Postupak : 2018/2858(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0485/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0485/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0429

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 269kWORD 53k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0484/2018
17.10.2018
PE624.177v01-00
 
B8-0485/2018

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0410/2018

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš (2018/2858(RSP))


Herbert Dorfmann u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta   o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš  (2018/2858(RSP))  
B8-0485/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja(2),

–  uzimajući u obzir higijenski paket EU-a od 29. travnja 2004., odnosno Uredbe (EZ) br. 852/2004(3), br. 853/2004(4) i br. 854/2004(5) Europskog parlamenta i Vijeća,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (tovnih pilića)(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski akcijski plan ʻJedno zdravljeʼ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (COM(2017)0339),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluka Komisije (EU) 2017/302 od 15. veljače 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za intenzivni uzgoj peradi ili svinja(7),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o veterinarsko-medicinskim proizvodima od 10. rujna 2014. (COM(2014)0558),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. siječnja 2012. o strategiji Europske unije za zaštitu i dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. (COM(2012)0006),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 13. travnja 2018. o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa te razvoju pokazatelja dobrobiti (COM(2018)0181),

  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš (O-000095/2018 – B8‑0410/2018),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da zajedničke prognoze za poljoprivredu za razdoblje 2018 – 2027 OECD-a i FAO-a potvrđuju da je meso peradi i dalje glavni pokretač rasta u ukupnoj proizvodnji mesa; budući da niski troškovi proizvodnje, visoki omjeri konverzije hrane za životinje i niske cijene proizvoda pridonose tome da se za meso peradi odlučuju i proizvođači i za potrošači,

B.  budući da je, prema nedavnoj studiji, „potrošnja mesa peradi, kao dio prehrane s visokim udjelom povrća, povezana s smanjenjem rizika od pojave prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa melitusa tipa 2”(8);

C.  budući da europski sektor peradi temelji svoju proizvodnju na načelu „od polja do stola”(9);

D.  budući da je Europska unija priznata kao jedan od najangažiranijih i vodećih sudionika u zakonodavstvu o dobrobiti životinja(10);

E.  budući da je važno da države članice i proizvođači EU-a poštuju ta pravila te da Komisija i nadležna tijela država članica u tom području provode redovite inspekcije;

F.  budući da globalni rast potražnje za mesom peradi premašuje rast ponude; budući da je između 2000. i 2050. predviđeno povećanje od 120 %; budući da je povećanje potrošnje mesa peradi dovelo i do povećanja potrošnje mesa u EU-u (udio mesa peradi u ukupnoj potrošnji mesa: 1964.: 12,6 %, 2014.: 31,4 %);

G.  budući da zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) utvrđeni Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/302 radi intenzivnog uzgoja peradi ili svinja predviđaju tehnike i stroge povezane granične vrijednosti emisija kojima se smanjuje utjecaj proizvodnje peradi na okoliš, posebno za emisije amonijaka u zrak za proizvodnju tovnih pilića(11);

H.  budući da nedavne procjene utjecaja uzgoja životinja na okoliš pokazuju da perad ima najniže emisije amonijaka i stakleničkih plinova(12);

I.  budući da je razina uvoza peradi u EU veća nego u bilo kojem drugom sektoru mesa, što je dovelo do situacije u kojoj 25 % mesa od prsa peradi koje se konzumira u EU-u dolazi iz trećih zemalja s manje strogim zakonodavstvom;

J.  budući da se većina uvezenog mesa peradi upotrebljava u ugostiteljstvu ili za preradu hrane, gdje podaci o podrijetlu mesa nisu obvezni;

K.  budući da su Brazil(13), Ukrajina(14) i Tajland(15), koji zajedno čine 90 % uvoza iz trećih zemalja, bili podvrgnuti revizijama koje je provela Komisijina Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), koje su istaknule znatne nedostatke u proizvodnom procesu i u pogledu poštovanja zakonodavstva EU-a;

1.  prihvaća rezultate izvješća Komisije o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa; ističe da su samo dvije trećine država članica uspostavile takve sustave te da nadležna tijela i uzgajivači mogu mjeriti napredak i održavati standarde koji se temelje na stvarnim ishodima za dobrobit tovnih pilića bodovanjem težine dermatitisa na jastučićima nogu;

