Postupak : 2018/2891(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0506/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0506/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.20
CRE 25/10/2018 - 13.20

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0436

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 284kWORD 55k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0351/2018
22.10.2018
PE624.202v01-00
 
B8-0506/2018

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Venezueli (2018/2891(RSP))


Dita Charanzová, Beatriz Becerra Basterrechea, Javier Nart, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Martina Dlabajová, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Patricia Lalonde, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli (2018/2891(RSP))  
B8-0506/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno one od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli(1), od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli(2), od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli(3), od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli(4), od 27. travnja 2017. o stanju u Venezueli(5), od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli(6), od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli(7) i od 5. srpnja 2018. o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom(8),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 8. veljače 2018. dala Fatou Bensouda, tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda, o pokretanju prethodne istrage o stanju na Filipinima i u Venezueli, kao i njezinu izjavu od 27. rujna 2018. o upućivanju skupine od šest država stranki u vezi sa stanjem u Venezueli,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 15. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Quita o mobilnosti državljana Venezuele u regiji od 4. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir da je 19. rujna 2018. Eduardo Stein imenovan zajedničkim posebnim predstavnikom Međunarodne organizacije za migracije i UNHCR-a za izbjeglice i migrante iz Venezuele u regiji,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 28. travnja 2017. koju su dali posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili samovoljna pogubljenja, posebni izvjestitelj UN-a za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, posebni izvjestitelj UN-a za položaj boraca za ljudska prava i Radna skupina UN-a o samovoljnom zadržavanju,

–  uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 23. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjave Skupine iz Lime od 23. siječnja 2018., 14. veljače 2018., 21. svibnja 2018., 2. lipnja 2018. i 15. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu Organizacije američkih država (OAS) od 20. travnja 2018. o pogoršanju humanitarne situacije u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. listopada 2018. o smrti gradskog vijećnika Fernanda Albána u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izjavu Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava od 10. listopada 2018. o smrti Fernanda Albána,

–  uzimajući u obzir izvješće o svojoj misiji usmjerenoj na migracijsku krizu i humanitarnu situaciju u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom,

–  uzimajući u obzir svoju odluku da Nagradu Saharov za 2017. dodijeli demokratskoj oporbi i političkim zatvorenicima u Venezueli,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se stanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Venezueli i dalje ozbiljno pogoršava; budući da je Venezuela suočena s dosad nezabilježenom socijalnom, ekonomskom i humanitarnom krizom do koje je došlo zbog političke krize i čije su posljedice golem broj smrtnih slučajeva i otprilike 2,3 milijuna migranata i izbjeglica;

B.  budući da je 87 % stanovništva Venezuele pogođeno siromaštvom, dok razina krajnjega siromaštva iznosi 61,2 %; budući da se smrtnost majki povećala za 60 %, a smrtnost dojenčadi za 30 %; budući da je 89 % stanovnika Venezuele izjavilo da nema dovoljno novca za opskrbu svoje obitelji hranom;

C.  budući da su pogrešno upravljanje u Venezueli i nesustavne gospodarske odluke vođene stranačkim interesima rezultirale petom godinom gospodarske recesije u nizu te da se predviđa smanjenje razine realnog BDP-a za 18 % u 2018., nakon pada za 14 % u 2017.; budući da je Venezuela trenutačno jedina zemlja u svijetu u kojoj dolazi do hiperinflacije, pri čemu Međunarodni monetarni fond za ovu godinu predviđa da će inflacija iznositi 1,4 milijuna %, a 2019. deset milijuna %; budući da su se u proteklih godinu dana cijene povećale za 65 000 %;

D.  budući da vlada Venezuele nije ozbiljno pokušala obuzdati alarmantnu i rasprostranjenu humanitarnu krizu, čime je zanemarila odgovornost koju ima prema vlastitim građanima u pogledu njihove zaštite i pružanja sredstava za život; budući da usprkos spremnosti međunarodne zajednice vlada Venezuele i dalje tvrdoglavo odbija otvoreno primiti i olakšati distribuciju međunarodne humanitarne pomoći svojem stanovništvu, kojemu je ona prijeko potrebna;

