PRIJEDLOG REZOLUCIJE o razvoju svemirskoga tržišta
1.6.2016 - (2016/2731(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Françoise Grossetête u ime Kluba zastupnika PPE-a
Constanze Krehl, Flavio Zanonato u ime Kluba zastupnika S&D-a
Evžen Tošenovský, Zdzisław Krasnodębski u ime Kluba zastupnika ECR-a
Cora van Nieuwenhuizen u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Michel Reimon u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
David Borrelli, Isabella Adinolfi, Rolandas Paksas u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 189. glave XIX. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. veljače 2013. naslovljenu „Politika svemirske industrije EU-a” (COM(2013)0108),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. travnja 2011. naslovljenu „Ususret svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima” (COM(2011)0152),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. lipnja 2010. naslovljenu „Akcijski plan za aplikacije globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS)” (COM(2010)0308),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010[2],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[3],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća[4],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/758 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112 te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ[5],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet[6],
– uzimajući u obzir zaključke mjerodavnoga Vijeća i Ministarsku izjavu iz Amsterdama od 14. travnja 2016. o suradnji u području umrežene i automatizirane vožnje,
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za vanjske poslove od 19. travnja 2016. o svemirskim kapacitetima za europsku sigurnost i obranu (2015/2267(INI)),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o politici EU-a na području svemirske industrije i razvoju potencijala za rast u svemirskom sektoru[7],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima[8],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2011. o primjeni globalnih satelitskih navigacijskih sustava u prometu – kratkoročna i srednjoročna politika EU-a[9],
– uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta u Europi[10],
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su svemirske aktivnosti EU-a iznimno važne za znanstveni i tehnički napredak, inovacije, gospodarski rast, industrijsku konkurentnost, socijalnu koheziju, stvaranje radnih mjesta i poduzeća koja zahtijevaju kvalificirane zaposlenike te nove mogućnosti i za uzlazno i za silazno tržište;
B. budući da bi usluge satelitske navigacije, promatranja Zemlje i satelitske komunikacije mogle presudno doprinijeti provođenju širokoga niza politika Unije; budući da bi europski građani mogli imati znatne koristi od usluga satelitske navigacije i promatranja Zemlje;
C. budući da se provođenjem vodećih svemirskih programa pokazuje dodana vrijednost suradnje na razini EU-a; budući da EU još uvijek nema integriranu i koherentnu svemirsku politiku;
D. budući da je autonomni pristup svemiru strateški važan za EU; budući da su iznimno pouzdane i točne informacije o položaju i vremenu te podaci dobiveni promatranjem Zemlje temeljno važni za jačanje europske autonomije i budući da programi europski GNSS i Copernicus imaju jedinstven inovativni pristup primjenjivanju tehnologije; budući da će Unija u razdoblju do 2020. uložiti više od 11 milijardi EUR u njihovu infrastrukturu;
E. budući da je Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS), kojim se jača signal GPS-a, već u operativnoj fazi i da će se u okviru programa Galileo uskoro započeti s pružanjem prvih usluga; budući da je program Copernicus u operativnoj fazi i da su njegove glavne usluge već dostupne korisnicima, dok je pristup podacima slobodan diljem svijeta;
F. budući da tehnologije razvijene u okviru svemirskih istraživanja imaju znatan učinak uzajamnog oplemenjivanja i nastanka drugih koristi za ostala politička područja;
