Postupak : 2018/2782(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0097/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0097/2019

Rasprave :

PV 12/02/2019 - 22
CRE 12/02/2019 - 22

Glasovanja :

PV 13/02/2019 - 16.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0112

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 158kWORD 58k
6.2.2019
PE631.715v01-00
 
B8-0097/2019

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0006/2019

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o izazovima politika i strategijama za borbu protiv raka kod žena i povezanih komorbiditeta  (2018/2782(RSP))


Daniela Aiuto u ime Odbora za prava žena i jednakost spolova
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o izazovima politika i strategijama za borbu protiv raka kod žena i povezanih komorbiditeta  (2018/2782(RSP))  
B8-0097/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 8., 9. 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 35. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Povelju protiv raka donesenu 4. veljače 2000. u Parizu tijekom prvog Svjetskog sastanka na vrhu protiv raka(1),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 2. prosinca 2003. o probiru raka(2),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2009. o borbi protiv raka: Europsko partnerstvo (COM(2009)0291),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 23. rujna 2014. o provedbi Komunikacije Komisije od 24. lipnja 2009. o borbi protiv raka: Europsko partnerstvo i drugo Izvješće o provedbi Preporuke Vijeća od 2. prosinca 2003. o pregledima za rano otkrivanje raka (2003/878/EZ) (COM(2014(0584),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. lipnja 2003. o raku dojke u Europskoj uniji(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2006. o raku dojke u proširenoj Europskoj uniji(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o borbi protiv raka u proširenoj Europskoj uniji(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. svibnja 2010. o Komunikaciji Komisije o borbi protiv raka: Europsko partnerstvo(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o sprječavanju bolesti povezanih s dobi kod žena(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ(9),

–  uzimajući u obzir publikaciju organizacije CanCon Cancer Control Joint Action (Zajedničko djelovanje za kontrolu raka) iz 2017. naslovljenu „Europski vodič za poboljšanje kvalitete sveobuhvatnog nadzora raka”,

–  uzimajući u obzir publikaciju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2017. naslovljenu „Izvješće o europskoj anketi o provedbi jedinica za bolesti dojke: inicijativa Europske komisije za borbu protiv raka dojke – popratne informacije o politikama i inicijativama u području skrbi za rak dojke”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. o neispravnim implantatima od silikonskog gela za dojke koje proizvodi francusko poduzeće PIP(10),

–  uzimajući u obzir mišljenje Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike o sigurnosti silikonskih implantata za dojke poduzeća Poly Implant Prothèse (PIP) objavljeno 1. veljače 2012.(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2001. o predstavkama koje su proglašene dopuštenima o silikonskim implantatima (predstavke br. 0470/1998 i 0771/1998)(12), a posebno nedavno zaprimljenu predstavku 0663/2018 o protezama za dojke i učincima na zdravlje žena,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o izazovima politika i strategijama za borbu protiv raka kod žena i povezanih komorbiditeta (O-000134/2018 – B8-0006/2019),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za prava žena i jednakost spolova,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se u Povelji Europske unije o temeljnim pravima priznaje pravo osoba na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje;

B.  budući da svaki treći Europljanin tijekom svojeg života oboli od raka, a svake godine oko 1,3 milijuna ljudi umre od raka u EU-u što predstavlja oko 26 % svih smrtnih slučajeva(13);

C.  budući da je rak pluća glavni razlog smrtnosti povezane s rakom u EU-u, a slijede rak debelog crijeva i rak dojke;

D.  budući da rak i drugi povezani komorbiditeti pogađaju i žene i muškarce, ali su vrste raka specifične za svaki spol i različiti su pristupi dijagnostici i prevenciji za žene i muškarce te je stoga potrebna ciljana politika;

E.  budući da su glavni oblici raka koji zahvaćaju žene rak dojke, rak maternice i rak vrata maternice; budući da je rak dojke najčešći oblik raka koji ima smrtonosne posljedice kod žena, ne samo u EU-u (16 %), već globalno;

F.  budući da podaci pokazuju da bi se polovica svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom mogla spriječiti(14) ako bi se rak otkrio na vrijeme i liječio na odgovarajući način;

G.  budući da stopa preživljavanja pacijentica zahvaćenih rakom dojke može doseći 80 % u slučaju rane dijagnoze i pravovremenog liječenja;

H.  budući da se žene pogođene rakom često suočavaju s ozbiljnim i često podcijenjenim psihološkim problemima, osobito u slučajevima u kojima su izvršene mastektomija ili histerektomija;