E.  budući da je 8. listopada 2018. venezuelski oporbeni političar Fernando Albán navodno mučen i ubijen u prostorijama Bolivarijanske nacionalne obavještajne službe (SEBIN), venezuelske političke policije; budući da su usprkos pozivima UN-a i EU-a vlasti odbile dopustiti neovisnu istragu o uzrocima smrti, uključujući međunarodnu autopsiju koju bi proveo neovisni forenzički tim; budući da je Fernando Albán bio u pritvoru u prostorijama SEBIN-a; budući da su zato venezuelske vlasti odgovorne za to gdje se on nalazi;

F.  budući da je 13. listopada 2018. Lorent Saleh, dobitnik Nagrade Saharov za 2017., oslobođen, izravno prevezen u zračnu luku i smjesta poslan u Španjolsku, što predstavlja čin prisilnog egzila; budući da je četiri godine proveo u zatvoru te da je pritom bio podvrgnut okrutnom mučenju, bez suđenja ili pripremnog ročišta, koje se trebalo održati u roku od najviše 45 dana nakon predstavljanja predmeta pred sudom, no koje je odgođeno najmanje 53 puta; budući da njegova svjedočanstva, zajedno s onima tisuća drugih žrtava, uključujući svjedočanstva predstavljena u okviru predmeta podnesenih Međunarodnom kaznenom sudu, potvrđuju okrutno i nečovječno postupanje političkih zatvorenika u Venezueli i sustavnu represiju koju provode venezuelske vlasti;

G.  budući da u Venezueli trenutačno postoji više od tri stotine političkih zatvorenika; budući da je član Nacionalne skupštine Juan Requesens proizvoljno uhićen i podvrgnut mučenju te ga se i dalje drži u izolaciji, pri čemu se kontinuirano i nezakonito krši njegov politički imunitet;

H.  budući da je bivši predsjednik Nacionalne skupštine i dobitnik Nagrade Saharov za 2017. Julio Borges neutemeljeno optužen za sudjelovanje u pokušaju ubojstva predsjednika Venezuele Nicolása Madura; budući da su venezuelske vlasti za njega putem Interpola izdale međunarodni uhidbeni nalog;

I.  budući da u Venezueli vlada ozračje rasprostranjenog nasilja i potpunog nekažnjavanja u Venezueli, većinom zbog neuspjeha vlasti u tome da privedu pravdi počinitelje ozbiljnih povreda ljudskih prava, uključujući ubojstvo, prekomjernu uporabu sile nad prosvjednicima, samovoljno zadržavanje, mučenje i druge oblike ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, ali i kriminalno nasilje;

J.  budući da nesigurni uvjeti venezuelskih migranata i izbjeglica stvaraju dodatne troškove za zemlje domaćine, što je rezultiralo dosad nezabilježenom krizom u Latinskoj Americi i na Karibima;

K.  budući da je 8. veljače 2018. tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda na temelju navoda nevladinih organizacija i pojedinaca pokrenula prethodnu istragu o stanju u Venezueli; budući da je 27. rujna 2018. skupina od šest država stranki Međunarodnog kaznenog suda (Argentina, Čile, Kanada, Kolumbija, Paragvaj i Peru) zatražila od tužiteljice da pokrene istragu o zločinima protiv čovječnosti počinjenima na teritoriju Venezuele, na temelju izvješća glavnog tajnika Organizacije američkih država i izvješća visokog povjerenika UN-a za ljudska prava; budući da su se Francuska i Kostarika kasnije pridružile tom pozivu; budući da je to prvo upućivanje skupine država stranki u vezi sa stanjem na državnom području druge države stranke; budući da je Europski parlament u dva navrata uputio isti poziv, u svojoj rezoluciji od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli i u rezoluciji od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Latinskom Amerikom; budući da je pravda preduvjet bilo kojeg dugotrajnog mirnog rješenja ili pomirenja;

L.  budući da su na Svjetskom sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda održanom u rujnom 2005. sve države članice službeno prihvatile da je svaka država odgovorna za zaštitu svojeg stanovništva od zločina protiv čovječnosti; budući da su se države članice složile da, kada država ne ispunjava tu odgovornost, međunarodna zajednica ima dužnost pružiti pomoć u zaštiti stanovništva kojemu prijete spomenuti zločini;

