Postupak : 2018/2758(DEA)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0313/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0313/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 04/07/2018 - 6.12

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 258kWORD 45k
28.6.2018
PE621.730v01-00
 
B8-0313/2018

podnesen u skladu s člankom 105. stavkom 3. Poslovnika


o Delegiranoj odluci Komisije (EU) .../... od 6. lipnja 2018. o izmjeni Priloga III. Odluci br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije, u pogledu Irana (C(2018)03730 – 2018/2758(DEA))


Jonathan Bullock u ime u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o Delegiranoj odluci Komisije (EU) .../... od 6. lipnja 2018. o izmjeni Priloga III. Odluci br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije, u pogledu Irana (C(2018)03730 – 2018/2758(DEA))  
B8-0313/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu odluku Komisije (C(2018)03730),

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Odluku 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014.  kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije(1)  , a posebno njezin članak 4. stavak 2. i članak 18. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 3. Poslovnika,

A.  budući da bi stupanje na snagu Delegirane odluke Komisije od 6. lipnja 2018. o izmjeni Priloga III. Odluci br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije, u pogledu Irana, stavilo Europsku uniju u znatnu financijsku opasnost, dok bi operativno djelovanje EIB-a bilo iznimno ograničeno zbog vrlo malog iznosa preostalih sredstava u financijskim omotnicama vanjskih mandata, potrebne kvalificirane većine u Vijeću guvernera, potrebe da se s Iranom pregovara o okvirnom sporazumu kako bi se utvrdila financijska i zakonska prava i imuniteti koji su EIB-u potrebni za spomenuto djelovanje, te činjenice da se Iran trenutačno ubraja među visokorizične treće zemlje sa strateškim nedostacima u borbi protiv pranja novca i suzbijanju financiranja terorizma;

B.  budući da je iranska država i dalje snažan pokrovitelj terorizma;

C.  budući da Iran, zajedno sa Sjevernom Korejom, ima status zabranjene jurisdikcije na EIB-ovu popisu jurisdikcija koje ne poštuju propise;

D.  budući da bi činjenica da se EIB-u odobrava kreditiranje Irana, protivno sankcijama SAD-a, vjerojatno narušila povjerenje ulagača u EIB;

E.  budući da bi tom odlukom porasla očekivanja među međunarodnim financijskim institucijama i ulagačima da će EIB postati potencijalna meta američkih sankcija (primarnih i sekundarnih), čime bi se ne samo povećao reputacijski rizik EIB-a nego i potaknuli ulagači koji i sami podliježu jurisdikciji SAD-a na odluku o prestanku kupovine obveznica EIB-a i likvidaciji rizika povezanog s EIB-om sa svojih bilanci; budući da financiranje u američkim dolarima za EIB predstavlja velik izvor diversificiranog financiranja i tržišnog pristupa (trećina ukupnog iznosa financiranja u 2017.), dok ulagači sa sjedištem u SAD-u drže otprilike četvrtinu kupljenih obveznica EIB-a (približno 15 milijardi EUR financiranja za programe čija je godišnja vrijednost 60 milijardi EUR);

F.  budući da bi kreditiranje Irana EIB-u otežalo prikupljanje novca na međunarodnim financijskim tržištima jer bi sankcije SAD-a za poslovanje s Iranom (koje trebaju stupiti na snagu 6. kolovoza 2018.) ograničile EIB u korištenju sustava plaćanja američkim dolarima, zbog čega EIB vjerojatno ne bi mogao ispunjavati svoje financijske obveze i plaćati ulagačima i vjerovnicima u stranoj valuti, čime bi se aktivirale opće odredbe o neplaćanju koje postoje u drugim financijskim aranžmanima EIB-a;

G.  budući da je i sama mogućnost da EIB ne ispunjava svoje obveze nekim ulagačima dovoljna da dovedu u pitanje hoće li financirati EIB, čime za EIB raste trošak posuđivanja novca te se umanjuje njegova sposobnost kreditiranja;

H.  budući da je nakon objave odluke Komisije EIB-u već onemogućeno kreditiranje u dolarima te se do danas još nije ponovno otvorila mogućnost takvog kreditiranja na tržištu;

I.  budući da će odobrenje delegirane odluke u ovom trenutku vjerojatno dovesti do snažne političke i diplomatske reakcije Sjedinjenih Američkih Država;

J.  budući da bi američke vlasti mogle poduzeti mjere odmazde protiv EIB-a i Europske unije;

K.  budući da bi, da nakon odluke Vijeća guvernera EIB doista započne s kreditiranjem u Iranu (uključujući putem instrumenata izvan Irana), EIB-u bio uskraćen pristup financijskom sustavu SAD-a te bi sankcije SAD-a imale vrlo ozbiljne posljedice na njega, među ostalim neispunjenje obveza u pogledu obveznica u američkim dolarima, uslijed čega EIB ne bi mogao ispunjavati ni obveze u pogledu drugih obveznica, uključujući one izdane u eurima, čime bi se znatno smanjio kapacitet posuđivanja i pozajmljivanja novca koji je dio njegove zakonske zadaće;

L.  budući da se u članku 4. Odluke br. 466/2014/EU od Komisije traži da svoju odluku temelji „na općoj ocjeni koja uključuje gospodarske, socijalne, okolišne i političke aspekte, posebno one u vezi s demokracijom, ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i na odgovarajućim rezolucijama Europskog parlamenta te odlukama i zaključcima Vijeća”; budući da u svojoj delegiranoj odluci Komisija ističe da je „stanje ljudskih prava i demokracije u Iranu i dalje zabrinjavajuće za EU, posebno u pogledu korištenja smrtne kazne, prava vjerskih i etničkih manjina te žena i djevojčica” te da je „u Iranu pritvoreno više europskih dvojnih državljana kojima Iran odbija konzularni pristup jer ne priznaje dvojno državljanstvo”;

M.  budući da u Iranu i dalje dolazi do brojnih slučajeva kršenja ljudskih prava te da država strogo ograničava osnovne građanske slobode;

N.  budući da je Iran teokratska i centralizirana država u kojoj najveće ovlasti imaju institucije koje nisu izabrane;

O.  budući da Iran sustavno krši svoje međunarodne obveze u pogledu nuklearnog programa te se, prema izvješćima, država priprema na neuspjeh zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana;

P.  budući da Iran vodi agresivnu vanjsku politiku koja dovodi u pitanje mir i sigurnost na Bliskom istoku i koja je protivna interesima Zapada;

Q.  budući da bi EU prije donošenja daljnjih odluka o tom pitanju u najmanju ruku trebao pričekati i vidjeti kakav će biti politički i praktični ishod ponovnog uvođenja sankcija SAD-a;

R.  budući da bi bilo nerazborito i štetno izdati jamstvo EU-a za kreditiranje EIB-a u Iranu bez provedbe sveobuhvatne procjene rizika u pogledu potencijalnih posljedica za posuđivanje i kreditiranje EIB-a u okviru njegovih zakonskih zadaća;

1.  ulaže prigovor na Delegiranu odluku Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji te da je obavijesti da Delegirana odluka ne može stupiti na snagu;

3.  poziva na procjenu učinka kako bi se ocijenio rizik za EIB i proračun Unije;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)

  SL L 135, 8.5.2014., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 9. srpnja 2018.Pravna napomena