Postupak : 2016/2956(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1169/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1169/2016

Rasprave :

PV 26/10/2016 - 12
CRE 26/10/2016 - 12

Glasovanja :

PV 27/10/2016 - 8.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 182kWORD 90k
24.10.2016
PE593.595v01-00
 
B8-1169/2016

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Mosulu/sjevernom Iraku (2016/2956(RSP))


Bodil Valero, Barbara Lochbihler, Alyn Smith, Ernest Maragall, Jean Lambert, Rebecca Harms u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Mosulu/sjevernom Iraku (2016/2956(RSP))  
B8-1169/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, a posebno one od 12. veljače 2015.(1), 27. studenog 2014.(2), 18. rujna 2014.(3) i 17. srpnja 2014.(4),

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini sa zajedničke konferencije za novinare održane 18. listopada 2016. nakon drugog sastanka Vijeća za suradnju između EU-a i Iraka u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka s iračkim ministrom vanjskih poslova İbrahimom Al Jafaarijem,

–  uzimajući u obzir izjavu Chaloke Beyanija, posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava interno raseljenih osoba, od 19. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Amnesty International „Kažnjeni za Daiševe zločine: raseljeni Iračani koji su žrtve zlostavljanja paravojnih postrojbi i državnih snaga” („Punished for Daesh’s crimes: Displaced Iraqis abused by militias and government forces”) od 18. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o interno raseljenim osobama iz 1948.,

–  uzimajući u obzir međunarodne konvencije UN-a, prije svega Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, drugi dio Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata, Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I.), Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II.) i Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja,

–  uzimajući u obzir sastanak ministara održan 20. listopada 2016. u Parizu radi stabilizacije stanja u Mosulu na kojem su sudjelovali 22 zemlje, UN, EU i Arapska liga te kojim su zajedno predsjedali Francuska i Irak u cilju donošenja plana zaštite civila, dijeljenja humanitarne pomoći i rješavanja pitanja o upravljanju područjima nedavno oslobođenim od Islamske države,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je 17. listopada 2016. započela vojna akcija za ponovno zauzimanje grada Mosula od snaga Islamske države koje ga kontroliraju od 2014. i gdje se procjenjuje da je zatočeno milijun civila; budući da je Mosul zadnje veće urbano središte u Iraku pod kontrolom Islamske države i da je pet puta veći od svih drugih gradova koja je kontrolirala te da se očekuje da će se pokušaj njegova osvajanja pretvoriti u najveću bitku u Iraku od invazije na Irak predvođene SAD-om iz 2003.;

B.  budući da je oslobađanje Mosula ključan moment za budućnost mnogih autohtonih stanovnika te regije, posebice skupina kao što su kršćani (Kaldejci/Asirci/Sirjaci), jazidi, Turkmeni, jarsani i šijiti;

C.  budući da je EU dio koalicije koja nudi humanitarnu pomoć i pomoć pri stabilizaciji te je dosad osigurao 134 milijuna eura u humanitarnoj pomoći za Irak, od čega je 50 milijuna eura bilo namijenjeno za Mosul;

D.  budući da je Mosul, koji je drugi najveći irački grad i koji je nekad bio grad s najvećom raznolikošću stanovništva, Islamska država odsjekla od ostatka svijeta te prekinula satelitsku televiziju, zabranila internet, glazbu, filmove, knjige i sve što proturječi službenoj militantnoj liniji, ograničila upotrebu automobila na militante te nedavno pokušala zaplijeniti mobilne telefone građana; budući da stanovnici koji su nedavno uspjeli pobjeći donose podatke o izgladnjelim ljudima koji očajnički čekaju oslobođenje;

E.  budući da je UN, koji djeluje preko Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA), dosad registrirao preko 5000 interno raseljenih osoba, no upozorava da bi se idućih dana čak milijun njih moglo dati u bijeg, što bi za posljedicu imalo ozbiljnu humanitarnu krizu;

F.  budući da deseci tisuća vojnika sudjeluju u fronti protiv Islamske države, dok se procjenjuje da je njezinih boraca u Mosulu i oko njega gotovo 6000; budući da se vojni savez sastoji od vojnika iračkih vlasti, kurdskih pešmerga, vojnika međunarodne koalicije (Amerikanaca i dijelom Francuza), šijitskih paravojnih snaga, kao i pripadnika sunitskih plemena te desetaka drugih manjih paravojnih postrojbi koje su djelomično obučile turske snage; budući da se očekuje da će do pada Mosula trebati čekati tjednima, ako ne mjesecima;

G.  budući da je prisutnost turskih snaga u sjevernom Iraku i insistiranje predsjednika Erdogana da bi Turska trebala odigrati ulogu u ponovnom zauzimanju Mosula dovela do rasta tenzija između etničkih i vjerskih skupina u regiji;

H.  budući da su šijitske paravojne snage Hashd al-Shaabi i kurdske pešmerge pristale ostati na rubu grada, uključenost tolikog broja sudionika stvara opasnost da će biti vrlo teško ostvariti planove provedbe zapovjednog lanca i stabilizacije nakon sukoba; budući da ne postoji politički dogovor među svim sudionicima o upravljanju gradom nakon sukoba i njegovoj obnovi, moglo bi doći do napetosti odmah nakon završetka borbe, što će predstavljati ispit snage za iračku središnju vlast;

