Postupak : 2019/2574(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0133/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0133/2019

Rasprave :

PV 13/02/2019 - 20
CRE 13/02/2019 - 20

Glasovanja :

PV 14/02/2019 - 10.16

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0130

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 147kWORD 54k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0128/2019
12.2.2019
PE635.358v01-00
 
B8-0133/2019

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o budućnosti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i utjecaju na EU (2019/2574(RSP))


Klaus Buchner, Bodil Valero, Ska Keller, Philippe Lamberts, Reinhard Bütikofer, Jordi Solé, Michèle Rivasi u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o budućnosti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i utjecaju na EU (2019/2574(RSP))  
B8-0133/2019

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa (dalje u tekstu: Sporazum o INF-u) od 8. prosinca 1987. između Sjedinjenih Američkih Država i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR),

–  uzimajući u obzir izjavu Bijele kuće od 1. veljače 2019., u kojoj stoji da je predsjednik Donald Trump zbog navodnog ruskog kršenja Sporazuma o INF-u najavio suspenziju sudjelovanja SAD-a u tom sporazumu od 2. veljače i nastavak razvijanja konvencionalnog sustava balističkih projektila srednjeg dometa koji se lansiraju sa zemlje,

–  uzimajući u obzir zabrinutosti koje su SAD i NATO istaknuli u pogledu nepoštovanja Sporazuma o INF-u od strane Rusije, osobito s obzirom na njezin novi sustav projektila 9M729, a posljednji put u izjavi koju je 1. veljače objavilo Sjevernoatlantsko vijeće,

–  uzimajući u obzir izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina od 2. veljače, u kojoj najavljuje da će Ruska Federacija zbog suspenzije sudjelovanja SAD-a u Sporazumu o INF-u također suspendirati svoje sudjelovanje u Sporazumu,

–  uzimajući u obzir zabrinutost Rusije da su američki projektili Aegis Ashore i lansirni sustavi MK41, koji su u nekim europskim teritorijima raspoređeni uz sustave obrane od projektila, zabranjenog dometa, i da bi se mogli prilagoditi za prijetnju ruskim gradovima u budućnosti, što je u suprotnosti s obvezama iz Sporazuma o INF-u,

–  uzimajući u obzir važnost potpune usklađenosti s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1968., koji obvezuje sve države da u dobroj vjeri nastave s nuklearnim razoružavanjem i prekinu utrku u nuklearnom naoružanju,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a od 13. prosinca 2011. o uspostavi zone bez nuklearnog oružja u bliskoistočnoj regiji (A/RES/66/61),

–  uzimajući u obzir Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (TPNW), koji je 7. srpnja 2017. usvojila Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2010. o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o preporukama s Revizijske konferencije o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja u vezi s uspostavom okruženja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja(3),

–  uzimajući u obzir seminare EU-a o neširenju oružja i razoružanju te redovne sastanke Konzorcija EU-a za neširenje oružja,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, koju je Europsko vijeće usvojilo 12. prosinca 2003.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o 9. revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (8079/15),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2012/422/ZVSP od 23. srpnja 2012. o potpori procesu uspostave zone bez nuklearnog oružja i svega ostalog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku(4),

–  uzimajući u obzir Baselski apel na razoružanje i održivu sigurnost od 29. siječnja 2019., koji su potpisali gradonačelnici, parlamentarni zastupnici i predstavnici skupina za strateško promišljanje i civilnog društva,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu koju je 24. siječnja 2019. potpisalo sedam francuskih mirovnih organizacija, time obilježivši 73. obljetnicu prve rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda, Rezolucije 1(1) usvojene 24. siječnja 1946., koja je pozvala na uklanjanje nuklearnog oružja,

–  uzimajući u obzir Nobelovu nagradu za mir za 2017., koja je dodijeljena Međunarodnoj kampanji za zabranu nuklearnog oružja (ICAN),

–  uzimajući u obzir govor izvršne direktorice ICAN-a na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 7. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir da je organizacija Bilten atomskih znanstvenika 24. siječnja 2019. objavila da sat sudnjeg dana (engl. Doomsday Clock) i dalje stoji na dvije minute od ponoći zbog opasnosti nuklearnog oružja i klimatskih promjena za čovječanstvo i civilizaciju,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika;