I.  budući da rak može imati negativne posljedice na plodnost žena i negativne fizičke posljedice za žene, poput boli, limfedema, itd.;

J.  budući da rak negativno utječe na osobni, društveni i poslovni život žena i znatno utječe na njihovo samopouzdanje i samoprihvaćanje;

K.  budući da posebnu pozornost treba posvetiti ženama i muškarcima koji su oboljeli od raka i povezanih komorbidnosti i koji su suočeni sa specifičnim izazovima u pogledu bolesti i obiteljskih obveza skrbi za djecu, stariju osobu ili osobu s invaliditetom;

L.  budući da svaka žena treba imati univerzalan i jednak pristup zdravstvenim uslugama, osobito pregledima za rano otkrivanje raka, liječenju te besplatnoj i visokokvalitetnoj podršci nakon liječenja, bez obzira na mjesto boravišta, socijalni status, zanimanje, kulturu ili bilo koji drugi čimbenik; međutim, to nije realnost i sve više žena suočava se s poteškoćama ili ih se isključuje iz tih zdravstvenih usluga na osnovi politika štednje i njihova učinka na javni zdravstveni sektor u državama članicama;

M.  budući da rano otkrivanje raka putem liječničkih pregleda može spasiti živote pogođenih osoba; budući da je stoga od ključne važnosti povećati pristup preventivnim mjerama dostupnima preko liječničkih pregleda;

N.  budući da EU i dalje karakteriziraju mnoge znatne razlike unutar država članica i među njima: u privatnom i javnom sektoru, u ruralnim i urbanim područjima, u regijama i gradovima te čak i u bolnicama u samom gradu kad je riječ o kvaliteti pruženog liječenja; budući da države članice imaju vrlo različite zdravstvene sustave i različite standarde; budući da postoji ozbiljni jaz u učestalosti i smrtnosti između srednje i istočne Europe i europskog prosjeka; budući da su države članice odgovorne za organiziranje sustava zdravstvene skrbi i odredbe za dijagnosticiranje raka i liječenje raka; budući da suradnja i razmjena najboljih praksi na razini EU-a ima veliku dodanu vrijednost;

O.  budući da svaki uspješni put k liječenju raka i povezanih komorbiditeta treba voditi računa o specifičnim potrebama muškaraca i žena i zabilježenim razlikama između njih u pogledu prevencije i liječenja pacijenata oboljelih od raka, kao i o uključivoj komunikaciji između pacijenata, osoba koje su preživjele rak, članova obitelji i pružatelja skrbi, medicinskog osoblja i znanstvenika;

P.  budući da i dalje ne postoji holističko liječenje pacijenata oboljelih od raka te je struktura liječenja često nefleksibilna i ne odražava potrebe žena, osobito mladih žena i žena pripadnica skupine LGBTIQ+;

Q.  budući da pogođene žene i muškarci trebaju imati pristup točnim informacijama u svakoj fazi bolesti, kao i prevenciji, kvalitetnim programima otkrivanja raka, dijagnozi, praćenju i liječenju te podršci nakon oporavka;

R.  budući da liječenje raka ima teške posljedice, kako fizičke tako i psihološke, i budući da je ključno pružiti dobru kvalitetu života pacijentima i njihovim obiteljima na način da im se pruže odgovarajuća podrška i pomoć prilagođene njihovim konkretnim situacijama i potrebama;

S.  budući da je učinak raka na ljudske živote i ljudsku patnju veoma zabrinjavajući i može se učiniti mnogo više za spašavanje života udruživanjem resursa, znanja i postojećih tehnologija;

T.  budući da su žene i muškarci pogođeni rakom na različite načine, a žene koje prežive rak mogu se susresti s posebnim poteškoćama pri povratku na posao, u obrazovanje ili u obiteljski život; budući da dokazi pokazuju da rane psihosocijalne intervencije mogu imati pozitivan učinak u pružanju podrške u pogledu pitanja povezanih sa zaposlenjem osobama koje su preživjele rak; budući da psihosocijalna i strukovna rehabilitacija treba biti razvijena rodno osviještenim pristupom usmjerenim na osobu;

