Postupak : 2016/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1159/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1159/2016

Rasprave :

PV 26/10/2016 - 12
CRE 26/10/2016 - 12

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0422

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 263kWORD 78k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1159/2016
24.10.2016
PE593.585v01-00
 
B8-1159/2016

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (2016/2956(RSP))


Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Anna Elżbieta Fotyga, Angel Dzhambazki, Notis Marias, Ruža Tomašić, Branislav Škripek u ime Kluba zastupnika ECR-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (2016/2956(RSP))  
B8-1159/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iraku, a posebno one od 27. veljače 2014.(1) i 17. srpnja 2014. o stanju u Iraku(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Iraku, posebno one iz 2016.,

–  uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o Iraku,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., čiji je Irak potpisnik,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2170 (2014) i rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava S-22/L.1 (2014),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja usvojene 24. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke s Međunarodne konferencije o miru i sigurnosti u Iraku, održane 15. rujna 2014. u Parizu,

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja o objedinjenom drugom, trećem i četvrtom periodičnom izvješću o Iraku koja je 3. ožujka 2015. objavio Odbor UN-a za prava djeteta,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. svibnja 2016. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriji i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš,

–  uzimajući u obzir rezoluciju 2091 (2016) o stranim borcima u Siriji i Iraku koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. siječnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je, prema izjavi iračkog premijera Haidera al-Abadija, 16. listopada 2016. pokrenuta operacija ponovnog osvajanja i oslobađanja Mosula od Islamske države Iraka i Sirije (ISIS) te je predvode iračke postrojbe uz pomoć kurdskih, američkih, britanskih i francuskih snaga;

B.  budući da je Mosul drugi grad po veličini u Iraku i da je strateški iznimno važan za cijelu zemlju; budući da je cijela regija, uključujući Ninivsku ravnicu, Sindžar i Tal Afar, ključno trgovinsko središte, smještena nedaleko od granica sa Sirijom i Turskom i u blizini nekih od najvažnijih iračkih naftnih polja, kao i naftovoda koji opskrbljuje Tursku;

C.  budući da su snage ISIS-a 10. lipnja 2014. zauzele Mosul, što se smatra njihovim najzvučnijim uspjehom;

D.  budući da je pod kontrolom ISIS-a taj grad, u kojemu živi 2,5 milijuna stanovnika, postao poprište jezivih zlodjela, među kojima su javna odrubljivanja glave, ubojstva homoseksualaca bacanjem s vrhova zgrada te zatvaranje muškaraca koji ne nose bradu i žena koje ne nose islamske odjevne predmete, npr. burku; budući da je to prouzročilo masovni egzodus u posljednje dvije godine i znatno doprinijelo općoj izbjegličkoj krizi tijekom koje su stotine tisuća ljudi pobjegle iz grada te su sada interno raseljeni ili žive u inozemstvu;

E.  budući da Irak ima 38 milijuna stanovnika, od kojih su 65 % šijiti, a 35 % suniti, pri čemu suniti žive u dijelu Iraka smještenom sjeverozapadno od Bagdada; budući da su etničke i vjerske granice i dalje sporne te da na mnogim područjima dolazi do sukoba, uključujući grad Mosul;

F.  budući da je 2003. u Iraku bilo više od 1,5 milijuna kršćana, dok ih je danas između 200 i 350 tisuća, možda i manje, od kojih mnogi žive u siromaštvu; budući da je prisutnost kršćana i drugih manjina u Iraku tradicionalno od velike društvene važnosti i znatno doprinosi političkoj stabilnosti, i budući da će nestanak tih manjina iz regije imati dodatan destabilizacijski učinak;

G.  budući da su se formirale kršćanske snage za samoobranu koje djeluju na tom području u suradnji s iračkom vojskom ili pešmergama;

H.  budući da je Europski parlament u svojoj rezoluciji od 4. veljače 2016. prepoznao da ISIS/Daiš „provodi genocid nad kršćanima i jazidima te drugim vjerskim i etničkim manjinama koje se ne slažu s njegovim tumačenjem islama” i da se „progon, zlodjela i međunarodni zločini mogu izjednačiti s ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti”;

I.  budući da je UNHCR, kad je riječ o ponovnom zauzimanju Mosula koje je u tijeku, upozorio da se, nakon što se borbe presele u sam grad, očekuje izbijanje humanitarne krize tijekom koje bi više od milijun ljudi moglo biti raseljeno uslijed ofenzive;

