Postupak : 2018/2891(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0351/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0351/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.20
CRE 25/10/2018 - 13.20

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0436

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 269kWORD 48k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0351/2018
22.10.2018
PE624.206v01-00
 
B8-0351/2018

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Venezueli (2018/2891(RSP))


Esteban González Pons, Luis de Grandes Pascual, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Laima Liucija Andrikienė, Eduard Kukan, Nuno Melo, Francisco José Millán Mon, Cláudia Monteiro de Aguiar, Ivan Štefanec, Fernando Ruas, Anders Sellström u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli (2018/2891(RSP))  
B8-0351/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno one od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli(1), od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli(2), od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli(3), od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli(4), od 27. travnja 2017. o stanju u Venezueli(5), od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli(6), od 3. svibnja 2018. o predsjedničkim izborima u Venezueli(7) i od 5. srpnja o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli(8),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 8. veljače 2018. dala Fatou Bensouda, tužiteljica MKS-a, o pokretanju prethodne istrage o stanju u Venezueli, kao i njezinu izjavu od 27. rujna 2018. o upućivanju skupine od šest država stranaka u vezi sa stanjem u Venezueli,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 15. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. listopada 2018. o smrti gradskog vijećnika Fernanda Albána u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izjavu Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava od 10. listopada 2018. o smrti Fernanda Albána,

–  uzimajući u obzir izvješće o svojoj misiji usmjerenoj na migracijsku krizu i humanitarnu situaciju u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom,

–  uzimajući u obzir svoju odluku da Nagradu Saharov za 2017. dodijeli demokratskoj oporbi i političkim zatvorenicima u Venezueli,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika;

A.  budući da se stanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Venezueli i dalje pogoršava; budući da je Venezuela suočena s dosad nezabilježenom socijalnom, ekonomskom i humanitarnom krizom do koje je došlo zbog političke krize i čije su posljedice golem broj smrtnih slučajeva i otprilike 2,3 milijuna migranata i izbjeglica;

B.  budući da je 87 % stanovništva Venezuele pogođeno siromaštvom, dok razina krajnjega siromaštva iznosi 61,2 %; budući da se smrtnost majki povećala za 60 %, a smrtnost dojenčadi za 30 %;

C.  budući da venezuelska vlada, nažalost, i dalje tvrdoglavo odbija otvoreno prihvatiti humanitarnu pomoć koju je međunarodna zajednica spremna ponuditi te omogućiti njezinu distribuciju;

D.  budući da je 8. listopada 2018. venezuelski oporbeni političar Fernando Albán navodno mučen i ubijen u prostorijama Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN), venezuelske političke policije; budući da su usprkos pozivima UN-a i EU-a vlasti odbile dopustiti neovisnu istragu o uzrocima smrti, uključujući međunarodnu autopsiju koju bi proveo neovisni forenzički tim; budući da je Fernando Albán bio u pritvoru u prostorijama SEBIN-a; budući da su zato venezuelske vlasti odgovorne za to gdje se on nalazi;

E.  budući da je 13. listopada 2018. Lorent Saleh, dobitnik Nagrade Saharov za 2017., oslobođen, izravno prevezen u zračnu luku i smjesta poslan u Španjolsku, što predstavlja čin prisilnog egzila; budući da je četiri godine proveo u zatvoru te da je pritom bio podvrgnut okrutnom mučenju, bez suđenja ili pripremnog ročišta koje je odgođeno 53 puta; budući da njegova svjedočanstva potvrđuju okrutno i neljudsko postupanje s političkim zatvorenicima u Venezueli;

F.  budući da se u venezuelskim zatvorima i dalje nalazi više od dvjesto političkih zatvorenika; budući da je član Nacionalne skupštine Juan Requesens i dalje u izolaciji, pri čemu se kontinuirano i nezakonito krši njegov politički imunitet;

G.  budući da su bivši predsjednik Nacionalne skupštine i dobitnik Nagrade Saharov za 2017. Julio Borges. bivša državna odvjetnica Luisa Ortega Diaz i bivši državni odvjetnik Ministarstva pravosuđa Venezuele Zair Munaray Rodriguez neutemeljeno optuženi za sudjelovanje u pokušaju ubojstva predsjednika Venezuele Nicolása Madura; budući da su venezuelske vlasti za trojicu od njih putem Interpola izdale međunarodni uhidbeni nalog;

H.  budući da u Venezueli sve više vlada ozračje nasilja i potpunog nekažnjavanja u Venezueli, većinom zbog neuspjeha vlasti u tome da privedu pravdi počinitelje ozbiljnih povreda ljudskih prava, uključujući ubojstvo, prekomjernu uporabu sile nad prosvjednicima, samovoljno zadržavanje, mučenje i druge oblike ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, ali i kriminalno nasilje;

I.  budući da je 8. veljače 2018. tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda pokrenula preliminarne istrage o stanju u Venezueli; budući da je 27. rujna 2018. skupina šest država stranaka Rimskog statuta MKS-a (Argentina, Kanada, Kolumbija, Čile, Paragvaj i Peru) zatražila da tužiteljica pokrene istragu zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na državnom području Venezuele; budući da su Francuska i Kostarika također poduprle pozive na takve istrage; budući da je to prvo upućivanje skupine država stranki u vezi sa stanjem na državnom području druge države stranke;