G. budući da je povezivanje postojeće infrastrukture u domenama pohrane podataka, umrežavanja i računalstva visokih performansi u Europi potrebno za razvijanje kapaciteta za obradu i pohranjivanje velikih količina satelitskih podataka te je stoga važno za omogućavanje razvoja jake i konkurentne europske silazne industrije promatranja Zemlje;
H. budući da se očekuje da europski GNSS tijekom sljedećih dvaju desetljeća ostvari ekonomske i socijalne koristi vrijedne između 60 i 90 milijardi EUR; budući da se potencijalni godišnji promet tržišta silaznih usluga promatranja Zemlje koji će se postići do 2030. procjenjuje na 2,8 milijardi EUR, od čega bi više od 90 % trebalo proizići iz programa Copernicus;
I. budući da je razvoj silaznih aplikacija i usluga koje se temelje na svemirskim podacima dosad bio ispod očekivanja; budući da je za potpuno iskorištavanje potencijala tržišta svemirskih podataka potrebno stimulirati i javnu i privatnu potražnju te je nužno prevladati rascjepkanost tržišta i sve tehničke, zakonodavne i druge prepreke funkcioniranju unutarnjega tržišta u području proizvoda i usluga koji se temelje na svemirskim podacima;
J. budući da je Komisija u svojem programu rada za 2016. najavila namjeru da predstavi Svemirsku strategiju za Europu te je u travnju 2016. započela javno savjetovanje; budući da će se ovom rezolucijom dati doprinos toj strategiji;
Svemirska strategija i razvoj tržišta
1. potiče Komisiju da iznese sveobuhvatnu i ambicioznu strategiju okrenutu budućnosti, kojom će se u kratkom, srednjem i dugom roku jamčiti vodeći položaj Europe u svemirskim tehnologijama i uslugama na globalnim tržištima, neovisan pristup svemiru za Europu i jednaki uvjeti za europsku svemirsku industriju;
2. smatra da bi jedna od glavnih sastavnica te strategije trebao biti razvoj tržišta svemirskih podataka, usluga i aplikacija kako bi se u najvećoj mjeri ostvarile socioekonomske koristi svemirskih programa EU-a;
3. poziva Komisiju da iznese prijedlog jasne europske politike o svemirskoj industriji kao dio skorašnje strategije;
4. ističe činjenicu da bi budući razvoj svemirskih programa EU-a trebao biti usmjeren na korisnike i vođen potrebama javnih, privatnih i znanstvenih korisnika;
5. uviđa da u provođenju svemirske politike EU-a sudjeluje široki niz zainteresiranih strana, posebno Komisija, Agencija za europski GNSS (GSA), Europska svemirska agencija (ESA), pružatelji usluga za program Copernicus (Eumetsat, Europska agencija za okoliš, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Frontex, Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze, Zajednički istraživački centar, Mercator Ocean), države članice i industrija; potiče ih da dodatno unapređuju međusobnu suradnju, osobito suradnju EU-a i ESA-e; poziva Komisiju da preuzme važnu ulogu u razvoju kapaciteta europske industrije za poboljšanje dostupnosti podataka, razvoja tržišta i konkurentnosti na svjetskome tržištu;
6. ističe potrebu za pojednostavnjenim institucijskim okruženjem za svemirske aktivnosti EU-a kako bi se omogućilo sudjelovanje i javnih i privatnih korisnika; traži od Komisije da tu potrebu razmotri u svojoj strategiji i da ponudi jasne definicije uloga raznih aktera;
7. naglašava važnost regionalne dimenzije; podupire veće sudjelovanje regionalnih i lokalnih tijela u uspješnoj svemirskoj politici EU-a; ustraje u tome da je potrebno koordinirati lokalne inicijative na nacionalnoj razini kako bi se izbjeglo udvajanje napora Komisije i država članica;
Tehničke prepreke
8. pozdravlja napredak koji je postignut u pogledu oba vodeća svemirska programa, Galileo i Copernicus; vjeruje da ih je potrebno smatrati komplementarnim programima i da je nužno poticati daljnje sinergije; potiče Komisiju da poštuje rokove te zajamči brzo i potpuno funkcioniranje svemirske i kopnene infrastrukture i usluga u okviru oba vodeća programa; vjeruje da je nužno izbjeći daljnje odgode kako bi se zadržalo povjerenje privatnog sektora; ponovno ističe prilike koje se pružaju na svjetskom tržištu u pogledu europskog GNSS-a povezane s proširenjem pokrivenosti sustava EGNOS na jugoistočnu i istočnu Europu, Afriku i Bliski istok;
9. podržava razvijanje integriranih aplikacija koji se koriste i programom EGNOS/Galileo i programom Copernicus;
