Postupak : 2018/2689(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0442/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0442/2018

Rasprave :

PV 01/10/2018 - 18
CRE 01/10/2018 - 18

Glasovanja :

PV 03/10/2018 - 9.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0372

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 280kWORD 55k
26.9.2018
PE624.118v01-00
 
B8-0442/2018

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja: MSFI 17 Ugovori o osiguranju (2018/2689(RSP))


Theodor Dumitru Stolojan u ime Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku

Rezolucija Europskog parlamenta o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja: MSFI 17 Ugovori o osiguranju (2018/2689(RSP))  
B8-0442/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II)(4),

–  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 od 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II)(5),

–  uzimajući u obzir Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 17 o ugovorima o osiguranju, koji je 18. svibnja 2017. izdao Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB),

–  uzimajući u obzir izvješće Philippea Maystadta iz listopada 2013. naslovljeno „Bi li međunarodni standardi financijskog izvještavanja trebali biti više ‘europski’?”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o evaluaciji međunarodnih računovodstvenih standarda i aktivnostima Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Odbora za nadzor javnog interesa(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o međunarodnim standardima financijskog izvještavanja: MSFI 9(7),

–  uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije od 21. ožujka 2018. naslovljen „Provjera prikladnosti okvira EU-a za javno izvještavanje poduzeća”,

–  uzimajući u obzir da je Komisija od Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) 27. listopada 2017. zatražila savjet o podržavanju MSFI-ja 17,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i dopis s komentarima Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u pogledu javnog nacrta IASB-a o ugovorima o osiguranju,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. studenog 2017. o aktivnostima Zaklade za MSFI, EFRAG-a i PIOB-a u 2016. (COM(2017)0684),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) iz srpnja 2017. naslovljeno „Posljedice MSFI-ja 9 za financijsku stabilnost”,

–  uzimajući u obzir izvješće MMF-a o globalnoj financijskoj stabilnosti iz listopada 2017. naslovljeno „Je li rast ugrožen?”,

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije o MSFI-ju 17 koje je izdao Odbor za financijsku stabilnost (FSB) 17. srpnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum o klimatskim promjenama, donesen 12. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće FSB-a iz lipnja 2017. naslovljeno „Preporuke radne skupine o objavljivanju financijskih podataka povezanih s klimatskim pitanjima”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2018. naslovljenu „Akcijski plan o financiranju održivog rastaˮ (COM(2018)0097),

–  uzimajući u obzir završno izvješće stručne skupine EU-a na visokoj razini za održivo financiranje od 31. siječnja 2018. naslovljeno „Financiranje održivog europskog gospodarstvaˮ,

–  uzimajući u obzir EFRAG-ove informativne dokumente o kontekstu MSFI-ja 17 o oslobađanju ugovorne marže usluge (contractual service margin), prijelaznim zahtjevima i zahtjevima u pogledu razine agregacije,

–  uzimajući u obzir razmjenu stajališta o MSFI-ju 17 koju su održali predsjednik IASB-a Hans Hoogervoorst, predsjednik Odbora upravitelja Zaklade MSFI-ja Michel Prada i predsjednik Odbora EFRAG-a Jean-Paul Gauzès,

–  uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2016. koja je pripremljena za Odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku naslovljen „Promjene pravila u području računovodstva i solventnosti: (mogući) učinak na osiguranje i mirovine”(8),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) 18. svibnja 2017. izdao novi standard za ugovore o osiguranju, Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 17; budući da će, ako ga EU podrži, MSFI 17 u EU-u stupiti na snagu 1. siječnja 2021 i zamijenit će privremeni standard MSFI 4; budući da je MSFI 17 treći veoma važan računovodstveni standard koji je izdao IASB nakon MSFI-ja 16 o ugovorima o zakupu i MSFI 9 o financijskim instrumentima; budući da se izmjenama MSFI-ja 4 nastojao riješiti problem neusklađenosti datuma primjene MSFI-ja 17 i MSFI-ja 9;

B.  budući da je MSFI 4 zamišljen samo kao privremeni standard, ali omogućuje uporabu širokog raspona nacionalnih računovodstvenih standarda i praksi; budući da trenutno postoje znatne razlike u računovodstvu u području osiguranja, među ostalim u mjerenju odgovornosti i priznavanju prihoda i dobiti;