M.  budući da je Vijeće 13. studenoga 2017. donijelo odluku da se Venezueli uvede embargo na oružje i zabrana na povezani materijal koji bi se mogao upotrijebiti za unutarnju represiju; budući da je 22. siječnja 2018. jednoglasno odlučilo, kao odgovor na nepoštovanje demokratskih načela, protiv sedam osoba iz Venezuele koje obnašaju javne dužnosti uvesti sankcije u vidu restriktivnih mjera kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine; budući da su 25. lipnja 2018. sankcije proširene na još 11 venezuelskih dužnosnika; budući da su, iako su računi tih pojedinaca zamrznuti, računi njihovih supružnika i drugih bliskih članova obitelji i dalje dostupni;

N.  budući da EU, kao ni druga demokratska tijela, nije priznao ni predsjedničke izbore ni izbore za Ustavotvornu nacionalnu skupštinu, kao ni vlasti uspostavljene tim nezakonitim procesom;

O.  budući da su zaključci sastanka Vijeća za vanjske poslove 15. listopada 2018. sadržavali upućivanje na političko rješenje trenutačne krize razmatranjem mogućnosti uspostave kontaktne skupine za olakšavanje političkog procesa;

P.  budući da su dva pokušaja uspostave nacionalnog dijaloga između vlade i oporbe, kojima su posredovali Vatikan i međunarodni posrednici u cilju pronalaska rješenja krize, doživjela neuspjeh zbog nedostatka ozbiljnosti venezuelskih vlasti, koje nisu činile ustupke tijekom pregovora i isključivo su se usredotočile na pokušaje dobivanja na vremenu i međunarodno priznanje;

1.  izražava iskrenu sućut obitelji i prijateljima Fernanda Albána; osuđuje, u tom pogledu, kaznena djela koja su počinila nadležna tijela Venezuele i poziva da se hitno provede neovisna istraga vlade, uključujući međunarodnu autopsiju koju bi proveo neovisni forenzički tim;

2.  podsjeća na to da su dva prethodna pokušaja pronalaska političkog rješenja za krizu u Venezueli posredstvom Vatikana i u okviru nacionalnog političkog dijaloga koji se održao u Dominikanskoj Republici doživjela jasan neuspjeh; podsjeća u tom pogledu da uloga međunarodnih posrednika ili kontaktne posredničke skupine mora biti nepristrana i da je moraju prihvatiti obje strane;

3.  poziva EU, odnosno Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrinu za to da svi daljnji koraci prema političkom rješenju uključuju sljedeće neopozive zahtjeve: trenutačno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika i prestanak represije, mučenja, lošeg postupanja i uznemiravanja političkih protivnika, aktivista za ljudska prava i mirnih prosvjednika; novo i neovisno Državno izborno povjerenstvo koje imenuje Nacionalna skupština; održavanje slobodnih i poštenih izbora u skladu s međunarodnim standardima za osiguravanje vjerodostojnog postupka kojim se poštuje politički pluralizam, uz prisutnost demokratskih međunarodnih promatrača; priznavanje ovlasti legitimne Nacionalne skupštine; i raspuštanje Ustavotvorne nacionalne skupštine;

4.  ponovno izražava punu potporu pokretanju istrage Međunarodnog kaznenog suda o brojnim zločinima koje spomenuti sud trenutačno prethodno ispituje, a koje je venezuelski režim počinio u okviru sustavne represije koju država izvršava nad svojim građanima; poziva EU u cjelini, kao i njezine države članice, da se priključe vladama Argentine, Čilea, Francuske, Kanade, Kolumbije, Kostarike, Paragvaja i Perua u njihovoj prijavi venezuelske vlade Međunarodnom kaznenom sudu kako bi se istražili zločini protiv čovječnosti koje su počinili dužnosnici venezuelskog režima te kako bi se utvrdila odgovornost za te zločine;

5.  ponavlja poziv visokog povjerenika UN-a za ljudska prava iz lipnja 2018. za to da države članice Vijeća za ljudska prava osnuju međunarodno istražno povjerenstvo u cilju istrage slučajeva povrede ljudskih prava u Bolivarijanskoj Republici Venezueli te da se poveća sudjelovanje Međunarodnog kaznenog suda;

