Postupak : 2019/2509(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0098/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0098/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/02/2019 - 9.14
CRE 12/02/2019 - 9.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0075

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 154kWORD 54k
6.2.2019
PE635.316v01-00
 
B8-0098/2019

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o potrebi za jačim strateškim okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i o osnaživanju borbe protiv anticiganizma (2019/2509(RSP))


Lívia Járóka, Roberta Metsola u ime Kluba zastupnika PPE-a
Soraya Post, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer, Tanja Fajon, Juan Fernando López Aguilar, Péter Niedermüller, Dietmar Köster, Ana Gomes u ime Kluba zastupnika S&D-a
Branislav Škripek u ime Kluba zastupnika ECR-a
Cecilia Wikström, Ivo Vajgl, Fredrick Federley u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Cornelia Ernst, Patrick Le Hyaric, Merja Kyllönen, Malin Björk, Paloma López Bermejo, Sofia Sakorafa, Ángela Vallina, Barbara Spinelli, Kostadinka Kuneva, Kostas Chrysogonos u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Romeo Franz, Bodil Valero, Philippe Lamberts, Bart Staes, Jordi Solé, Ernest Urtasun, Judith Sargentini, Barbara Lochbihler, Monika Vana, Sven Giegold u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o potrebi za jačim strateškim okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i o osnaživanju borbe protiv anticiganizma (2019/2509(RSP))  
B8-0098/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. travnja 2011. o okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. (COM(2011)0173) i naredna izvješća o provedbi i evaluaciji,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava o priznavanju Roma kao skupine koja treba posebnu zaštitu od diskriminacije,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2153 (2017) naslovljenu „Promicanje uključivanja Roma i Putnika”,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama(2), zaključke Vijeća od 8. prosinca 2016. o ubrzavanju procesa integracije Roma i zaključke Vijeća od 13. listopada 2016. o tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 14/2016,

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma(4);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2015. povodom Međunarodnog dana Roma – rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu(5),

–  uzimajući u obzir izvješće o temeljnim pravima za 2016. Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) i prvo i drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS I i II) te brojna druga istraživanja i izvješća o Romima,

–  uzimajući u obzir europsku građansku inicijativu „Sigurnosni paket za manjine” („Minority SafePack”) registriranu 3. travnja 2017.,

–  uzimajući u obzir relevantna izvješća i preporuke romskih organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija i istraživačkih institucija,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je anticiganizam(6) posebna vrsta rasizma, ideologija koja se temelji na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalnog rasizma potpirivanog povijesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije(7);

B.  budući da se u Europi Romima(8) i dalje uskraćuju temeljna ljudska prava;

C.  budući da se u zaključcima Komisijinog Izvješća o evaluaciji okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. naglašava „da je okvir ključan za razvoj instrumenata i struktura na razini EU-a i nacionalnoj razini kojima se nastoji promicati uključivanje Roma, ali i da ambiciozni cilj ‘okončanja isključivanja Roma’ nije postignut”;

D.  budući da je procjena koju je provela Komisija pokazala da se strategijama integracije moraju istodobno postići različiti ciljevi korištenjem sveobuhvatnog pristupa s većom usredotočenošću na borbu protiv anticiganizma; budući da bi se trebao dodati poseban cilj nediskriminacije uz četiri cilja integracije Roma (školovanje, stanovanje, zapošljavanje i zdravstvene usluge);

E.  budući da je napredak u integraciji Roma općenito ograničen; budući da su primijećena poboljšanja u pogledu sprječavanja ranog napuštanja školovanja, ranog i predškolskog odgoja te obveznog školovanja, no segregacija se pogoršala; budući da je samoprocjena zdravstvenog statusa Roma poboljšana, no zdravstveno osiguranje je i dalje ograničeno; budući da u većini država članica nisu primijećena poboljšanja u pristupu zapošljavanju te je udio mladih Roma koji nisu zaposleni, ne školuju se, niti se stručno osposobljavaju čak i povećan; budući da postoji ozbiljna zabrinutost zbog stanovanja i postignut je malen napredak u pogledu siromaštva; budući da anticiganizam i njegove manifestacije, kao što su zločini iz mržnje i govor mržnje na internetu i izvan njega, i dalje izazivaju veliku zabrinutost; budući da se smatralo da je djelovanje EU-a pružilo dodanu vrijednost nacionalnim politikama za Rome i njihovoj provedbi u političkoj, upravljačkoj i financijskoj dimenziji;