C.  budući da se MSFI-jem 17 usklađuju računovodstvena pravila za ugovore o osiguranju diljem raznih teritorijalnih jedinica i da je on osmišljen kako bi se na realističniji način opisali financijski izvještaji u sektoru osiguranja i kako bi se omogućila njihova veća usporedivost;

D.  budući da je Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvješću o globalnoj financijskih stabilnosti iz listopada 2017. pozvao na poboljšanje regulatornih okvira za životno osiguranje kako bi se povećala transparentnost izvještavanja i izgradila otpornost tog sektora; budući da je Odbor za financijsku stabilnost pozdravio MSFI 17;

E.  budući da se europska osiguravajuća društva pri pružanju širokog raspona proizvoda osiguranja i reosiguranja razlikuju u poslovnim modelima, uključujući njihove strukture ulaganja i odgovornosti; budući da su, kao veliki institucionalni ulagači, osiguravajuća društva ujedno važni dugoročni ulagači;

F.  budući da Komisija provodi provjeru prikladnosti okvira EU-a za javno izvještavanje koje provode poduzeća, u sklopu koje je razmotrila moguće interakcije MSFI-ja 17, Direktive o računovodstvu osiguravajućih društava i Direktive solventnost II.;

G.  budući da EFRAG trenutno sastavlja svoj savjet o podržavanju MSFI-ja 17 i u tu svrhu provodi detaljnu analizu učinka; budući da EFRAG u svojim informativnim dokumentima o kontekstu kao kontroverzna područja utvrđuje razinu agregacije, ugovorne marže usluge (contractual service margin), reosiguranje, prijelazne zahtjeve i operativni učinak;

H.  budući da će Odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku pomno razmotriti MSFI 17;

1.  napominje da će MSFI 17 zahtijevati temeljne izmjene u području računovodstva za ugovore o osiguranju, ali će donijeti veću dosljednost i transparentnost i nastoji postići veću usporedivost;

2.  napominje da će biti potrebni znatni napori i troškovi za provedbu MSFI-ja 17, također i za MSP-ove u sektoru osiguranja, što ukazuje na složenost novog standarda; napominje da su napori za provedbu već u tijeku i da IASB pruža potporu provedbi, osobito uspostavljanjem skupine za resurse u prijelaznom razdoblju za MSFI 17;

3.  primjećuje zabrinutosti u vezi s predstavljanjem općih ugovora o osiguranju, uključujući rizik smanjenje kvalitete objavljivanja, nepropisna povećanja očekivanih troškova provedbe i znatna povećanja u operativnoj složenosti izvještavanja u okviru MSFI-ja 17; poziva EFRAG da razmotri očekivani trošak i hoće li to utjecati na razumijevanje financijskog učinka općih ugovora o osiguranju;

4.  napominje da je jedan od ciljeva MSFI-ja 17 stvaranje relevantnih informacija za dionike evaluacijom odgovornosti ugovora o osiguranju; napominje da je to veoma složen postupak koji može pogoršati financijske poremećaje;

5.  primjećuje tekući rad EFRAG-a na sastavljanju savjeta o podržavanju, osobito o problemima koje je utvrdio, a to su razina agregacije, ugovorne marže usluge (contractual service margin), reosiguranje, prijelazni zahtjevi i operativni učinak; napominje da se konačni savjet o podržavanju očekuje u prosincu 2018. godine; preporučuje da se preispita taj rok kad budu u potpunosti jasni opseg i složenost problema utvrđenih u postupku ispitivanja na terenu; pozdravlja pitanja koja je Komisija navela u svojem pozivu EFRAG-u na davanje savjeta, osobito potrebu da se razmotre potencijalni učinci na financijsku stabilnost, konkurentnost i tržišta osiguranja, osobito za MSP-ove u sektoru osiguranja, i potrebu za analizom troškova i koristi; poziva EFRAG da provjeri jesu li sva ključna obilježja pokrića osiguranjem odražena na način kojim se ne ugrožavaju ponuđena socijalna jamstva;

