Postupak : 2019/2569(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0106/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0106/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/02/2019 - 10.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 149kWORD 53k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0104/2019
11.2.2019
PE635.331v01-00
 
B8-0106/2019

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernoj primjeni sile (2019/2569(RSP))


Marie-Christine Vergiat, Barbara Spinelli, Malin Björk, Marina Albiol Guzmán, Stefan Eck, Marie-Pierre Vieu, Dimitrios Papadimoulis, Stelios Kouloglou, Patrick Le Hyaric, Paloma López Bermejo, Marisa Matias, Xabier Benito Ziluaga, Estefanía Torres Martínez, Takis Hadjigeorgiou u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernoj primjeni sile (2019/2569(RSP))  
B8-0106/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovore Europske unije, a posebno članke 2., 3., 4., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1236/2005 od 27. lipnja 2005. o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir UN-ov Kodeks ponašanja službenika kaznenog progona i Osnovna načela UN-a o upotrebi vatrenog oružja od strane službenika kaznenog progona,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji(2),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina;

B.  budući da su međunarodni instrumenti u području ljudskih prava obvezujući za Uniju i njezine države članice i da ih one moraju poštovati;

C.  budući da se EU obvezao na poštovanje slobode izražavanja i informiranja te slobode okupljanja i udruživanja;

D.  budući da je u članku 11. Europske konvencije o ljudskim pravima i u članku 12. Povelje navedeno da svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima, uključujući pravo na osnivanje sindikata i pridruživanje njima radi zaštite vlastitih interesa;

E.  budući da je u članku 4. Povelje i članku 3. Europske konvencije o ljudskim pravima utvrđeno da se nitko ne smije podvrgnuti mučenju ni nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju i da je u članku 3. Povelje navedeno da svatko ima pravo na poštovanje tjelesnog i duhovnog integriteta;

F.  budući da je u članku 11. Europske konvencije o ljudskim pravima također navedeno da sloboda okupljanja „ne zabranjuje da se nameću zakonska ograničenja u ostvarivanju tih prava pripadnicima oružanih snaga, policije ili državne uprave”; budući da u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije sva ograničenja temeljnih prava i građanskih sloboda moraju poštovati načela zakonitosti, nužnosti i proporcionalnosti;

G.  budući da je pravo na prosvjedovanje temeljno pravo i ne može podlijegati mjerama opće ili apsolutne zabrane ili kontrole te se može ograničiti jedino zakonitim, razmjernim i nužnim policijskim mjerama i isključivo u iznimnim okolnostima; budući da se nijedan prosvjed ne bi smio smatrati nezaštićenim tim pravom; budući da tijela kaznenog progona trebaju dati prioritet dobrovoljnom razilaženju pred upotrebom sile;

H.  budući da se sloboda udruživanja mora zaštititi; budući da civilno društvo te pluralistički i neovisni mediji imaju ključnu ulogu u promicanju građanstva i javnog sudjelovanja u demokratskom procesu;

I.  budući da sloboda okupljanja ide ruku pod ruku sa slobodom izražavanja, kako je zajamčeno člankom 11. Povelje i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, u kojima je navedeno da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a to pravo uključuje slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja tijela javne vlasti i bez obzira na granice;

J.  budući da ostvarivanje tih sloboda, s obzirom na to da podrazumijeva dužnosti i odgovornosti, može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su nužni u demokratskom društvu i u interesu državne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih , radi sprečavanja otkrivanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti, kako je propisano člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima;

K.  budući da je u članku 52. Povelje navedeno da „svako ograničenje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih ovom Poveljom mora biti predviđeno zakonom i mora poštovati bit tih prava i sloboda”; budući da se u članku 16. Europske konvencije o ljudskim pravima navodi sljedeće: „ograničenja prava i sloboda dopuštena ovom Konvencijom neće se primjenjivati u druge svrhe osim onih za koje su propisana”;

L.  budući da je EU uveo regionalne mehanizme u okviru Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 i naknadne propise kojima se zabranjuje trgovina robom koja nema praktičnu namjenu osim mučenja ili drugih oblika lošeg postupanja te kontrolira izvoz robe koja bi se mogla koristiti za mučenje i drugo loše postupanje, uključujući određeno manje smrtonosno oružje koje se koristi pri policijskom nadziranju okupljanja;

M.  budući da su u nekoliko država članica iznesene kritike protiv tijela kaznenog progona zbog narušavanja prava na prosvjedovanje i upotrebe prekomjerne sile;

N.  budući da je upotreba manje smrtonosnog oružja, uključujući specijalizirano obrambeno oružje „Flash Ball” i LBD40 te granate GLI-F4, uzrokovala velik broj teških ozljeda i najmanje jedan smrtni slučaj tijekom nedavnih prosvjeda;

O.  budući da je u nekim državama članicama dopuštena upotreba projektilnog oružja za izazivanje elektrošokova, iako Odbor UN-a protiv mučenja takvo oružje smatra alatom za mučenje;

P.  budući da povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava izražava zabrinutost za pravo na mirno prosvjedovanje od početka prosvjeda „žutih prsluka” u Francuskoj; budući da je u tim prosvjedima ozlijeđeno 3200 osoba, uključujući 46 djece i 44 novinara, od kojih je 188 zadobilo ozljede glave, 20 ih je zadobilo ozljede jednog oka ili su oslijepili na jedno oko, a 5 njih je pretrpjelo traumatične amputacije ruku;

1.  poziva države članice da poštuju prava na prosvjedovanje, slobodu udruživanja i slobodu izražavanja;

