Postupak : 2019/2575(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0162/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0162/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/03/2019 - 9.22

Doneseni tekstovi :


<Date>{06/03/2019}6.3.2019</Date>
<NoDocSe>B8-0162/2019</NoDocSe>
PDF 143kWORD 51k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o sigurnosnim prijetnjama povezanim sa sve većom tehnološkom prisutnošću Kine u EU-u i mogućim mjerama na razini EU-a za njihovo smanjenje</Titre>

<DocRef>(2019/2575(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Helmut Scholz, Kostadinka Kuneva, Martina Michels, Eleonora Forenza, Stelios Kouloglou, Dimitrios Papadimoulis</Depute>

<Commission>{GUE/NGL}u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


B8-0162/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o sigurnosnim prijetnjama povezanim sa sve većom tehnološkom prisutnošću Kine u EU-u i mogućim mjerama na razini EU-a za njihovo smanjenje

(2019/2575(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir izvješće o informacijskom gospodarstvu naslovljeno „Digitalizacija, trgovina i razvoj”, koje je objavila Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD/IER/2017),

 uzimajući u obzir izvješće o trgovini i razvoju za 2018. naslovljeno „Energija, platforme i zabluda o slobodnoj trgovini”, koje je objavila Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD/TDR/2018),

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija[1],

 uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije[2],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o programu nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA), nadzornim tijelima u različitim državama članicama i njihovu utjecaju na temeljna prava građana EU-a te o transatlantskoj suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima[3],

 uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o ENISA-i (agenciji EU-a za kibersigurnost) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije („Akt o kibersigurnosti”) (COM(2017)0477),

 uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara (COM(2018)0630),

 uzimajući u obzir svoje stajalište iz prvog čitanja od 14. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji[4],

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu – Akcijski plan” (COM(2016)0588),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o internetskoj povezivosti za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G[5],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)[6],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010[7],

 uzimajući u obzir program Digitalna Europa,

 uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da EU i njegove države članice trebaju plan javnih ulaganja za razvoj najmodernijih kapaciteta u visokotehnološkim sektorima, kao što su kibersigurnost, IKT, umjetna inteligencija i digitalno gospodarstvo; budući da je Unija već osmislila nekoliko strategija, ali ih nije u potpunosti provela;

B. budući da je potrebno zajamčiti pravedan digitalni razvoj te istovremeno nastojati poboljšati životni standard na globalnoj razini;

C. budući da nekoliko privatnih digitalnih i IT poduzeća, uglavnom iz SAD-a i Kine, nastavlja uvoditi monopole na digitalnom tržištu, na temelju čega mogu postavljati međunarodne standarde i izbjegavati svoje društvene odgovornosti;

D. budući da će 5G mreža biti jedna od ključnih tehnologija buduće digitalne infrastrukture jer će unaprijediti mogućnosti povezivanja različitih uređaja na mreže (internet stvari itd.) i sa sobom donijeti nove mogućnosti primjene u mnogim područjima, kao što su promet, mobilnost, energetika, zdravstvo, financije, telekomunikacije, digitalno gospodarstvo i umjetna inteligencija;

E. budući da bi se slabe točke 5G mreža mogle iskoristiti za ugrožavanje IT sustava, čime bi se mogla prouzročiti vrlo ozbiljna šteta kada su u pitanju građani i njihov život te gospodarstva na europskoj i nacionalnoj razini; budući da tehnički gledano pružatelji tehnoloških usluga mogu upotrebljavati komponente tehnologije 5G za kršenje privatnosti podataka građana, poduzeća i institucija; budući da je za područje javne nabave i licenciranja potrebno razviti pristup koji se temelji na analizi rizika;

F. budući da je tehnička oprema za mreže 5G domena u kojoj usluge pruža samo ograničen broj poduzeća;

G. budući da poduzeća iz više trećih zemalja mogu predstavljati problem za sigurnost država članica jer ona mogu imati pristup osobnim podacima i nadzirati digitalnu infrastrukturu brojnih strateških sektora i usluga te također mogu omogućiti pristup podacima nacionalnim obavještajnih službi;