I.  budući da je oružani sukob u Iraku ostavio katastrofalne posljedice za civile; budući da je Islamska država na području pod njezinom kontrolom počinila radnje koje se u međunarodnom pravu smatraju ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti te je drugdje u Iraku odgovorna za smrtonosna bombardiranja i druge napade;

J.  budući da su od sredine 2014. snage iračke vlade, pešmerge, kao i paravojne skupine nasilno raselili desetke tisuća Iračana , te da se mnogi među njima ne smiju vratiti u svoje domove, navodno zbog sigurnosnih razloga, ili im prijeti proizvoljno ili diskriminirajuće ograničenje slobode kretanja; budući da im je kretanje često ograničeno na izbjegličke kampove te da imaju male mogućnosti zarađivanja za život ili pristupa osnovnim uslugama;

K.  budući da su u prošlosti tisuće muškaraca i dječaka koje su bježale iz teritorija pod kontrolom Islamske države zatočile sigurnosne ili paravojne snage zbog sumnje da su povezani s Islamskom državom te su neki od njih smaknuti bez sudskog postupka, dok je sudbina ostalih nepoznata i vlada zabrinutost za njihove živote i sigurnost;

L.  budući da pretežno šijitskim paravojnim postrojbama koje su sudjelovale u kršenju ljudskih prava iračke vlasti odavno pružaju podršku te su ih financirale i naoružavale sve dok u veljači 2016. nisu službeno postale dio iračkih snaga;

M.  budući da se ne može ignorirati odgovornost vlasti za ta kršenja ljudskih prava; budući da se, povrh toga, irački sudovi već neko vrijeme pouzdaju u „priznanja” dana pod prisilom kako bi osudili osobe pod ozbiljnim optužbama u očito nepravednim postupcima čija je posljedica često smrtna presuda; budući da je tijekom 2016. dosad izvršeno oko 90 smrtnih kazni, većinom zbog optužbi za terorizam; budući da su doneseni deseci smrtnih presuda te oko 3000 osoba čeka na izvršenje smrtne kazne;

N.  budući da je, prema izvješćima, od početka borbe za ponovno zauzimanje Mosula Islamska država zatočila i smaknula 284 muškarca i dječaka; budući da UN istražuje izvješća prema kojima su borci Islamske države u jednom selu smaknuli 40 ljudi;

O.  budući da su u očitom pokušaju da skrenu pozornost s Mosula borci Islamske države pokrenuli napad na vladine zgrade u iračkom gradu Kirkuku te su ondje navodno provaljivali u kuće i džamije te odvodili civilne taoce;

1.  uviđa da se ponovno zauzimanje Mosula pažljivo planira mjesecima; ističe međutim da se mora poduzeti sve kako bi se spriječila kršenja ljudskih prava kojima se svjedočilo u Falludži i drugim dijelovima Iraka tijekom sukoba između vladinih snaga i Islamske države;

2.  očekuje da će iračke vlasti pokazati stvarno zapovjedništvo i kontrolu nad paravojnim snagama, da vojno osoblje uključeno u prošlim slučajevima kršenja ljudskih prava neće sudjelovati u zauzimanju Mosula te da će svi sudionici sukoba tijekom napada na Mosul nastojati izbjeći civilne žrtve, uključujući mogućnost da se Islamska država bude koristila civilima kao živim štitovima;

3.  poziva iračke i kurdske vlasti uključene u planiranju vojnih operacija da se civilima koji bježe od borbi zajamči sigurna ruta;

4.  prima na znanje poziv na hitno djelovanje humanitarnog koordinatora UN-a u pogledu manjka odgovarajućeg financiranja imajući u vidu dosad nezapamćenu humanitarnu krizu koja bi mogla nastati iz napada na Mosul; pozdravlja sudjelovanje EU-a u Iraku, posebno njegovo prošlo djelovanje u pružanju humanitarne pomoći i uklanjanju improviziranih eksplozivnih naprava, koje će biti ključno kako bi se omogućio brzi povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba; ipak hitno poziva EU i njegove države članice da povećaju napore za stabilizaciju oslobođenih područja;

5.  izražava iskrenu zabrinutost, ne samo zbog izravnih posljedica bitke za Mosul na civilno stanovništvo, no također zbog stanja koje će uslijediti s obzirom na dugotrajne sukobe u pogledu unutarnjih podjela u iračkim regijama među iračkom vladom, kurdistanskom regionalnom vladom i manjinskim skupinama;

6.  poziva sve sudionike uključene u koaliciji protiv Islamske države da surađuju kako bi održali i poboljšali kapacitete države za očuvanje vladavine prava i javnog reda te da se ne pokušavaju osvetiti zbog nekadašnjih sukoba i ne potiču vjersku ili etničku netrpeljivost te geopolitičke promjene;