6.  ističe potrebu da se u potpunosti shvati veza između MSFI-ja 17 koji ima pristup temeljen na načelima i drugih regulatornih zahtjeva za subjekte u sektoru osiguranja u EU-u, osobito Direktive solventnost II. i to posebno u vezi s troškom provedbe MSFI-ja 17; međutim žali zbog činjenice da još nije razrađeno ispitivanje na terenu za moguće posljedice MSFI-ja 17 na financijsku stabilnost, konkurentnost i financijska tržišta; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost opsežnijih testiranja, uključujući testiranja na terenu, radi procjene tih učinaka i interakcija; pozdravlja tekuću provjeru prikladnosti koju Komisija provodi u vezi s okvirom EU-a za javno izvještavanje poduzeća; poziva Komisiju da izvijesti Parlament o rezultatima te provjere i da o njima na odgovarajući način vodi računa u postupku podržavanja; primjećuje zabrinutost Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) da MSFI 17 omogućuje nedosljedni računovodstveni tretman za slične transakcije, s obzirom na sektor izdavatelja; poziva stoga EFRAG da usko surađuje s EBA-om radi procjene toga jesu li te zabrinutosti i dalje opravdane u kontekstu završnih zahtjeva MSFI-ja 17 i postupa li se sa transakcijama sličnog ekonomskog sadržaja na dosljedan način u okviru MSFI-ja 17;

7.  primjećuje zabrinutosti koje je iznijelo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) kao dio odgovora na savjetovanje iz 2013. o javnom nacrtu IASB-a o ugovorima o osiguranju, o predstavljanju učinaka promjena u diskontnoj stopi djelomično kao dio „ostale sveobuhvatne dobiti” i djelomično kao dio dobitaka ili gubitaka, što bi financijske izvještaje moglo učiniti prekomjerno kompliciranima i tako otežati usporedivost ugovora sa sličnim značajkama; stoga poziva EFRAG da usko surađuje s ESMA-om i da razmotri te zabrinutosti, ako su i dalje relevantne, prilikom sastavljanja savjeta o podržavanju, kao dio završnih zahtjeva za MSFI 17 i da utvrdi ispunjava li MFSI 17 kriterij razumljivosti koji je potreban za podržavanje; primjećuje zabrinutosti koje je ESMA navela u svojem dopisu s komentarima iz 2013. o tada predloženim zahtjevima, tj. da bi MSFI 17 mogao biti nedovoljno jasan u predstavljanju prihoda i da bi utvrđivanje diskontne stope i prilagodbe rizika mogli ugroziti efektivno provođenje; stoga poziva EFRAG da usko surađuje s ESMA-om i da razmotri te zabrinutosti, ako su i dalje relevantne, prilikom sastavljanja savjeta o podržavanju, kao dio završnih zahtjeva za MSFI 17; primjećuje zabrinutosti EBA-e u pogledu toga da se MSFI-jem 17 omogućuje subjektu u sektoru osiguranja da utvrdi diskontnu stopu upotrebom pristupa odozgo prema dolje ili odozdo prema gore; stoga poziva EFRAG da usko surađuje s EBA-om i da razmotri te zabrinutosti, ako su i dalje relevantne, prilikom sastavljanja savjeta o podržavanju, kao dio završnih zahtjeva za MSFI 17, osobito može li ta opcija znatno povećati diskreciju oko tumačenja i nedosljednosti u primjeni, što bi potencijalno moglo dovesti do niže usporedivosti financijskih informacija i subjektivnog upravljanja zaradama; pozdravlja istraživački projekt IASB-a o diskontnim stopama i potiče IASB da razvije dosljedni i holistički pristup metodologiji za procjenu i primjenu diskontnih stopa;

8.  poziva Komisiju i EFRAG da za potrebe MSFI-ja 17 razmotre preporuke iz rezolucija Parlamenta od 7. lipnja 2016. o evaluaciji međunarodnih računovodstvenih standarda i od 6. listopada 2016. o MSFI-ju 9, osobito u pogledu učinka novih standarda na financijsku stabilnost i dugoročno ulaganje u EU-u, ali i rizika koji su rezultat tendencija odredbi u pogledu računovodstva da stvaraju procikličke učinke i/ili veću volatilnost, osobito s obzirom na to da će se s MSFI-jem 17 usmjerenje pomaknuti s povijesnog troška na trenutne vrijednosti; u tom pogledu podsjeća na Maystadtove preporuke u vezi s proširenjem kriterija „javnog dobra”, tj. da računovodstveni standardi ne bi smjeli niti ugroziti financijsku stabilnost u EU-u niti kočiti njegov gospodarski razvoj; poziva Komisiju da posebno razmotri je li praksa nekih država članica da distribuciju dobiti na računovodstvenoj dokumentaciji u okviru MSFI-ja temelje bez primjene ikakvih filtara na neostvarenoj dobiti sukladna s Direktivom o održavanju kapitala;