10. smatra da je širenje podataka u okviru programa Copernicus pretjerano rascjepkano i da je nužan pristup na razini EU-a kako bi se europska industrija njime okoristila; naglašava činjenicu da je poboljšani pristup podacima programa Copernicus dobivenim promatranjem Zemlje preduvjet za razvoj snažnog silaznog industrijskog sektora; posebno ističe potrebu za bržim pristupom velikim skupovima podataka dobivenih promatranjem Zemlje, kao što su vremenske serije;
11. potiče Komisiju da zajamči da su podaci iz programa Copernicus dostupni neovisnim platformama informacijsko-komunikacijske tehnologije, čime bi se omogućili pohrana i obrada velikih količina podataka te upravljanje i olakšani pristup njima, a postalo bi lakše integrirati skupine podataka iz što većeg broja izvora i pružiti ih korisnicima; smatra da bi se u okviru takne platforme trebala:
• prikupljati potražnja, čime se pomaže u rješavanju aktualne rascjepkanosti i stvaranju unutarnjeg tržišta podataka dobivenih promatranjem Zemlje bez potrebe za regulatornim mjerama;
• jamčiti otvoreni i nediskriminirajući pristup za korisnike;
• omogućiti industriji da na svojim platformama pruža koje god usluge smatra prikladnima;
• te bi ona trebala biti komplementarna drugim naporima država članica, Europske svemirske agencije (ESA), industrije i europskog oblaka za otvorenu znanost;
12. preporučuje Komisiji da blisko surađuje s državama članicama i ESA-om u pogledu stvaranja pravilno integriranog sustava infrastrukture s prikladnim razinama sigurnosti podataka;
13. ističe činjenicu da će prihvaćanje programa Galileo na tržištu biti ugroženo bez čipsetova i prijemnika kompatibilnih s programom Galileo; stoga pozdravlja iznos koji je u okviru proračuna europskog GNSS-a naznačen za program financiranja „temeljnih elemenata”, kojim upravlja Agencija za europski GNSS, za podršku njihova razvoja; potiče Komisiju da u okviru revizije sredinom razdoblja preispita treba li povećati taj iznos;
14. poziva Agenciju za europski GNSS da nastavi surađivati s proizvođačima čipsetova i prijemnika u cilju razumijevanja njihovih potreba i pružanja tim proizvođačima potrebne tehničke informacije i specifikacije kako bi se zajamčilo da je što više korisničke opreme kompatibilno s programom Galileo; vjeruje da je potrebno integrirati potrebe industrije u proces razvoja programa kako bi sustav i dalje zadovoljavao potrebe tržišta; poziva Komisiju da zajamči da industrija postavlja program Galileo kao jednu od referentnih konstelacija za prijemnike s više konstelacija;
15. podsjeća da će program Galileo raspolagati „faktorima diferencijacije”, tj. određenim prednostima koje druge konstelacije GNSS-a nemaju, kao što su otvoreno ovjeravanje usluga te vrlo visoka preciznost i pouzdanost komercijalne usluge; ističe da je ključno da ti faktori diferencijacije postanu čim prije dostupni kako bi se zajamčilo da program Galileo postane referentna konstelacija te promicale njegove prednosti u odnosu na konkurenciju;
16. ističe da je važno zajamčiti potrebne tehničke norme koje omogućuju korištenje svemirskim podacima i uslugama; potiče Komisiju da s državama članicama uspostavi tematske skupine kako bi se utvrdile takve norme;
Tržišne prepreke
17. smatra da aktivnosti u javnom sektorima, uključujući aktivnosti pouzdanih europskih agencija, trebaju biti predvidljive kako bi se potaknula ulaganja iz privatnog sektora; vjeruje u načelo prema kojem bi svemirske usluge u budućnosti trebale većinom pružati i naručivati komercijalna poduzeća, osim ako ne postoji dobar razlog protiv toga, primjerice, stvarna opasnost za sigurnost; predlaže da se provede revizija sredinom razdoblja uredbi o programima Copernicus i Galileo kako bi se zajamčilo veće sudjelovanje privatnog sektora u nabavi usluga;
18. potiče Komisiju da u pogledu podataka iz programa Copernicus jasno i čim prije definira ulogu temeljnih javnih usluga (koje proizvode pruža u okviru politike otvorenog i slobodnog pristupa, kao i postupci za dodavanje novih proizvoda), kao i što je potrebno ostaviti silaznom sektoru; poziva Komisiju da procjeni potrebu za podacima vrlo visoke rezolucije dobivenim promatranjem Zemlje za unutarnje operativne svrhe EU-a; smatra da je takve podatke potrebno nabaviti od europskih komercijalnih pružatelja kako bi se osnažio položaj europske industrije i time omogućilo njezino sudjelovanje na svjetskim tržištima; potiče Komisiju da također poduzme mjere kojima će se javnim tijelima olakšati nabava svemirskih usluga, uključujući poticanjem pretkomercijalne nabave;