J.  budući da su, prema podacima kanadske nevladine organizacije The RINJ Foundation, koja upravlja klinikama u Mosulu, slučajevi silovanja u gradu dokaz provedbe genocida, što će dovesti do osuđujućih presuda za genocid protiv ISIS-a na Međunarodnom kaznenom sudu, stalnom međunarodnom tribunalu za kazneni progon pojedinaca odgovornih za silovanja u ratu, genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju;

K.  budući da je postojanje zaostalih mina u regiji, osobito u Ninivskoj ravnici, i dalje ozbiljan problem i izazov za lokalne i međunarodne snage;

1.  izražava podršku Republici Iraku i međunarodnoj koaliciji za borbu protiv ISIL-a u oslobađanju grada Mosula od pripadnika ISIS-a; podržava teritorijalnu cjelovitost Iraka, osobito sjevernih regija;

2.  ističe da se u aktualnoj vojnoj kampanji oslobađanja Mosula treba strogo pridržavati međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima;

3.  apelira na međunarodnu koaliciju za borbu protiv ISIL-a da učini sve što je u njezinoj moći da tijekom operacije oslobađanja grada točno razlikuje civile od boraca kako bi se izbjegle civilne žrtve, osobito osobe upotrijebljene kao ljudski štit, te kako bi se olakšao siguran prolaz onim civilima koji ne žele ostati u gradu;

4.  oštro osuđuje sustavna i raširena kršenja i povrede ljudskih prava koje su počinili teroristi ISIS-a i druge džihadističke skupine u Iraku, osobito u Mosulu, uključujući pogubljenja talaca, sve oblike nasilja nad ljudima na osnovi njihove vjerske ili etničke pripadnosti te nasilje nad ženama i pripadnicima skupine LGBTI;

5.  poziva Irak da potpiše Rimski statut, a iračke vlasti da, ne uspiju li ratnim zločincima iz ISIS-a suditi lokalno, predmete upute Međunarodnom kaznenom sudu, što je Rimskim statutom dopušteno;

6.  ističe da autohtone iračke zajednice u regiji (kršćani, jezidi, Turkmeni i drugi) imaju pravo na siguran život u okviru savezne strukture Republike Iraka; naglašava još jednom da je pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti temeljno ljudsko pravo;

7.  smatra da bi se lokalnim samoodređenjem zajednica Ninivske ravnice, posebice kršćana, jezida, Mandejaca i Šabaka, ponovno uspostavila i očuvala temeljna ljudska prava autohtonih naroda te regije; poziva iračke vlasti da prenesu nadležnosti na spomenute manjine, što federalni ustav omogućava;

8.  potiče regionalne vlasti i međunarodnu zajednicu da izrade humanitarne planove za izbjeglice iz Mosula i za njihov eventualni povratak u grad, koji ovisi, naravno, o stabilnosti nove uprave i stanju sigurnosti u gradu; naglašava činjenicu da se pripadnicima autohtonih naroda i manjina Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara koji se vraćaju u domovinu treba ponovno omogućiti ostvarenje svih njihovih temeljnih ljudskih prava, uključujući prava vlasništva, koja će pritom biti iznad svih prava vlasništva koja polažu treće osobe;

9.  apelira na EU i države članice da se pobrinu za zastupljenost manjina u novoj mosulskoj upravi; ističe da manjine imaju legitimno pravo na političku participaciju; poziva regionalna i međunarodna tijela da se pobrinu da kršćanske snage za samoobranu raspolažu dovoljnim zalihama kako bi mogle sudjelovati u oslobađanju i dugoročnoj zaštiti svoje domovine;

10.  poziva Europsko vijeće da kao prioritet utvrdi razminiranje regije, u suradnji s lokalnim vijećima koja predstavljaju manjine, kako bi se izbjeglicama omogućio povratak domovima;

11.  smatra da bi oslobađanje Mosula moglo biti ključno u iskorjenjivanju prijetnje koju islamistički ekstremisti predstavljaju u regiji i izvan nje, ali i presudno u borbi protiv terorizma u EU-u, s obzirom na to da porast te prijetnje potiče radikalizaciju u EU-u;

12.  ističe da globalnu kampanju protiv ISIS-a/Daiša treba pretvoriti u dugoročnu strategiju, što se odnosi i na financiranje protuterorizma;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, iračkoj vladi i Iračkom vijeću, regionalnoj vladi Kurdistana, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću UN-a za ljudska prava te vladama i tijelima vlasti svih strana uključenih u sukob u sjevernom Iraku, posebice u oslobađanje grada Mosula.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0171.

(2)

SL C 224, 21.6.2016., str. 25.

Pravna napomena