zabrinut zbog navodno velikog broja slučajeva dječjih i/ili prisilnih brakova među sirijskim izbjeglicama; potiče libanonsku vladu da razmotri reformu zakona kojim se regulira ulazak u Libanon, boravak u njemu te izlazak jer se ne razlikuju tražitelji azila i izbjeglice s jedne strane od migranata s druge strane;

55.  podržava preporuke Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena (CEDAW) koji poziva na donošenje mjera za podizanje razine osviještenosti migrantica koje rade u kućanstvima o njihovim ljudskim pravima na temelju Konvencije CEDAW-a koju potpisuje i Libanon; posebno ističe potrebu za ukidanjem tzv. sustava Kafala te omogućavanjem stvarnog pristupa pravdi za migrantice koje rade u kućanstvima, među ostalim jamčenjem njihove sigurnosti i boravka tijekom pravnih i administrativnih postupaka povezanih s rješavanjem njihova statusa;

Mauritanija

56.  ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu i na dokazima zasnovanu studiju o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;

57.  apelira na mauritanske vlasti da dopuste slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Djibyja Sowa kako bi nastavili s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemiravanja ili zastrašivanja;

Mjanmar

58.  pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenoga 2015. koji predstavljaju važan korak u demokratskoj tranziciji zemlje; međutim i dalje je zabrinut zbog ustavnog okvira tih izbora prema kojemu je 25 % mjesta u parlamentu rezervirano za vojsku; prima na znanje dosad ostvareni napredak u pogledu ljudskih prava, no uviđa da su brojna područja još neriješena, uključujući prava manjina i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja;

59.  osuđuje diskriminaciju zajednice Rohingya, koju pogoršava činjenica da ta zajednica nema pravni status i da je govor mržnje usmjeren protiv nebudista sve učestaliji; poziva na provođenje potpunih, transparentnih i nezavisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te smatra da su četiri zakona koja je parlament donio 2015. u cilju „zaštite rase i religije” diskriminirajuća u pogledu roda; žali zbog toga što Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava nije dobio dozvolu za otvaranje ureda u toj zemlji; inzistira na tome da treba provesti cjelovitu procjenu učinka na održivi razvoj i ljudska prava prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;

Nepal

60.  pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015. kojim bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će preostala problematična pitanja u vezi s političkom zastupljenosti manjina, uključujući Dalita, i zakona o državljanstvu biti skoro riješena;

61.  žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja nametnuta na temeljne slobode tibetanskih izbjeglica; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročuje humanitarnu krizu i gura gotovo milijun Nepalaca u siromaštvo i bezizlaznu situaciju;

Oman

62.  pohvaljuje Oman zbog uspostave državne Komisije za ljudska prava i slanja poziva kojim se omogućio iznimno važan posjet posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje u rujnu 2014.; izražava nadu da će ti konstruktivni koraci naprijed dovesti do snažnije suradnje Omana s predstavnicima UN-a za ljudska prava i nezavisnim organizacijama za ljudska prava;

Ruanda

63.  izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Ruandi, uključujući ograničenja o slobodi izražavanja i udruživanja, smanjenje demokratskoga prostora za oporbene političke stranke i aktivnosti nezavisnog civilnog društva te izostanak poticajnog okruženja za neovisnost pravosuđa; poziva ruandsku vladu da otvori demokratski prostor u kojemu svi dijelovi društvena mogu djelovati slobodno;

64.  zabrinut je zbog predložene ustavne promjene kojom se želi dopustiti da se aktualni predsjednik kandidira za treći mandat; poziva ruandsku vladu da se pridržava Afričke povelje o demokraciji, izborima i upravljanju, u čijem se članku 5. navodi da države potpisnice moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere radi jamčenja ustavne vladavine, posebno u pogledu prijenosa vlasti, te u čijem se članku 23. navodi da je svaka ustavna izmjena kojom se krši načelo demokratske promjene vlasti nezakonita;

Saudijska Arabija

65.  izrazito je zabrinut zbog zastrašujućeg broja sudskih presuda prema kojima su u Saudijskoj Arabiji 2015. naložene smrtne kazne; zaprepašten je masovnim pogubljenjima koja su provedena proteklih tjedana;

