Postupak : 2018/2545(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0304/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0304/2018

Rasprave :

PV 03/07/2018 - 24
CRE 03/07/2018 - 24

Glasovanja :

PV 04/07/2018 - 6.14

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0293

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 344kWORD 53k
26.6.2018
PE621.712v01-00
 
B8-0304/2018

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0031/2018 i O-000050/2018

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o definiciji malih i srednjih poduzeća  (2018/2545(RSP))


Markus Pieper u ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

Rezolucija Europskog parlamenta o definiciji malih i srednjih poduzeća  (2018/2545(RSP))  
B8-0304/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (C(2003)1422)(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. veljače 2011. naslovljenu „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu „Small Business Act”” (COM(2011)0078) i s njom povezanu Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. svibnja 2011.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. naslovljenu „Mala i srednja poduzeća: konkurentnost i poslovne prilike”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o obiteljskim poduzećima u Europi(4),

–  uzimajući u obzir presudu Općeg suda Suda Europske unije od 15. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzećaˮ COM(2016)0733,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o definiciji MSP-ova (O-000050/2018 – B8-0031/2018),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

–  uzimajući u obzir članak 128. i članak 123. stavak 2. do 8. Poslovnika,

A.  budući da 23 milijuna malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) u Uniji, koja čine oko 99 % svih poduzeća, zapošljavaju gotovo dvije trećine radno aktivnih Europljana, osiguravaju više od 90 milijuna radnih mjesta i stvaraju dodanu vrijednost u iznosu od 3,9 bilijuna EUR; budući da bitno doprinose gospodarskom rastu, socijalnoj koheziji, stvaranju i održavanju održivih i visokokvalitetnih radnih mjesta i ključni su pokretači u kontekstu energetske tranzicije, borbe protiv klimatskih promjena i konkurentnosti EU-a u području zelene tehnologije te u znatnoj mjeri stvaraju inovacije u EU-u;

B.  budući da 90 % MSP-ova u EU-u i 93 % svih poduzeća u nefinancijskom poslovnom sektoru Europske unije čine mikropoduzeća, koja stvaraju najveći dio dodane vrijednosti i najveći su poslodavci među MSP-ovima jer zapošljavaju oko 30 % radne snage u EU-u te stoga zaslužuju posebnu pozornost;

C.  budući da su administrativno opterećenje i financijske prepreke za MSP-ove, u usporedbi s većim poduzećima i bez obzira na njihovu organizacijsku strukturu, nerazmjerno visoki te predstavljaju prepreku za njihovu konkurentnost, izvoz i stvaranje radnih mjesta; budući da MSP-ovi na razini EU-a te na regionalnoj i lokalnoj razini imaju koristi od posebne potpore, uključujući mogućnosti financiranja i pojednostavnjene postupke, ali bi se, osim izrečenih političkih obećanja, mogli uložiti dodatni napori oko stvaranja jednostavnijeg okruženja koje bi pogodovalo malim i srednjim poduzećima;

D.  budući da se u stotinjak pravnih akata Unije nalaze pozivanja na definiciju MSP-ova (dalje u tekstu: „definicija MSP-ova)” , i to u prvom redu u područjima politike tržišnog natjecanja, zakonodavstvu o financijskom tržištu, u kontekstu strukturnih sredstava, sredstava za istraživanje i inovacije, ali i zakonodavstvu o radu, okolišu, energiji, zaštiti potrošača te socijalnom zakonodavstvu, kao na primjer u sekundarnom zakonodavstvu o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i Direktivi o energetskoj učinkovitosti;

E.  budući da je usklađeno pravno okruženje s jasnim pravilima korisno za sva poduzeća i da je stroga definicija MSP-ova instrument kojim se mogu ublažiti nedjelovanje tržišta i poteškoće povezane s natjecanjem među poduzećima koja se razlikuju po veličini, vlasničkoj strukturi i poslovnim modelima;

F.  budući da Komisija redovito prati provedbu definicije EU-a za MSP-ove; budući da je evaluacija provedena u više navrata, 2006., 2009. i posljednji put 2012., te da je zaključeno da nema potrebe za većom revizijom definicije EU-a za MSP-ove;

G.  budući da, s obzirom na međusektorski vrijednosni lanac za MSP-ove, treba smanjiti institucionalne, tehničke i birokratske prepreke te da su potrebne učinkovite politike kojima se podupire stvaranje mreža koje povezuju poduzeća;

H.  budući da definicija MSP-ova mora pomoći u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanju uvjeta rada i sigurnosti te ograničavanju svih zloupotreba na apsolutni minimum;

