Postupak : 2017/2692(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0388/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0388/2017

Rasprave :

PV 31/05/2017 - 15
CRE 31/05/2017 - 15

Glasovanja :

PV 01/06/2017 - 7.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 239kWORD 51k
29.5.2017
PE605.491v01-00
 
B8-0388/2017

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o suzbijanju antisemitizma (2017/2692(RSP))


Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat, Martina Michels, Cornelia Ernst, Patrick Le Hyaric, Merja Kyllönen, Sofia Sakorafa, Stefan Eck, Malin Björk u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Bodil Valero, Pascal Durand, Benedek Jávor, Florent Marcellesi, Ernest Urtasun, Michèle Rivasi, Judith Sargentini, Margrete Auken, Eva Joly u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o suzbijanju antisemitizma (2017/2692(RSP))  
B8-0388/2017

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju, članak 2., drugu alineju članka 3. stavka 3. i članak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije od 7. prosinca 2000.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(2),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju br. 2106 (2016) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 20. travnja 2016. pod naslovom „Ponovno opredjeljivanje za borbu protiv antisemitizma u Europi”,

–  uzimajući u obzir zaključke prvog godišnjeg kolokvija Komisije o temeljnijim pravima naslovljenog „Tolerancija i poštovanje: sprečavanje i suzbijanje antisemitizma i mržnje prema muslimanima u Europi”, koji se održao u Bruxellesu 1. i 2. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma u prosincu 2015.,

–  uzimajući u obzir osnivanje skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netrpeljivosti u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2015. godine(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o jačanju borbe protiv rasizma, ksenofobije i zločina iz mržnje(4),

–  uzimajući u obzir istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava „Antisemitizam: pregled podataka dostupnih u Europskoj uniji 2004. – 2014.”,

–  uzimajući u obzir ciljane brutalne i terorističke napade na židovske građane koji su se dogodili u nekoliko država članica proteklih godina,

–  uzimajući u obzir primarnu odgovornost država za sigurnost svih građana, a samim time i njihovu primarnu odgovornost za praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući antisemitsko nasilje, te za progon počinitelja,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da nedavna izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava pokazuju porast straha i nesigurnosti među židovskim, migrantskim, muslimanskim i romskim zajednicama u Europi; budući da je u tom pogledu ključno promicati otvoreno, pluralističko i uključivo društvo koje se zasniva na temeljnim pravima;

B.  budući da se broj djela motiviranih antisemitizmom u državama članicama EU-a u znatno povećao u proteklih nekoliko godina, kako su, među ostalim, izvijestili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Agencija EU-a za temeljna prava;

C.  budući da su izvješća pokazala da ciljane sigurnosne mjere, jednom kad se uspostave, pomažu u sprječavanju i smanjenju broja nasilnih antisemitskih napada;

D.  budući da je suzbijanje antisemitizma odgovornost cijelog društva;

1.  naglašava da su govor mržnje i sve vrste nasilja usmjerenog na europske Židove nespojivi s vrijednostima Europske unije;

2.  osuđuje sve incidente zločina iz mržnje u kojima je korišten govor mržnje, a koji su bili motivirani rasizmom, ksenofobijom ili vjerskom netrpeljivošću, ili pak diskriminacijom na temelju statusa manjine neke osobe;

3.  poziva države članice i institucije i agencije EU-a da pruže potporu pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona u njihovim nastojanjima da učinkovitije i djelotvornije raspoznaju antisemitske napade i pokreću postupke protiv njih;

4.  poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi aktivno zajamčile sigurnost svojih građana židovskog porijekla i židovskih vjerskih, obrazovnih i kulturnih objekata, uz blisko savjetovanje i dijalog sa židovskim zajednicama, udrugama, nevladinim organizacijama, kao i nevladinim organizacijama koje se bore protiv diskriminacije;

5.  pozdravlja imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma te apelira na Komisiju da pruži sve potrebne alate i potporu kako bi se ta funkcija obavljala što učinkovitije;

6.  poziva države članice da imenuju nacionalne koordinatore za suzbijanje antisemitizma;

