Postupak : 2018/2847(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0391/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0391/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 13/09/2018 - 10.8

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0350

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 257kWORD 51k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0388/2018
11.9.2018
PE624.100v01-00
 
B8-0391/2018

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o požarima u Matiju u regiji Atika (Grčka) u srpnju 2018. i odgovoru EU-a  (2018/2847(RSP))


Davor Škrlec u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o požarima u Matiju u regiji Atika (Grčka) u srpnju 2018. i odgovoru EU-a (2018/2847(RSP))  
B8-0391/2018

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Fond solidarnosti Europske unije,

–  uzimajući u obzir Mehanizam civilne zaštite Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 (Uredba o zajedničkim odredbama)(1),

–  uzimajući u obzir Europski fond za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije o budućnosti Europe od 1. ožujka 2017.;

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2016. u Marakešu, u Maroku (COP22)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. ožujka 2016. naslovljenu „Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma” (COM(2016)0110),

–   uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP21) i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju rezolucije od 16. rujna 2009. o šumskim požarima tijekom ljeta 2009.(3), u kojoj se razmatraju posljedice šumskih požara u južnoj Europi i donose zaključci u pogledu mjera prevencije i upozoravanja,

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije upućenu Parlamentu od 10. rujna 2018. o požarima u Matiju u regiji Atika (Grčka) u srpnju 2018. i odgovoru EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je nekoliko šumskih požara u Grčkoj započelo u obalnom području Atike u srpnju 2018. te je kao izravnu posljedicu imalo 98 smrtnih slučajeva i više od 187 ozlijeđenih; budući da su ti šumski požari bili drugi najsmrtonosniji u 21. stoljeću;

B.  budući da je više od 700 stanovnika tog područja evakuirano ili spašeno, poglavito iz primorskog sela Mati, a tisuće vozila i kuća je uništeno;

C.  budući da su razarajući požari zabilježeni i u drugim državama članicama, poput Švedske, Ujedinjene Kraljevine, Finske, Španjolske i Latvije;

D.  budući da su posljednje godine pokazatelj toga da će problemi povezani sa šumskim požarima i sušama postati sve ozbiljniji, s obzirom na to da izrazito suha ljeta postaju sve češća pojava;

E.  budući da je porast broja slučajeva ekstremnih vremenskih uvjeta izravna posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem i da će oni i dalje, i to sve češće, negativno utjecati na mnoge dijelove Europe, čime se povećava ranjivost njihovih stanovnika i ekosustava;

F.  budući da su prema navodima Svjetske meteorološke organizacije snažni toplinski valovi diljem sjeverne polutke tijekom ljeta 2018. povezani s klimatskim promjenama;

G.  budući da su stoga hitno potrebna ulaganja u suprotstavljanje klimatskim promjenama kako bi se spriječile suše i šumski požari;

H.  budući da je Grčka tražila pomoć preko Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu, a Cipar i Španjolska su na to odmah odgovorili, među ostalim pružanjem zrakoplova, vatrogasaca, zdravstvenih djelatnika i vozila; budući da su brze ponude za pružanjem pomoći došle i iz drugih država članica i trećih zemalja;

I.  budući da bi EU mogao pružiti financijsku potporu mobilizacijom Fonda solidarnosti EU-a ako se ispuni prag, povećanjem stope sufinanciranja za ponovnu izgradnju uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj i izmjenom operativnih programa kako bi se odgovorilo na regionalne potrebe za ponovnom izgradnjom;

J.  budući da je velik broj požara u Europi, kao i njihov razmjer, posljedica nekoliko čimbenika uz klimatske promjene, poput kriminalnih aktivnosti koje uključuju podmetanje požara, neadekvatne provedbe zakona kojima se zabranjuje nezakonita izgradnja na spaljenom zemljištu, neadekvatne definicije šuma i neadekvatne brige za šumama;

1.  žali zbog žrtava i izražava solidarnost sa stanovnicima područja razorenih požarima;

2.  izražava zahvalnost vatrogascima, djelatnicima obalne straže, ribarima, djelatnicima civilne zaštite i volonterima koji su, zajedno s grčkim vlastima, spasili tisuće ljudi;

3.  zahvaljuje svim državama članicama koje su pokazale solidarnost ponudom i pružanjem brze pomoći preko Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu te čestita Komisiji na koordinaciji pomoći Unije;

4.  poziva na brzo usvajanje revidirane uredbe o Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu kako bi se omogućila veća i učinkovitija suradnja te kako bi se ojačao kapacitet odgovaranja na te situacije, osobito u pogledu borbe protiv razarajućih posljedica klimatskih promjena diljem EU-a;

5.  potiče Komisiju da pruži financijsku potporu grčkim vlastima i građanima potpunim iskorištavanjem potencijala Fonda solidarnosti Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj;

6.  ističe da ponovna izgradnja uništenih kuća i infrastrukture treba poštovati najviše standarde prevencije katastrofa, uključujući zaštitu od potresa, osobito kad se radi o sredstvima EU-a;

7.  poziva dotične države članice i regije da uspostave planove obnove i rehabilitacije pogođenih područja, što bi trebalo uključivati obvezne uvjete kako bi se zajamčilo da se u tim regijama provode sve moguće mjere za sprečavanje požara i njihovo brzo gašenje;

8.  podsjeća na to da su prirodne šume izdržljivije na šumske požare; potiče države članice da ulažu u ponovno pošumljavanje pogođenih područja s lokalnim vrstama stabala i u mjere kojima je cilj sprečavanje ponavljanja takvih katastrofa;

9.  skreće pozornost na visoku razinu urbanizacije u regiji Atika, koju karakteriziraju nedostatne zelene površine i posađene ulice i koja je doprinijela ubrzanju požara;

10.  napominje da se šteta nastala požarima mogla djelomično spriječiti i da mora biti poticaj nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima da razvijaju, financiraju i provode učinkovitije politike prevencije i adekvatno zakonodavstvo o očuvanju i odgovarajućoj uporabi zemljišta, među ostalim u pogledu urbanog planiranja, održivih šumarskih praksi i učinkovitog upravljanja rizicima;

11.  žali zbog činjenice da izgleda da su mnogi od tih požara podmetnuti te je osobito zabrinut što su kaznena djela podmetanja požara sve češći uzrok šumskih požara u Europi; stoga poziva države članice da ojačaju kaznene sankcije za kaznena djela koja štete okolišu, a osobito za ona koja uzrokuju šumske požare, i da primjenjuju te kazne i smatra da bi brze i djelotvorne istrage za utvrđivanje odgovornosti, uz posljedičnu proporcionalnu kaznu, odvratile od takvog ponašanja, bilo da je počinjen namjerno ili iz nehaja;

12.  ističe da postoje dokazi da je toplinski val u Europi 2018. povezan s klimatskim promjenama; potiče Komisiju i države članice da uspostave ciljeve i provedu klimatske politike koje će EU-u i državama članicama omogućiti da ispune svoje obveze u okviru Pariškog sporazuma;

13.  naglašava da su za ispunjenje postavljenih ciljeva hitno potrebna ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na te promjene; ističe da je ključno da se 50 % proračuna EU-a troši na mjere u području klime;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, državama članicama i najpogođenijim regijama.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL C 215, 19.6.2018., str. 46.

(3)

SL C 224E, 29.1.2010, str. 63.

Posljednje ažuriranje: 12. rujna 2018.Pravna napomena