A.  budući da je Sporazumom o INF-u, koji su 1987. potpisali Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez, predviđeno da obje strane unište svoje zalihe nuklearnih i konvencionalnih balističkih i krstarećih projektila koji se lansiraju sa zemlje i imaju domet od 500 do 5500 km, a istodobno im je zabranjeno posjedovanje, proizvodnja i testiranje takvih projektila u letu;

B.  budući da je Sporazum o INF-u doprinio izgradnji i jačanju stabilnosti u doba hladnoga rata velikim smanjenjem broja projektila u Europi, zbog čega je Europa imala najviše koristi od uspjeha Sporazuma o INF-u; budući da su Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez na temelju Sporazuma o INF-u do krajnjeg roka njegove provedbe 1. lipnja 1991. uništili ukupno 2692 projektila kratkog i srednjeg dometa;

C.  budući da je SAD 1. veljače 2019. izjavio da će se unutar šest mjeseci povući iz Sporazuma o INF-u jer smatra da je Rusija materijalno prekršila taj sporazum;

D.  budući da je predsjednik Ruske Federacije 2. veljače 2019. objavio da će Rusija suspendirati Sporazum o INF-u i razvijati nove vrste projektila; budući da su ruske vlasti u više navrata izrazile zabrinutost u pogledu postavljanja sustava NATO-a za obranu od projektila;

E.  budući da je Rusija u Kalinjingradu rasporedila projektile Iskander kratkog dometa sa sposobnošću nošenja nuklearnog oružja te da provodi vježbe i prelete sa sustavima sa sposobnošću nošenja nuklearnog oružja i budući da izjave ruskih političkih i vojnih čelnika izazivaju pojačanu zabrinutost da se Rusija sve više oslanja na nuklearno oružje;

F.  budući da već postoji niz ugovora o zonama bez nuklearnog oružja u određenim regijama svijeta, konkretno u Latinskoj Americi i na Karibima, u južnom Pacifiku, jugoistočnoj Aziji, Africi i srednjoj Aziji;

G.  budući da je glavni tajnik UN-a 20. rujna 2017. otvorio Ugovor UN-a o zabrani nuklearnog oružja za potpisivanje i da ga je dosad potpisalo 70 država, od kojih je 21 postala država stranka ratifikacijom, i budući da je jedna od njih država članica EU-a (Austrija), dok bi Irska u sljedećih nekoliko mjeseci mogla predati svoje isprave o ratifikaciji glavnom tajniku UN-a;

H.  budući da veći broj raspoređenog nuklearnog oružja stvara veći rizik od nenamjernih nuklearnih detonacija, a osobito od slučajnog lansiranja oružja;

1.  ističe da raskid Sporazuma o INF-u predstavlja prijetnju jednom od najvažnijih sigurnosnih interesa Europe; ističe da je Sporazum o INF-u 30 godina bitno doprinosio europskoj sigurnosti i da bi njegov kolaps izazvao ozbiljne i negativne posljedice, uključujući povratak destabilizirajućoj utrci u nuklearnom naoružanju, podrivanje europske sigurnosti i institucija koje su ključne za mir i stabilnost te eroziju međunarodnih pravnih institucija koje se temelje na pravilima i standarda u tom području; naglašava da bi kolaps Sporazuma o INF-u mogao prouzročiti povećane nuklearne i vojne prijetnje i rizike te da bi to moglo dovesti do upotrebe nuklearnog oružja pogrešnim izračunom, nesretnim slučajem ili namjerno;

2.  izražava duboku zabrinutost zbog američkih i ruskih najava da će suspendirati svoje obveze u okviru Sporazuma o INF-u te smatra da će prijetnje povlačenjem iz tog sporazuma za šest mjeseci potaknuti novu utrku u naoružanju;

3.  poziva i Rusiju i Sjedinjene Američke Države da hitno započnu razgovore kako bi riješile problem navodnog nepoštovanja Sporazuma o INF-u, pod okriljem Posebne komisije za provjeru Vijeća sigurnosti UN-a ili u drugim odgovarajućim forumima, u cilju ispitivanja tvrdnji i utvrđivanja sljedećih koraka kako bi stranke u potpunosti poštovale Sporazum o INF-u i ojačale ga ponovnom uspostavom usklađenosti s pomoću veće transparentnosti, uzajamnog praćenja, provjera i drugih odgovarajućih koraka kojima bi se zajamčila sigurnost i izgradilo povjerenje da se Sporazum više neće kršiti ni podrivati;

