Postupak : 2018/2869(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0481/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0481/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.12
CRE 25/10/2018 - 13.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0428

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 351kWORD 53k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0481/2018
17.10.2018
PE624.172v01-00
 
B8-0481/2018

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o porastu neofašističkog nasilja u Europi (2018/2869(RSP))


Róża Gräfin von Thun und Hohenstein u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o porastu neofašističkog nasilja u Europi (2018/2869(RSP))  
B8-0481/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 14. i Protokol 12. Europske konvencije o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1) (Direktiva o rasnoj jednakosti);

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada(5),

–  uzimajući u obzir osnivanje skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća Europe od 30. rujna 2014. o borbi protiv pojava neonacizma i desničarskog ekstremizma,

–  uzimajući u obzir Kodeks prakse EU-a za borbu protiv dezinformiranja,

–  uzimajući u obzir Kodeks ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

B.  budući da je izostanak ozbiljnog djelovanja protiv fašističkih i krajnje desnih pokreta u korijenu pojave trenutačnog velikog vala ksenofobije u Europi;

C.  budući da otvoreno neofašističke, neonacističke, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču mržnju i nasilje u društvu protiv „navodnih neprijatelja”;

D.  budući da je povjerenik nadležan za sigurnost, Sir Julian King, u svom govoru u okviru događaja održanog 22. ožujka 2017. povodom sjećanja na napade 2016. u Bruxellesu, istaknuo rastuću prijetnju desničarskog nasilnog ekstremizma, napominjući da ne zna niti za jednu zemlju EU-a koja na neki način nije zahvaćena tom pojavom(6);

E.  budući da se neofašističke i neonacističke organizacije pojavljuju u raznim oblicima, kao što je opisano u izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma u Europskoj uniji (TESAT) iz 2018.; budući da većina neofašističkih i neonacističkih organizacija isključuje određene pojedince ili skupine; budući da te organizacije često koriste agresivnu retoriku prema manjinskim skupinama i pokušavaju opravdati svoje postupke pozivajući se na načelo slobode govora;

F.  budući da širenje govora mržnje na internetu često dovodi do porasta nasilja, uključujući i nasilje neofašističkih skupina;

G.  budući da se u članku 30. Opće deklaracije o ljudskih pravima jasno navodi da „ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda”;

H.  budući da se člankom 4. Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije potvrđuje da njezine „države stranke osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili skupine osoba određene boje ili određenog etničkog porijeklaˮ;

I.  budući da je promicanje fašizma zabranjeno u nekoliko država članica u skladu s njihovim nacionalnim pravom;

J.  budući da se 2017., prema izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma u Europskoj uniji (TESAT) iz 2018., broj uhićenja osoba za kaznena djela povezana s krajnjom desnicom gotovo udvostručio; budući da se također napominje da su rasističko ponašanje, autoritarnost, ksenofobija i neprijateljstvo prema useljavanju česte pojave u stavovima desnih ekstremista;

K.  budući da je prema nedavnom izvješću Agencije Europske Unije za temeljna prava o evidentiranju zločina iz mržnje i praksi prikupljanja podataka u EU-u, potrebno prikupiti detaljne i raščlanjene podatke o zločinu iz mržnje, u najmanju ruku prema motivaciji na temelju predrasuda i vrsti kaznenog djela, kako bi se pratila učinkovitost odgovora policije na tu pojavu i pripremile djelotvorne i ciljane mjere;

L.  budući da su i političari sve više mete desnih ekstremističkih skupina koje ih smatraju izdajnicima ili naivnim osobama koje pasivno čekaju da se „stvari dogodeˮ(7);

M.  budući da su nogometni huligani u mnogim državama članicama sastavni dio desne ekstremističke scene, ali se razlikuju u pogledu ideološke razine i povezanosti s drugim organizacijama(8);

1.  snažno osuđuje terorističke napade, ubojstva, nasilne fizičke napade i povorke neofašističkih i neonacističkih organizacija do kojih je došlo u brojnim državama članicama te žali zbog toga;

2.  duboko je zabrinut zbog sve veće normalizacije fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u Europskoj uniji, a izražava i zabrinutost zbog toga što se u nekim državama članicama govori o tajnim dogovorima između političkih vođa, političkih stranaka i tijela za provedbu zakona s neofašistima i neonacistima;

3.  zabrinut je zbog neofašističkog nasilja usmjerenog na određene manjine kao što su crni Europljani/osobe afričkog podrijetla, Židovi, muslimani, Romi, državljani trećih zemalja, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom;

4.  snažno osuđuje sve nasilne napade neofašističkih skupina usmjerene na političare i članove političkih stranaka, o kojima postoje navodi u nekim državama članicama;

