Postupak : 2016/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1166/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1166/2016

Rasprave :

PV 26/10/2016 - 12
CRE 26/10/2016 - 12

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0422

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 272kWORD 91k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1159/2016
24.10.2016
PE593.592v01-00
 
B8-1166/2016

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (2016/2956(RSP))


Lars Adaktusson, Cristian Dan Preda, Elmar Brok, Esther de Lange, György Hölvényi, Michèle Alliot-Marie, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu (2016/2956(RSP))  
B8-1166/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije od 27. veljače 2014. o stanju u Iraku(1), od 18. rujna 2014. o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina(2), a posebno njezin stavak 4., od 27. studenoga 2014. o Iraku: otmica i zlostavljanje žena(3), od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a(4), posebno njezin stavak 27., od 12. ožujka 2015. o nedavnim napadima i otmicama, posebno Asiraca, koje je na Bliskom istoku proveo ISIS/Da'esh(5), posebno njezine stavke 2., 5. i 8., od 12. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. i politici Europske unije u tom području(6), posebno njezine stavke 129. i 211., od 12. ožujka 2015. o prioritetima EU-a za Vijeće UN-a za ljudska prava 2015.(7), posebno njezine stavke 66. i 67., od 30. travnja 2015. o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh(8), od 30. travnja 2015. o progonu kršćana diljem svijeta u vezi s ubojstvom studenata u Keniji koje je počinila teroristička skupina al-Shabaab(9) i od 4. veljače 2016. o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država(10), posebno njezine stavke 11., 12. i 14.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. svibnja 2016. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš, od 14. prosinca 2015. o Iraku, od 16. ožujka 2015. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš, od 20. listopada 2014. o krizi u Siriji i Iraku povezanoj s ISIL-om/Daišem, od 30. kolovoza 2014. o Iraku i Siriji, od 14. travnja 2014. i 12. listopada 2015. o Siriji te od 15. kolovoza 2014. o Iraku,

–  uzimajući u obzir, među ostalim, Smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, Smjernice EU-a o promicanju poštovanja međunarodnog humanitarnoga prava, Smjernice EU-a o nasilju nad ženama i djevojčicama i borbi protiv svakog oblika diskriminacije nad njima, Smjernice za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Smjernice EU-a o djeci i oružanim sukobima, Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta, i Smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2091 (2016) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe naslovljenu „Strani borci u Siriji i Iraku” i usvojenu 27. siječnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku, a posebno rezolucije 2299 (2016) i 2249 (2015) kojima se osuđuju nedavni teroristički napadi koje je počinio ISIS/Daiš,

–  uzimajući u obzir razmatranje izvješća koje je podnio Irak u Odboru UN-a za iskorjenjivanje rasne diskriminacije od 2. listopada 2013., zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava djeteta od 3. ožujka 2015. o izvješću koje je podnio Irak, zaključna zapažanja Odbora UN-a za prisilne nestanke od 13. listopada 2015. o izvješću koje je podnio Irak, zaključna zapažanja Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava od 27. listopada 2015. o izvješću koje je podnio Irak i zaključna zapažanja Odbora UN-a za ljudska prava o Iraku od 3. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je započela operacija oslobođenja Mosula od ISIS-a/Daiša, te da bi neriješeni sporovi oko unutarnjih granica u sjevernom Iraku, ako se njima ne pozabave vojni akteri koji se bore protiv ISIS-a/Daiša kao i cijela međunarodna zajednica, mogli onemogućiti rehabilitaciju tog područja i povratak raseljenog stanovništva, čime bi se ugrozila buduća egzistencija ranjivih manjina u tom području;

B.  budući da su Ninivska ravnica, Tal Afar i Sindžar te šira regija domovina kršćana (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jazida, sunitskih i šijitskih Arapa, Kurda, Šabaka, Turkmena, jarsana, Sabejaca-Mandejaca i drugih, koji su stoljećima ondje živjeli u duhu općeg pluralizma, stabilnosti i suradnje među zajednicama unatoč razdobljima vanjskog nasilja i progona, sve do početka ovog stoljeća kada je 2014. ISIS/Daiš zauzeo velik dio te regije;

C.  budući da je 2003. u Iraku bilo više od 1,5 milijuna kršćana, dok ih je danas manje od 200 000–350 000, od čega mnogi žive u siromaštvu i nesigurnosti;

D.  budući da je prisutnost kršćana i drugih manjina u Iraku i na širem području Bliskog istoka tradicionalno od velike društvene važnosti zbog njihova velikog doprinosa političkoj stabilnosti, i budući da će nestanak tih manjina u regiji dovesti do dodatne destabilizacije;

E.  budući da je Parlament 4. veljače 2016. prepoznao da ISIS/Daiš „provodi genocid nad kršćanima i jazidima te drugim vjerskim i etničkim manjinama koje se ne slažu s njegovim tumačenjem islama” i da se „progon, zlodjela i međunarodni zločini mogu izjednačiti s ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti”;

