PRIJEDLOG REZOLUCIJE o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim granicama
2.7.2018 - (2018/2770(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Charles Tannock, Karol Karski, Anna Elżbieta Fotyga, Ryszard Czarnecki, Monica Macovei, Ruža Tomašić, Angel Dzhambazki, Geoffrey Van Orden, Pirkko Ruohonen-Lerner, Jana Žitňanská, Jan Zahradil, Raffaele Fitto u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0315/2018
B8-0317/2018
Rezolucija Europskog parlamenta o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim granicama
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, posebno onu od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli[1], od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli[2], od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli[3], od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli[4], od 27. travnja 2017. o stanju u Venezueli[5], od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli[6] i od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli[7],
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,
– uzimajući u obzir izjavu koju je 8. veljače 2018. dala Fatou Bensouda, tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda,
– uzimajući u obzir izjavu o Venezueli visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 31. ožujka 2017.,
– uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 22. lipnja 2018. pod nazivom „Kršenja ljudskih prava u Bolivarijanskoj Republici Venezueli”,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 28. travnja 2017. koju su dali posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, posebni izvjestitelj UN-a o slobodi mirnog okupljanja i udruživanja, posebni izvjestitelj UN-a za položaj boraca za ljudska prava i Radna skupina UN-a za samovoljno pritvaranje,
– uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 23. svibnja 2018.,
– uzimajući u obzir izjave Skupine iz Lime od 23. siječnja 2018., 14. veljače 2018., 21. svibnja 2018. i 15. lipnja 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu Organizacije američkih država (OAS) od 20. travnja 2018. o pogoršanju humanitarne situacije u Venezueli,
– uzimajući u obzir izvješće Glavnog tajništva OAS-a i povjerenstva neovisnih međunarodnih stručnjaka od 29. svibnja 2018. o mogućim zločinima protiv čovječnosti u Venezueli,
– uzimajući u obzir izvješće koje je 12. veljače 2018. objavila Međuamerička komisija za ljudska prava (IACHR) naslovljeno „Demokratske institucije, vladavina prava i ljudska prava u Venezueli” te rezoluciju IACHR-a od 14. ožujka 2018.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 26. siječnja 2018., 19. travnja 2018. i 22. svibnja 2018. o najnovijem razvoju događaja u Venezueli,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenog 2017., 22. siječnja 2018., 28. svibnja 2018. i 25. lipnja 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosa Stylianidesa o službenom putovanju u Kolumbiju u ožujku 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu Skupine Europskog parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora od 23. travnja 2018.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se stanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Venezueli i dalje pogoršava; budući da se Venezuela suočava s dosad nezabilježenom političkom, socijalnom, ekonomskom i humanitarnom krizom, a posljedica je sve veći broj mrtvih te izbjeglica i migranata;
B. budući da sve veći broj ljudi u Venezueli, a posebice ranjive skupine kao što su žene, djeca i bolesni, pati od pothranjenosti koja je posljedica ograničenog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, lijekovima, hrani i vodi; budući da venezuelska vlada, nažalost, i dalje tvrdoglavo niječe problem i odbija otvoreno prihvatiti humanitarnu pomoć koju je međunarodna zajednica spremna ponuditi te odbija omogućiti njezinu distribuciju;
C. budući da se gospodarsko stanje znatno pogoršalo; budući da je Međunarodni monetarni fond predvidio da će hiperinflacija u Venezueli 2018. skočiti na 13 000 %, s oko 2 400 %, koliko je iznosila 2017., što će prouzročiti rast cijena u prosjeku od gotovo 1,5 % svakoga sata;
D. budući da se u izvješću Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 22. lipnja 2018. ističe da venezuelske vlasti ne uspijevaju privesti pravdi počinitelje ozbiljnih kršenja ljudskih prava, koja obuhvaćaju ubojstva, uporabu prekomjerne sile prema prosvjednicima, proizvoljna pritvaranja, zlostavljanje i mučenje; budući da se čini i da je vrlo raširena nekažnjivost dužnosnika za sigurnost kada je riječ o izvansudskim ubojstvima prosvjednika; budući da navedeno ukazuje na daljnje eskalacije napetoga stanja u zemlji;
E. budući da izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili u skladu s minimalnim međunarodnim standardima za osiguravanje vjerodostojnog postupka te se nije poštovalo politički pluralizam, demokraciju, transparentnost i vladavinu prava; budući da se time dodatno koče napori za rješavanje političke krize; budući da EU, kao ni druga demokratska tijela, ne priznaje navedene izbore ni tijela koja su došla na položaj tim nezakonitim procesom;
F. budući da trenutačna kriza u Venezueli, sa svojim mnogostrukim aspektima, za posljedicu ima najveće raseljavanje ikad zabilježeno u toj regiji; budući da UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) izvještavaju da se ukupan broj Venezuelaca koji su napustili zemlju dramatično povećao, s 437 000 2005. godine na više od 1,6 milijuna 2017.; budući da je između 2015. i 2017. oko 945 000 Venezuelaca napustilo zemlju; budući da je 2018. ukupan broj osoba koje su napustile zemlju od 2014. premašio 2 milijuna; budući da je broj venezuelskih državljana koji traže azil diljem svijeta od 2014. porastao za 2 000 % te je do sredine lipnja 2018. dosegao više od 280 000;