H. budući da su informacije koje je objavio Edward Snowden pokazale da je došlo do sustavne zlouporabe europskih komunikacijskih mreža i masovnog kršenja prava građana na privatnost podataka u slučaju programa PRISM američke Agencije za nacionalnu sigurnost i, u prošlosti, Državnog ureda za komunikacije (GCHQ);

I. budući da su obavještajne agencije SAD-a tvrdile da oprema poduzeća Huawei predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali nisu dostavile nikakve dokaze; budući da je Huawei gospodarski konkurent nekoliko velikih korporacija iz SAD-a;

J. budući da zbog globalnog lanca opskrbe informacijskim i komunikacijskim tehnologijama svaka zabrana uporabe kineske tehnologije može biti štetna za europske subjekte i poduzeća jer će dovesti do poremećaja u opskrbi opremom, povećanja troškova za subjekte iz EU-a i njihove korisnike, dalekosežne odgode uvođenja usluga sljedeće generacije mreže 5G i potencijalne štete za postojeće mreže;

K. budući da pitanje kibersigurnosti treba rješavati na multilateralnoj razini kako bi se pružio odlučan i koordiniran odgovor;

L. budući da se prema dobavljačima ne bi trebalo postupati drugačije na temelju njihove zemlje podrijetla, već bi to postupanje trebalo ovisiti o obvezama i jamstvima koje oni pružaju u vezi sa zaštitom prava građana EU-a na privatnost podataka i sprečavanjem špijuniranja i sabotiranja tehnologije;

1. poziva Komisiju i države članice da razviju strategiju i planove javnih ulaganja usmjerene na smanjivanje ovisnosti Europe o vanjskoj tehnologiji u područjima kibersigurnosti, IKT-a, umjetne inteligencije i digitalnog gospodarstva;

2. smatra da bi države članice svoje odluke o pristupu poduzeća iz trećih zemalja budućim telekomunikacijskim uslugama i uslugama 5G trebale temeljiti na tehničkoj stručnosti i odgovarajućoj procjeni rizika te na obvezama i jamstvima tih poduzeća u vezi sa zaštitom prava građana EU-a na privatnost podataka i sprečavanjem špijuniranja i sabotiranja tehnologije; smatra da se te odluke ne bi trebale donositi ovisno o političkom pritisku administracije SAD-a;

3. poziva Komisiju i države članice da rade na uspostavi multilateralnog sustava upravljanja kibersigurnošću s ciljem uspostave regulatornog i političkog okvira UN-a za kibersigurnost; pozdravlja uvođenje globalnog indeksa kibersigurnosti Ujedinjenih naroda, za koje je zaslužna Međunarodna telekomunikacijska unija UN-a (ITU);

4. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu mehanizme suradnje uvedene Direktivom EU-a o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava;

5. poziva Komisiju i države članice da ispravno primjenjuju Akt o kibersigurnosti i da u tom kontekstu blisko surađuju;

6. napominje da bi se snažnijim mandatom Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) poboljšala kibersigurnosna certifikacija te smatra da bi ENISA mogla imati ključnu ulogu u analiziranju kibersigurnosnih prijetnji;

7. podsjeća na to da sva poduzeća koja u EU-u pružaju tehnologije i usluge moraju poštovati zakone Unije i država članica te da su odgovorna za svako kršenje pravnih propisa o zaštiti podataka i kibersigurnosti;

8. smatra da je potrebno provesti strogu i neovisnu procjenu utjecaja na okoliš u vezi s mogućim negativnim utjecajem tehnologija 5G na zdravlje ljudi;

9. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

[1] SL L 321, 17.12.2018., str. 36.

[2] SL L 194, 19.7.2016., str. 1.

[3] SL C 378, 9.11.2017., str. 104.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0121.

[5] SL C 307, 30.8.2018., str. 144.

[6] SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

[7] SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

Posljednje ažuriranje: 8. ožujka 2019.Pravna napomena