5.  duboko je zabrinut zbog nekažnjavanja djelovanja neofašističkih i neonacističkih skupina u nekim državama članicama i naglašava da je taj osjećaj nekažnjivosti, uz neodgovarajuće odgovore države na nasilne radnje tih skupina, jedan od razloga koji pojašnjavaju zabrinjavajući porast nasilnih djelovanja određenih krajnje desnih organizacija;

6.  prepoznaje zabrinjavajući trend neofašističkih i neonacističkih skupina koje se koriste društvenim medijima i internetom kako bi se organizirale diljem Europske unije i širile ekstremističku propagandu;

7.  poziva Komisiju, države članice i poduzeća u području društvenih medija da se suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na internetu, u suradnji s odgovarajućim organizacijama civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini;

8.  poziva države članice da iskreno osude i sankcioniraju zločine iz mržnje, govor mržnje i prebacivanje krivnje od strane političara i javnih dužnosnika na svim razinama i u svim vrstama medija, s obzirom na to da se njima izravno normaliziraju i jačaju mržnja i nasilje u društvu;

9.  žali zbog činjenice da je u nekim državama članicama javna radiodifuzija postala primjer propagande jedne političke stranke, koja često isključuje oporbene i manjinske skupine iz društva, pa čak i potiče nasilje;

10.  poziva preostale države članice da potpišu i ratificiraju Protokol br. 12 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima kako bi se zaštitila prava njihovih građana na slobodu od diskriminacije u bilo kojem obliku;

11.  poziva države članice da pravilno primjenjuju i provode Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju rasizma i ksenofobije;

12.  žali zbog činjenice što se u samo 15 država članica raščlanjuju podatci o zločinima iz mržnje prema motivaciji na temelju predrasuda(9);

13.  poziva države članice da predvide i pruže odgovarajuću potporu žrtvama rasističkih ili ksenofobnih zločina i zločina iz mržnje;

14.  poziva države članice da u okviru policijskih snaga uspostave odjele za borbu protiv zločina iz mržnje,

15.  poziva na potpunu i pravodobnu suradnju između tijela kaznenog progona, obavještajnih agencija, sudstva i organizacija civilnog društva u borbi protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;

16.  poziva države članice da se usredotoče na prevenciju kroz obrazovanje, podizanje razine osviještenosti i razmjenu najboljih praksi, među ostalim s pomoću Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji;

17.  poziva države članice da se pridržavaju preporuka Vijeća Europe o borbi protiv pojava neonacizma i desnog ekstremizma;

18.  poziva države članice, nacionalne sportske saveze i nogometne klubove da se suprotstave zlu rasizma, fašizma i ksenofobije na nogometnim stadionom i u nogometnoj kulturi, osuđivanjem i kažnjavanjem odgovornih te promicanjem pozitivnih obrazovnih aktivnosti usmjerenih na mlade nogometne navijače u suradnji sa školama i relevantnim organizacijama civilnog društva;

19.  ističe da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za sprečavanje sličnih zločina u budućnosti i ima važnu ulogu u obrazovanju mladih generacija; ističe da je trivijalizacija nacističkih zločina prvi korak prema buđenju ideja iz tog doba;

20.  poziva države članice na to da osude i suzbiju sve oblike poricanja holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika; ističe da se u političkom i medijskom diskursu ne smije trivijalizirati istina o holokaustu;

21.  poziva na zajedničku kulturu sjećanja kojom se odbacuju fašistički zločini iz prošlosti; duboko je zabrinut zbog toga što se mlađe generacije u Europi i drugdje sve manje zanimaju za povijest fašizma, te stoga postoji rizik od njihove ravnodušnosti na nove prijetnje;

22.  potiče države članice da promiču obrazovanje kroz opću kulturu o raznolikosti našeg društva i našoj zajedničkoj povijesti, uključujući zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu, kao što je holokaust te višegodišnju sustavnu dehumanizaciju njegovih žrtava;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(2)

SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(3)

SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(4)

SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(5)

SL L 317, 4.11.2014., str. 1.

(6)

https://www.euractiv.com/section/politics/news/commissioner-warns-of-growing-menace-of-right-wing-terrorism-in-eu/

(7)

https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/networks/radicalisation_awareness_network/about-ran/ran-p-and-p/docs/ran_p-p_right_wing_extremism_on_rise_prague_12-13_12_2017_en.pdf

(8)

https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/networks/radicalisation_awareness_network/ran-papers/docs/ran_pol_police_prevention_and_countering_of_far-right_and_far-left_extremism_rome_12-13_april_2018_en.pdf

(9)

http://fra.europa.eu/en/publication/2018/hate-crime-recording

Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.Pravna napomena