19. potiče na jačanje napora u pogledu podizanja razine osviještenosti javnog i privatnog sektora te krajnjih korisnika o potencijalu europskih svemirskih programa te poticanja korištenja svemirskim podacima u javnom sektoru i poslovnoj zajednici; vjeruje u učinkovitost pristupa utemeljenog na korisnicima i rješavanju problema, u okviru kojeg se potrebe politike usklađuju s relevantnim operativnim i satelitskim uslugama; preporučuje Komisiji da potiče razmjenu najboljih praksi, kao što je program Ujedinjene Kraljevine pod nazivom „Space for Smarter Government” („Svemir za pametniju vladu”); smatra da Komisija može imati važnu ulogu u prikupljanju informacija o potrebama javnog sektora i poticanju potražnje među korisnicima;
20. cijeni različite aktivnosti Komisije, Agencije za europski GNSS, Europske svemirske agencije, pružatelja usluga Copernicus, nacionalnih svemirskih agencija i drugih dionika u pogledu podizanja razine osviještenosti; kao uspješne primjere najbolje prakse ističe Godišnje konferencije o europskoj svemirskoj politici, Europske konferencije o rješenjima za svemir, Dane svemira, Europski svemirski sajam, natjecanje u crtanju Galileo, Europsko natjecanje u satelitskoj navigaciji te program „Copernicus masters”;
21. smatra da je potrebno poduzeti veće napore u pogledu promicanja i stavljanja na tržište programa Copernicus;
22. potiče Agenciju za europski GNSS da nastavi poduzimati napore u području promicanja i stavljanja na tržište programa Galileo i EGNOS te pružanja informacija o potrebama korisnika i razvojima na tržištu satelitske navigacije;
23. smatra da bi Komisija trebala uključiti mrežu regionalnih centara „Europe Direct” u državama članicama u širenje osviještenosti o koristima svemirskih podataka iz programa Copernicus i Galileo te podržati javna tijela pri utvrđivanju njihovih potreba;
Svemir u politikama EU-a
24. preporučuje Komisiji i državama članicama da zajamče da se infrastruktura i usluge europskih svemirskih programa koriste u povezanim politikama i programima; smatra da bi Komisija trebala ojačati poveznice između svemirskih sredstava EU-a i aktivnosti u područjima politike kao što su unutarnje tržište, industrijski temelji, radna mjesta, rast, ulaganja, energija, klima, okoliš, zdravlje, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, promet, turizam, jedinstveno digitalno tržište, regionalna politika i lokalno planiranje; vjeruje da oni mogu imati veliki potencijal u borbi protiv problema kao što su migracije, upravljanje granicama i održivi razvoj;
25. stoga potiče Komisiju da izvrši provjeru usklađenosti svih postojećih i novih inicijativa politika sa svemirskom politikom kako bi zajamčila da se svemirska sredstva EU-a koriste na najbolji način; potiče Komisiju da revidira postojeće zakonodavstvo EU-a kako bi procijenila jesu li potrebne ikakve izmjene u cilju poticanja korištenja satelitskih podataka i usluga (GNSS, promatranje Zemlje, telekomunikacije), pružanja socioekonomskih i drugih koristi te vršenja provjere usklađenosti novog zakonodavstva sa svemirskom politikom;
26. potiče Komisiju da istraži prilike za uključivanje europskog GNSS-a i programa Copernicus u politiku susjedstva i razvoja EU-a te u pregovore o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;
27. ističe da su podaci europskog GNSS-a za povećanu sigurnost i učinkovito korištenje inteligentnim sustavima za upravljanje prometom od ključne važnosti; usmjerava pozornost na uredbe o e-pozivu i o digitalnom tahografu koje će pomoći u promicanju usvajanja programa Galileo i EGNOS; potiče Komisiju da usmjeri pozornost na druga relevantna područja primjene koja donose koristi u pogledu sigurnosti i zaštite građana EU-a, kao što je utvrđivanje lokacije hitnog poziva/poruke; poziva Komisiju da u tom pogledu provede zakonodavne mjere kako bi zajamčila usklađenost čipsetova GPSS-a s programima Galileo/EGNOS, posebno u području civilnog zrakoplovstva i ključne infrastrukture;