G. budući da se, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), u Kolumbiji nalazi najveći dio raseljenih osoba te na njezinu teritoriju živi više od 820 000 Venezuelaca; budući da se Cúcuta i Boa Vista, koje se nalaze na granici s Venezuelom, suočavaju s velikim priljevom ljudi koji su često lošeg zdravlja i pothranjeni; budući da se s velikim priljevima izbjeglica i migranata suočavaju i Peru, Čile, Argentina, Panama, Brazil, Ekvador, Meksiko, Dominikanska Republika, Kostarika, Urugvaj, Bolivija i Paragvaj; budući da pomorske rute postaju sve važnije, osobito one koje vode na karipske otoke kao što su Aruba, Curaçao, Bonaire teTrinidad i Tobago; budući da posljedice u sve većoj mjeri osjećaju i europske zemlje, posebice Španjolska; budući da su zemlje koje su ih prihvatile pod sve većim pritiskom u pogledu pružanja pomoći novopridošlim osobama;
H. budući da je EU 17. ožujka 2018. dodijelio paket humanitarne pomoći u iznosu od 31 milijuna EUR za Latinsku Ameriku i Karibe, od čega je 6 milijuna EUR namijenjeno Kolumbiji, a 2 milijuna EUR osobama pogođenima krizom u Venezueli; budući da je Komisija 7. lipnja 2018. najavila paket od 30,1 milijuna EUR kao pomoć u nuždi i srednjoročnu razvojnu pomoć za potporu venezuelskom narodu i susjednim zemljama koje su pogođene tom krizom; budući da je 2018. u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) dodijeljeno 5 milijuna EUR za aktivnosti sprečavanja sukoba na granicama Brazila i Kolumbije;
1. duboko je potresen i zabrinut zbog pogubne humanitarne situacije u Venezueli koja je dovela do velikog broja smrtnih slučajeva i nezabilježenog priljeva izbjeglica i migranata u susjedne zemlje i šire; izražava solidarnost sa svim Venezuelcima primoranima na bijeg iz svoje zemlje u nedostatku osnovnih životnih uvjeta kao što su pristup hrani, vodi za piće, zdravstvenim uslugama i lijekovima;
2. apelira na venezuelske vlasti da priznaju postojanje humanitarne krize, da spriječe njezino daljnje jačanje i da potiču politička i gospodarska rješenja kako bi se zajamčila sigurnost svih civila i stabilnosti zemlje i regije;
3. zahtijeva od venezuelskih vlasti da hitno dozvole nesmetano pružanje humanitarne pomoći u zemlji kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne i javnozdravstvene krize, posebice ponovno pojavljivanje bolesti kao što su ospice, malarija, difterija i slinavka i šap, te da omoguće neometan pristup međunarodnim organizacijama koje žele pružiti pomoć svim zahvaćenim sektorima društva; poziva na brzu provedbu kratkoročnih rješenja za suzbijanje pothranjenosti među najugroženijim skupinama kao što su žene, djeca i bolesni;
4. pohvaljuje kolumbijsku vladu zbog brze reakcije i pomoći koju je pružila svim pridošlim Venezuelcima; isto tako pohvaljuje Brazil i druge zemlje u regiji, posebice Peru, te regionalne i međunarodne organizacije, privatne i javne subjekte, Katoličku crkvu i obične građane u čitavoj regiji zbog njihove aktivne pomoći i solidarnosti prema venezuelskim izbjeglicama i migrantima;
5. poziva međunarodnu zajednicu da uspostavi usklađen, sveobuhvatan i regionalan odgovor na krizu te da pojača svoju financijsku i materijalnu pomoć zemljama primateljicama koje ispunjavaju svoje obveze; izražava zadovoljstvo zbog dosad dodijeljene humanitarne pomoći EU-a te poziva da se hitno dodijeli dodatna humanitarna pomoć preko kriznih fondova kako bi se odgovorilo na sve veće potrebe ljudi u susjednim zemljama koji osjećaju posljedice krize u Venezueli;
6. apelira na venezuelske vlasti da odmah stanu na kraj svim kršenjima ljudskih prava, uključujući kršenja ljudskih prava civila, te da u potpunosti poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode, pa i slobodu izražavanja, slobodu tiska i slobodu okupljanja; nadalje apelira na venezuelske vlasti da ponovno uspostave demokratski poredak jer je on nužan preduvjet za okončanje rastuće krize;
7. poziva na održavanje novih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodno priznatim demokratskim standardima i venezuelskim ustavnim poretkom; naglašava da legitimna vlada koja bude izabrana na takvim izborima mora prionuti na hitno rješavanje trenutačne gospodarske i socijalne krize u Venezueli i raditi na nacionalnom pomirenju;
8. pozdravlja žurno odobravanje dodatnih ciljanih i opozivih sankcija koje nisu na štetu venezuelskog stanovništva, nametnutih zbog održavanja nezakonitih izbora 20. svibnja 2018., koje međunarodna zajednica nije priznala i koji su održani bez dogovora o datumu i uvjetima njihova održavanja, u okolnostima koje nisu dopuštale ravnopravno sudjelovanje svih političkih stranaka; podsjeća da postoji mogućnost nametanja novih sankcija onima koji su odgovorni za snažnu političku, društvenu, gospodarsku i humanitarnu krizu, što se posebice odnosi na predsjednika Nicolása Madura;
9. u potpunosti podupire Međunarodni kazneni sud u istragama brojnih zločina i činova represije koje je počinio venezuelski režim te poziva EU da preuzme aktivnu ulogu u tom pogledu; podupire poziv visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se osnuje istražno povjerenstvo koje će ispitati stanje u Venezueli i da se pojača sudjelovanje Međunarodnog kaznenog suda;
10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Republike Kolumbije, Republike Brazila i Republike Perua, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i Limskoj skupini.
- [1] SL C 285, 29.8.2017., str. 145.
- [2] SL C 294, 12.8.2016., str. 21.
- [3] SL C 316, 30.8.2016., str. 190.
- [4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0269.
- [5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200.
- [6] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0041.
- [7] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.