7.  potiče članove nacionalnih i regionalnih parlamenata te političke vođe da sustavno i javno osuđuju antisemitske izjave i da se angažiraju na pobijanju takvih tvrdnji protuargumentima ?? te da osnuju višestranačke parlamentarne skupine za suzbijanje antisemitizma kako bi se borba protiv antisemitizma intenzivirala u svim dijelovima političkog spektra;

8.  naglašava važnu ulogu organizacija civilnog društva i obrazovanja u sprječavanju i suzbijanju svih oblika mržnje i netrpeljivosti, te poziva na povećanje financijske potpore;

9.  poziva države članice da potaknu medije na promicanje poštovanja svih vjera i uvažavanja različitosti te da se uhvate u koštac sa svim oblicima antisemitizma i mogućim oblicima diskriminacije;

10.  poziva one države članice, u kojima još nije moguće pozvati se na motive rase, nacionalnog ili etničkog podrijetla te vjere ili uvjerenja kao otežavajuće faktore u kaznenom djelu, da to stanje isprave i da djeluju u smjeru ispravne primjene i provedbe Okvirne odluke Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, kako bi se osiguralo da se antisemitski činovi kazneno gone u državama članicama, i u sferi interneta i izvan nje;

11.  ustraje u tome da se tijelima kaznenog progona mora osigurati ciljana obuka o suzbijanju zločina iz mržnje na temelju diskriminacije te uspostavljanju posebnih jedinica za borbu protiv zločina iz mržnje, u policijskim službama u kojima one još ne postoje, te poziva agencije EU-a i međunarodne organizacije da pomognu državama članicama u organiziranju takve obuke;

12.  ističe koliko je važno da sve osobe imaju razvijenu svijest o svojim pravima na zaštitu protiv antisemitizma te poziva države članice da poduzmu sve prikladne mjere kako bi potaknule prijavljivanje zločina motiviranih antisemitizmom te da osiguraju adekvatnu zaštitu i podršku osobama koje prijave te zločine i žrtvama tih zločina;

13.  poziva na prekograničnu suradnju na svim razinama u kaznenom progonu zločina iz mržnje;

14.  poziva EU i države članice da intenziviraju napore kako bi se zajamčila uspostava sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za sustavno prikupljanje pouzdanih, relevantnih i usporedivih podataka o zločinima počinjenima iz mržnje, koji će biti raščlanjeni prema motivima i obuhvaćat će terorističke činove;

15.  poziva države članice da poduzmu brze korake kako bi na internetu spriječile i suzbijale širenje govora mržnje motiviranog antisemitizmom;

16.  ponavlja da je potrebno promicati međukulturnu i međuvjersku toleranciju s pomoću trajnih napora i pojačanog dijaloga uključivanjem svih dionika u društvu na svim razinama vlasti; ističe da škole nude jedinstvenu mogućnost za prenošenje vrijednosti tolerancije i poštovanja s obzirom na to da djeca vrlo rano započnu s pohađanjem škole;

17.  poziva države članice da promiču poučavanje o holokaustu (šoa) u školama i da zajamče da su nastavnici adekvatno osposobljeni za taj zadatak te da raspolažu sredstvima kako bi se bavili pitanjem raznolikosti u razredu; isto tako potiče države članice da razmisle o pregledu školskih udžbenika kako bi se osiguralo da su židovska povijest i suvremeni život Židova predstavljeni na način koji ne dolazi u dodir s antisemitizmom;

18.  poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku potporu ciljanim aktivnostima i obrazovnim projektima usmjerenima protiv diskriminacije i zločina iz mržnje, da izgrade i ojačaju partnerstva sa židovskim zajednicama, institucijama i organizacijama civilnog društva u Europi i da potiču razmjene među djecom i mladih različitih vjeroispovijesti preko zajedničkih aktivnosti te da u tom pogledu pokreću i podržavaju kampanje podizanja osviještenosti;

19.  poziva Komisiju da u cilju suzbijanja antisemitizma na međunarodnoj razini održava bliske veze s međunarodnim akterima poput UNESCO-a, OESS-a i Vijeća Europe, kao i drugim međunarodnim partnerima;

20.  poziva Komisiju da u okviru Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust zatraži status savjetnika;

21.  potiče svaku državu članicu da 27. siječnja službeno obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe, OESS-u i Ujedinjenim narodima.

(1)

SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(2)

SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0485.

(4)

SL C 36, 29.1.2016., str. 81.

Pravna napomena