6.  podsjeća venezuelsku vladu da je odgovorna za zaštitu svojeg stanovništva od, među ostalim, zločina protiv čovječnosti; nadalje, podsjeća EU i međunarodnu zajednicu, putem UN-a, na načelo „odgovornosti za zaštitu” stanovništva Venezuele od zločina protiv čovječnosti koje čini država; podsjeća da je riječ o kolektivnoj obvezi koju su preuzele države članice UN-a kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa s još većim posljedicama; poziva međunarodnu zajednicu da ocijeni sve diplomatske, humanitarne i miroljubive mogućnosti, na usklađen način i u okviru UN-a kako bi se načelo „odgovornosti za zaštitu” provelo u djelo;

7.  pozdravlja uvođenje dodatnih ciljanih i reverzibilnih sankcija EU-a, koje neće naštetiti stanovnicima Venezuele, zbog održavanja izbora 20. svibnja 2018. koji su bili nezakoniti i nisu međunarodno priznati; naglašava da bi hitno trebalo razmotriti proširenje popisa sankcija na druge pripadnike venezuelskih vlasti i članove njihovih obitelji; poziva Vijeće da razmotri uvođenje sankcija na naftu iz Venezuele, među ostalim i u pogledu poslovanja s PDVSA-om, poduzećem u državnom vlasništvu;

8.  ponovno izražava potporu radu Luisa Almagra, glavnog tajnika Organizacije američkih država, u korist demokracije i ljudskih prava u Venezueli, kao i naporima Skupine iz Lime u cilju postizanja demokratskog rješenja za aktualnu političku i humanitarnu krizu;

9.  pohvaljuje Brazil, Kolumbiju, Peru, Ekvador i druge zemlje u regiji, regionalne i međunarodne organizacije, privatne i javne subjekte, Katoličku crkvu i obične građane u čitavoj regiji zbog njihove pomoći i solidarnosti prema venezuelskim migrantima i izbjeglicama; podsjeća institucije i države članice EU-a da su dužne štititi dobitnike Nagrade Saharov i prepoznati njihovu ulogu ključnih sudionika u trenutačnom kontekstu, kojoj legitimnost daju njihova demokratska obveza i vrijednosti za koje su nagrađeni;

10.  poziva države članice EU-a da na svojem državnom području poduzimaju mjere usmjerene na neposrednu zaštitu za venezuelske izbjeglice i migrante, kao što su humanitarne vize, posebne mjere za boravak ili drugi regionalni migracijski okviri s odgovarajućim zaštitnim mjerama; međutim, ponovno poziva venezuelske vlasti da olakšaju i ubrzaju izdavanje i produljenje identifikacijskih dokumenata svojim državljanima, i u Venezueli i u inozemstvu;

11.  ponavlja vrlo zabrinjavajuće nalaze svoje misije iz lipnja 2018. na kopnene granice Kolumbije i Brazila s Venezuelom; ponovno poziva venezuelske vlasti da hitno dopuste neometan ulazak humanitarne pomoći u zemlju kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne i javne zdravstvene krize;

12.  toplo pozdravlja činjenicu da je 19. rujna 2018. Eduardo Stein imenovan zajedničkim posebnim predstavnikom Međunarodne organizacije za migracije i UNHCR-a za venezuelske izbjeglice i migrante u regiji, napominjući da to imenovanje odražava priznanje regionalne i globalne dimenzije migracijske krize; poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da izdvoji više sredstava i pruži više pomoći u koordinaciji sa zajedničkim posebnim predstavnikom;

13.  podsjeća da je Interpol međunarodna policijska organizacija posvećena prije svega borbi protiv međunarodnog kriminala; poziva Interpol da ne odgovori na zahtjeve vlade Venezuele u pogledu g. Borgesa, gđe Ortege Díaz i g. Mundaraya Rodrígueza, s obzirom na to da su optužbe u potpunosti neosnovane i izričito politički motivirane;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Republike Kolumbije, Republike Brazila, Republike Perua i Republike Ekvadora, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i Skupini iz Lime.

(1)

SL C 285, 29.8.2017., str. 145.

(2)

SL C 294, 12.8.2016., str. 21.

(3)

SL C 316, 30.8.2016., str. 190.

(4)

SL C 86, 6.3.2018., str. 101.

(5)

SL C 298, 23.8.2018., str. 137.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0041.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0313.

Posljednje ažuriranje: 24. listopada 2018.Pravna napomena