J.  budući da je Vijeće 13. studenoga 2017. donijelo odluku da se Venezueli uvede embargo na oružje i zabrana na povezani materijal koji bi se mogao upotrijebiti za unutarnju represiju; budući da je 22. siječnja 2018. jednoglasno odlučilo, kao odgovor na nepoštovanje demokratskih načela, protiv sedam osoba iz Venezuele koje obnašaju javne dužnosti uvesti sankcije u vidu restriktivnih mjera kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine; budući da su 25. lipnja 2018. sankcije proširene na još 11 venezuelskih dužnosnika;

K.  budući da EU, kao ni druga demokratska tijela, nije priznao ni predsjedničke izbore ni izbore za Ustavotvornu nacionalnu skupštinu, kao ni vlasti uspostavljene tim nezakonitim procesom;

L.  budući da su zaključci sastanka Vijeća za vanjske poslove 15. listopada 2018. uključivali reference o političkom rješenju trenutačne krize razmatranjem mogućnosti uspostave kontaktne skupine za olakšavanje političkog procesa;

M.  budući da dva pokušaja pokretanja nacionalnog dijaloga između vlade i oporbe, u kojima su posredovali Vatikan i međunarodna zajednica, s ciljem pronalaženja načina za izlazak iz krize, nisu uspjela zbog manjka ozbiljnosti venezuelskih vlasti, koje su isključivo željele dobiti na vremenu i steći međunarodno priznanje;

1.  izražava svoju iskanu sućut obitelji i prijateljima Fernanda Albána; osuđuje, u tom pogledu, kaznena djela koja su počinila nadležna tijela Venezuele i poziva u tom konkretnom slučaju da se provede neposredna neovisna istraga vlade, uključujući međunarodnu autopsiju koju bi proveo neovisni forenzički tim;

2.  podsjeća na to da su dva prethodna pokušaja za pronalaženje političkog rješenja za krizu u Venezueli, posredstvom Vatikana i nacionalnim političkim dijalogom koji se održao u Dominikanskoj Republici, očigledno propala; podsjeća u tom pogledu na to da uloga međunarodnog posredovanja ili kontaktne posredničke skupine mora biti nepristrana i da je moraju prihvatiti obje strane;

3.  poziva EU, odnosno Vijeće i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrinu za to da svi daljnji koraci prema političkom rješenju uključuju sljedeće neopozive zahtjeve: trenutačno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika i prestanak mučenja, lošeg postupanja i uznemiravanja političkih protivnika i aktivista za ljudska prava; novo, neovisno Državno izborno povjerenstvo koje je imenovala Nacionalna skupština; održavanje slobodnih i poštenih izora u skladu s međunarodnim standardima za osiguravanje vjerodostojnog postupka kojim se poštuje politički pluralizam, uz prisutnost demokratskih međunarodnih promatrača; priznavanje ovlasti legitimne Nacionalne skupštine; raspuštanje Ustavotvorne nacionalne skupštine;

4.  u potpunosti podupire istrage Međunarodnog kaznenog suda o brojnim zločinima i represijama koje provodi venezuelski režim; poziva EU da se priključi inicijativi država stranaka MKS-a o istrazi zločina protiv čovječnosti koje je počinila venezuelska vlada na državnom području Venezuele kako bi se odgovorne osobe privele pravdi;

5.  pozdravlja brzo uvođenje dodatnih ciljanih i reverzibilnih sankcija EU-a, koje neće naštetiti građanima Venezuele, zbog održavanja izbora 20. svibnja 2018. koji su bili nezakoniti i nisu međunarodno priznati; poziva na jačanje tih sankcija ako se stanje ljudskih prava i demokracije u toj zemlji nastavi pogoršavati;

6.  pohvaljuje kolumbijsku vladu zbog brze reakcije i pomoći koju je pružila svim pridošlim Venezuelcima; isto tako pohvaljuje Brazil i druge zemlje u regiji, posebice Peru, te regionalne i međunarodne organizacije, privatne i javne subjekte, Katoličku crkvu i obične građane u čitavoj regiji zbog aktivne pomoći i solidarnosti prema venezuelskim izbjeglicama i migrantima; poziva države članice EU-a koje su suočene s priljevom građana Venezuele da im pruže pristup osnovnim uslugama i odobre privremeni zaštićeni status;

7.  ponavlja vrlo zabrinjavajuće nalaze iz svoje misije iz lipnja 2018. na kopnene granice Kolumbije i Brazila s Venezuelom; ponavlja svoj poziv venezuelskim vlastima da hitno dozvole pružanje humanitarne pomoći u zemlji kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne i javne zdravstvene krize;

8.  poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da u suradnji s nedavno imenovanim zajedničkim posebnim predstavnikom Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Agencije UN-a za migracije (IOM) za venezuelanske izbjeglice i migrante u regiji, Eduardom Steinom mobiliziraju više sredstava i pomoći;

9.  podsjeća da je Interpol međunarodna policijska organizacija posvećena prije svega borbi protiv međunarodnog kriminala; poziva Interpol da ne odgovori na zahtjeve vlade Venezuele u pogledu g. Borgesa, gđe Ortega Diaz i g. Mundaraya Rodrigueza s obzirom na to da su optužbe u potpunosti neosnovane i izričito politički motivirane;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Republike Kolumbije, Republike Brazila i Republike Perua, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i Skupini iz Lime.

 

 

(1)

SL C 285, 29.8.2017., str. 145.

(2)

SL C 294, 12.8.2016., str. 21.

(3)

SL C 316, 30.8.2016., str. 190.

(4)

SL C 86, 6.3.2018., str. 101.

(5)

SL C 298, 23.8.2018., str. 137.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0041.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0313.

Posljednje ažuriranje: 24. listopada 2018.Pravna napomena