U.  budući da svake godine tisuće žena dobiju prsne proteze iz medicinskih ili estetskih razloga ili ponekad zbog kombinacije tih dvaju razloga, a da se pritom ne vodi računa o rizicima prije preporuke tih implantata pacijenticama; budući da je slučaj PIP-a usmjerio svu pozornost na jednog proizvođača, a nije se provela šira i temeljita istraga u pogledu ostalih aktera; budući da proizvođači implantata za dojke (osim PIP-a) ne pružaju informacije povezane sa sastavom i većim ili manjim štetnim učincima silikonskog gela koji farmaceutska industrija upotrebljava u te svrhe; budući da proizvođači ne mogu zajamčiti proteze koje su 100 % kohezivne, a problem istjecanja iz proteza i dalje nije riješen; budući da stopa pucanja i invazivni rizici silikona za cijelo tijelo predstavljaju stvaran problem; budući da bi kirurzi trebali ponuditi alternative implantatima za dojke jer je to gotovo nepovratni oblik kirurškog zahvata koji potencijalno može rezultirati mutilacijom i ozbiljnim zdravstvenim problemima kod žena, uključujući rakove i povezane komorbiditete; budući da je nekoliko izvješća uspostavilo izravnu vezu između upotrebe silikonskih implantata i anaplastičnog limfoma velikih stanica, rijetke vrste ne-Hodgkinova limfoma koja je rezultirala smrću barem 14 osoba među više od 409 zabilježenih slučajeva; budući da je 2017. nizozemska udruga SVS/Meldpunt registrirala 4 898 pacijentica s implantatima za dojke;

V.  budući da okolišni čimbenici utječu na zdravlje, a određene poznate karcinogene tvari doprinose povećanom riziku, osobito za žene;

W.  budući da će povećanje očekivanog životnog vijeka rezultirati budućim znanstvenim, demografskim i medicinskim izazovima jer žene u pravilu žive duže od muškaraca;

X.  budući da je visokokvalitetno istraživanje o uzrocima i liječenju raka ključno za poboljšanje prevencije, dijagnoze, uspješnog liječenja i upravljanja patologijama;

Y.  budući da bi za najbolje liječenje za određene oblike raka moglo biti potrebno da pacijenti putuju izvan svojih regija ili država članica kako bi imali pristup postupcima koji im mogu spasiti život; budući da se pacijenti kojima je potrebno liječenje u zemljama izvan EU-a mogu suočiti s ozbiljnim preprekama u pogledu pristupa pravovremenim postupcima;

Z.  budući da žene čine većinu radne snage u određenim sektorima i često su izložene većem riziku od obolijevanja od raka povezanog s radom zbog izloženosti karcinogenim tvarima;

1.  pozdravlja napredak postignut u stopama ranog otkrivanja, što je povećalo stope preživljavanja među pacijenticama oboljelima od raka dojke i ističe da bi sve države članice trebale nastojati poboljšati liječenja drugih oblika raka, poput raka jajnika ili raka vrata maternice, te povezanih komorbiditeta;

2.  ističe da je rak dojke najčešći smrtonosni rak među ženama u EU-u, a potom slijede rak pluća, rak debelog crijeva i rak gušterače, dok su rak prostate i rak pluća i dalje najčešći kod muškaraca;

3.  poziva Komisiju i države članice da borbi protiv raka nastave davati prioritet u zdravstvenoj politici izradom i uspostavom sveobuhvatne strategije EU-a te troškovno učinkovitih politika temeljenih na dokazima za borbu protiv raka i povezanih komorbiditeta; ističe da bi se time vodilo računa o posebnim potrebama žena i muškaraca s pomoću prikupljanja točnih i sveobuhvatnih podataka o učestalosti raka i preživljavanju raka, raščlanjenih po spolu kako bi se zajamčilo da su konkretna djelovanja usmjerena na pacijente oboljele od raka, poduzimajući pritom istraživanja, pokrećući preventivne mjere protiv određenih vrsta raka i pružajući pristup točnim informacijama, programima za rano otkrivanje raka, dijagnozama, praćenju, liječenju i podršci nakon liječenja kako bi se zajamčila zdravstvena skrb;

4.  budući da suradnja na europskoj razini zajedno s učinkovitom uporabom sredstava EU-a može doprinijeti razvoju djelotvorne strategije EU-a protiv raka; poziva Komisiju da istraži političke trendove u skrbi za vrste raka koje uglavnom pogađaju žene u različitim zemljama, da identificira koji pristupi politika imaju najbolje stope preživljavanja raka i da da preporuke državama članicama o stvaranju i podržavanju visokokvalitetnih sustava skrbi o raku sa standardima za programe ranog otkrivanja raka u EU-u koji bi bili zajednički svim državama članicama; stoga poziva Komisiju da služi kao platforma za razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu modela skrbi o raku i standarda za programe povezane s rakom koji su prilagođeni pojedinačnim situacijama i financijskim mogućnostima kako bi se stvorile sinergije u odgovaranju na zajedničke izazove;