Definicija MSP-ova

Aktivnosti Komisije

1.  pozdravlja početnu procjenu učinka od strane Komisije i zalaže se za to da se naglasak stavi na poduzeća koja trebaju potporu i jednostavna pravila kako bi se stvorili optimalni uvjeti za sigurnost pri planiranju i pravna sigurnost za MSP-ove; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Komisija provela javno savjetovanje;

2.  smatra da treba zadržati fleksibilnost predviđenu u Preporuci iz 2003. s obzirom na posebna obilježja tog strateškog instrumenta i brojne razlike među malim i srednjim poduzećima i državama članicama; uvjeren je da se opća struktura definicije mora očuvati i primjenjivati uz pravu kombinaciju već utvrđenih kriterija;

Ponovna ocjena definicije MSP-ova

3.  poziva Komisiju da spriječi velike aktere da eventualno stvore umjetne korporativne strukture kako bi ostvarili korist od definicije MSP-ova, što bi moglo dovesti do neopravdane i šire raspodjele dostupne potpore, koja tada ne bi bila dostupna MSP-ovima kojima je potrebna; naglašava da prilagodba definicije malih i srednjih poduzeća treba uvijek biti na korist MSP-ova i olakšati im pristup javnoj potpori;

4.  poziva Komisiju da razmotri ažuriranje definicije MSP-ova te da uzme u obzir i ekonomska predviđanja Komisije u pogledu inflacije i produktivnosti rada kako bi se u nadolazećim godinama izbjegla potreba brze ponovne prilagodbe; smatra da bi se buduće prilagodbe definicije malih i srednjih poduzeća trebale provoditi tako da se njima osigurava dugoročna stabilnost definicije;

5.  upozorava da je broj zaposlenika postao opće prihvaćen kriterij te bi trebao ostati glavni kriterij; uviđa da kriterij broja zaposlenika ima određena ograničenja u pogledu točnosti usporedbe diljem EU-a i stoga smatra da su godišnji promet i bilance također važni kriteriji za definiciju; nadalje ističe da je važno na odgovarajući način priznati novoosnovana poduzeća i „mikropoduzeća”, a time i akronim MMSP;

6.  naglašava da je potrebno pojasniti pojmove „povezana poduzeća” i „partnerska poduzeća” kao i status MSP-ova pri spajanjima; smatra da je nadasve bitno pojednostavniti postupke, birokraciju i važeće odredbe; u tom smislu poziva Komisiju da pojednostavni važeće odredbe; smatra da, ako novoosnovana poduzeća surađuju sa zajedničkim poduzećima, prilikom procjene statusa MSP-a novoosnovanog poduzeća ne treba uzimati u obzir poduzeća povezana sa zajedničkim poduzećima, pod uvjetom da se ne radi o umjetnoj konstrukciji i da nema ostalih vrsta odnosa novoosnovanog poduzeća s povezanim poduzećima;

7.  poziva Komisiju da podrži grupiranje poduzeća, posebno klastere i mreže poduzeća, u cilju poticanja racionalizacije troškova i unaprjeđenja razmjene znanja i stručnosti, osobito kada je riječ o inovacijama u području proizvoda i usluga te u području postupaka.

Ostale primjedbe uz definiciju MSP-ova

8.  podržava inicijativu Komisije za novoosnovana i rastuća poduzeća; promicanje poduzetništva smatra važnim za gospodarski rast u Uniji; pozdravlja prijelazno razdoblje od dvije godine tijekom kojeg bi, na primjer, ubrzano rastuća poduzeća zadržala status MSP-a; traži da se ocijeni je li potrebno produljiti prijelazno razdoblje; poziva Komisiju da nastavi s radom na pomaganju poduzetnicima, novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima u prikupljanju sredstava, uključujući nove inicijative poput skupnog financiranja;

9.  smatra da se instrumentima gospodarske diplomacije na razini Unije, kao što je primjerice misija za rast, mogu bolje rješavati gospodarski izazovi i iskorištavati prilike na globalnoj razini; poziva Komisiju da u okviru strategije za industrijsku politiku EU-a u to područje uloži više napora, a da pri tome ne stvori dvostruke strukture; u tom smislu poziva da se stvori pokazatelj za MSP-ove „potencijal za izvoz u odnosu na veličinu poduzeća” kako bi se poboljšale informacije i primjeri najbolje prakse o mogućnostima internacionalizacije i međunarodne konkurentnosti MSP-ova te da se MSP-ovima s velikim potencijalom za izvoz ponudi posebna potpora;

10.  zabrinut je da se poduzećima na koja se ne primjenjuje definicija MSP-ova, a koja ipak imaju tipičnu strukturu srednjih poduzeća, takozvanim „poduzećima srednje tržišne kapitalizacije” u politici ne poklanja adekvatna pozornost unatoč njihovu velikom doprinosu zapošljavanju i rastu zahvaljujući njihovoj produktivnosti; stoga traži zasebnu definiciju tih poduzeća kako bi se omogućile ciljane mjere za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, a pri čemu bi se izbjeglo da se definicija MSP-ova proširi u tolikoj mjeri da bi to ugrozilo njezine početne ciljeve;