28. ističe činjenicu da svemirski podaci i usluge mogu imati ključnu ulogu u omogućavanju Europi da prevodi u velikim tehnološkim trendovima kao što su internet stvari, pametni gradovi, velike količine podataka i umrežena/autonomna vozila; u tom pogledu pozdravlja „izjavu iz Amsterdama” u kojoj se ističe uloga programa Galileo i EGNOS;
Pristup financiranju i stručnosti
29. ističe da je potrebno povećati iznose financiranja razvoja silaznih aplikacija i usluga te općenito silaznih tržišta; poziva Komisiju da preispita potrebu da se u okviru sljedećeg VFO-a u tu svrhu naznači veći udio proračuna EU-a za svemir;
30. naglašava da EU raspolaže širokim rasponom prilika za financiranje u cilju pružanja podrške silaznom svemirskom sektoru (Obzor 2020., ESIF, COSME, EFSU, itd.); potiče Komisiju da se usklađeno i fokusirano koristi tim instrumentima, uključujući poticanjem savjetodavnih i potpornih usluga; potiče Komisiju da uvede inovativne i fleksibilne mehanizme financiranja i da riješi problem nedostatne dostupnosti poduzetničkog kapitala; ističe da je potrebno usmjeriti posebnu pozornost na pojednostavnjenje pristupa financiranju za europska novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, posebno kako bi im se pomoglo da uspiju u ranim fazama komercijalizacije;
31. potiče Komisiju da promiče internacionalizaciju svemirskih poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, pružanjem boljeg pristupa financiranju i prikladne potpore za konkurentnost europske svemirske industrije te posvećenim djelovanjem EU-a u pogledu neovisnog pristupa Europe svemiru;
32. preporučuje jačanje poveznice između istraživanja i razvoja te potpore za programe poduzetničkog razvoja; posebno smatra da je potrebno bolje iskoristiti inovativni potencijal programa Obzor 2020. u pogledu svemirskog sektora; poziva na prikladnu strategiju kojom bi se rezultati istraživanja povezanih sa svemirom u okviru programa Obzor 2020. proširili među poslovnom zajednicom te vjeruje da je potrebno promicati bližu suradnju između sveučilišta i privatnih poduzeća u pogledu razvijanja aplikacija i usluga;
33. uvjeren je da klasteri, inkubatori i slične inicijative u okviru svemirske industrije pomažu u razvoju tržišta, poticanju inovacija i promicanju sinergija između svemirskog sektora, sektora informacijsko-komunikacijske tehnologije i drugih gospodarskih sektora; pozdravlja napore određenih država članica u tom području, kao i centara za poduzetničku inkubaciju u okviru Europske svemirske agencije; vjeruje da se Komisija treba nadopuniti te napore kako bi razvila usklađenu strategiju EU-a za pružanje podrške svemirskom poduzetništvu i razvijanje načina za njegovo povezivanje sa širim gospodarstvom; poziva Komisiju da pomogne u ispravljanju geografske neravnoteže tih aktivnosti u kojima države srednje i istočne Europe zaostaju; ističe da je potrebno ojačati suradnju i razmjenu informacija te najboljih praksi, kao i dijeljenje infrastrukturnih mogućnosti;
34. smatra da EU i države članice trebaju, u suradnji s privatnim sektorom, pojačati napore za poticanje razvoja vještina i poduzetništva te privući studente tehničkih sveučilišta i mlade znanstvenike i poduzetnike u svemirski sektor; vjeruje da će se time pomoći u održavanju vodećeg položaja u području svemirske znanosti te spriječiti „odljev mozgova”, tj. odlazak visokoobrazovanih i vještih stručnjaka u druge dijelove svijeta;
35. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL L 150, 20.5.2014., str. 72.
- [2] SL L 122, 24.4.2014., str. 44.
- [3] SL L 276, 20.10.2010., str. 11.
- [4] SL L 347, 20.12.2013., str. 1.
- [5] SL L 123, 19.5.2015., str. 77.
- [6] SL L 60, 28.2.2014., str. 1.
- [7] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0534.
- [8] SL C 227E, 6.8.2013., str. 16.
- [9] SL C 380E, 11.12.2012., str. 1.
- [10] Space Market Uptake in Europe (Razvoj svemirskoga tržišta u Europi), Studija za Odbor ITRE, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A, 2016., ISBN 978-92-823-8537-1.