F.  budući da su se u procjeni iznijeli nedostaci povezani s početnim osmišljavanjem okvira i njegovom ograničenom učinkovitošću tijekom provedbe;

G.  budući da procjena ukazuje na to da postoji potreba za osiguravanjem osnaživanja i sudjelovanja Roma uvođenjem ciljanih mjera; budući da je osnaživanje i jačanje kapaciteta Roma i nevladinih organizacija ključno;

H.  budući da procjena pokazuje da okvirom EU-a nije posvećena dovoljna pozornost posebnim skupinama Roma, da se treba riješiti problem višestruke i višedimenzionalne diskriminacije i da je potreban pristup snažno usredotočen na rod i pristup usredotočen na djecu;

I.  budući da trenutačnom okviru EU-a nedostaju jasni i mjerljivi ciljevi; budući da nema dovoljno postupaka za kvalitativno i kvantitativno praćenje te preporuke za pojedinu zemlju nisu obvezujuće; budući da se ulažu nedovoljni napori u rješavanje ograničenog sudjelovanja romskih pojedinaca i zajednica u osmišljavanju okvira, provedbi praćenju i ocjeni mjera, programa i projekta koji se odnose na Rome;

J.  budući da većina glavnih programa ne uključuje Rome i da se ciljanim mjerama obuhvaćenima strukturnim fondovima nisu postigle održive pozitivne promjene u životima Roma u najnepovoljnijem položaju;

K.  budući da države članice imaju jasnu odgovornost da poduzmu korektivne mjere protiv praksi kojima se diskriminiraju Romi;

L.  budući da je pitanje izgradnje povjerenja između Roma i neromskog stanovništva ključno za poboljšanje života i mogućnosti Roma; budući da je povjerenje ključno za društvo u cjelini;

1.  ponavlja svoje stajalište, pozive i preporuke koje je pružio i usvojio Rezolucijom od 25. prosinca 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma; žali zbog činjenice da su se poduzele ograničene mjere temeljem preporuka danih u toj rezoluciji;

2.  poziva Komisiju:

i.  da se odazove pozivima Parlamenta, Vijeća i brojnih nevladinih organizacija i stručnjaka te predloži strateški okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. sa širim skupom prioritetnih područja, jasnim i obvezujućim ciljevima, rokovima i pokazateljima za praćenje i rješavanje posebnih problema i uključivanje raznolikosti romskih zajednica te dodjelu znatnih javnih sredstava u tu svrhu;

ii.  da u dovoljnoj mjeri uključi romske predstavnike, nevladine organizacije i Europsku mrežu tijela za ravnopravnost (Equinet) u osmišljavanje strateškog okvira EU-a, među ostalim kroz vidljiv i pristupačan postupak savjetovanja, te im omogući smisleno sudjelovanje u provedbi, praćenju i procjeni tog okvira kako bi se ojačala njihova uloga u njemu;

iii.  da učini borbu protiv anticiganizma glavnom sastavnicom strateškog okvira EU-a, među ostalim dodavanjem posebnog cilja nediskriminacije zajedno s drugim ciljevima, poput uključivanja Roma u ekološki održivo digitalno društvo, i njihovom ravnopravnom zastupljenošću u svim područjima života, te da se države članice potiče na razvoj ciljanih strategija i konkretnih mjera za borbu protiv anticiganizma, kao i protiv jedne od njegovih manifestacija, društvene i gospodarske isključenosti;

iv.  da osigura da se strateškim okvirom EU-a usredotoči na višestruku i višedimenzionalnu diskriminaciju, rodno osviještenu politiku i pristup prilagođen djeci;

v.  da osigura dodjelu odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa za omogućavanje potrebnih kapaciteta za nadzor, podršku i vodstvo u pogledu provedbe nacionalnih strategija integracije Roma, uključujući vodstvo za nacionalne kontaktne točke za Rome (NRCP);

vi.  da ojača Agenciju za temeljna prva (FRA) u pogledu njenog mandata, institucijskog kapaciteta, ljudskih resursa i proračuna kako bi joj se pomoglo osmisliti, provesti, pratiti i ocijeniti nacionalne strategije integracije Roma;

vii.  da usvoji strategiju raznolikosti radne snage i integracije za rad Roma u institucijama EU-a;

viii.  da obrati pozornost na posebne grupe unutar romskog stanovništva u strateškom okviru EU-a, poput Roma građana EU-a koji koriste svoje pravo na slobodu kretanja, Roma koji nisu građani EU-a i Roma u državama pristupnicama;

ix.  da uvrsti proces istine, priznavanja i pomirbe u strateški okvir EU-a u svrhu izgradnje povjerenja te istakne konkretne kulturne i strukturne mjere podržane iz fondova EU-a;

x.  da nastavi provjeravati uključivost glavnih javnih politika država članica u europskom semestru u okviru strategije Europa 2020. i da održava snažnu vezu između strukturnih reformi, ispunjenja ciljeva za integraciju Roma i korištenja sredstava EU-a u državama članicama;