5.  poziva Komisiju da poveća svoje napore za poboljšanje koordinacije na razini EU-a u području istraživanja o rakovima koji pogađaju žene jer je ono trenutno jako fragmentirano i raznoliko diljem Unije; poziva Komisiju da na bolji način upotrijebi inovativno partnerstvo za borbu protiv raka kako bi postiglo veću koordinaciju, osobito u području raka jajnika;

6.  poziva Komisiju i države članice da uspostave kampanje za podizanje svijesti o rodno specifičnim rakovima koji neproporcionalno pogađaju žene i o načinu prevencije raka, pružajući informacije o životnim čimbenicima koje je moguće promijeniti u svrhu prevencije, poput promjena u dijeti, potrošnji alkohola i tjelovježbe; ističe da bi se tim kampanjama također trebalo poticati žene da sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke ili raka vrata maternice;

7.  potiče države članice da osmisle programe i kampanje zdravstvenog obrazovanja i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažilo žene i djevojčice i kako bi im se pružili alati za provođenje samoskrbi u svim zdravstvenim aspektima, kao dodatak javnim, sveobuhvatnim i besplatnim uslugama zdravstvene skrbi;

8.  poziva države članice da sudjeluju u sprečavanju raka potpunom provedbom Europskog kodeksa protiv raka(15);

9.  ističe specifičnu situaciju muškaraca, osobito transrodnih muškaraca, pogođenih rakom dojke ili rakom maternice; potiče države članice da predvide usluge u području mentalnog zdravlja namijenjene rješavanju stresa koje te osobe mogu osjetiti; ističe važnost informiranja medicinskog i paramedicinskog osoblja o tim vrstama situacija preko odgovarajućeg osposobljavanja;

10.  ponavlja potrebu za širenjem specifičnih i točnih materijala i poziva Komisiju i države članice da provode informativne kampanje prilagođene različitim vrstama raka i različitim skupinama pacijenata, neovisno o tome jesu li žene ili muškarci, vodeći pritom računa o ključnim faktorima poput obiteljske povijesti, dobi, socioekonomskog statusa ili mjesta boravišta;

11.  napominje da jedna trećina stanovništva i dalje nema visokokvalitetnu registraciju za rak, osobito u regijama s najmanje resursa i najlošijim zdravstvenim statusom; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se razvili registri za rak;

12.  ponavlja da bi prikupljanje podataka o aktivnostima ranog otkrivanja raka trebalo biti povezano s Eurostatovom Europskom zdravstvenom anketom i nacionalnim zdravstvenim anketama kako bi se dobile preciznije informacije o sudjelovanju u spontanim i organiziranim programima ranog otkrivanja raka i razmacima organizacije tih programa;

13.  poziva Komisiju i države članice da pokrenu kampanje za informiranje i povećanje razine svijesti u srednjim školama o humanom papiloma virusa u cilju informiranja djevojčica i mladih žena o toj infekciji;

14.  potiče države članice da promiču uspostavu ažuriranih centara u kojima će se onkološkim pacijentima nuditi specijalizirana psihološka pomoć koju će pružati kvalificirani tehničari za pružanje skrbi u prijelaznim fazama, psiholozi i drugo relevantno medicinsko osoblje kako bi se odgovorilo na specifične potrebe pacijenata oboljelih od raka tijekom njihova liječenja pružanjem različitih oblika psihološke potpore; napominje da stalni tehnološki razvoj u području medicine rezultira time da medicinsko osoblje mora stalno stjecati novo znanje, što je ključno za rano otkrivanje i za kvalitetu liječenja;

15.  potiče države članice da ojačaju razvoj skrbi unutar zajednice kako bi se obuhvatio širi raspon usluga potrebnih osobama koje su preživjele rak i osobama s kroničnim zdravstvenim problemima; naglašava da bi pri razvoju skrbi u zajednici trebalo voditi računa o rodnoj dimenziji kako bi se odgovorilo na posebne potrebe žena koje su preživjele rak kada se vrate u obrazovanje i osposobljavanje, na rad i u obiteljski život, uzimajući u obzir njihove psihosocijalne potrebe;