2.  smatra da redovite inspekcije koje provode tijela država članica i Komisija mogu u praksi osigurati usklađenost proizvođača peradi iz EU-a sa strogim standardima EU-a u pogledu sigurnosti hrane, zdravlja životinja, okoliša i dobrobiti životinja; poziva Komisiju da osigura redovito provođenje takvih inspekcija diljem EU-a;

3.  ističe da je provedba postojećih strogih pravila EU-a najvažniji aspekt u tom području; naglašava da će Parlament podupirati konkurentnu i održivu proizvodnju mesa peradi diljem EU-a;

4.  uviđa napore koje su u području dobrobiti tovnih pilića uložili poljoprivrednici u raznim državama članicama Unije;

5.  poziva Komisiju da, u interesu ravnopravnih uvjeta, u svim državama članicama osigura usklađenu provedbu odredaba utvrđenih u Direktivi o tovnim pilićima;

6.  poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo koje se odnosi na obvezno označivanje podrijetla prerađenih proizvoda koji sadrže meso peradi u sektorima maloprodaje te pripreme i dostave hrane kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke;

7.  napominje da masovna proizvodnja stoke ne predstavlja problem ni u pogledu održivosti ni ekologije, nego je, naprotiv, često bolje prilagođena trošku ekoloških tehnologija i stoga ima niže emisije po proizvedenoj jedinici od manje proizvodnje stoke(16);

8.  smatra da je antimikrobna otpornost globalni problem i napominje da su europski sektor peradarstva i nacionalna tijela poduzeli inicijative za smanjenje uporabe antibiotika modernizacijom farmi za uzgoj peradi(17);

9.  poziva Komisiju da osigura da su testovi koji se provode na uvezenom mesu peradi iz trećih zemalja u skladu sa zakonodavstvom EU-a o dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i okoliša kako bi se osigurali pošteni i ravnopravni uvjeti za proizvođače iz EU-a;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL L 84, 31.3.2016., str. 1.;

(2)

SL L 95, 7.4.2017., str. 1.

(3)

SL L 139, 30.4.2004., str. 1.

(4)

SL L 139, 30.4.2004., str. 55.

(5)

SL L 139, 30.4.2004., str. 206.

(6)

SL L 182, 12.7.2007., str. 19.

(7)

SL L 43, 21.2.2017., str. 231.

(8)

Marangoni F. et al., Role of poultry meat in a balanced diet aimed at maintaining health and wellbeing: an Italian consensus document, Food and Nutrition Research. 2015.; 59: 10.3402/fnr.v59.27606.

(9)

Informativni članak Europskog parlamenta o sigurnosti hrane.

(10)

Broom, D. M, Animal Welfare in the European Union, Study for the European Parliament’s Committee on Petitions, European Union, 2017.

(11)

SL L 43, 21.2.2017., str. 231 – vidi tablicu 3.2.

(12)

Willems, O.W. et al., Aspects of selection for feed efficiency in meat producing poultry, World’s Poultry Science Journal 69:77-88, ožujak 2013.

(13)

Izvješće o reviziji Europske komisije o reviziji u pogledu Brazila, Beef, horse and poultry meat - follow up of recommendations of audit report DG SANTE/2017-626, 25. lipnja 2018.

(14)

Izvješće o reviziji Europske komisije o reviziji u pogledu Ukrajine, Poultry meat and products derived therefrom, 20. srpnja 2018.

(15)

Izvješće o reviziji Europske komisije o reviziji u pogledu Tajlanda, Poultry meat and products derived therefrom, 23. kolovoza 2018.

(16)

Von Witzke, H. et al., Societal benefits of modern poultry meat production in Germany and the EU, HFFA Research GmbH, Njemačka, 2017.

(17)

Francuska: Priopćenje za medije agencije Anses od 5. listopada 2017. naslovljeno „Antimicrobial resistance in animal health: animal exposure to antimicrobials continued to decline in 2016”.

Ujedinjena Kraljevina: Objava Britanskog vijeće za peradarstvo od 4. lipnja 2018. naslovljena „British poultry meat sector’s drive for excellence in bird health delivers again on antibiotic stewardship”.

Posljednje ažuriranje: 22. listopada 2018.Pravna napomena