66.  poziva EU da zajedno sa saudijskim vlastima pobliže prati zdravstveno stanje Raifa Badawija, saudijskog blogera i dobitnika nagrade Saharov za 2015. godinu, koji navodno štrajka glađu;

Južni Sudan

67.  pozdravlja Mirovni sporazum koji su zaraćene strane potpisale 28. kolovoza 2015. kako bi se okončao građanski rat, a koji obuhvaća prijelaznu fazu dijeljenja vlasti, sigurnosne aranžmane i uspostavu hibridnog suda za suđenje za sve zločine koji su počinjeni od početka sukoba; podsjeća da je u tom sukobu tisuće ljudi izgubilo život, uz stotine tisuća raseljenih osoba i izbjeglica;

68.  poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, proizvoljna uhićenja i pritvaranja;

Sirija

69.  ističe važnost rada Neovisne istražne komisije Ujedinjenih naroda o Siriji; s izrazitom zabrinutošću prima na znanje temeljne rezultate istrage Komisije prema kojima su glavni uzroci civilnih žrtava, proizvoljnog raseljavanja i uništenja namjerni napadi na civile, neselektivni i nerazmjerni napadi, napadi na civilne objekte i zaštićenu kulturnu baštinu te represivne opsade i blokade; ističe da je potrebno usmjeriti posebnu pozornost na žene žrtve nasilja i ženske organizacije te da potrebno podržati njih i njihovo sudjelovanje u humanitarnoj pomoći i rješavanju sukoba;

70.  poziva EU i države članice da se pobrinu za odgovarajuće financiranje istražne komisije kako bi ona ispunila svoj mandat, koji se sastoji od utvrđivanja činjenica i okolnosti svih teških kršenja ljudskih prava koja su počinjena te, ako je moguće, identificiranja odgovornih osoba kako bi se zajamčilo da se osobe koje su počinile kršenja, uključujući kršenja koja mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti, pozovu na odgovornost;

71.  ističe obvezu svih strana da štite civile, poštuju ljudska prava i zadovoljavaju njihove osnovne potrebe, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima i humanitarno pravo; ponavlja uvjerenje da se održivo rješenja sukoba u Siriji može postići samo na temelju uključivog političkog rješenja te poziva sve strane da rade na istinskoj političkoj tranziciji u kojoj će se poštovati legitimne težnje sirijskog naroda i kojom će im se omogućiti da neovisno i demokratski odlučuju o vlastitoj budućnosti;

Venezuela

72.  pozdravlja održavanje slobodnih i poštenih izbora u Venezueli 6. prosinca 2015.; žali zbog toga što je nakon što su i vlada i oporba prvotno prihvatile rezultate došlo do nove političke krize; ponavlja važnost poštovanja ustava i ljudskih prava i izbjegavanja svih pokušaja da se poništi volja venezuelskog naroda iskazana na izborima;

73.  podsjeća da će nova vlada morati riješiti niz pitanja povezanih s ljudskim pravima, od nekažnjivosti i odgovornosti za izvansudska pogubljenja, koja su počinile i sigurnosne snage, do proizvoljnih uhićenja i pritvaranja, prava političkih zatvorenika na pošteno suđenje, neovisnosti pravosuđa, slobode okupljanja i udruživanja te slobode medija;

Jemen

74.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog i nasilnog sukoba te nezapamćene humanitarne krize u toj zemlji, u kojem je jemensko civilno stanovništvo prva žrtva aktualnog vojnog zaoštravanja te žrtva ekstremističkih i terorističkih skupina koje iskorištavaju tu situaciju;

75.  žali zbog serije napada na medicinsko osoblje i objekte te apelira na sukobljene strane da poštuju osnovna načela međunarodnog humanitarnog prava;

76.  uvjeren je da se samo širokim političkim konsenzusom u okviru pregovora koje vodi UN može ponuditi održivo rješenje, povratiti mir i očuvati jedinstvo i teritorijalni integritet Jemena, te ponavlja potporu svim regionalnim akterima koji bi trebali pokazati odgovornost i konstruktivnost u cilju postizanja rješenja;

o

o  o

77.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.

Pravna napomena