16.  pozdravlja potporu Komisije u razvijanju europskog programa za osiguranje kvalitete u području usluga povezanih s rakom dojke; tvrdi da bi taj program trebao pružiti smjernice o rehabilitaciji, preživljavanju i palijativnoj skrbi, uz poseban fokus na potrebama pacijentica oboljelih od raka i osobama koje su preživjele i nalaze se u osjetljivim situacijama;

17.  poziva države članice da poboljšaju pristup pravovremenim programima za rano otkrivanje raka s pomoću djelotvornijeg financiranja i većih resursa te da pokrenu kampanje za podizanje razine svijesti kako bi se sve skupine izložene riziku potaknulo da iskoriste mogućnost besplatnih ranih liječničkih pregleda;

18.  poziva države članice da iskoriste sredstva EU-a, među ostalim europske strukturne i kohezijske fondove i instrumente Europske investicijske banke u cilju stvaranja centara za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje raka čija je kvaliteta zajamčena i koji su lako dostupni svim pacijentima;

19.  poziva države članice da, uz potporu Komisije i oslanjajući se na razne mogućnosti za financiranje koje pruža EU, financiraju usluge kojima se pruža podrška obiteljima u kojima je jedan član obolio od raka, uključujući obiteljsko savjetovanje i savjete o plodnosti za pacijente oboljele od raka i njihove obitelji;

20.  potiče Komisiju da djeluje kako bi se u potpunosti podržala strategija Svjetske zdravstvene organizacije za uklanjanje raka vrata maternice;

21.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu postojeći pravni okvir, osobito u područjima nadzora, vigilancije i inspekcije u vezi s upotrebom visokorizičnih medicinskih proizvoda i njihovim učinkom na zdravlje žena; također ih poziva da dodatno razviju mjere za jamčenje sigurnosti implantata za dojke; smatra da je hitno potrebna temeljita procjena rizika povezanih s tim implantatima, vodeći računa osobito o slučajevima raka, a posebice o anaplastičnom limfomu velikih stanica, kod žena;

22.  poziva na uspostavu istražnog odbora kako bi se istražio učinak silikonskih implantata na zdravlje žena, a osobito moguća veza s oblicima raka i povezanim komorbiditetima;

23.  traži da se ranom otkrivanju i temeljnom istraživanju za rak jajnika posvete veća pozornost i sredstva;

24.  potiče Komisiju da prednost da mjerama za smanjenje razlika između srednje i istočne Europe i europskog prosjeka u pogledu učestalosti i smrtnosti raka jajnika i raka vrata maternice uklanjanjem strukturnih nejednakosti između zemalja putem organizacije djelotvornih i troškovno učinkovitih usluga ranog otkrivanja raka;

25.  poziva države članice da se također fokusiraju na poboljšanje kvalitete života žena i muškaraca oboljelih od raka i od drugih komorbiditeta čija bolest nije izlječiva, na primjer podupiranjem ustanova za palijativnu skrb;

26.  pozdravlja prijedlog Komisije za direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života za radnike i pružatelje skrbi; u tom kontekstu naglašava važnost prava pojedinca na dopust i na traženje fleksibilnih radnih uvjeta, što bi moglo riješiti određene izazove s kojima se susreću roditelji koji rade i/ili pružatelji skrbi koji se brinu za člana obitelji koji je obolio od raka i povezanih komorbiditeta;

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i parlamentima država članica.

 

(1)

https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000119111

(2)

SL L 327, 16.12. 2003., str. 34.

(3)

SL C 68 E, 18.3.2004., str. 611.

(4)

SL C 313 E, 20.12.2006., str. 273.

(5)

SL C 247 E, 15.10.2009., str. 11.

(6)

SL C 81 E, 15.3.2011., str. 95.

(7)

SL C 434, 23.12.2015., str. 38.

(8)

SL C 252, 18.7.2018., str. 99.

(9)

SL L 117, 5.5.2017., str. 1.

(10)

SL C 332 E, 15.11.2013., str. 89.

(11)

http://ec.europa.eu/health/scientific_committees/emerging/docs/scenihr_o_034.pdf

(12)

SL C 53 E, 28.2.2002., str. 231.

(13)

https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Cancer_statistics

(14)

http://cancer-code-europe.iarc.fr/index.php/hr/

(15)

http://cancer-code-europe.iarc.fr/index.php/hr/

Posljednje ažuriranje: 11. veljače 2019.Pravna napomena