Postupak : 2019/2543(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0086/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0086/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 31/01/2019 - 9.16
CRE 31/01/2019 - 9.16
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0061

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 144kWORD 51k
30.1.2019
PE631.687v01-00
 
B8-0086/2019

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Venezueli (2019/2543(RSP))


João Pimenta Lopes, João Ferreira, Miguel Viegas, Marina Albiol Guzmán, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis, Takis Hadjigeorgiou, Nikolaos Chountis, Eleonora Forenza, Maria Lidia Senra Rodríguez, Younous Omarjee u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli (2019/2543(RSP))  
B8-0086/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Glavu I. članak 1. stavak 2. Povelje UN-a iz 1945. kao i cilj koji je naveden u njoj i koji glasi: „razvijati prijateljske odnose među narodima, utemeljene na poštovanju načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za učvršćenje svjetskog mira”,

–  uzimajući u obzir članak 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članak 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, u kojima stoji da „svi narodi imaju pravo na samoodređenje” te da „na temelju tog prava oni slobodno određuju svoj politički status i osiguravaju svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj”,

–  uzimajući u obzir načelo nemiješanja utvrđeno u Povelji UN-a,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir izjavu šefova država i vlada sa sastanka na vrhu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i EU-a od 10. i 11. lipnja 2015., u kojoj potpisnice potvrđuju svoju predanost svim svrhama i načelima sadržanima u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i svoju podršku svim nastojanjima kojima se želi očuvati suverena jednakost svih država i poštovati njihov teritorijalni integritet i politička neovisnost,

–  uzimajući u obzir Ustav Venezuele,

–  uzimajući u obzir izjavu Latinskoameričkog parlamenta, odnosno njegovo odbijanje svakog pokušaja izravnog ili neizravnog vanjskog uplitanja u unutarnje poslove Bolivarijanske Republike Venezuele, kao i pozive tog parlamenta na konstruktivan dijalog,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su 20. svibnja 2018. u Venezueli održani ustavni, slobodni i demokratski izbori za predsjednika i za regionalna zakonodavna vijeća; budući da je u izborima sudjelovalo 16 stranaka te da su se za predsjednika kandidirale četiri osobe; budući da su samo tri oporbene stranke odlučile bojkotirati te izbore;

B.  budući da su predsjednički izbori na zahtjev oporbe održani ranije od predviđenog; budući da oporba do posljednjeg trenutka nije potpisala politički i izborni sporazum koji je bio sastavljen u Dominikanskoj Republici uz posredovanje bivšeg španjolskog predsjednika vlade Joséa Luisa Rodrigueza Zapatera;

C.  budući da su se izbori odvijali pod jednakim, poštenim i transparentnim uvjetima, da ih je nadziralo Državno izborno povjerenstvo čiji je sastav bio uravnotežen te da su svim sudionicima pružena dostatna jamstva;

D.  budući da je na poziv nadležnih tijela te države izbore u Venezueli promatralo 200 neovisnih međunarodnih promatrača, među kojima su bili bivši predsjednik Španjolske José Luis Zapatero, bivši ministar vanjskih poslova Cipra Marcos Cipriani i bivši predsjednik francuskog Senata Jean-Pierre Bel;

E.  budući da je 20. svibnja 2018. uz 68 % glasova na izborima pobijedio Nicolás Maduro;

F.  budući da su u listopadu 2018. održani guvernerski izbori, a u prosincu 2018. općinski izbori te da su u njima sudjelovale oporbene stranke; budući da oporba osporava samo predsjedničke izbore, koji su održani pod istim uvjetima kao i ostale tri vrste izbora;

G.  budući da se 23. siječnja 2019. Venezuela suočila s pokušajem državnog udara, kada je Juan Guaidó samoga sebe proglasio privremenim predsjednikom te države; budući da taj čin nema ustavnu ili pravnu osnovu jer nisu poštovane odredbe ustavnih članaka na koje se pozvao;

H.  budući da su SAD i takozvana Skupina iz Lime potvrdili pokušaj državnog udara priznavanjem Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika države, dok su u isto vrijeme druge države priznale Nicolása Madura kao legitimnog predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele;

I.  budući da je 24. siječnja 2019. izjavu pod pokroviteljstvom SDA-a u kojoj se od Organizacije američkih država traži da prizna Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika odbilo 18 država članica;

J.  budući da je prijedlog SAD-a kojim se izražava potpora državnom udaru Juana Guaidóa odbilo Vijeće sigurnosti UN-a; budući da je Vijeće sigurnosti umjesto toga pozvalo da se u toj državi započne otvoren i uključiv dijalog kako bi se smanjile napetosti;