F.  budući da su se Vijeće Europe, ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, parlament Ujedinjene Kraljevine, australski parlament te druge nacije i institucije pridružili Europskom parlamentu prepoznavši da zločini koje su pripadnici ISIS-a/Daiša počinili nad vjerskim i etničkim manjinama u Iraku obuhvaćaju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid;

G.  budući da je Parlament zatražio od međunarodne zajednice i njezinih država članica, uključujući EU i njegove države članice, da svima koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu ili su prisilno raseljeni osiguraju potrebne sigurnosne uvjete i perspektivu, da im što prije omoguće da ostvare pravo na povratak u domovinu, kako je utvrđeno člankom 13. stavkom 2. Opće deklaracije o ljudskim pravima i člankom 12 stavkom 4. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, pravo na očuvanje svojih domova, zemljišta, imovine i osobnih stvari kao i crkava te vjerskih i kulturnih lokaliteta te da im pruže mogućnost da imaju siguran i dostojanstven život i budućnost i da u potpunosti sudjeluju kao ravnopravni građani u društvenoj, gospodarskoj, kulturnoj i političkoj stvarnosti svoje zemlje;

H.  budući da bi oslobođenje sjevernog Iraka od ISIS-a/Daiša moglo dovesti do ponovnog internog raseljavanja i do pojačanih migracijskih tokova, što bi prema mišljenju vjerskih vođa vrlo vjerojatno rezultiralo konačnim izgonom kršćana osim ako se ne organizira koordinirano humanitarno djelovanje uz sudjelovanje vjerskih organizacija za pomoć;

I.  budući da je Parlament istaknuo da je važno da međunarodna zajednica u skladu s međunarodnim pravom pruži zaštitu i pomoć, uključujući vojnu, svima koji su na meti tzv. ISIS-a/Daiša i ostalih terorističkih organizacija na Bliskom istoku, kao što su etničke i vjerske manjine, te da je važno da ti ljudi sudjeluju u pronalaženju budućih dugotrajnih političkih rješenja;

J.  budući da je Parlament naglasio da je važno pružiti utočište Kaldejcima/Sirjacima/Asircima i ostalima koji su izloženi opasnosti u Ninivskoj ravnici u Iraku, području u kojemu su mnoge etničke i vjerske manjine tijekom povijesti bile snažno prisutne i u kojemu su mirno živjele jedna uz drugu;

K.  budući da se u rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda 60–/1 (2005) navodi da „svaka pojedina država ima odgovornost zaštititi svoje stanovništvo od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti”;

L.  budući da se člankom 2. iračkog ustava „svim pojedincima jamče puna vjerska prava na slobodu vjerskog uvjerenja i prakse”;

M.  budući da se člankom 125. iračkog ustava jamče „administrativna, politička, kulturna i obrazovna prava različitih naroda, kao što su Turkmeni, Kaldejci, Asirci i sve druge skupine”;

N.  budući da vojni akteri u suradnji s iračkim snagama sigurnosti, pešmergama kurdske regionalne vlade i autohtonim lokalnim snagama sigurnosti s misijom nacionalne sigurnosti i dalje tjeraju ISIL na povlačenje u sjevernom Iraku;

O.  budući da se povratkom autohtonih zajednica Ninivske ravnice, Tal Afara i Sidžara u svoje domove i gospodarskom revitalizacijom tih zajednica kojom se raznim etničkim i vjerskim zajednicama omogućuje napredak promiču stabilnost Iraka i sigurnosni interesi međunarodne zajednice;

P.  budući da bi se lokalnim samoodređenjem i zaštitom sigurnosti zajednica Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara u okviru savezne Republike Iraka vratila i očuvala temeljna ljudska prava autohtonih naroda te regije, što obuhvaća i prava vlasništva;

Q.  budući da je nekoliko kršćanskih (kaldejskih/sirjačkih/asirskih), jazidskih i turkmenskih vođa izrazilo potporu uspostavi autonomne administrativne regije koja bi obuhvaćala Ninivsku ravnicu, Tal Afar i Sindžar;

R.  budući da je predsjednik iračke vlade Haider al-Abadi 15. travnja 2015. izjavio da će se zemlja raspasti ako ne provede decentralizaciju i da po njegovu mišljenju ne postoje ograničenja decentralizacije;

1.  izražava potporu Republici Iraku i njezinu stanovništvu u priznavanju politički, društveno i gospodarski ostvarive i održive provincije u području Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, u skladu sa zakonitim izrazima samoodređenja autohtonih naroda te regije;

2.  ističe da bi pravo raseljenih autohtonih naroda Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, od kojih su mnogi raseljeni unutar Iraka, da se vrate u svoju domovinu trebalo biti politički prioritet iračke vlade, koju podupiru EU, zajedno sa svojim državama članicama, i međunarodna zajednica;