9.  napominje da s obzirom na MSFI 17 i MSFI 19 dvije velike promjene u standardima financijskog izvještavanja utječu na računovodstvo osiguravajućih društava; osobito napominje da se promjene u vrednovanju sada događaju i na strani imovine i na strani obveza u bilancama osiguravatelja jer je imovina za ulaganje vrednovana po tržišnoj vrijednosti, a vrednovanje ugovora o osiguranju obuhvaća procjene neto tokova gotovine usmjerene na budućnost; poziva EFRAG da razmotri potencijalne interakcije i neusklađenosti između MSFI-ja 9 i MSFI-ja 17;

10.  napominje da izuzeća od MSFI-ja 17 i MSFI-ja 9 omogućuju primjenu MSFI-ja 15 na relevantne ugovore; poziva EFRAG da razmotri je li taj tretman prikladan;

11.  poziva Komisiju i EFRAG da razmotre zabrinutosti povezane s razinom agregacije, uključujući zahtjeve u pogledu načina na koji se poslovanje vodi u praksi i u pogledu grupiranja ugovora po godinama, što može dati nejasnu sliku poslovnog upravljanja;

12.  poziva Komisiju i EFRAG da nadalje razmotre zabrinutosti povezane s razinom agregacije u mjeri u kojoj razdvajanje portfelja na kriterije profitabilnosti i skupine grupirane po godinama može ne odražavati način vođenja poslovanja, povećavajući istovremeno troškove, složenost i administrativni teret za poduzeća;

13.  poziva na pojašnjenje određenih mogućih negativnih posljedica privremenih zahtjeva, osobito u pogledu složenosti retrospektivnih pristupa i ograničene dostupnosti podataka u tom pogledu; poziva Komisiju i EFRAG da razmotre moguće posljedice koje bi potreba primjene višestrukih prijelaznih pristupa za jedan portfelj ugovora o osiguranju imala na usporedivost i podatke;

14.  poziva Komisiju i EFRAG da razmotre moguće koristi za sve dionike;

15.  primjećuje određene zabrinutosti povezane s ugovorima o reosiguranju, koji predstavljaju poseban oblik osiguranja; poziva EFRAG da razmotri učinak zahtjeva MSFI-ja 17 na računovodstvo za reosiguranje na način da vodi računa i o interesima korisnika i o poslovnima modelima pružatelja reosiguranja;

16.  poziva novoosnovani EFRAG-ov Europski laboratorij za korporativno izvješćivanje da uspostavi najbolje prakse u području korporativnog izvješćivanja, osobito u pogledu financijskog objavljivanja povezanog s klimatskim pitanjima, u skladu s preporukama radne skupine o tom pitanju;

17.  napominje da će pravi opseg i složenost MSFI-ja 17 postati jasni samo kad EFRAG dovrši svoju procjenu učinka; poziva Komisiju i EFRAG da razmotre, podložno rezultatima ove procjene, izvedivost trenutačnog roka provedbe MFSI-ja 17 i da razmotre moguće interakcije s rokovima provedbe u drugim jurisdikcijama;

18.  poziva Komisiju da, zajedno s europskim nadzornim tijelima, ESB-om, ESRB-om i EFRAG-om, pažljivo prati, u slučaju da ga se podrži, primjenu MSFI-ja 17 u EU-u, da pripremi ex-post procjenu utjecaja najkasnije u lipnju 2024. te da tu procjenu predstavi Europskom parlamentu i djeluje u skladu s njegovim stajalištima;

19.  ističe da su osiguravatelji odgovorni za obavješćivanje ulagača o mogućim učincima provedbe MSFI-ja 17;

20.  poziva ESRB da uspostavi radnu skupinu za MSFI 17;

21.  poziva Komisiju da zajamči da će, ako ga se usvoji, MSFI 17 pogodovati europskom javnom dobru, uključujući njegovu održivost i dugoročne ciljeve ulaganja u skladu s Pariškim sporazumom;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1)

SL L 243, 11.9. 2002., str. 1.

(2)

SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(3)

SL L 374, 31.12. 1991., str. 7.

(4)

SL L 335, 17.12. 2009., str. 1.

(5)

SL L 12, 17.1.2015., str. 1.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0248.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0381.

(8)

PE 569.996.

Posljednje ažuriranje: 1. listopada 2018.Pravna napomena