K.  budući da je više od 20 država, uključujući članice Vijeća sigurnosti UN-a, države članice Karipske zajednice (CARICOM) i mnoge druge države, pozvalo na otvoren i uključiv dijalog u toj državi u cilju rješavanja trenutačnih problema;

L.  budući da se gospodarska i socijalna situacija u Venezueli iznimno pogoršala posljednjih godina zbog povećanja gospodarskih i financijskih sankcija SAD-a i EU-a, što je dovelo do hiperinflacije, pomanjkanja robe, rastućeg siromaštva te nestašice lijekova i medicinske opreme;

M.  budući da je prijeko potrebno prevladati trenutačnu situaciju i izlaz pronaći u okviru pregovora;

O.  budući da su tijekom ovog tjedna mnoge države te regije, primjerice Meksiko i Urugvaj, izrazile spremnost da se angažiraju u svojstvu posrednika ili facilitatora kako bi se rješenje postiglo kroz uključivi nacionalni dijalog;

1.  oštro osuđuje pokušaj državnog udara u Venezueli, samoproglašenje Juana Guaidóa za privremenog predsjednika te države izvan ustavnog okvira, i strategiju legitimiziranja vanjskog uplitanja u Venezueli koju podržavaju SAD i takozvana Skupina iz Lime;

2.  boji se da bi trenutačna situacija mogla rezultirati eskalacijom nasilja u Venezueli; u tom pogledu naglašava da bi mirno i političko rješenje postojećih problema trebali dogovoriti Venezuelci na temelju venezuelskog Ustava i bez vanjskog uplitanja;

3.  poziva sve političke snage u državi da se vrate na put dijaloga i pregovora; podsjeća na to da je dijalog koji je prije godinu dana prekinula oporba rezultirao tekstom Sporazuma o demokratskom suživotu za Venezuelu i naglašava da bi taj sporazum mogao biti polazište za obnovljeni nacionalni dijalog;

4.  pozdravlja spremnost koju su izrazile države te regije, primjerice Meksiko i Urugvaj, da se angažiraju u svojstvu posrednika ili facilitatora kako bi se rješenje postiglo kroz uključivi nacionalni dijalog;

5.  ističe da međunarodno priznavanje svake nove vlade koja se temelji na samoproglašenju može ozbiljno pogoršati političko stanje i dovesti do učinka prelijevanja iz Venezuele na cijelu regiju;

6.  zahtijeva da Vijeće i države članice oštro osude pokušaj državnog udara te da se poštuje međunarodno pravo, poglavito načela Povelje UN-a, kao što je načelo nemiješanja;

7.  osuđuje povećani intenzitet političkog uplitanja, ekonomsku i financijsku blokadu, diplomatsku destabilizaciju i stalne prijetnje Venezueli koje potiču SAD, samoimenovana Skupina iz Lime i EU;

8.  poziva na ukidanje gospodarskih i financijskih sankcija protiv Venezuele koje su snažno doprinijele pogoršanju gospodarstva te države, kao što je u svojem izvješću pokazao neovisni stručnjak UN-a Alfred de Zayas;

9.  poziva države članice da ne slijede neodgovornu strategiju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i nekih država iz takozvane Skupine iz Lime, za koju se tvrdi da legitimizira vanjsku intervenciju u Venezueli, umjesto da podržava i promiče miroljubiva rješenja situacije u okviru dijaloga;

10.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće sigurnosti UN-a odbilo prijedlog SAD-a da se podrži pokušaj državnog udara u Venezueli;

11.  smatra neprihvatljivima izjave institucija EU-a i nekih država članica protiv suverene i neovisne države, što će samo doprinijeti samo eskalaciji sukoba;

12.  podsjeća da je predsjednik Bolivarijanske Republike Venezuele Nicolás Maduro 20. svibnja 2018. izabran glasovima građana;

13.  izražava solidarnost s venezuelskim narodom; podsjeća da „svi narodi imaju pravo na samoodređenje” te da „na temelju tog prava oni slobodno određuju svoj politički status i osiguravaju svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj”(1), odbacuje sve napade na demokraciju i suverenitet Venezuele;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladi Bolivarijanske Republike Venezuele, parlamentu Mercosura, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i regionalnim tijelima Latinske Amerike, uključujući Unasur, ALBA-u i CELAC.

(1)

Deklaracija UN-a o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima

Posljednje ažuriranje: 31. siječnja 2019.Pravna napomena