7.  u cijelosti potpisuje poziv Pariške konferencije za „sveobuhvatnim političkim sporazumom između iračkih državnih vlasti i lokalnih aktera kako bi se zajamčilo poboljšano upravljanje Mosulom i okolnim područjem koje je uključivo, kojim se poštuje raznolikost stanovništva te jamči miran suživot”. posebno ističe važnost sudjelovanja svih etničkih manjina u pregovorima i uspostavljanju nove strukture vlasti, jer se sve one, bez obzira na vjersku pripadnost, suočavaju s istim izazovima u pogledu sigurnosti i priznavanja prava; smatra da će budućnost tih manjina te povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba ovisiti o stabilnosti nove uprave;

8.  apelira na iračku vladu da olakša povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba i u potpunosti im povrati njihova temeljna prava, uključujući pravo na vlasništvo;

9.  pozitivno ocjenjuje planove iračke vlade da provede reforme upravljanja i proces nacionalne pomirbe, koji su ključni kako bi se djelovalo na ostvarenju težnji čitavog iračkog naroda i očuvalo jedinstvo Iraka;

10.  poziva iračke vlasti da osigura da se pritvorenike, ne uzimajući u obzir osobe koje su zadržane na sigurnosnim provjerama nakon njihova bijega s teritorija pod kontrolom Islamske države, za koje postoji razumna sumnja da su počinili priznata kaznena djela, brzo uputi civilnim sudskim vlastima, da ih se istražuje i kazneno progoni u skladu s međunarodnim pravom i standardima o poštenim suđenjima ili pusti na slobodu;

11.  apelira na iračke vlasti da okončaju prisilne nestanke, mučenje, izvansudska pogubljenja i proizvoljna zatvaranja, da počinitelje pozovu na odgovornost i uvedu mjere za učinkovito zapovjedništvo i kontrolu iračkih oružanih snaga nad paravojnim skupinama te da uspostavi učinkovite mehanizme nadzora i odgovornosti u kojima bi sudjelovala civilna tijela;

12.  poziva iračku vladu da objavi zaključke odbora koji je 5. lipnja 2016. osnovao premijer u cilju istraživanja kršenja ljudskih prava u okviru vojnih operacija ponovnog zauzimanja Falludže i okolnog područja; također poziva vlasti da osiguraju da se svi dokazi koje otkrije taj odbor, kao i odbor koji je uspostavio guverner provincije Anbar, koji je objavio svoje zaključke 11. lipnja 2016., podijele s pravosudnim tijelima u cilju privođenja počinitelja pravdi;

13.  potiče kurdske vlasti da prestanu s proizvoljnim pritvaranjima, da zajamče pravo na pošteno suđenje svima koji su pritvoreni zbog optužbi za terorizam te da ukinu proizvoljna i diskriminirajuća ograničenja slobode kretanja za interno raseljene sunitske Arape;

14.  apelira na iračke i kurdske vlasti da nezavisnim međunarodnim promatračima zajamče pristup privremenim objektima za zadržavanje i improviziranim objektima za pritvor gdje interno raseljene osobe koje bježe iz područja pod kontrolom Islamske države prolaze provjeru;

15.  poziva EU i njegove države članice da uspostave učinkovit mehanizam za daljnje mjere i nadzor kako bi se pratila i procjenjivala provedba trenutačnih i budućih programa za obuku i izgradnju kapaciteta za sigurnosno i pravosudno osoblje kako bi se zajamčilo da ti programi donose mjerljiva poboljšanja na terenu i ne pridonose kršenju ljudskih prava;

16.  poziva sve države članice koje pružaju vojnu pomoć te prenose ili prodaju oružje za iračku središnju vlast ili Regionalnu vladu Kurdistana da potvrde da svi primatelji sustavno djeluju na temelju potpunog poštovanja međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava te da prestanu s prijenosom oružja, streljiva ili druge vojne opreme, tehnologije ili pružanjem pomoći bilo kojoj jedinici koja je sudjelovala u ozbiljnom kršenju međunarodnih ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava;

17.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), države članice i međunarodnu zajednicu da pruže praktičnu i diplomatsku potporu održivoj i uključivoj strukturi za regiju nakon sukoba s posebnim naglaskom na mogućnost stvaranja autonomne provincije koja obuhvaća Ninivsku ravnicu, Sindžar i Tal Afar i koju politički predstavlja autohtono stanovništvo te regije;

18.  poziva ESVD da se u pregovorima nakon oslobođenja ponudi za obavljanje posredničke uloge u pregovorima između Regionalne vlade Kurdistana i Vlade Iraka kako bi manjinske etničke skupine u toj regiji, posebno kršćani (Kaldejci/Asirci/Sirjaci) te jazidi, Turkmeni, Šabaci i jarsani ostvarile svoja legitimna prava te bile uključene u novi administrativni ustroj kako bi se spriječila izbijanja novih unutarnjih sukoba između tih skupina;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vladi Iraka i Iračkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana, Vladi Turske, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i Vijeću UN-a za ljudska prava.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0040.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0066.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0027.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0011.

Pravna napomena