4.  snažno potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i države članice da tijekom sljedećih šest mjeseci iskoriste sva politička i diplomatska sredstva koja su im na raspolaganju kako bi uvjerile Rusiju i SAD da i dalje poštuju Sporazum o INF-u te da poboljšaju usklađenost s njegovim odredbama; ističe da bi se ti kratkoročni napori EU-a trebali osobito usredotočiti na omogućivanje Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama da riješe pitanja činjeničnog stanja i dokaza te da utvrde je li bilo tehničkih ili materijalnih kršenja Sporazuma, među ostalim, terenskim inspekcijama u pogledu ruskih projektila 9M729 i američkog sustava za obranu od projektila Aegis Ashore, te da omoguće da se ta pitanja riješe na način kojim bi se ojačali Sporazum o INF-u i program neširenja nuklearnog oružja, kao i europska i međunarodna sigurnost;

5.  smatra da bi europska sigurnost trebala ostati nedjeljiva; poziva sve države članice EU-a koje su i članice NATO-a da djeluju u skladu s tim;

6.  poziva sve države koje posjeduju nuklearno oružje da poduzmu konkretne privremene mjere za smanjenje rizika od detonacija nuklearnog oružja, što obuhvaća snižavanje operativnog statusa nuklearnog oružja i uklanjanje raspoređenog nuklearnog oružja u skladišta, smanjenje uloge nuklearnog oružja u vojnim doktrinama i brzo smanjenje količine svih vrsta nuklearnog oružja;

7.  naglašava da je potrebno hitno spriječiti regionalnu utrku u nuklearnom naoružanju i razmještaj novog nuklearnog oružja između Atlantika i Urala;

8.  pohvaljuje stupanje na snagu Ugovora UN-a o zabrani nuklearnog oružja, raširenu primjenu Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i uspostavu dodatnih zona bez nuklearnog oružja kao pozitivne korake; smatra da Europa mora služiti kao primjer kako bi bila vjerodostojna i doprinijela svijetu bez nuklearnog oružja, kojem su predane sve europske države;

9.  snažno potiče Uniju da na proaktivan i vjerodostojan način jamči sigurnost pokretanjem inicijativa čiji je cilj obnova multilateralnog nuklearnog razoružanja i kontrole oružja utemeljenih na pravilima; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i države članice da s obzirom na postupno ukidanje sporazuma Novi START 2021. te predstojeću Revizijsku konferenciju o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja, koja će se održati 2020., pripreme vjerodostojnu i ambicioznu strategiju nuklearnog razoružanja utemeljenu na djelotvornom multilateralizmu, kojom će se nastojati ostvariti cilj Europe bez oružja za masovno uništenje; u tom pogledu poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i države članice da hitno razmotre sljedeće:

i.  temeljito preispitivanje i ažuriranje Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje iz 2003. sa snažnim naglaskom na multilateralnom razoružanju

ii.  hitno potpisivanje i ratifikaciju Ugovora UN-a o zabrani nuklearnog oružja

iii.  mjere za smanjenje i uklanjanje sveg nuklearnog oružja kratkog dometa i taktičkog nuklearnog oružja koje se smatra supstrateškim ili nestrateškim, osobito s europskog tla, uključujući zapadni dio Rusije

iv.  inicijativu EU-a za uključivanje Kine u buduće multilateralne mjere za smanjenje i uklanjanje nuklearnog oružja srednjeg dometa;

10.  ponavlja svoje stajalište od 12. prosinca 2018. o budućem Europskom fondu za obranu, to jest da oružje za masovno uništenje i povezana tehnologija bojnih glava i prijenosna sredstva nisu prihvatljivi za financiranje u pogledu tekućih međuinstitucijskih pregovora s Vijećem i Komisijom;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, državama članicama, NATO-u, američkom Kongresu, ruskom Parlamentu i Ujedinjenim narodima.

 

 

(1)

SL C 349 E, 22.12.2010., str. 77.

(2)

SL C 440, 30.12.2015., str. 97.

(3)

SL C 215, 19.6.2018., str. 202.

(4)

SL L 196, 24.7.2012., str. 67.

Posljednje ažuriranje: 13. veljače 2019.Pravna napomena