3.  poziva države članice:

i.  da pripreme svoje nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. sa širim skupom prioritetnih područja, jasnim i obvezujućim ciljevima, rokovima i pokazateljima za praćenje i rješavanje posebnih problema i uključivanje raznolikosti romskih zajednica te dodjelu znatnih javnih sredstava u tu svrhu;

ii.  da primjenjuju pristup odozdo prema gore i uključe romske predstavnike, zajednice, nevladine organizacije i tijela za ravnopravnost u osmišljavanje nacionalnih strategija integracije Roma (strategije) i omoguće njihovo smisleno sudjelovanje u provedbi, praćenju i ocjeni tih strategija;

iii.  da učine borbu protiv anticiganizma, kao i borbu protiv jedne od njegovih manifestacija, društvene i gospodarske isključenosti, glavnom sastavnicom svojih strategija; da osmisle ciljane strategije i konkretne mjere za borbu protiv anticiganizma, poput istraga o trenutačnim i prošlim rasističkim napadima na Rome; da potiču ravnopravnu zastupljenost Roma u svim područjima života, uključujući u medijima, javnim institucijama i političkim tijelima;

iv.  da osiguraju da se njihovim strategijama primjereno usredotoči na višestruku i višedimenzionalnu diskriminaciju, rodno osviještenu politiku i pristup prilagođen djeci;

v.  da osnaže nacionalne kontaktne točke za Rome u pogledu ovlasti, institucionalnog kapaciteta, ljudskih resursa i proračuna i osiguraju odgovarajuće pozicioniranje tih točaka unutar strukture svojih tijela javne uprave kako bi im se učinkovitom koordinacijom više sektora omogućilo obavljanje posla;

vi.  da obrate pozornost na posebne grupe unutar romskog stanovništva u svojim strategijama, poput Roma građana EU-a koji koriste svoje pravo na slobodu kretanja, Roma koji nisu građani EU-a i Roma u državama pristupnicama;

vii.  da uvrste proces istine, priznavanja i pomirbe u svoje strategije u svrhu izgradnje povjerenja te istaknu konkretne kulturne i strukturne mjere podržane iz fondova EU-a;

viii.  da osiguraju i štite učinkovitu uključivost svojih glavnih javnih politika, da koriste raspoložive strukturne fondove EU-a i poboljšaju životne uvjete i mogućnosti Roma na transparentan i odgovoran način; da istraže trenutačnu i prošlu zloupotrebu relevantnih sredstava i poduzmu pravne korake protiv počinitelja; da poduzmu nužne korake kako bi osigurale apsorpciju svih sredstava namijenjenih romskim zajednicama, među ostalim do kraja trenutačnog VFO-a;

4.  nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica i kandidatkinjama, Agenciji EU-a za temeljna prava, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odboru za regije, radi distribucije podnacionalnim parlamentima i vijećima, Vijeću Europe i Ujedinjenim Narodima.

 

(1)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(2)

SL C 378, 24.12.2013., str. 1.

(3)

SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(4)

SL C 346, 27.9.2018., str. 171.

(5)

SL C 328, 6.9.2016., str. 4.

(6)

Pojam „anticiganizam” ponekad se piše drugačije te se u različitim državama članicama ponekad javlja u neznatno drugačijim oblicima, kao na primjer Antiziganismus.

(7)

Opća preporuka politike br. 13 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o borbi protiv anticiganizma i diskriminacije Roma.

(8)

Riječ „Romi” koristi se kao zajednički naziv za različite povezane skupine diljem Europe bez obzira na to jesu li sjedilačke ili ne, a tu se na primjer ubrajaju Romi, Putnici, Sinti, Manuši, Kale, Romaničeli, Bojaši, Aškali, Egipćani, Jeniši, Domi i Lomi, čije se kulture i životni stilovi mogu razlikovati.

Posljednje ažuriranje: 11. veljače 2019.Pravna napomena