3.  ističe da bi autohtonim narodima Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara nakon povratka u domovinu uz potporu vlade Republike Iraka i kurdske regionalne vlade trebalo u potpunosti omogućiti ostvarenje njihovih temeljnih ljudskih prava, uključujući prava vlasništva, koja će pritom biti iznad svih prava vlasništva koja polažu treće osobe;

4.  napominje da autohtone zajednice Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara – kršćani (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jazidi, Turkmeni i drugi – imaju pravo na zaštitu, sigurnost i samoodređenje u okviru savezne strukture Republike Iraka;

5.  apelira na vladu Iraka i kurdsku regionalnu vladu te na EU i njegove države članice, međunarodnu zajednicu i međunarodne aktere da zajamče teritorijalnu cjelovitost i sigurnost Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara;

6.  apelira na iračku vladu i njezine međunarodne partnere da mirno rješenje pitanja spornih unutarnjih granica Republike Iraka postave kao prioritet;

7.  apelira na EU i njegove države članice, koaliciju za borbu protiv ISIL-a, međunarodnu zajednicu i međunarodne aktere da surađuju s nacionalnim i regionalnim vladama Republike Iraka u nastojanjima da se uspostavi održiva sigurnost Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara;

8.  apelira na EU i njegove države članice te na UN i njegove države članice da surađuju s nacionalnim i regionalnim vladama Republike Iraka i sa svim relevantnim nacionalnim ili međunarodnim akterima u nadzoru nad mirnom reintegracijom u domovinu autohtonih naroda Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara, koji su trenutačno interno raseljeni, u izbjeglištvu, ili negdje drugdje traže azil;

9.  apelira na EU i njegove države članice te na UN i njegove države članice da surađuju s nacionalnim i regionalnim vladama Republike Iraka, uključujući kurdsku regionalnu vladu, u cilju uspostave Ninivske ravnice, Tal Afara i Sindžara kao neosporenih teritorija koje politički predstavljaju autohtoni narodi i zajednice te regije; ističe da je potrebno izgraditi stručne kapacitete budućih uprava Ninivske ravnice, Sindžara i Tal Afara te naglašava da EU, njegove države članice i međunarodna zajednica trebaju ponuditi posebno osposobljavanje;

10.  potiče EU i njegove države članice te međunarodnu zajednicu da podrže iračku vladu u provedbi odluke o uspostavi provincije Ninivske ravnice, u skladu s odlukom vlade od 21. siječnja 2014., i u daljnjoj decentralizaciji uspostavom provincija u Tal Afaru i Sindžaru i pružanjem potpore novim provincijskim upravama kako bi ostvarile svoj puni potencijal, u skladu sa zakonitim izrazima samoodređenja njihovih autohtonih naroda;

11.  potiče države članice EU-a da uvrste lokalne snage sigurnosti na popis snaga koje su ovlaštene primati pomoć; smatra da bi lokalne snage sigurnosti trebale obuhvaćati i lokalne snage koje nastoje zaštititi vrlo osjetljive etničke i vjerske manjinske zajednice u Ninivskoj ravnici, Tal Afaru, Sindžaru i drugdje od džihadističko-salafističke prijetnje; apelira na države članice EU-a da opskrbe lokalne snage sigurnosti kako bi mogle dugoročno štititi svoju domovinu;

12.  apelira na iračku vladu da uz potporu EU-a i njegovih država članica izdvoji sredstva za razminiranje područja koja su bila pod okupacijom ISIS-a/Daiša i da surađuje s lokalnim vijećima koja predstavljaju manjine kako bi se zajamčila učinkovita suradnja i kako bi se izbjegla kašnjenja koja bi onemogućila povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba;

13.  apelira na EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da pojačaju napore za rješavanje humanitarnih izazova s kojima se suočava irački narod, posebno djeca, stariji, trudnice i druge ranjive osobe, te apelira na sve uključene strane da omoguće neometanu dostavu humanitarne pomoći; naglašava potrebu za opsežnijim humanitarnim djelovanjem u ninivskoj regiji tijekom operacije oslobođenja; ponavlja da je važno uključiti vjerske organizacije za pomoć u koordinirano humanitarno djelovanje, posebno za raseljene etničke i vjerske manjine;

14.  naglašava važnost Mosula za cijeli Irak i apelira na iračku vladu da zajamči zastupljenost manjina u novoj mosulskoj upravi; smatra da će povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba ovisiti o stabilnosti nove uprave; ističe da manjine imaju legitimno pravo na političku participaciju i na vraćanje prava vlasništva; smatra da u regiji postoji velika potreba za uravnoteženim medijima u cilju promicanja mira i borbe protiv daljnjeg širenja džihadističko-salafističke ideologije po završetku ISIS-ove/Daiševe okupacije Mosula; poziva na pružanje potpore projektima kojima se promiču umjereni mediji i suzbija govor mržnje;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, vladi Iraka i Iračkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0171.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0027.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0066.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0040.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0071.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0076.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0079.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0179.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0178.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0051.

Pravna napomena