11.  napominje da, uz MSP-ove, slobodne djelatnike i velika poduzeća, i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije doprinose zapošljavanju i rastu, posebno zahvaljujući svojoj produktivnosti, te da stoga zaslužuju da im se u politikama EU-a posveti adekvatna pozornost;

12.  poziva Komisiju da uz prioritetne mjere za MSP-ove iz EU-a provjeri pokretanje inicijative usmjerene na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije orijentirana na rast, čime se ne bi samo preslikale mjere namijenjene MSP-ovima, već bi se odgovorilo na konkretne izazove poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i koja bi, uz isključivo korištenje novih sredstava, obuhvatila pristup suradnji u području istraživanja, strategije digitalizacije i razvoj izvoznih tržišta te olakšice pri primjeni pravila o zaštiti podataka ako je to primjereno i potpuno opravdano;

Obveze izvješćivanja, statistički podaci, studije i procjene učinka

13.  smatra da bi se u budućem programu COSME i devetom okvirnom programu te programima strukturnih fondova u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru trebalo nastaviti izdvajati dovoljna sredstva za podupiranje MSP-ova koji teže inovacijama i stvaranju radnih mjesta;

14.  ističe da je važno imati jasnu i jedinstvenu definiciju MSP-ova u kontekstu tekućih pregovora o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije s obzirom na to da su MSP-ovi definirani u pravu EU-a i da im se često daje poseban status u trgovinskim sporazumima Unije;

15.  poziva Komisiju da analizira prednosti dodatnih kriterija – među ostalim „visok izvoz” (velik obujam izvoza u odnosu na broj zaposlenika), „u znatnoj su mjeri pod upravljanjem vlasnika” i „visok udio vlastitog kapitala” – koje treba uzeti u obzir pri kategorizaciji poduzeća, uz istodobno zadržavanje jasnih i dosljednih pravila te da u skladu s time obradi rezultate;

16.  poziva Komisiju da detaljno istraži moguće učinke definicije MSP-ova na gospodarski razvoj i efekte ovisnosti koji se očituju u tome da se poduzeća dobrovoljno odriču rasta kako bi izbjegla birokratska opterećenja i ostale obveze koje bi nastale gubitkom statusa MSP-a;

17.  ističe da mala lokalna poduzeća koja pružaju javne usluge te ispunjavaju kriterije za MSP-ove imaju važnu ulogu u lokalnim zajednicama, da su duboko ukorijenjena u svom lokalnom poduzetničkom okruženju u kojem, među ostalim, osiguravaju povoljne uvjete za rast svih ostalih MSP-ova; napominje da javno vlasništvo ne znači nužno da poduzeće prima financijsku ili regulatornu potporu od javnih tijela, što zbog nacionalnog zakonodavstva, zakonodavstva o državnim potporama ili financijski slabih javnih tijela; stoga potiče Komisiju da provede studiju o učincima definicije na poduzeća u javnom vlasništvu koja su financijski neovisna, organizirana u skladu s privatnim pravom ili posluju u uvjetima tržišnog natjecanja s privatnim poduzećima;

18.  traži od Komisije da ispita u kojoj su mjeri izvedive sektorske definicije MSP-ova i da provjeri njihove učinke i dodanu vrijednost koje bi dotične gospodarske grane imale u takvom slučaju;

19.  poziva na to da se kod svih zakonodavnih prijedloga EU-a, povrh obveza koje Komisija dobrovoljno preuzima, provodi obvezujuće testiranje utjecaja zakonodavstva na MSP-ove, uz načelo „počnimo od malih”; ističe da rezultat tog ispitivanja treba jasno naglasiti u procjeni učinka svih zakonodavnih prijedloga; poziva na odgovarajuće obvezivanje Komisije u sljedećem međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva te smatra da bi se moglo razmotriti ažuriranje Akta o malom poduzetništvu za Europu;

Smjernice za MSP-ove u vezi s definicijom

20.  poziva države članice i Komisiju da poduzećima ponude pravovremene i optimalne smjernice pri njihovu utvrđivanju statusa MSP-a te informacije o bilo kakvim izmjenama definicije MSP-a i postupaka;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(2)

SL C 377E, 7.12.2012., str. 102.

(3)

SL C 68E, 7.3.2014., str. 40.

(4)

SL C 316, 22.9.2017., str. 57.

Posljednje ažuriranje: 29. lipnja 2018.Pravna napomena