2.  naglašava da su javna rasprava i pravo na prosvjedovanje ključni za funkcioniranje demokratskih društava;

3.  poziva države članice da ne donose zakone ili prakse kojima se preventivno ograničava pravo na prosvjedovanje ili kojima bi se prosvjednici unaprijed kriminalizirali bez sudskog nadzora; naglašava da bi trebalo izbjegavati masovna uhićenja potencijalnih prosvjednika na diskrecijskoj osnovi;

4.  osuđuje nasilne i nerazmjerne intervencije vlasti tijekom mirnih prosvjeda u nekoliko država članica; poziva relevantna tijela da zajamče transparentnu, nepristranu, neovisnu i djelotvornu istragu u slučaju kada se sumnja na prekomjernu upotrebu sile ili kada postoje navodi o tome; podsjeća na to da tijela kaznenog progona moraju biti odgovorna za ispunjavanje svojih dužnosti i za poštovanje pravnih i operativnih okvira; naglašava da se na odgovornost ne bi trebali pozivati samo pojedinačni službenici kaznenog progona već i njihovi nadređeni, uključujući i one na političkoj razini, kao i agencija u cjelini;

5.  osuđuje države članice koje koriste prekomjernu silu protiv mirnih prosvjednika;

6.  poziva države članice da primjenjuju alternativne prakse za održavanje javnog reda koje su se već pokazale učinkovitima u nekim državama članicama, a osobito izravnu komunikaciju s prosvjednicima, među ostalim i putem velikih ekrana, izbjegavajući koliko je to moguće fizički kontakt s prosvjednicima i oslanjajući se na službenike za medijaciju koji su prošli odgovarajuće osposobljavanje u području psihologije i sociologije;

7.  ističe važnost redovitog osposobljavanja službenika kaznenog progona u pogledu upotrebe sile i manje smrtonosnog oružja u okviru održavanja javnog reda, utemeljenog na standardima ljudskih prava;

8.  napominje da su mnoge međunarodne organizacije i tijela zatražili zabranu određenih vrsta manje smrtonosnog oružja, uključujući posebnu izvjestiteljicu UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava i francuskog pravobranitelja;

9.  zabrinut je zbog činjenice da države članice imaju različite pragove za upotrebu sile i oružja od strane tijela kaznenog progona radi održavanja javnog reda; žali zbog toga što tijela kaznenog progona vrlo različito postupaju prema građanima EU-a i što se razlikuje razina zaštite njihovih temeljnih prava;

10.  poziva svoj Odbor za predstavke da s posebnom pažnjom obrađuje predstavke povezane s prekomjernom upotrebom sile i da preispita odluke o proglašenju predstavki o tom pitanju nedopuštenima;

11.  pozdravlja odluku nekih država članica da suspendiraju ili zabrane određene vrste manje smrtonosnog oružja; poziva na zabranu proizvodnje, trgovanja i upotrebe određenih vrsta manje smrtonosnog oružja za održavanje javnog reda, kao što su obrambeno oružje LBD40, granate GLI-F4 i granate „sting-ball”, čija upotreba može nanijeti teške ozljede ili dovesti do smrti te se može smatrati mučenjem;

12.  žali zbog odluke nekih država članica da dopuste upotrebu projektilnog oružja za izazivanje elektrošokova, koje Odbor UN-a protiv mučenja smatra alatom za mučenje, u svrhu održavanja javnog reda;

13.  poziva svoj Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da organizira saslušanja o upotrebi sile i manje smrtonosnog oružja tijekom okupljanja i da u suradnji s radnom skupinom STOA-e pripremi izvješće o toj temi kako bi se izradile smjernice za države članice o upotrebi sile i manje smrtonosnog oružja; potiče Komisiju i Agenciju za temeljna prava da surađuju u svim tim procesima;

14.  poziva države članice da zajamče da se poštuju njihove obveze u pogledu temeljnih prava i da tijela kaznenog progona tijekom prosvjeda silu upotrebljavaju uvijek kao krajnju mjeru i da je ta upotreba sile uvijek zakonita, razmjerna i nužna;

15.  podsjeća na to da se u okviru politika, naputaka i operacija u području kaznenog progona mora posvećivati posebna pažnja osobama koje su posebno osjetljive na štetne posljedice upotrebe sile općenito, kao i učinke posebnog manje smrtonosnog oružja, kao što su djeca, trudnice, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe oboljele od mentalnih bolesti ili osobe pod utjecajem droga ili alkohola;

16.  poziva države članice da potiču stalno osposobljavanje službenika kaznenog progona u svim policijskim snagama u području nacionalnog i međunarodnog prava o ljudskim pravima;

17.  poziva države članice da uvedu smjernice na razini EU-a za transparentan, neovisan i dosljedan postupak odabira, testiranja i isprobavanja oružja koje koriste službenici kaznenog progona, na temelju UN-ovih standarda, preporuka i vodećih načela; napominje da bi tom procjenom trebalo utvrditi poštovanje međunarodnog prava i standarda u području ljudskih prava prije odabira i uvođenja oružja; poziva države članice da prikupe podatke o svim slučajevima upotrebe sile kako bi se omogućilo prikupljanje dokaza o upotrebi, zloupotrebi, neočekivanim posljedicama, kao i ozljedama i smrtnim slučajevima te njihovim uzrocima;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenim narodima.

 

(1)

SL L 200, 30.7.2005, str. 1.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0032.

Posljednje ažuriranje: 13. veljače 2019.Pravna napomena